EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.3.2023.

COM(2023) 174 final

2023/0087(NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2022/1369 u pogledu produljenja razdoblja za smanjenje potražnje kad je riječ o mjerama za smanjenje potrošnje plina i pooštravanja obveze izvješćivanja i praćenja njihove provedbe

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ruska opskrba EU-a plinom prekinuta je prošle godine zbog namjernog pokušaja upotrebe energije kao političkog oružja. Rusija je već dugi niz godina glavni EU-ov dobavljač plina. Više od 40 % EU-ove opskrbe plinom u prošlosti je osiguravala Rusija. Od veljače 2022. opskrba plinom stalno se smanjuje. Dotok plina iz Rusije bio je manji od 10 % cjelokupnog uvoza plina u EU u siječnju 2023. Dvanaest država članica aktiviralo je prvu ili drugu kriznu razinu u skladu sa zajedničkom klasifikacijom EU-a, kako je predviđeno Uredbom (EU) 2017/1938 o sigurnosti opskrbe plinom. Poteškoće povezane s opskrbom već su znatno utjecale na visinu i nestabilnost cijena plina i električne energije, inflaciju, ukupnu financijsku i makroekonomsku stabilnost EU-a te na sve građane.

Iako je EU u međuvremenu aktivno diversificirao izvore opskrbe kako bi nadoknadio znatno smanjenje uvoza ruskog plina, postoji realna mogućnost da u bilo kojem trenutku može doći do potpunog i dugotrajnog prekida opskrbe preostalim plinom iz Rusije. EU mora biti spreman na to i poduzeti preventivne mjere za ublažavanje učinaka mogućih velikih poremećaja u opskrbi. Velika većina građana EU-a (84 %) slaže se da bi EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskim izvorima energije. Osim toga, 81 % ispitanika izjavilo je da je poduzelo mjere za smanjenje vlastite potrošnje energije ( 1 ).

Zbog toga je Komisija 20. srpnja 2022. predložila Uredbu Vijeća o koordiniranim mjerama smanjenja potražnje za plinom, koju je Vijeće u konačnici donijelo 5. kolovoza 2022. kao Uredbu (EU) 2022/1369. Posljednjih mjeseci države članice marljivo su radile i donijele mjere za smanjenje potražnje za plinom za 15 % po državi članici, kako je predviđeno u prethodno navedenoj uredbi. To je dovelo do stvarnog smanjenja potražnje za plinom u cijelom EU-u za 19 % od kolovoza 2022. do siječnja 2023.

Unatoč postignutom smanjenju potražnje i diversifikaciji opskrbe i dalje postoje ozbiljni problemi u opskrbi energijom, što može utjecati na konkurentnost EU-a i opću gospodarsku situaciju. Rizici su mogući porast potražnje za UPP-om u Aziji, što može smanjiti dostupnost plina na globalnom tržištu, vremenski uvjeti koji mogu utjecati na skladištenje hidroenergije i proizvodnju nuklearne energije te zahtijevati veću proizvodnju električne energije na plin i određeni dodatni poremećaji u opskrbi plinom, što može utjecati na punjenje podzemnih skladišta plina potrebnog za sigurniju zimu 2023./2024. Nadalje, za razliku od prethodne sezone punjenja skladišta, sezona 2023. ne može računati na 60 milijardi kubičnih metara ruskog plina iz plinovoda koji je 2022. još bio uvezen u EU.

U svojem izvješću od 12. prosinca 2022. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi 2023. moglo doći do nestašice plina, osim ako se mjere koje su već poduzete u Uniji ne dopune dodatnim mjerama za zamjenu ili uštedu plina. Osim toga, Komisija je pripremila popratno izvješće o preispitivanju članka 9. Uredbe (EU) 2022/1369 u kojem se analizira postignuto smanjenje potražnje, rizici i mogući scenariji opskrbe i nestašice do kraja sljedeće zime 2 . Nalazi izvješća pokazali su da je nastavak smanjenja potražnje za 15 % do kraja ožujka 2024. potreban kako bi se osiguralo da države članice mogu ispuniti cilj skladištenja od 90 % utvrđen Uredbom (EU) 2022/1032 te kako bi se osigurala adekvatnost ponude i potražnje za zimu 2023./24., što je nužno za sigurnost opskrbe plinom. Skladišta plina bila bi bez kontinuiranog smanjenja potražnje krajem zime 2023./2024. ispražnjena i to bi dovelo do moguće nestašice plina i prekida u opskrbi.

