EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 31.5.2023.

COM(2023) 288 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o zajedničkom fondu za rezervacije 2022.

{SWD(2023) 170 final}

Sadržaj

UVOD.

1.ODJELJAK I.

1.1.Ključne etape 2022.

1.2.Otvaranje novih odjeljaka

1.2.1.Novi odjeljci u skladu s Uredbom o programu InvestEU

1.2.2.Novi odjeljci u skladu s Uredbom o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ()

1.2.3.Novi odjeljci za izloženosti povezane s Ukrajinom

1.3.Financijski izvještaji zajedničkog fonda za rezervacije na dan 31. prosinca 2022.

1.4.Aktivacije jamstava i zahtjevi za plaćanje

1.5.Stvarna stopa rezervacija

2.ODJELJAK II.

2.1.Ulagačka strategija

2.2.Sastav i obilježja portfelja

2.3.Okolišni, socijalni i upravljački (ESG) otisak

2.4.Uspješnost zajedničkog fonda za rezervacije 2022.

3.ODJELJAK III.

3.1.Diversificirana ulaganja

3.2.Poboljšana referentna vrijednost u kojoj se posebna važnost pridaje okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima

Zaključci

UVOD

Ovo je izvješće drugo godišnje izvješće o zajedničkom fondu za rezervacije ( 1 ) i odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.

Zajednički fond za rezervacije, koji je osnovan u skladu s člankom 212. Financijske uredbe, kapitalna je rezerva iz koje se isplaćuju sredstva za pokrivanje zatraženih odljeva i aktivacija jamstava koji proizlaze iz operacija koje se podupiru. Služi za ublažavanje utjecaja pojedinačnih aktivacija na proračun EU-a povezanih s gubicima iz operacija koje se podupiru financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima ili financijskom pomoći trećim zemljama u okviru raznih zakonodavnih instrumenata EU-a. Zajedničkim fondom za rezervacije upravlja se tako da bi se trebao barem nastojati očuvati kapital u razdoblju ulaganja (devet godina) ( 2 ).

Zajednički fond za rezervacije započeo je s radom u siječnju 2021. Njegova tržišna vrijednost na kraju 2022. iznosila je 14,39 milijardi EUR, što znači da je to uvjerljivo najveći portfelj kojim Komisija izravno upravlja.

U ovom se izvješću navode najvažniji događaji povezani s funkcioniranjem zajedničkog fonda za rezervacije 2022., koja je obilježena naglim povećanjima kamatnih stopa i agresivnim ratom protiv Ukrajine, što je pogoršalo inflacijsku dinamiku i uvelike utjecalo na vrednovanje portfeljâ s fiksnim prinosom te istodobno povećalo volatilnost tržišta. U njemu se predstavljaju financijska i ulagačka obilježja fonda u odnosu na prevladavajuće stanje na tržištu te se iznose ažurirani podaci o mjerama koje je Komisija poduzela kako bi poboljšala njegovu dugoročnu uspješnost.

Izvješće se odnosi isključivo na aspekte upravljanja imovinom. Nepredviđene obveze bit će dio zasebnog izvješća koje se dostavlja u skladu s člankom 250. Financijske uredbe.

Izvješće se sastoji od tri odjeljka:

–u odjeljku I. predstavljaju se ključni događaji povezani s funkcioniranjem zajedničkog fonda za rezervacije 2022. Navode se i pregled aktivacija jamstava i transakcija te ažurirani podaci o primijenjenoj stvarnoj stopi rezervacija,

–odjeljak II. odnosi se na sastav, profil rizičnosti i uspješnost portfelja 2022. u odnosu na referentnu vrijednost te na njegov okolišni, društveni i upravljački (ESG) profil. Usto, u njemu se opisuju tržišno okruženje i događaji koji su utjecali na uspješnost fonda 2022.,

–u odjeljku III. predstavljaju se rezultati mjera koje je Komisija poduzela kako bi dugoročno zaštitila vrijednost i mogućnosti rasta zajedničkog fonda za rezervacije: diversificirana ulaganja i poboljšana referentna vrijednost koja se temelji na okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima.

1.ODJELJAK I.

1.1.Ključne etape 2022.

