—

uzimajući u obzir članak 208. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU, a posebno u njemu sadržanu izjavu da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”,

—

uzimajući u obzir članak 3. stavak 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), u kojem se navodi da u svojim odnosima s ostatkom svijeta Unija, među ostalim, doprinosi miru, sigurnosti, održivom razvoju Zemlje, solidarnosti i uzajamnom poštovanju među narodima, slobodnoj i poštenoj trgovini, iskorjenjivanju siromaštva i zaštiti ljudskih prava,

—

uzimajući u obzir članak 21. stavak 1. UEU-a u kojem se navodi da se djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi načelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proširenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta, a to su: demokracija, vladavina prava, univerzalnost i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava,

—

uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir Zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća, Europskog parlamenta i Komisije od 30. lipnja 2017. o novom Europskom konsenzusu o razvoju pod nazivom „Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost”, a posebno njezine stavke 10., 109. i 110. (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (2) od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa,

—

uzimajući u obzir nacrt novog Sporazuma o partnerstvu između Europske unije i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD) (Sporazum nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua), pregovori o kojemu su zaključeni, ali koji još nije potpisan niti je stupio na snagu,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa šestog sastanka na vrhu Europske unije i Afričke unije od 18. veljače 2022.: „Zajednička vizija za 2030.”,

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. lipnja 2019. naslovljen „Evaluacija usklađenosti politika EU-a radi razvoja” (SWD(2019)0093),

—

uzimajući u obzir vanjsku evaluaciju usklađenosti politika Europske unije radi razvoja (2009. – 2016.) iz 2018.,

—

uzimajući u obzir dubinsku analizu naslovljenu „Osiguravanje transparentne i utjecajne usklađenosti politika radi razvoja”, koju je objavila Glavna uprava za vanjsku politiku Unije 9. prosinca 2022. „  (3) ”,

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 28. siječnja 2019. Naslovljen „Izvješće EU-a za 2019. o usklađenosti politika radi razvoja” (SWD(2019)0020),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća o usklađenosti politika radi razvoja od 16. svibnja 2019.,

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o usklađenosti politika radi razvoja, a posebno Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o izvješću EU-a za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja (4),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. lipnja 2022. o provedbi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2022. o Boljoj regulativi: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo (6),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A9-0019/2023),

A.

budući da je usklađenost politika radi razvoja pravna obveza koja proizlazi iz UEU-a i zahtijeva da se cilj razvojne suradnje uzima u obzir u svim politikama EU-a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju;

B.

budući da je učinkovita koordinacija, integracija i evaluacija svih politika EU-a u pogledu njihova učinka na zemlje u razvoju ključna za postizanje usklađenosti politika radi razvoja;

C.

budući da je politička predanost EU-a usklađenosti politika radi razvoja potvrđena u novom europskom konsenzusu o razvoju iz 2017., u kojem je utvrđeno da je usklađenosti politika radi razvoja „ključan element strategije [EU-a] za postizanje ciljeva održivog razvoja i važan doprinos širem cilju usklađenosti politika radi održivog razvoja (PCSD)”;

D.

budući da je izvješće Komisije o vanjsko oj evaluaciji iz 2018. otkrilo ozbiljne nedostatke u provedbi usklađenosti politika radi razvoja, uključujući ograničenu ulogu delegacija EU-a; budući da je u nedavnoj studiji koju je naručio Parlament utvrđeno da i dalje postoje veliki problemi; budući da nedostatak odgovarajućeg odgovora na nalaze izvješća o vanjskoj evaluaciji i nedostatak dokaza da su poduzete odgovarajuće mjere potkopavaju vjerodostojnost djelovanja EU-a u pogledu razvojne suradnje; budući da Vijeće više ne održava redovne razmjene s Komisijom o usklađenosti politika radi razvoja;

E.

budući da je načelo usklađenosti politika radi razvoja utvrđeno u članku 208. UFEU-a i priznato je u institucijama EU-a i u multilateralnim okvirima kao alat za postizanje održivog razvoja te kao važno za vjerodostojnost i pouzdanost EU-a u partnerskim zemljama; budući da je cilj usklađenosti politika radi razvoja osigurati da su politike vanjskog djelovanja koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju gospodarski i socijalno dosljedne s ciljem razvojne suradnje EU-a, čiji primarni cilj ostaje smanjenje i, dugoročno gledano, iskorjenjivanje siromaštva, kao i povećanje učinkovitosti razvojne suradnje;

F.