Nadalje, izvješće na temelju članka 9. pokazuje da se samo produljenjem od 12 mjeseci osigurava dostatno punjenje skladišta tijekom ljeta. Scenariji s kraćim razdobljima smanjenja potražnje ne bi bili dovoljni za osiguravanje sigurnosti opskrbe na kraju zime 2023./2024. S druge strane, produljenjem razdoblja smanjenja od kolovoza do ožujka ne bi ostalo dovoljno vremena za punjenje skladišta na potrebnu razinu od 90 %, što bi dovelo do ozbiljnih poteškoća u sigurnosti opskrbe krajem sljedeće zime. U slučaju hladnog vremena skladišta bi se gotovo u potpunosti ispraznila do 31. ožujka 2024. Alternativa je produljenje razdoblja smanjenja od travnja do listopada što bi dovelo do potpunog pražnjenja skladišta do 31. ožujka 2024., čak i bez niskih temperatura i drugih negativnih rizika koji su dodatno analizirani u popratnom radnom dokumentu službi Komisije. Drugim riječima, produljenja kraća od 12 mjeseci mogu dovesti do paničnih kupnji, do toga da se europski akteri međusobno nadmeću, visokih cijena i mogućih nestašica.

Duljim razdobljem od 12 mjeseci, od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024., smanjila bi se mogućnost povećanja cijena i time za države članice ograničio trošak kupnje istih količina plina. Nadalje, produljenje razdoblja smanjenja od 12 mjeseci omogućuje veću fleksibilnost i mogućnost da se uzmu u obzir različitosti među državama članicama. Dok je nekim državama članicama lakše smanjiti potražnju ljeti (predopskrba), drugima je lakše smanjiti potražnju zimi (odlaganje). Kraće razdoblje smanjenja ne bi omogućilo tu fleksibilnost. Osim toga, dvanaestomjesečno razdoblje smanjenja omogućilo bi fleksibilnost među sektorima: budući da je potražnja u stambenim objektima ljeti niska, produljenje od travnja do listopada nerazmjerno bi opteretilo industriju i energetski sektor koji je manje fleksibilan i ovisan o dostupnosti alternativnih izvora energije.

Stoga je, s obzirom na rizike povezane s ruskom opskrbom, vremenskim uvjetima i kretanjima na globalnom tržištu plina 2023., potrebno produljiti smanjenje potražnje iste amplitude nakon isteka razdoblja iz Uredbe (EU) 2022/1369 i prije početka sezone punjenja, i nastaviti s tim smanjenjem tijekom razdoblja od 12 mjeseci do 31. ožujka 2024.

Osim osiguravanja sigurnosti opskrbe, smanjenjem potražnje ublažile bi se gospodarske poteškoće jer bi se smanjila nestabilnost cijena i pritisak na napetom tržištu plina. Iako su najgori učinci na gospodarstvo uklonjeni 2022., globalna tržišta plina i dalje su vrlo ograničena 2023. Cijene plina dosegle su povijesno visoku razinu 2022., s najvećom cijenom većom od 320 EUR/MWh 26. kolovoza i sada su niže od 45 EUR/MWh. Međutim, i dalje su dvostruko veće od povijesne norme.

Potrebno je očuvati isti duh solidarnosti koji je prevladavao pri donošenju i primjeni Uredbe (EU) 2022/1369. Pravni okvir za sigurnost opskrbe plinom utvrđen Uredbom (EU) 2017/1938 i dalje je nedostatan za rješavanje dugotrajnih poremećaja koji bi mogli dovesti do nekoordiniranog djelovanja država članica i ugroziti sigurnost opskrbe u susjednim državama članicama te dodatno opteretiti industriju Unije, potrošače i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Iako su neke države članice izloženije poremećajima od drugih, sve poteškoće u opskrbi plinom ili nestašice plina naštetile bi gospodarstvima svih država članica. Kako je navedeno u Komunikaciji „Štednja plina za sigurnu zimu” od 20. srpnja 2022., jeftinije je da građani i industrija svih država članica, u duhu solidarnosti, nastave smanjivati potražnju na razmjeran i dokazano izvediv način, umjesto da se kasnije suočavaju s nekoordiniranim ograničenjima. Smanjenje bi se nastavilo na trenutačno smanjenje, a ne bi bilo kumulativno. To bi predstavljalo kontinuirano smanjenje od 15 % za razdoblje od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. u usporedbi s referentnim razdobljem od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2022. te bi stoga bilo jednako i proporcionalno smanjenju predviđenom postojećom uredbom. To bi smanjenje iznosilo 60 milijardi kubičnih metara plina koji se neće potrošiti u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024.

Na neformalnom sastanku Vijeća za energetiku 27. veljače 2023. ministri i ministrice energetike EU-a raspravljali su o pripremi za sljedeću zimu i razdoblje nakon nje. U toj je raspravi naglašeno opće razumijevanje glavnih trajnih rizika za opskrbu plinom povezanih s Rusijom i globalnim tržištem UPP-a, kao i moguća manja količina dostupnog plina zbog oporavka azijskog gospodarstva nakon pandemije bolesti COVID-19. Nadalje, ne mogu se zanemariti prijetnje ključnoj plinskoj infrastrukturi za opskrbu EU-a.

Stoga se predloženom uredbom Uredba (EU) 2022/1369 produljuje do 31. ožujka 2024. i predviđa produljeno razdoblje smanjenja od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. kako bi se osiguralo da se smanjenje potražnje nastavi tijekom sezone punjenja skladišta u ljeto 2023. i tijekom zime 2023./2024. Razdoblje smanjenja potražnje i referentno razdoblje prilagođavaju se u skladu s time, kao i datumi iz članka 5. stavka 5. u pogledu punjenja skladišta iznad utvrđene ciljne razine i datum preispitivanja iz članka 9. kako bi se osigurala usklađenost s produljenim razdobljem.