Zajednički fond za rezervacije zaprimio je 2022. neto doprinose u iznosu od 3,26 milijardi EUR. Kao i 2021., funkcionirao je bez operativnih incidenata u skladu s uspostavljenim postupcima upravljanja imovinom i u okviru relevantne upravljačke strukture ( 3 ).

Očekuje se da će zajednički fond za rezervacije u razdoblju 2023.–2030. zaprimiti dodatnih 23,17 milijardi EUR priljeva od instrumenata koji doprinose.

Dana 31. prosinca 2022. vrijednost neto imovine ( 4 ) iznosila je 14,39 milijardi EUR u odnosu na 12,31 milijardu EUR na dan 31. prosinca 2021.

1.2.Otvaranje novih odjeljaka

Sredstva zajedničkog fonda za rezervacije obračunavaju se u odjeljcima radi sljedivosti iznosa povezanih s raznim instrumentima koji doprinose ( 5 ). To je nužno kako bi se osiguralo da se svakom instrumentu dodijeli odgovarajući udio sredstava i svi pozitivni ili negativni povrati proporcionalni imovini u vlasništvu. Obveze koje proizlaze iz raznih instrumenata politike (jamstva ili zajmovi s rezervacijama) u potpunosti se pripisuju toj politici te stoga zahtijevaju točan obračun i praćenje imovine koja pripada različitim politikama. Različitim financijskim obilježjima i obilježjima rizika temeljnih instrumenata politike također se mora zasebno upravljati te ih se mora zasebno pratiti u za to namijenjenim odjeljcima.

Iako se raspodjeljuje u odjeljke, cjelokupna imovina kojom se upravlja u zajedničkom fondu za rezervacije slijedi zajedničku strategiju upravljanja imovinom, čime se znatno povećava učinkovitost u upravljanju imovinom i rizicima.

U skladu s raznim osnovnim aktima u zajedničkom fondu za rezervacije je u listopadu 2022. otvoreno nekoliko novih odjeljaka, čime se njihov broj povećao na 14 ( 6 ). Na dan 31. prosinca 2022. osam odjeljaka bilo je potpuno operativno i sadržavalo je sredstva, kako je prikazano na slikama 1 i 2. Preostali odjeljci aktivirat će se u kasnijoj fazi nakon zaprimanja odgovarajućih prvih priljeva.

Slika 1 – Odjeljci zajedničkog fonda za rezervacije na dan 31. prosinca 2022.

Slika 2 – Potpuno operativni odjeljci zajedničkog fonda za rezervacije koji sadržavaju sredstva na dan 31. prosinca 2022.

1.2.1.Novi odjeljci u skladu s Uredbom o programu InvestEU

Uredbom o programu InvestEU ( 10 ) državama članicama omogućuje se pružanje dodatnih doprinosa tom programu. Zasebnim odjeljcima za svaku državu članicu osigurava se zasebno praćenje razine rezervacija.

U tu su svrhu 2022. u fondu InvestEU otvorena četiri nova odjeljka „država članica”, od kojih su dva do kraja godine već zaprimila sredstva. Otvoren je i zaseban odjeljak s doprinosima iz nekoliko sektorskih programa/fondova Unije za operacije mješovitog financiranja kojima se osigurava dodatno financiranje za jamstvo EU-a/fond InvestEU.

1.2.2.Novi odjeljci u skladu s Uredbom o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ( 11 )

Nakon stupanja na snagu Uredbe o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju otvorena su tri nova odjeljka u kojima se drže rezervacije za djelovanja EU-a u vanjskoj dimenziji, u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje:

1.novi Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+);

2.zajmovi u okviru makrofinancijske pomoći nakon 2020.;

3.zajmovi Euratoma nakon 2020.

1.2.3.Novi odjeljci za izloženosti povezane s Ukrajinom

Kako bi se uzela u obzir potreba za zasebnim upravljanjem profilima imovine/obveza, u osnovnim aktima predviđena su dva nova odjeljka za izloženosti povezane s Ukrajinom u razdoblju 2021.–2027.:

1.zajmovi u okviru makrofinancijske pomoći 1 ( 12 ) i makrofinancijske pomoći 2 ( 13 );

2.prenamijenjeni zajmovi EIB-a u okviru mandata za vanjsko kreditiranje u razdoblju 2014.–2020.

1.3.Financijski izvještaji zajedničkog fonda za rezervacije na dan 31. prosinca 2022.

