EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.6.2023.

COM(2023) 268 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Pomorska sigurnost: u središtu čistog i modernog pomorskog prometa

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Pomorska sigurnost: u središtu čistog i modernog pomorskog prometa

Pomorski promet je od strateške važnosti za gospodarstvo EU-a i veze među državama članicama i unutar njih. Budući da se 75 % vanjske trgovine EU-a odvija morem, učinkovit, siguran i održiviji pomorski sektor ključan je za našu trgovinsku konkurentnost i dobavu robe i materijala do našeg jedinstvenog tržišta. Pomorski promet ne samo da je žila kucavica našeg globaliziranog gospodarstva, nego i vitalna veza sa svijetom za naše otoke i rubne i udaljene obalne regije. Taj se sektor pokazao posebno otpornim tijekom pandemije bolesti COVID-19, što je omogućilo nastavak trgovine osnovnom robom, kao što su hrana i medicinska oprema. U pandemiji se jasno još jednom pokazalo koliko je važan pomorski promet i ljudi koji u njemu rade te koliko je u politikama EU-a potrebno imati u vidu važnost tog sektora. Nove geopolitičke okolnosti izazvane ruskom agresijom protiv Ukrajine i posljedične promjene u trgovinskim i energetskim trendovima ukazale su na hitnost jačanja strateške autonomije EU-a, uključujući pomorski sektor.

Razina pomorske sigurnosti u vodama EU-a trenutačno je vrlo visoka, s malo smrtnih slučajeva i bez većih izlijevanja nafte reda veličine nesreća tankera Erika i Prestige 1 . Međutim, svake se godine prijavi više od 2000 pomorskih nesreća i nezgoda 2 . Samo jedna nesreća u kojoj sudjeluje putnički brod ili teretno plovilo koje prevozi opasne ili štetne tvari može imati razoran učinak na radnike, građane općenito i morski okoliš. Prelazak na čišći i autonomniji pomorski promet također donosi nove izazove. Sigurnost, zaštita i ekološka održivost prometnog sustava od presudne su važnosti i ne bi ih trebalo ugroziti. EU bi trebao razviti proaktivne i preventivne politike i ostati svjetski predvodnik u tom području, oslanjajući se na kvalitetan rad međunarodnih, nacionalnih i lokalnih tijela i ostalih dionika, uključujući civilno društvo.

Dvostruka tranzicija – digitalna i prelazak na održivost – znače velike promjene u pomorskom prometu. Sektor, koji je odgovoran za 3 % globalnih emisija stakleničkih plinova, mora prijeći na tehnologije, pogonske sustave i goriva s niskim i nultim emisijama stakleničkih plinova. Uz to, treba smanjiti svoje emisije onečišćujućih tvari u zrak i svoj ukupni utjecaj na morski okoliš, uključujući onečišćenje mora plastičnim smećem i podvodnu buku. Istodobno, digitalizacija i prelazak na pametne i autonomne pomorske sustave donose nove mogućnosti i probleme. Te transformacije zahtijevaju poticajno okruženje za inovacije, uključujući financiranje u okviru partnerstva za vodni promet s nultom stopom emisija 3 . Osim toga, potrebno ih je popratiti golemim naporima za prekvalifikaciju i profesionalni razvoj radne snage, kao i mjerama za privlačenje radnika u sektor, posebno mladih. Pomorci i radnici u pomorskom prometu najvrjedniji su resursi tog sektora i moraju biti u središtu sigurne i održive tranzicije.

U Europskom zelenom planu, Strategiji za održivu i pametnu mobilnost 4 i Akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja 5 određen je smjer na razini EU-a, s općim ciljem nulte stope nesreća, nulte stope otpada i nulte stope onečišćenja u dekarboniziranom, pametnom i otpornom pomorskom prometu. Skup zakonodavstva „Spremni za 55 %” također je znatno pomogao u usmjeravanju sektora na održiviji put. Uredba o inicijativi „FuelEU Maritime” 6 , čiji je cilj potaknuti uporabu održivih goriva u pomorskom prometu, i proširenje sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) na pomorski promet 7 mjere su kojima će se potaknuti ulaganja u čiste tehnologije i goriva te osigurati da taj sektor doprinosi cilju Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zatopljenja na 1,5 °C.