Obveza praćenja potrošnje plina i izvješćivanja o njoj radi procjene postignutog smanjenja potražnje iz članka 8. stavka 1. povećana je s jednom svaka dva mjeseca na svaki mjesec s obzirom na potrebu za ažuriranim podacima kako bi se donijela učinkovita odluka o predlaganju proglašenja uzbunjivanja na razini Unije. Osim toga, s obzirom na to da na razini EU-a nisu dostupni dovoljno detaljni podaci za utvrđivanje načina na koji je postignuto smanjenje potražnje, predlaže se da se u izvješće uključi raščlamba potrošnje plina po sektoru. To bi trebalo pomoći u razumijevanju prirode postignutog smanjenja potražnje, tj. je li smanjenje potražnje ušteda, zamjena ili uklanjanje potražnje te bi se time omogućilo donošenje usmjerenijih preporuka s obzirom na održavanje konkurentnosti industrije EU-a na globalnoj razini.

 •Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Predloženim instrumentom utvrđuju se privremene, proporcionalne i izvanredne mjere. Njime se dopunjuju postojeće relevantne inicijative i zakonodavstvo EU-a kojima se građanima osigurava korist od sigurne opskrbe plinom, a kupci štite od velikih poremećaja u opskrbi.

Predloženi instrument logično proizlazi iz postojećih inicijativa, kao što su „REPowerEU”, prijedlog paketa za dekarbonizaciju tržišta vodika i plina i inicijativa „Štednja plina za sigurnu zimu”. Predložena je inicijativa u potpunosti komplementarna sa zakonodavstvom EU-a o sigurnosti opskrbe plinom, kojim je već uspostavljen sveobuhvatan skup pravila za bolju zaštitu građana i poduzeća od prekida u opskrbi. Uredbom (EU) 2017/1938 uvedeni su, među ostalim, interventni planovi kojima se od država članica zahtijeva da se pripreme za različite krizne razine i planiraju mjere koje se mogu poduzeti u slučaju uzbunjivanja na razini države. Njome se dopunjuje i Uredba Vijeća (EU) 2022/2576 o jačanju solidarnosti koja se temelji na boljoj koordinaciji nabave plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena. Uspostavljeni su mehanizmi solidarnosti kojima se osigurava prekogranična suradnja država članica kako bi se zajamčilo da se energija pruža onim kupcima u regiji kojima je najpotrebnija u slučaju poremećaja u opskrbi.

Nakon neopravdane i ničim izazvane ruske invazije na Ukrajinu, EU je predstavio plan REPowerEU s ciljem da se ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima okonča što prije, najkasnije do 2027. Kako bi se to postiglo, u planu REPowerEU utvrđuju se mjere povezane s uštedama energije i energetskom učinkovitošću te se predlaže ubrzano uvođenje čiste energije koja bi zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji električne energije. U tom kontekstu predložena inicijativa temelji se na alatima koje EU već ima na raspolaganju i u potpunosti je u skladu s ciljevima utvrđenima u programu REPowerEU.

Uredbom (EU) 2022/1032 o skladištenju uvedene su obveze skladištenja kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, pri čemu nedostatna opskrba i visoke cijene mogu biti posljedica ne samo problema povezanih s infrastrukturom ili ekstremnih vremenskih uvjeta, nego i geopolitičkih promjena koje dovode do dugotrajnijih ili iznenadnih poremećaja u opskrbi. Obvezama punjenja skladišta iz Uredbe (EU) 2022/1032 pridonosi se zaštiti sigurnosti opskrbe plinom za zimu 2022.–2023. i zimska razdoblja nakon nje.

U Komunikaciji „Štednja plina za sigurnu zimu”, donesenoj 20. srpnja 2022., utvrđuju se alati kojima EU već raspolaže za koordinirano smanjenje potražnje i daljnji koraci koje treba poduzeti kako bi bio spreman za potpune ili djelomične prekide u opskrbi. Predložena inicijativa odgovor je na povećane rizike koji proizlaze iz ruskog rata protiv Ukrajine te je u potpunosti komplementarna postojećim pravilima o sigurnosti opskrbe. Njome se produljuju pravila iz Uredbe (EU) 2022/1369 o koordiniranom smanjenju potražnje i odredbe za proglašenje uzbunjivanja na razini Unije. Naime, iako već postoji mogućnost da Komisija proglasi izvanredno stanje na razini Unije, trebalo bi produljiti i mogućnost proglašenja uzbunjivanja na razini Unije. Trenutačna situacija pokazuje da bi takvo uzbunjivanje moglo biti korisno kako bi se osiguralo da sve države članice poduzmu potrebne preventivne mjere da se izbjegne izvanredno stanje u opskrbi energijom.