Na dan 31. prosinca 2022. neto imovina zajedničkog fonda za rezervacije iznosila je 14,39 milijardi EUR. U skladu s aktualnom ulagačkom strategijom (vidjeti odjeljak 2.1.) glavna imovina sastojala se od portfelja vrijednosnih papira s ulaganjima primarno u obveznice s investicijskim rejtingom (državne, SSA ( 14 ), korporativne ( 15 ), financijske), koje su kategorizirane kao obveznice po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (14,06 milijardi EUR), te novca i novčanih ekvivalenata (0,33 milijarde EUR).

Prema izvješću o financijskim rezultatima za 2022. zajednički fond za rezervacije završio je godinu s povratom od –8,8 % EUR, što je posljedica gubitaka vrednovanja zbog naglih povećanja kamatnih stopa. Uspješnost zajedničkog fonda za rezervacije u njegovu makroekonomskom kontekstu dodatno će se obrazložiti u dva odjeljka u nastavku.

Radni dokument službi Komisije priložen ovom izvješću sadržava više informacija o financijskim izvještajima.

1.4.Aktivacije jamstava i zahtjevi za plaćanje

Upravljanje likvidnošću za aktivacije jamstava i zahtjeve za plaćanje olakšano je zaštitnim slojem likvidnosti, kako je propisano smjernicama za upravljanje imovinom. Zaštitni sloj likvidnosti sastoji se od ograničenih rezerva novca u središnjoj riznici Komisije kako bi se pokrili očekivani neizbježni odljevi novca.

Na početku godine iznosio je 92 milijuna EUR, tijekom godine zaprimio je priljeve u iznosu od 473 milijuna EUR, a neto iznos isplaćen 2022. bio je 222 milijuna EUR ( 16 ). Na kraju 2022. preostali iznos zaštitnog sloja bio je 342 milijuna EUR.

Aktivacije proračunskih jamstava koje su isplaćene iz rezervi zajedničkog fonda za rezervacije ( 17 ) i ostala potraživanja sredstava iz odjeljaka zajedničkog fonda za rezervacije 2022. mogu se sažeti kako slijedi ( 18 ):

•odjeljak „EFOR”: za aktivirano jamstvo isplaćeno je 0,4 milijuna EUR,

•odjeljak „Jamstveni fond za vanjska djelovanja”: u okviru jamstva mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje za aktivirana jamstva isplaćeno je 194,3 milijuna EUR. Osim toga, postojali su manji operativni troškovi koji su iznosili nešto manje od 0,3 milijuna EUR,

•odjeljak „EU” programa InvestEU: zabilježeni su odljevi u iznosu od 0,17 milijuna EUR za troškove i 0,07 milijuna EUR za gubitke zbog restrukturiranja,

•odjeljak „EFSU”: neto potrošnja jamstva EFSU-a iznosi 27,0 milijuna EUR, uključujući neto aktivacije i prilagodbe vrijednosti portfelja vlasničkog kapitala od 17,5 milijuna EUR, aktivacije jamstava u okviru komponente za MSP-ove za upravljanje likvidnošću 19 od 6,2 milijuna EUR i troškove (financiranja i naplate) od 3,3 milijuna EUR.

1.5.Stvarna stopa rezervacija

Koncept stvarne stope rezervacija opisan je u prvom godišnjem izvješću o zajedničkom fondu za rezervacije za 2021. ( 20 )

Komisija je u skladu s izračunima na temelju utvrđene metodologije ( 21 ) predložila da stvarna stopa rezervacija za 2022. ostane 100 %. Stoga je u nacrtu proračuna za 2023. predložila proračunskom tijelu da se višak rezervacija ne vrati. Taj je pristup potvrđen u donesenom godišnjem proračunu za 2023.

2.ODJELJAK II.

2.1.Ulagačka strategija

Opće pretpostavke na kojima se temelji ulagačka strategija zajedničkog fonda za rezervacije opisane su u prvom godišnjem izvješću o zajedničkom fondu za rezervacije za 2021. ( 22 )

Većinski dio zajedničkog fonda za rezervacije dosad je bio ograničen na ulaganja u vrijednosne papire (obveznice) s investicijskim rejtingom i fiksnim prinosom u eurima i američkim dolarima.