budući da je trenutačni globalni geopolitički kontekst posebno obilježen posljedicama pandemije bolesti COVID-19, nezakonite invazije Rusije na Ukrajinu i njezinih posljedica, uključujući tešku energetsku krizu, izbjegličku krizu, stanje duga na svjetskoj razini i prijetnje sigurnosti hrane i bioraznolikosti, i klimatskih promjena te da ti problemi ozbiljno ugrožavaju globalno postizanje ciljeva održivog razvoja zbog čega je potreban sveobuhvatan odgovor; budući da se time dodatno povećava potreba za djelotvornom provedbom usklađenosti politika radi razvoja te usklađenosti i dosljednosti među različitim politikama, kao što je to slučaj u pogledu humanitarno-razvojne poveznice;

G.

budući da mehanizmi Komisije za usklađenost politika radi razvoja uključuju, među ostalim, međusektorske skupine, savjetovanja s dionicima i javna savjetovanja, pregled usklađenosti politika radi razvoja (praćenje) programa rada Komisije, alate 19., 27. i 35. u smjernicama za procjenu učinka (revidirana agenda za bolju regulativu) te procjenu učinka trgovinskih sporazuma na održivost; budući da postoje razlike u pogledu opsega primjene tih mjera, a da se kvaliteta djelovanja u pogledu usklađenosti politika radi razvoja može mjeriti samo na temelju konkretnih rezultata; budući da u Komisiji ne postoji središnje tijelo odgovorno za provedbu usklađenosti politika radi razvoja; budući da su u nekim slučajevima analize usklađenosti politika radi razvoja u procjenama učinka Komisije za nedavne zakonske prijedloge još uvijek površne (npr. predloženi mehanizam prilagodbe granica ugljika (7) i Direktiva o kaznenim djelima protiv okoliša (8)) ili nisu provedene unatoč jasnoj potrebi za njima (npr. paket mjera za borbu protiv pranja novca (9) i uredba o korporativnom izvješćivanju o održivosti); budući da to jasno pokazuje da je potrebno više djelovanja u skladu s preporukama vanjske evaluacije usklađenosti politika radi razvoja iz 2018.; budući da bi delegacije EU-a i diplomatske misije država članica EU-a trebale igrati snažniju ulogu u osiguravanju usklađenosti politika radi razvoja u partnerskim zemljama; budući da nedostatak holističkog pristupa i jasne definicije usklađenosti politika radi razvoja može ugroziti njezine ciljeve i učinkovitost;

H.

budući da se, unatoč očitoj važnosti usklađenosti politika radi razvoja za važne inicijative EU-a kao što su europski zeleni plan, trgovinska politika, globalni standardi i standardi EU-a u pogledu oporezivanja dobiti poduzeća ili dužna pažnja za održivo poslovanje, vidljivost tog pitanja u europskoj agendi i partnerskim zemljama ipak smanjila;

I.

budući da uključenost privatnog sektora koja služi ciljevima razvojne politike, poput operacija mješovitog financiranja, u kojima se ograničeni iznos bespovratnih sredstava koristi za poticanje dodatnog financiranja, može učinkovito poboljšati usklađenost politika radi razvoja;

J.

budući da su odgovornost, vidljivost i transparentnost važni aspekti razvojne suradnje i da se moraju primjenjivati na usklađenost politika radi razvoja; budući da je posebno izvješće EU-a o usklađenosti politika razvoja koje je Komisija pripremala svake dvije godine obustavljeno 2019. i zamijenjeno izvješćem EU-a o provedbi ciljeva održivog razvoja koje se izrađuje svake četiri godine; budući da je izvješćivanje Komisije uglavnom opće opisne naravi i od male pomoći u procjeni učinkovitosti usklađenosti politika radi razvoja; budući da to naglašava potrebu za jasnim ciljevima i pokazateljima usklađenosti politika radi razvoja te transparentnim praćenjem;

K.

budući da Parlament, kao suzakonodavac i institucija koja doprinosi oblikovanju politika, snosi velik dio odgovornosti za način na koji EU implementira usklađenost politika radi razvoja; budući da njegov Odbor za razvoj (DEVE) ima ključnu ulogu u tome putem mišljenja upućenih drugim odborima; budući da je za ispravnu implementaciju usklađenosti politika radi razvoja potreban pristup na razini cijelog parlamenta, uz aktivan doprinos svih parlamentarnih odbora uključenih u različite politike, što je dosad rijetko bio slučaj; budući da postoji potreba za jačom koordinacijom usklađenosti politika radi razvoja između odbora u Parlamentu;