Ovaj prijedlog za produljenje postojeće Uredbe (EU) 2022/1369 kojom se omogućuje koordinirana priprema za krizne situacije uvođenjem boljih pravila za koordinaciju smanjenja potražnje i stvaranjem mogućnosti uvođenja obveznog smanjenja potražnje za plinom na razini Unije stoga nadopunjuje postojeće odredbe i najnovije inicijative u energetskom sektoru, štiti sigurnost opskrbe plinom i jamči koordinaciju mjera za smanjenje potražnje u cijelom EU-u.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova za ovaj instrument članak 122. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).

Trenutačna nestašica plina predstavlja ozbiljnu poteškoću u opskrbi energentom u skladu s člankom 122. UFEU-a. EU još nije u potpunosti pronašao alternativu ruskom plinu i trenutačno uvozi manje od 10 % ruskog plina od ukupnog uvoza plinovodom. Potpuna obustava tog uvoza dovela bi do nedovoljnih razina skladištenja plina u studenome i potpunog pražnjenja skladišta u EU-u tijekom zimske sezone, čime bi se EU izložio ozbiljnim rizicima za sigurnost opskrbe. Nadalje, trenutačne iznimno visoke cijene, koje su dvostruko veće od povijesne norme, naglašavaju potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se dodatno smanjile cijene plina u Europi i očuvala globalna konkurentnost gospodarstva EU-a. Stoga su čelnici EU-a i Komisija utvrdili hitnu potrebu za stalnim mjerama za koordiniranije i hitno djelovanje kako bi se bolje pripremili za moguće daljnje poremećaje u opskrbi plinom tijekom godine. Mjere koje će se nastaviti u okviru instrumenta tijekom ograničenog razdoblja omogućuju svim državama članicama da se u duhu solidarnosti na koordiniran način pripreme za moguće daljnje nestašice u opskrbi. Vremenski ograničeno produljenje mjera i ciljane izmjene mjera poduzetih na temelju Uredbe (EU) 2022/1369 omogućit će EU-u i državama članicama da procijene učinak tih mjera te da predlože i donesu trajne izmjene redovnog pravnog okvira za sigurnost opskrbe plinom kako je utvrđen u Uredbi (EU) 2017/1938. Stoga je opravdano da se predloženi instrument temelji na članku 122. stavku 1. UFEU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Mjere koje se planiraju nastaviti u okviru ove inicijative u potpunosti su u skladu s načelom supsidijarnosti. Zbog razmjera i znatnog učinka daljnjih prekida u opskrbi plinom iz Rusije postoji potreba za djelovanjem na razini EU-a. Stalni koordinirani pristup u obliku smanjenja potražnje na razini Unije, u duhu solidarnosti, potreban je kako bi se rizik od mogućih velikih poremećaja tijekom zimskih mjeseci, kad će potrošnja plina biti veća i kad će se države članice djelomično morati oslanjati na plin skladišten tijekom sezone ubrizgavanja, sveo na najmanju moguću mjeru.

S obzirom na krizu u opskrbi plinom bez presedana i njezine prekogranične učinke te stupanj integracije unutarnjeg energetskog tržišta EU-a, djelovanje na razini Unije i dalje je opravdano jer države članice same ne mogu dovoljno učinkovito i koordinirano smanjiti rizik od velikih gospodarskih poteškoća koje proizlaze iz povećanja cijena ili velikih poremećaja u opskrbi. Samo se stalnim djelovanjem EU-a u duhu solidarnosti među državama članicama može osigurati da poremećaji u opskrbi ne uzrokuju trajnu štetu građanima i gospodarstvu.

Ova se mjera zbog svojeg opsega ili učinaka na bolji način može ostvariti na razini Unije te stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji.

•Proporcionalnost

Inicijativa je u skladu s načelom proporcionalnosti. Obuhvaćena je područjem primjene članka 122. stavka 1. UFEU-a. Intervencija politike proporcionalna je dimenziji i prirodi utvrđenih problema te postizanju postavljenih ciljeva.

S obzirom na geopolitičku situaciju bez presedana i znatnu prijetnju građanima i gospodarstvu EU-a, postoji jasna potreba za stalnim koordiniranim djelovanjem. Stoga ovaj prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva koji su već utvrđeni postojećim instrumentom. Mjere čiji se nastavak predlaže smatraju se proporcionalnima i u mjeri u kojoj je to moguće temelje se na postojećim pristupima, kao što su postojeće krizne razine i interventni planovi uspostavljeni u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938.

Ovim se prijedlogom utvrđuje konačni rezultat koji treba postići u obliku postupka za utvrđivanje pravno obvezujuće obveze smanjenja energije za države članice, a istodobno se državama članicama daje potpuna autonomija u odabiru najučinkovitijih sredstava za ispunjavanje te obveze u skladu s nacionalnim posebnostima i mjerama koje su već predviđene u nacionalnim interventnim planovima.

•Odabir instrumenta

Uzimajući u obzir dimenziju energetske krize i razmjer njezina društvenog, gospodarskog i financijskog učinka, Komisija smatra da je prikladno djelovati uredbom općeg područja primjene koja se izravno i odmah primjenjuje. Tako bi se uspostavio brz i ujednačen mehanizam za suradnju na razini Unije.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.SAŽETAK UVEDENIH PROMJENA

Na temelju izvješća iz članka 9. predložene izmjene usmjerene su i ograničene na produljenje smanjenja potražnje nakon isteka razdoblja iz Uredbe (EU) 2022/1369 do kraja sljedeće zime.