2.2.Sastav i obilježja portfelja

Portfelj zajedničkog fonda za rezervacije na kraju godine dobro je diversificiran u raznim vrstama imovine koje su među prihvatljivim vrijednosnicama s fiksnim prinosom, uključujući određenu ograničenu izloženost na osnovi vrijednosnih papira koji nisu u eurima (američki dolari) te novac ili novčane ekvivalente. Dobit ili gubici zbog tečajnih razlika vrijednosnih papira i transakcija koji nisu u eurima većinom se kompenziraju suprotnim promjenama valutnih izvedenica koje se upotrebljavaju kao zaštita od rizika.

Kreditna kvaliteta portfelja zajedničkog fonda za rezervacije visoka je i ima prosječni rejting „A”, što podrazumijeva zanemarivu vjerojatnost neispunjenja obveza ( 23 ).

Više od 35,7 % tržišne vrijednosti portfelja ulaže se u vrijednosne papire s kreditnim rejtingom „AAA” ( 24 ), a ostatak je raspoređen na ljestvici investicijskog rejtinga.

Ulaganja u američkim dolarima činila su 3,5 % tržišne vrijednosti portfelja u prosincu 2022. ( 25 ), pri čemu je valutni rizik bio osiguran terminskim ugovorima.

U prosincu 2022. približno 18 % portfelja sastojalo se od kratkotrajne likvidne imovine ( 26 ), koja je služila kao zaštitni sloj za likvidnosne rizike ( 27 ).

Radni dokument službi Komisije priložen ovom izvješću sadržava više informacija o sastavu i obilježjima portfelja.

2.3.Okolišni, socijalni i upravljački (ESG) otisak 

Okolišni, socijalni i upravljački otisak portfelja i dalje je znatan, s udjelom obveznica s oznakom ESG ( 28 ) od 14,0 % u odnosu na 13,4 % u 2021. Proaktivnim pristupom ulaganjima u skladu s okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima prednost se daje obveznicama s oznakom ESG, pod uvjetom da su u skladu s kriterijima upravljanja rizicima i općom ulagačkom strategijom. Komisija nastavlja povećavati okolišni, socijalni i upravljački otisak u novoj ulagačkoj strategiji zajedničkog fonda za rezervacije, kako je objašnjeno u odjeljku III.

2.4.Uspješnost zajedničkog fonda za rezervacije 2022.

Kako je prethodno navedeno, zajednički fond za rezervacije likvidan je i dobro diversificiran portfelj obveznica. Ulaganjem isključivo u dužničke instrumente s visokim rejtingom u prošlosti su za portfelje Komisije ostvareni pozitivni povrati. Međutim, tom se strategijom portfelji nisu mogli izolirati od općeg naglog porasta prinosa 2022., koji je pratio neprestani porast inflacije i zaoštravanje monetarne politike središnjih banaka. Cijene obveznica smanjile su se jer se kreću u suprotnom smjeru od prinosa, što je znatno utjecalo na vrednovanja. Zapravo se pokazalo da je za tržišta obveznica 2022. bila najgora od prethodnih 40 godina: globalni indeksi tržišta obveznica smanjili su se za 13,27 %, a indeksi tržišta obveznica u eurima za 17,17 % ( 29 ). Stoga je došlo i do negativnog učinka na uspješnost zajedničkog fonda za rezervacije, iako je ona ostala u skladu s referentnom vrijednošću te je bila bolja u odnosu na šira kretanja na tržištu obveznica. Konkretno, zajednički fond za rezervacije zabilježio je negativnu godišnju apsolutnu uspješnost od –8,85 %, što je bilo za 15 baznih bodova bolje u odnosu na godišnju uspješnost referentne vrijednosti zajedničkog fonda za rezervacije (–9,00 %) ( 30 ).

U sljedećem okviru sažeto se opisuju tržišno okruženje 2022. i njegovi utjecaji na povrate na tržištu obveznica. Mjere koje je Komisija poduzela kao upravitelj imovinom opisane su u odjeljku III. ovog izvješća.

3.ODJELJAK III.