Komisija predlaže reviziju pet zakonodavnih akata kako bi se modernizirala pravila EU-a o pomorskoj sigurnosti i održivosti, a EU dobio sposobnost za potporu čistom i modernom pomorskom prometu. Cilj je osigurati da pomorski sektor u EU-u i dalje obavlja svoju funkciju. Sveukupno, ti su prijedlozi temelj naših nastojanja da osiguramo učinkovit, održiv i siguran pomorski promet u vodama EU-a i šire na korist naših građana, obalnih zajednica, morskog okoliša i zdravih oceana. Usporedno s tim čvrstim pravnim okvirom EU se obvezao da će u okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO) utvrđivati visoke standarde u pitanjima sigurnosti i zaštite, digitalizacije te ekologizacije i dekarbonizacije pomorskog prometa. Europskim pravilima i djelovanjem EU-a u okviru IMO-a osigurava se održavanje jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu i na globalnoj razini, čime se smanjuje rizik od bijega plovila pod druge zastave i gubitka prihoda za Europu.

Ovaj pomorski paket sastoji se od pet prijedloga revizije sljedećih dokumenata:

-Direktive 2009/21/EZ o ispunjavanju zahtjeva države zastave,

-Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke,

-Direktive 2009/18/EZ o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa,

-Direktive 2005/35/EZ o onečišćenju s brodova i uvođenju sankcija i

-Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost.

1.Postojeći okvir EU-a za pomorsku sigurnost i održivost: čvrst skup zakonodavnih akata koje je potrebno modernizirati

Tri direktive o zahtjevima države zastave, nadzoru države luke i istragama nesreća ključni su stupovi pomorske sigurnosti. One odražavaju međunarodne obveze država članica kao država zastave, država luke i obalnih država utvrđene u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), čija je ugovorna stranka i sam EU. Djelovanjem EU-a u području pomorske sigurnosti dopunjuje se i provodi međunarodni pravni okvir, konkretno detaljna pravila i standardi utvrđeni u glavnim konvencijama IMO-a. Nakon uključivanja takvih pravila i standarda u pravni sustav EU-a te odredbe postaju utužive pred Sudom Europske unije, čime se osigurava njihova ujednačena provedba u cijelom EU-u i osiguravaju jednaki uvjeti za države članice i subjekte u tom sektoru. Istodobno se uključivanjem međunarodnih pravila u pravo EU-a, a time i usklađivanjem prava EU-a s međunarodnim pravilima, osigurava da naše države zastave i operateri imaju jednake uvjete na globalnoj razini te se održava konkurentnost pomorskog prometa EU-a.

Pomorska sigurnost organizirana je u tri „crte obrane” na kojima je moguće javno djelovanje, a brodovlasnici i brodari dužni su uvijek održavati svoje brodove u dobrom stanju za svrhu za koju su namijenjeni. Primarnu odgovornost snosi država zastave koja mora osigurati da je brod sposoban za plovidbu i da ima potrebne svjedodžbe kojima se dokazuje usklađenost s međunarodnim pravilima i normama. To jest, prva crta obrane je država zastave. Međutim, budući da se pravila države zastave primjenjuju samo na plovila koja plove pod tom zastavom i s obzirom na to da neke države zastave nisu voljne ili sposobne provoditi primjenjiva pravila na svoje flote, službenici za nadzor države luke obavljaju inspekcijske preglede stranih brodova kada se nalaze u lukama. Druga je crta obrane dakle nadzor države luke. Unatoč tim dvjema razinama prevencije, i dalje se mogu dogoditi nesreće i namjerno ili nemarno kršenje relevantnih obveza. Njihove bi uzroke trebalo istražiti kako bi se osigurala stalna poboljšanja, izbjeglo ponavljanje sličnih nesreća i sankcionirali počinitelji nezakonitih aktivnosti. To je treća crta obrane.