U članku 2. predlaže se da se referentno razdoblje u kojem se mjeri smanjenje promijeni s razdoblja od 1. kolovoza 2017. do 31. ožujka 2022. u Uredbi (EU) 2022/1369 na razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2022.

U članku 3. razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. u kojem države članice dobrovoljno smanjuju svoju potrošnju plina zamjenjuje se razdobljem od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024.

U članku 5. razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. u kojem države članice obvezno smanjuju svoju potrošnju plina, na temelju uzbunjivanja na razini Unije koje proglasi Vijeće na prijedlog Komisije, zamjenjuje se razdobljem od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024.

U članku 8. dvomjesečno izvješćivanje o ostvarenom smanjenju potražnje zamjenjuje se mjesečnim izvješćivanjem o smanjenju potražnje u proizvodnji električne i toplinske energije, u industriji te u kućanstvima i uslužnom sektoru, u skladu s postojećim definicijama i konvencijama Eurostata.

U člancima 9. i 10. datum preispitivanja koje provodi Komisija i razdoblje primjene Uredbe produljuju se do 31. ožujka 2024. Postojeće odredbe članka 5. kojima se priznaju posebne nacionalne okolnosti u slučaju obveznog smanjenja potražnje u okviru uzbunjivanja na razini Unije i dalje se primjenjuju. To se posebno odnosi na izuzeća za države članice koje nisu izravno povezane s plinskim međusobno povezanim sustavom, mogućnost uzimanja u obzir plina potrošenog kao sirovina u referentnom razdoblju, mogućnost manje potrebe za smanjenjem u slučaju niskog izvoznog kapaciteta koji je već maksimalno iskorišten te naposljetku u slučaju rizika od elektroenergetske krize, među ostalim kada elektroenergetski sustav više nije sinkroniziran sa sustavom treće zemlje.

2023/0087 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2022/1369 u pogledu produljenja razdoblja za smanjenje potražnje kad je riječ o mjerama za smanjenje potrošnje plina i pooštravanja obveze izvješćivanja i praćenja njihove provedbe

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Cilj je Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369( 3 ) dobrovoljno i, prema potrebi, obvezno smanjenje potražnje za plinom u Uniji, što bi olakšalo punjenje skladišta i zajamčilo veću spremnost na sve daljnje poremećaje u opskrbi. Uredba (EU) 2022/1369 donesena je na temelju članka 122. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) s obzirom na neposrednu krizu opskrbe plinom prouzročenu ničim izazvanom i neopravdanom invazijom Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. i potrebu da Unija reagira privremenim mjerama u duhu solidarnosti među državama članicama.

(2)U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2022/1369 države članice trebale su uložiti sve napore kako bi od kolovoza 2022. do ožujka 2023. smanjile svoju potrošnju plina za 15 %. Za slučaj da se dobrovoljne mjere za smanjenje potražnje pokažu nedostatnima za uklanjanje rizika od ozbiljne nestašice u opskrbi, Vijeće je na prijedlog Komisije ovlašteno proglasiti uzbunjivanje na razini Unije u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2022/1369, što bi aktiviralo obvezu smanjenja potražnje. Posljednjih mjeseci države članice marljivo su radile i donijele mjere za smanjenje potražnje za plinom za 15 % po državi članici, u duhu solidarnosti. To je već dovelo do stvarnog smanjenja potražnje za plinom u cijeloj Uniji za više od 15 %, od kolovoza 2022. do siječnja 2023.

(3)Međutim, i dalje je ozbiljno narušena sigurnost opskrbe energijom. Globalno stanje na tržištu plina nije se poboljšalo od veljače 2022. i Unija se i dalje oslanja na određene količine ruskog plina kako bi zadovoljila svoju ukupnu potražnju za plinom, unatoč smanjenju potražnje postignutom Uredbom (EU) 2022/1369. Prošle je godine nije bilo potrebe za ograničavanjem potražnje za energijom za građane Unije zahvaljujući djelotvornim mjerama u pogledu punjenja skladišta i smanjenja potražnje. Međutim, u 11 država članica još je snazi rano upozorenje i u jednoj razina uzbunjivanja u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938. S obzirom na to da su cijene plina i dalje iznimno visoke i da se globalna opskrba nije poboljšala od kolovoza 2022. kad je donesena Uredba (EU) 2022/1369, hitno je potrebno produljiti mjere koje su pridonijele zauzdavanju krize, posebno nastaviti sa smanjivanjem potražnje. Ukidanje mjera za smanjenje potražnje narušilo bi krhko, ali stabilno stanje u EU-u te otpornost na vjerojatni razvoj događaja u budućnosti kao što je potpuni prekid ruskog uvoza. Stoga je hitno potrebno spriječiti nestašicu plina i visoku nestabilnost cijena u Uniji.