3.1.Diversificirana ulaganja

Kako je najavljeno u godišnjem izvješću o zajedničkom fondu za rezervacije za 2021., Komisija je 2022. poduzela mjere za diversifikaciju ulaganja zajedničkog fonda za rezervacije. Krajem 2022. dovršila je rad na operativnom okviru kojim se omogućuju vlasnička ulaganja u okviru fondova čijim se udjelima trguje na burzi, koji pružaju troškovno učinkovitu i diversificiranu izloženost širim dioničkim indeksima putem skupa dionica. Tim se pristupom ublažava rizik od ulaganja u dionice pojedinačnih poduzeća. Uključivanje vlasničkog kapitala kao nove vrste imovine u ulaganja zajedničkog fonda za rezervacije temeljilo se na detaljnoj analizi kako bi se dugoročno povećala diversifikacija te optimizirali parametri rizika i očekivani povrat portfelja.

Izloženost na osnovi vlasničkog kapitala postupno će se povećavati do razine od oko 7–8 % portfelja zajedničkog fonda za rezervacije, počevši od siječnja 2023. te uzimajući u obzir tržišne uvjete i razine vrednovanja. Utvrđeni postotak optimalan je s obzirom na profil rizika/povrata i sklonost preuzimanju rizika. Taj je odabir uzet u obzir u ažuriranoj referentnoj vrijednosti zajedničkog fonda za rezervacije, kako je objašnjeno u odjeljku u nastavku.

3.2.Poboljšana referentna vrijednost u kojoj se posebna važnost pridaje okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima

Odluka o ažuriranju referentne vrijednosti zajedničkog fonda za rezervacije uključivanjem ulaganja u fondove vlasničkog kapitala čijim se udjelima trguje na burzi bila je vođena ciljem poboljšanja profila rizika/povrata portfelja. Nova referentna vrijednost primjenjuje se od siječnja 2023. i odražava cilj ulaganja (tj. očuvanje kapitala kao primarni cilj), razdoblje ulaganja i toleranciju portfelja na rizike, kako je navedeno u smjernicama za upravljanje imovinom.

Ažuriranje referentne vrijednosti bilo je i prilika za integraciju okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika jer su oni važan aspekt upravljanja zajedničkim fondom za rezervacije u skladu s opsežnijim obvezama Komisije povezanima sa zelenom tranzicijom. Iako smjernice za upravljanje imovinom već uključuju negativne kriterije za dubinsku provjeru, kao što je isključivanje dionica povezanih s aktivnostima koje uključuju igre na sreću ili duhan, te je portfelj zajedničkog fonda za rezervacije vrlo izložen na osnovi vrijednosnih papira s oznakom ESG, Komisija se obvezala dodatno ojačati okolišne, socijalne i upravljačke aspekte zajedničkog fonda za rezervacije te uključiti okolišna, socijalna i upravljačka obilježja u ažuriranu verziju referentne vrijednosti.

Kako bi se ostvario taj cilj, u novu su referentnu vrijednost zajedničkog fonda za rezervacije uključena dva posebna okolišna, socijalna i upravljačka indeksa. Indeksom zelenih obveznica utvrđuje se ambiciozan cilj za udio imovine koji će se uložiti u obveznice s oznakom ESG (14,7 %). To je u skladu s postojećom praksom ulaganja na temelju okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika, u kojoj se, ako je moguće, prednost daje ulaganjima u obveznice s oznakom ESG pred konvencionalnim obveznicama. S pomoću drugog okolišnog, socijalnog i upravljačkog indeksa, odnosno referentne vrijednosti indeksa korporativnih obveznica usklađene s Pariškim sporazumom, ulaganja se usmjeravaju prema korporativnim izdavateljima usklađenima s Pariškim sporazumom. Ulaganja u skladu s Pariškim sporazumom upotrebljavaju i drugi institucionalni upravitelji imovinom, kao što je Europska investicijska banka, te ona kao takva predstavljaju dobrodošao odgovor dionika i daljnje povećanje vjerodostojnosti. Uključivanjem okolišnih, socijalnih i upravljačkih indeksa u referentnu vrijednost dodatno se povećava usklađenost Komisijinih aktivnosti upravljanja imovinom s klimatskim ciljevima i političkim prioritetima EU-a.

Pri utvrđivanju referentne vrijednosti zajedničkog fonda za rezervacije Komisija je poštovala strogi postupak koji se temelji na modernoj teoriji portfelja ( 31 ) i usklađen je s najboljom tržišnom praksom.