Zajedno, te linije obrane imaju za cilj zajamčiti pravilnu provedbu pravila i stoga bi trebale pomoći u smanjivanju broja i ozbiljnosti nezgoda i nesreća, a u konačnici spriječiti gubitak ljudskih života i onečišćenje okoliša.

Provjerom primjerenosti provedenom 2018. zaključeno je da te tri direktive imaju dodanu vrijednost, posebno za usklađenu provedbu i izvršavanje međunarodnih pravila, te da su njima ostvareni željeni ciljevi. Međutim, u provjeri primjerenosti istaknuto je i da ima prostora za poboljšanje i mogućnosti za daljnju digitalizaciju, suradnju među državama članicama i veću potporu Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).

Pomorske nesreće ne samo da uzrokuju žrtve i gospodarske gubitke, nego imaju i izravan utjecaj na okoliš. Onečišćenje koje ispuštaju brodovi, slučajno, namjerno ili nepažnjom, poput nafte, otpadnih voda ili kemijskih tvari, negativno utječe na morski okoliš i može ozbiljno onečistiti morska i obalna staništa. Takvo se onečišćenje stoga obuhvaća posebnim dopunskim zakonodavstvom EU-a o nezakonitim ispuštanjima, konkretno Direktivom o onečišćenju s brodova.

Ovom se Direktivom ne utvrđuju standardi za specifikaciju takvih ispuštanja. Te su specifikacije uređene na međunarodnoj razini u okviru Konvencije MARPOL IMO-a (za sprečavanje onečišćenja s brodova), uz pomoć koje se utvrđuje je li ispuštanje odobreno ili nezakonito. S druge strane, uloga je Direktive zahtijevati od država članica da utvrde djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije, uključujući kaznene, za nezakonita ispuštanja. Njome se predviđa i suradnja u provedbi širom EU-a uz potporu EMSA-e. Direktivom se dopunjuje međunarodni režim pružanjem potpore državama članicama EU-a u utvrđivanju počinitelja uz pomoć satelitskih snimaka eventualnih izlijevanja nafte i putem sustava odgovornosti kojim se olakšava kažnjavanje onečišćivača.

Evaluacija Direktive ukazala je na nekoliko nedostataka koji se nastoje ukloniti predloženom revizijom. To uključuje osiguravanje da se nezakonita ispuštanja pouzdano otkrivaju, prekršaji kazneno gone, počinitelji nezakonitih aktivnosti sankcioniraju, i u konačnici nezakonita ispuštanja smanje, a s time i njihov utjecaj na okoliš. Cilj je revizije, zajedno s Direktivom o lučkim uređajima za prihvat, odvratiti sve brodovlasnike i operatere (bez obzira na zastavu) od svih vrsta nezakonitih ispuštanja u europska mora. Trebalo bi postati norma da se sav brodski otpad uvijek iskrcava u lučke uređaje EU-a za prihvat otpada.

EMSA ima ključnu ulogu u okviru EU-a za pomorsku sigurnost i znatno je doprinijela ohrabrujućim rezultatima postignutima u EU-u u smislu osiguravanja kvalitete pomorskog prometa i kulture sigurnosti. Agencija je osnovana 2002., nakon pomorskih katastrofa Prestige i Erika, s posebnim ciljem pružanja potpore Europskoj komisiji i državama članicama u primjeni i praćenju zakonodavstva EU-a o pomorskoj sigurnosti. Obavlja posjete i inspekcijske preglede (sposobnost za reviziju) te je u središtu dodane vrijednosti EU-a u domeni pomorske sigurnosti s obzirom na njezinu ulogu u provedbi i olakšavanju djelotvorne i učinkovite provedbe pravila. Bez obzira na širenje svojeg portfelja aktivnosti, Agencija treba nastaviti dodjeljivati dostatna sredstva za tu osnovnu zadaću kako bi mogla i dalje pružati visokokvalitetne usluge državama članicama, Komisiji i široj pomorskoj zajednici.