(4)Zbog znatnog smanjenja uvoza plina putem ruskih plinovoda prošle godine, kapacitet Unije za punjenje skladišta trenutačno je znatno smanjen, među ostalim i u usporedbi sa stanjem u ljeto 2022. Iako je energetska kriza započela već prošle godine, Unija je 2022. iz Rusije uvezla približno 60 milijardi kubičnih metara plina kojim je napunila skladišta, uključujući provoz plinovodom NordStream 1. Međutim, tijekom ljeta 2022. Rusija je obustavila i u konačnici potpuno prekinula opskrbu plinom tim plinovodom, čija je sabotaža u rujnu 2022. bila toliko ozbiljna da se njime trenutačno ne može transportirati plin, a neće se ni moći u doglednoj budućnosti. S obzirom na trenutačne razine uvoza plina putem plinovoda, Unija će primiti najviše 20 milijardi kubičnih metara ruskog plina uvezenog plinovodom, ako se taj ionako nepouzdani uvoz u potpunosti ne prekine. Stoga postoji ozbiljan rizik od nestašice plina u Uniji nadolazeće zime 2023./2024.

(5)Te ozbiljne poteškoće pogoršavaju brojni dodatni rizici i novi elementi, uključujući i. oporavak azijske potražnje za ukapljenim prirodnim plinom, čime se smanjuje dostupnost plina na globalnom tržištu, ii. vremenske uvjete koji su se nedavno dodatno pogoršali, što utječe na skladištenje hidroenergije i proizvodnju nuklearne energije zbog niskih razina vode, iii. nova tehnička dostignuća koja povećavaju rizik od nesigurne dostupnosti postojeće proizvodnje nuklearne energije i zahtijevaju veću upotrebu proizvodnje električne energije na plin te iv. daljnje moguće poremećaje u opskrbi plinom, uključujući potpuni prekid uvoza plina iz Rusije.

(6)Te postojane i nove ozbiljne poteškoće utječu na zadovoljavanje potražnje za plinom u Uniji, posebno na pravodobno i učinkovito punjenje podzemnih skladišta za zimu 2023./2024., kao i na primjerenost ponude i potražnje sljedeće zime.

(7)U skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2022/1369 Komisija je provela preispitivanje te uredbe, čiji su rezultati sažeti u izvješću Komisije Vijeću. U izvješću se analiziraju različiti scenariji, uz produljenje aktivnosti za smanjenje potražnje na temelju Uredbe i bez produljenja, uključujući produljenje za sedam mjeseci, od travnja do listopada 2023., produljenje za osam mjeseci, od kolovoza 2023. do ožujka 2024., i produljenje za godinu dana, od travnja 2023. do ožujka 2024. U izvješću se zaključuje da bi bez nastavka smanjenja potražnje razine skladištenja do kraja listopada 2023. dosegnule tek 69 milijardi kubičnih metara, što je znatno ispod cilja od 90 % (89,4 milijardi kubičnih metara) do 1. studenoga iz Uredbe (EU) 2017/1938, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2022/1032, te da bi se skladišta u potpunosti ispraznila do veljače 2024.

(8)Kad je riječ o različitim scenarijima koji su razmotreni u izvješću, u slučaju produljenja za sedam mjeseci, od travnja do listopada 2023., skladišta bi se dostatno popunila do kraja ljeta 2023. (95 milijardi kubičnih metara do kraja listopada 2023., čime bi se ostvario cilj od 90 %). Međutim, budući da je potražnja za plinom čak i u uobičajenoj zimi dvostruko veća nego ljeti, skladišta bi se gotovo u potpunosti ispraznila do kraja sljedeće zime (9 milijardi kubičnih metara do kraja ožujka 2024.). To znači da bi sigurnost opskrbe bila prilično ozbiljno ugrožena i skladišta se ne bi mogla popuniti dostatno za sljedeću zimu. U slučaju produljenja za osam mjeseci, od kolovoza 2023. do ožujka 2024. skladišta bi se presporo punila te bi do kraja listopada 2023. dosegnula samo 80 milijardi m³, što je znatno ispod ciljne vrijednosti, a razine skladištenja smanjile bi se na manje od 30 % do kraja sljedeće zime (manje od 28 milijardi kubičnih metara), što bi znatno ugrozilo sigurnost opskrbe i skladišta se ne bi mogla popuniti dostatno za sljedeću zimu. Samo bi u slučaju produljenja za godinu dana uz nastavak smanjenja potražnje za 15 % od travnja 2023. do ožujka 2024. razine skladištenja mogle doseći cilj skladištenja od 90 % (89,4 milijarde kubičnih metara) do 1. studenoga 2023., a države članice bi do kraja ožujka 2024. mogle biti na dobrom putu da ostvare svoj cilj do 1. svibnja, tj. uskladište 43 milijarde kubičnih metara plina na razini EU-a.