Nova referentna vrijednost zajedničkog fonda za rezervacije odobrena je i potvrđena u prosincu 2022. Njezina je provedba započela u siječnju 2023. Portfelj će se postupno usklađivati s novom referentnom vrijednošću do kraja 2023. Referentnom vrijednošću utvrđen je i cilj ulaganja od 14,7 % u obveznice s oznakom ESG u odnosu na 14 % u portfelju zajedničkog fonda za rezervacije na kraju 2022.

Zaključci

Druga godina rada zajedničkog fonda za rezervacije bila je obilježena povećanjem apsolutne veličine portfelja zahvaljujući novim priljevima te sve većom složenošću s obzirom na broj odjeljaka i instrumenata koji doprinose fondu.

U 2022. nije bilo događaja povezanih s operativnim rizicima te su sva aktivirana jamstva bila pokrivena, a računovodstvena dokumentacija dovršena je na vrijeme. Zajednički fond za rezervacije, koji je na kraju 2022. držao imovinu vrijednu 14,39 milijardi EUR, i dalje je pouzdan zaštitni sloj kapitala za proračunska jamstva i zajmove s rezervacijama za treće zemlje.

Zbog gospodarskih kretanja i kretanja na tržištu 2022. bila je jedna od najgorih godina za portfelje s fiksnim prinosom čitave generacije jer su prinosi znatno porasli u kontekstu trajne inflacije i strože monetarne politike. Nezapamćeno i neočekivano naglo povećanje kamatnih stopa dovelo je 2022. do smanjenja vrijednosti portfelja zajedničkog fonda za rezervacije za približno 8,8 % zbog gubitaka vrednovanja. Višim kamatnim stopama dugoročno se stvaraju temelji za održive pozitivne rezultate. To se odražava u prinosu do dospijeća za portfelj ( 32 ), koji je dosegnuo 3 % u odnosu na 0 % na početku godine. Obračunavanjem povećanih prinosa i ponovnim ulaganjem dospjelih iznosa po višim stopama osiguravaju se važna potpora i rezerva za buduće povrate.

Kako bi se dodatno ojačala otpornost zajedničkog fonda za rezervacije, Komisija je 2022. nastavila raditi na diversifikaciji imovine kako bi uključila određenu izloženost tržištima vlasničkih instrumenata (u okviru fondova koji prate indekse), ažurirala referentnu vrijednost zajedničkog fonda za rezervacije i osigurala bolju usklađenost portfelja s okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima. Iako su početkom 2023. uvjeti i dalje bili teški, zajednički fond za rezervacije prebrodio je promjene na tržištu 2022. i sad je u dobrom položaju da u narednim godinama vrati izgubljenu vrijednost.

(1) ()    Komisija svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o zajedničkom fondu za rezervacije u skladu s člankom 214. Financijske uredbe (Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, SL L 193, 30.7.2018., str. 1.). U smjernicama za upravljanje imovinom zajedničkog fonda za rezervacije (Odluka Komisije od 25. ožujka 2020. o smjernicama za upravljanje imovinom zajedničkog fonda za rezervacije, C(2020) 1896 final, SL C 131, 22.4.2020., str. 3.–11.) navedene su dodatne smjernice o sadržaju tog izvješća.

(2) ()    Članak 2. stavak 1. smjernica za upravljanje imovinom.

(3) ()    Upravljačka struktura opisana je u godišnjem izvješću o zajedničkom fondu za rezervacije za 2021., EUR-Lex – 52022DC0213 – HR – EUR-Lex (europa.eu) .

(4) ()    Neto vrijednost imovine zajedničkog fonda za rezervacije utvrđuje se na temelju vrijednosti ukupne imovine umanjene za obveze na odgovarajući datum izračuna neto vrijednosti imovine.

(5) ()    U skladu s člankom 3. smjernica za upravljanje imovinom sredstva zajedničkog fonda za rezervacije raspodjeljuju se u odjeljke koji se odnose na svaki od instrumenata koji mu doprinose, kako je navedeno u članku 1. tih smjernica.

(6) ()    Dva dodatna odjeljka „jamstva država članica u okviru programa InvestEU” otvorit će se 2023., čime će se ukupni broj odjeljaka povećati na 16.

(7) ()    Europski fond za strateška ulaganja.

(8) ()    Jamstveni fond za vanjska djelovanja drži rezervacije za mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje, postojeće programe (makrofinancijska pomoć) i programe Euratoma.