Zadaće Agencije doista su se proširile od 2002., a EMSA sada pruža tehničku, znanstvenu i operativnu pomoć u širokom rasponu područja povezanih s pomorskim prometom, posebno u vezi sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Mandat Agencije, uz izuzetak izmjene na temu suradnje obalne straže, posljednji je put revidiran 2013. i potrebno ga je ažurirati kako bi odražavao trenutačni opseg aktivnosti EMSA-e, regulatorni okvir koji se mijenja, posebno ovaj pomorski paket, te razvoj događaja u pomorskom sektoru.

2.Usklađivanje s međunarodnim propisima i prošireno područje primjene učinkovitijeg okvira

Glavni razlozi za reviziju pet zakonodavnih tekstova su usklađivanje s ažuriranim međunarodnim propisima i koristi od tog usklađivanja. Supostojanje neusklađenih normi i pravila stvara opterećenje i pravnu nesigurnost za industriju i nacionalne uprave te narušava jednake uvjete i konkurentnost pomorskog prometa EU-a. Uključivanje međunarodnih propisa u pravo EU-a trebalo bi se provoditi na način kojim se osigurava stvarna primjenjivost, ujednačenost i pravilna provedba, a time i kvaliteta pomorskog prometa.

Kad je riječ o Direktivi o državi zastave, uključivanje „Kodeksa o provedbi instrumenata IMO-a” (Kodeks III) koji je donesen 2013., a stupio je na snagu 2016., glavni je element revizije. Kodeks III IMO-a važan je jer se njime osigurava da nacionalna tijela države zastave imaju resurse i ovlasti kako bi mogla ispunjavati svoje međunarodne obveze. S Kodeksom III za sve stranke IMO-a postala je obvezna i povezana sveobuhvatna revizija koju IMO provodi svakih sedam godina (na države članice EU-a to se primjenjuje još od 2009.).

Imajući u vidu njezinu važnost, provedba Međunarodne konvencije o radu pomoraca, kojom se uređuju sva pitanja povezana s radnim i životnim uvjetima pomoraca, već je uključena u pravo EU-a zasebnim pravnim aktom 8 koji se primjenjuje na države zastave 9 . Socijalna pravila svakako su ključna za dobrobit posade i pomorsku sigurnost (ljudski čimbenik odgovoran je za većinu incidenata).

Revizijom Direktive o nadzoru države luke ažuriraju se pravila EU-a i usklađuju pravila EU-a s novim primjenjivim međunarodnim pravnim instrumentima, konkretno s IMO-ovom Konvencijom o upravljanju balastnim vodama i konvencijom iz Nairobija o uklanjanju podrtina. Kako bi se poboljšala djelotvornost, države luke koje provode inspekcijske preglede u okviru nadzora države luke sustavno su koordinirale svoj rad na regionalnoj osnovi. Pariški memorandum o suglasnosti o nadzoru države luke 10 (dalje u tekstu „Pariški memorandum”) sklopljen 1982. prva je od devet takvih međuvladinih struktura. Sve 24 države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) koje imaju morske luke, te Kanada, Ruska Federacija 11 i Ujedinjena Kraljevina, članice su Pariškog memoranduma. EU nije član.

Nadzor države luke u EU-u temelji se na postupku i alatima Pariškog memoranduma od 2009. kada je donesena Direktiva. Stoga je potrebno uključiti i nekoliko promjena i poboljšanja o kojima je odlučeno u posljednjih 14 godina u okviru Pariškog memoranduma. Kad je riječ o Direktivi o istraživanju nesreća, ažurirano je nekoliko definicija i upućivanja kako bi se uzele u obzir promjene u međunarodnom regulatornom okruženju, posebno Kodeks IMO-a o istraživanju nesreća, te kako bi se u obzir uzela situacija plovila u lukama i nesreće koje utječu na lučke radnike.