(9)S obzirom na to, u izvješću se zaključuje da je potrebno nastaviti smanjenje potražnje od 15 % tijekom razdoblja od 12 mjeseci do kraja ožujka 2024. kako bi se osiguralo da države članice mogu ispuniti cilj skladištenja od 90 % utvrđen u Uredbi (EU) 2017/1938, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2022/1032, što je neophodno za sigurnost opskrbe plinom, te kako bi se spriječili eventualni nedostaci u opskrbi sljedeće zime.

(10)Iako države članice mogu odlučiti kojim mjerama najbolje mogu ostvariti ciljeve skladištenja, to se ne može postići bez mjera za smanjenje potražnje. U izvješću se zaključuje da količina plina na tržištu ne bi bila dostatna za ispunjenje obveza u svim državama članicama. To znači da nisu sve države članice fizički u mogućnosti popuniti skladišta do odgovarajućih razina, što ozbiljno ugrožava sigurnost opskrbe krajem zime 2023./2024.

(11)U izvješću se navodi i da je u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. potrebno smanjiti potrošnju plina razmjerno smanjenju iz Uredbe (EU) 2022/1369. Nakon produljenja bilo bi potrebno ostvariti smanjenje od 15 % u razdoblju od 1. travnja 2023. do ožujka 2024. u usporedbi s referentnim razdobljem od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2022. Produljenjem mjera za smanjenje potražnje i razdoblja smanjenja omogućila bi se i fleksibilnost tržišta da ograniči nestabilnost cijena plina i spriječi nagli rast cijena poput onog 2022.

(12)S obzirom na trenutačno labilnu ravnotežu ponude i potražnje, čak i umjereni poremećaji mogu imati velik učinak na tržište plina. Obveza punjenja skladišta plina primjenjuje se osim ako je proglašeno izvanredno stanje na razini Unije ili regionalnoj razini u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938. Stoga bi u slučaju da uvoz plina u Uniju putem plinovoda naglo padne za 10 % države članice morale uvoditi izolirane mjere kako bi ispunile obvezu skladištenja ili bi se moralo proglasiti izvanredno stanje na razini Unije ili na regionalnoj razini, osim ako se nastavi dobrovoljno koordinirano smanjenje potražnje. Takvo dugotrajno koordinirano smanjenje potražnje u svim državama članicama u duhu solidarnosti ključno je za učinkovito punjenje skladišnih kapaciteta uz minimalne poremećaje na tržištu, što je i dalje neophodno za sigurnost opskrbe plinom prije zime 2023./2024.

(13)Produljenje je hitna mjera i odgovor na postojane i nove ozbiljne poteškoće u opskrbi energijom koje uključuju rizik od neposredne krize i zahtijevaju prilagodbu razdoblja smanjenja potražnje za plinom kako bi se produljilo dobrovoljno smanjenje potražnje za plinom te stvorila mogućnost da se proglasi uzbunjivanje na razini Unije i aktivira odgovarajuće obvezno smanjenje potražnje za plinom nakon ožujka 2023.

(14)Trenutačna kriza izlaže cijelu Uniju riziku od nestašice energije i visokih cijena energije. Budući da je Unija jedinstveno tržište, nestašica plina u jednoj državi članici imala bi ozbiljne posljedice u svim drugim državama članicama zbog fizičke nestašice plina, nestabilnosti cijena ili poremećaja u industrijskim lancima koji su posljedica mogućih ograničenja za određene industrije u nekoj državi članici. Nadalje, u duhu solidarnosti sve države članice mogu doprinijeti daljnjem smanjenju rizika od nestašice energije i ograničavanju nestabilnosti cijena plina smanjenjem svoje potražnje. Potencijalni pozitivni učinak tog duha solidarnosti znatno se povećao tijekom protekle godine razvojem novih interkonekcijskih kapaciteta prema istoku i dodatnih kapaciteta za uvoz ukapljenog prirodnog plina kojima se države članice fizički ili virtualno bolje povezuju s postrojenjima za uplinjavanje UPP-a.

(15)Hitno je potrebno djelovati jer sezona punjenja skladišta počinje u travnju 2023. S obzirom na prethodno opisane postojane i nove ozbiljne poteškoće, neproduljenje koordiniranog smanjenja potražnje na vrijeme, tj. prije punjenja skladišta imalo bi neposredne učinke na putanje punjenja skladišta i/ili tržišne uvjete koji utječu na sigurnost opskrbe i nestabilnost cijena.

(16)Člankom 122. stavkom 1. UFEU-a omogućuje se Vijeću da, na prijedlog Komisije i u duhu solidarnosti među državama članicama, odluči o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima, ponajprije u području energetike. S obzirom na prethodno navedeno, trenutačna kriza u opskrbi plinom, koji je energent, predstavlja takvu situaciju. Zbog toga su potrebni privremeno produljenje i ciljane izmjene mjera poduzetih na temelju Uredbe (EU) 2022/1369 kako bi se odgovorilo na aktualnu situaciju u duhu solidarnosti među državama članicama. Stoga je opravdano da se predloženi instrument temelji na članku 122. stavku 1. UFEU-a.