(9) ()    Europski fond za održivi razvoj.

(10) ()    Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30.–89.).

(11) ()    Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (SL L 209, 14.6.2021., str. 1.–78.).

(12) ()    Odluka (EU) 2022/1201 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2022. o pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 186, 13.7.2022., str. 1.–7.).

(13) ()    Odluka (EU) 2022/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. rujna 2022. o pružanju izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini, jačanju zajedničkog fonda za rezervacije jamstvima država članica i posebnim rezervacijama za određene financijske obveze povezane s Ukrajinom pokrivene jamstvom na temelju Odluke br. 466/2014/EU te o izmjeni Odluke (EU) 2022/1201 (SL L 245, 22.9.2022., str. 1.–13.).

(14) ()    Nadnacionalna tijela, državna tijela niže razine vlasti i agencije.

(15) ()    U korporativne obveznice ulaže se putem pojedinačnih izdanja, a od 2022. i putem fondova čijim se udjelima trguje na burzi koji prate indekse korporativnih obveznica.

(16) ()    U usporedbi sa 73,5 milijuna EUR u 2021.

(17) ()    Pojedinačne aktivacije jamstava navedene su u zasebnom izvješću koje se dostavlja u skladu s člankom 41. stavkom 5. Financijske uredbe.

(18) ()    Važno je napomenuti da se 2023. ili nakon toga mogu pojaviti plaćanja za koja bi moglo biti potrebno ex post usklađivanje računovodstvene dokumentacije za 2022.

(19) ()    Bez nadopuna.

(20) ()     EUR-Lex – 52022DC0213 – HR – EUR-Lex (europa.eu) .

(21) () Delegirana odluka Komisije (EU, Euratom) C(2020) 7684 o dopuni Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća detaljnim uvjetima za izračun stvarne stope rezervacija zajedničkog fonda za rezervacije (SL L 42, 5.2.2021., str. 9.–12.).

(22) ()     EUR-Lex – 52022DC0213 – HR – EUR-Lex (europa.eu) .

(23) ()    Vjerojatnost neispunjenja obveza od 0,04 % u razdoblju od godine dana.

(24) ()    U usporedbi s više od 26,8 % u 2021.

(25) ()    U usporedbi s 5,1 % u 2021.

(26) ()    U usporedbi s 26 % u 2021.

(27) ()    Povrh zaštitnog sloja likvidnosti opisanog u odjeljku 1.4.

(28) () Kako bi ocijenila imaju li obveznice oznaku ESG radi dodjele zajedničkom fondu za rezervacije, Komisija se oslanja na ocjenu „upotrebljavanja sredstava” predmetne imovine koju su objavila analitička tijela i pružatelji podataka koje Komisija koristi za svoju funkciju upravljanja imovinom. Rejting „AAA” imalo je 35,6 % imovine s oznakom ESG, a vrsta imovine s najnižim rejtingom („BBB–”) činila je samo 0,1 %.

(29) () Globalni zbirni indeks obveznica tvrtke Bloomberg (osiguran u eurima), šira referentna vrijednost koja predstavlja državni i korporativni dug s investicijskim rejtingom u raznim valutama vrijedan 61 bilijun EUR, 2022. izgubio je 13,7 %. Zbirni indeks u eurima tvrtke Bloomberg, širi referentni iznos za dug s investicijskim rejtingom u eurima vrijedan 13 bilijuna EUR, 2022. ostvario je rekordan gubitak od 17,2 %.

(30) () Godišnja uspješnost izračunava se s pomoću tržišnih cijena (vrednovanje po tržišnoj vrijednosti) i vremenski ponderirane osnove kako na nju ne bi utjecale promjene veličine portfelja zbog priljeva ili odljeva.

(31)

() Portfolio Selection (Odabir portfelja), Harry Markowitz, The Journal of Finance, sv. 7, br. 1 (ožujak 1952.), str. 77.–91. Ulazni parametri za optimizaciju referentne vrijednosti dobiveni su kombiniranjem tržišnih podataka, dugoročnih vizija prikupljenih od raznih ulagatelja i unutarnjih mišljenja o volatilnosti i korelacijama u narednim godinama.

(32) () Povrat portfelja koji će se ostvariti ako se sve obveznice budu držale do dospijeća (kad se otkupljuju po nominalnoj vrijednosti).