Komisija predlaže proširenje područja primjene Direktive o državi luke i Direktive o istraživanju nesreća na ribarska plovila na kojima i dalje postoje znatni sigurnosni problemi. Državama članicama koje žele obavljati te inspekcijske preglede omogućit će se dobrovoljni sustav nadzora države luke za ribarska plovila duljine veće od 24 metra koja pristaju u luke EU-a, što znači da će se za tu vrstu plovila omogućiti i „druga crta obrane”. Naime, glavnu odgovornost za sigurnost ribarskih plovila snosi država zastave jer manja ribarska plovila obično ne pristaju u stranim lukama i u mnogim slučajevima nisu obuhvaćena područjem primjene međunarodnih konvencija. Istraga nesreća sada neće obuhvaćati samo veća ribarska plovila, nego će se djelomično proširiti kako bi se obuhvatile najozbiljnije nesreće u kojima sudjeluju manja ribarska plovila duljine manje od 15 metara, pri čemu će se administrativno opterećenje svesti na najmanju moguću mjeru.

Kad je riječ o onečišćenju s brodova, područje primjene Direktive prošireno je kako bi se u potpunosti obuhvatilo pet priloga Konvenciji MARPOL IMO-a 12 . Osim nezakonitog ispuštanja nafte i štetnih tekućih tvari (njezino sadašnje područje primjene), Direktivom će se obuhvatiti nezakonita ispuštanja štetnih tvari u pakiranom obliku, otpadne vode, smeće i ispusne vode te ostaci iz sustava za čišćenje ispušnih plinova (ispirača plinova). Time se bitno doprinosi i postizanju ciljeva zelenog plana EU-a, koji su usmjereni na nultu stopu onečišćenja te održivu i pametnu mobilnost pri čemu se obuhvaćaju i te druge štetne tvari.

To usklađivanje s konvencijom MARPOL ključno je za reviziju Direktive o onečišćenju s brodova. Zatražili su ga Europski parlament i Vijeće 2019. kada je donesena revidirana Direktiva o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada 13 . Namjera je bila dopuniti dogovorena stroža pravila o lučkim uređajima za prihvat tako da se izbjegne situacija u kojoj bi se zbog tih pravila povećao broj nezakonitih ispuštanja u more.

Zbog prethodno navedenih revizija i širih kretanja u cjelokupnom regulatornom okruženju od 2013., mandat EMSA-e također je potrebno ažurirati kako bi se bolje odrazila sve veća uloga Agencije u potpori mnogim područjima pomorskog prometa, uključujući sigurnost, sprečavanje onečišćenja i zaštitu okoliša, klimatsku politiku, sigurnost, nadzor i upravljanje krizama te digitalizaciju. Revidirani mandat odražavat će ne samo zadaće koje su Agenciji povjerile Komisija i države članice od 2013., nego i nove zadaće u pogledu sigurnosti i održivosti koje proizlaze iz ovog zakonodavnog paketa. Osim toga, ciljane izmjene pripremit će Agenciju za budućnost, posebno u području digitalizacije i automatizacije.

3.Prema većoj okolišnoj održivosti

Pomorski promet trenutačno je jedan od najčišćih načina prijevoza, imajući u vidu količinu i udio prevezene robe te njegov doprinos EU-u i globalnom gospodarstvu 14 . Osiguravanje kvalitetnog pomorskog prometa te sigurnog i zaštićenog pomorskog sektora ključno je za održavanje njegove budućnosti. Međutim, pomorski sektor također je jedan od glavnih izvora emisija stakleničkih plinova i odgovoran je za znatno onečišćenje zraka i mora koje je štetno za morski okoliš, njegovu bioraznolikost i otpornost na emisije ugljika, kao i za zdravlje obalnog stanovništva. Kao i drugi gospodarski sektori, kao što je cestovni promet, koji se dekarboniziraju ili se u njima brzo smanjuju emisije drugih onečišćujućih tvari, pomorski promet morat će više doprinijeti smanjenju takvih emisija i onečišćenja, te je stoga potrebno i dalje pratiti stanje i djelovati.

S ovim paketom Komisija nastoji promicati kvalitetan pomorski promet te moderan, čist i uspješan pomorski sektor, u skladu s relevantnim međunarodnim obvezama i obvezama EU-a. Zakonodavni okvir EU-a trebao bi obeshrabriti i sankcionirati one koji krše ili su spremni kršiti pravila te istodobno poticati ulaganja u uvođenje čistih tehnologija i održivih praksi. To je jedini način da se pridonese uspostavljanju visokih globalnih standarda i zadrži vodeći položaj EU-a u svijetu u pomorskom prometu.