(17)U skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2022/1369 države članice putem Eurostata izvješćuju Komisiju o ostvarenom smanjenju potražnje svaka dva mjeseca, najkasnije do 15. dana sljedećeg mjeseca. Međutim, iskustvo je pokazalo da razdoblje izvješćivanja od dva mjeseca nije dovoljno da se dostave ažurirani podaci na temelju kojih se može donijeti učinkovita odluka o prijedlogu za proglašenje uzbunjivanja na razini Unije. Stoga bi države članice trebale svakog mjeseca izvješćivati o svojoj potrošnji plina kako bi se procijenilo postignuto smanjenje potražnje. Kako bi bolje prilagodile mjere za smanjenje potražnje, praćenje potrošnje plina na razini država članica i na razini Unije te provedba ove Uredbe trebali bi se temeljiti na izvješćima u kojima je navedena raščlamba potrošnje plina za proizvodnju električne i toplinske energije te u kućanstvima i uslugama prema definicijama i konvencijama utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1099/2008 o energetskoj statistici.

(18)U skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2022/1369 Komisija treba provesti preispitivanje na temelju čijih nalaza ima pravo predložiti produljenje razdoblja primjene te uredbe. Kako bi se uzelo u obzir sada predloženo produljenje primjene Uredbe (EU) 2022/1369, trebalo bi odrediti 1. ožujka 2024. kao novi datum preispitivanja.

(19)Produljene i izmijenjene mjere za smanjenje potražnje trebale bi biti privremene i ostati na snazi do kraja sljedeće zimske sezone. Na temelju novog preispitivanja koje treba provesti do 1. ožujka 2024. Komisija bi, prema potrebi, trebala moći predložiti produljenje razdoblja njihove primjene.

(20)Uredba (EU) 2022/1369 trebala bi se stoga primjenjivati do 31. ožujka 2024. Izmjene Uredbe (EU) 2022/1369 trebale bi stupiti na snagu do 1. travnja 2023. jer je to potrebno kako bi se osigurao nastavak smanjenja potražnje od 15 % tijekom razdoblja od 12 mjeseci od travnja 2023. do kraja ožujka 2024. i kako bi se gospodarskim subjektima, državama članicama i Komisiji omogućilo da poduzmu potrebne mjere za postizanje tog cilja.

(21)Uredbu (EU) 2022/1369 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2022/1369

Uredba (EU) 2022/1369 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 2. točke 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

(a)„5. „referentna potrošnja plina” znači količina prosječne potrošnje plina u državi članici tijekom referentnog razdoblja; za države članice u kojima se potrošnja plina u razdoblju od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022. povećala za najmanje 8 % u usporedbi s prosječnom potrošnjom plina tijekom referentnog razdoblja, „referentna potrošnja plina” znači samo količina potrošnje plina u razdoblju od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022.;

(b)6. „referentno razdoblje” znači razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2022.”;

(2)članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Dobrovoljno smanjenje potražnje

Države članice ulažu sve napore kako bi u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. smanjile svoju potrošnju plina za najmanje 15 % u odnosu na svoju prosječnu potrošnju plina u razdoblju od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2022. („dobrovoljno smanjenje potražnje”). Članci 6., 7. i 8. primjenjuju se na te dobrovoljne mjere za smanjenje potražnje.”;

(3)u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Za potrebe obveznog smanjenja potražnje, sve dok je na snazi uzbunjivanje na razini Europske unije, potrošnja plina u svakoj državi članici u razdoblju od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. („razdoblje smanjenja”) 15 % je niža u usporedbi s njezinom referentnom potrošnjom plina. Smanjenja potražnje koja su države članice ostvarile prije proglašenja uzbunjivanja na razini Europske unije uzet će se u obzir za potrebe obveznog smanjenja potražnje.”;

(4)u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadležno tijelo svake države članice prati provedbu mjera za smanjenje potražnje na svojem državnom području. Države članice izvješćuju Komisiju o ostvarenom smanjenju potražnje svaka dva mjeseca, a najkasnije do 15. dana sljedećeg mjeseca. Države članice u svoja izvješća uključuju raščlambu smanjenja potražnje za plinom po sektoru, uključujući potražnju za plinom u sljedećim sektorima:

(a)    ulazni energent za proizvodnju električne i toplinske energije;

(b)    krajnja potrošnja energije u industriji;

(c)    krajnja potrošnja energije u kućanstvima i uslužnom sektoru.

Za potrebe ovog stavka primjenjuju se definicije i konvencije utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1099/2008 o energetskoj statistici.

Koordinacijska skupina za plin pomaže Komisiji u praćenju dobrovoljnog i obveznog smanjenja potražnje.”;

(5)u članku 9. „1. svibnja 2023.” zamjenjuje se s „1. ožujka 2024.”;

(6)u članku 10. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Primjenjuje se do 31. ožujka 2024.”.

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu 1. travnja 2023.

Primjenjuje se do 31. ožujka 2024.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2872

(2)    Izvješće Komisije Vijeću o preispitivanju Uredbe (EU) 2022/1369 (COM(2023) 173) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD (2023.) 63)

(3)    Uredba Vijeća (EU) 2022/1369 od 5. kolovoza 2022. o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom (SL L 206, 8.8.2022., str. 1.).