Revizijom Direktive o državi zastave uvodi se djelotvorniji okvir koji se temelji na odgovarajućoj razini i kvaliteti inspekcijskih pregleda brodova i ukupnog nadzora flote, izgradnji kapaciteta uprava države zastave i boljem mjerenju njihove uspješnosti. To će na prvom mjestu služiti sigurnosti, ali bi trebalo pridonijeti i zaštiti okoliša. Kada stroža pravila o zaštiti okoliša stupe na snagu u skladu s međunarodnim konvencijama, odgovornost države zastave za njihovu provedbu automatski se proširuje. Revizijom Direktive o nadzoru države luke dodatno će se povećati sposobnost država članica za otkrivanje i ispravljanje neusklađenosti ne samo sa sigurnosnim propisima nego i s pravilima i standardima za sprečavanje onečišćenja.

Osim toga, revizijom Direktive o nadzoru države luke posebno se mijenja profil rizika na kojem se temelji odabir brodova za inspekcijske preglede tako što se u većoj mjeri uzimaju u obzir okolišni čimbenici. Za teretne i putničke brodove veće od 5000 bruto tona (za koje se smatra da najviše onečišćuju okoliš) za profil rizika broda uzet će se u obzir IMO-ov pokazatelj intenziteta emisija ugljika. Za sve brodove koji ispunjavaju uvjete za nadzor države luke prilagođava se faktor ponderiranja kako bi se pridala veća važnost prethodno utvrđenim nedostacima i zabranama plovidbe zbog okolišnih razloga (u skladu s Konvencijom MARPOL, Konvencijama o balastnim vodama i konvencijama o štetnim sustavima protiv obrastanja) za brod koji se pregledava.

Revizija Direktive o onečišćenju s brodova poboljšat će zaštitu morskog okoliša ne samo zato što će se njezino područje primjene uskladiti s međunarodnim normama, nego i zato što će s tom revizijom provedba međunarodnih pravila o prekograničnom onečišćenju s brodova biti djelotvornija. Novom se Direktivom želi pomoći nacionalnim tijelima koja su odgovorna za otkrivanje i provjeru onečišćenja, a posebno nezakonitih ispuštanja, da postupaju s dužnom pažnjom i na usklađeniji način. To će se postići poboljšanim digitalnim alatima, izgradnjom kapaciteta i prilagođenim osposobljavanjem te obvezom učitavanja izvješća u integrirani sustav kojim upravlja EMSA. Revizijom bi se također trebalo omogućiti odgovarajuće nacionalno djelovanje u slučaju povrede propisa tako što će se uspostaviti čvršći okvir za sankcije i njihovu primjenu, što međutim ne utječe na mogućnost izricanja kaznenih sankcija na temelju Direktive o kaznenim djelima protiv okoliša 15 .

Iako sadašnje područje primjene Direktive o onečišćenju s brodova ne uključuje emisije onečišćivača zraka, s obzirom na njihov utjecaj na kvalitetu zraka u lukama i obalnim područjima Komisija će procijeniti kako ih u budućnosti uključiti na temelju novih podataka i iskustava koje je prikupila EMSA u pogledu provedbe relevantnih pravnih zahtjeva o onečišćenju zraka sumporom (Sox) i dušikovim oksidima (NOx) utvrđenih u Prilogu VI. Konvenciji MARPOL. U tu se svrhu u predloženoj revidiranoj uredbi o mandatu EMSA-e stavlja veći naglasak na sposobnost Agencije za pružanje tehničke pomoći u provedbi primjenjivih pravila za NOx i SOx u tom području.

Posljednjih godina Komisija i države članice sve se češće oslanjaju na EMSA-u u poboljšavanju ekološke održivosti pomorskog prometa. Zadaci Agencije od njezinog osnutka obuhvaćaju onečišćenje mora te ona pruža operativnu pomoć svojim vrlo učinkovitim dodatnim operativnim kapacitetima plovila za sanaciju onečišćenja naftom, koja su dostupna i u stanju pripravnosti za slučaj izljeva nafte. Revizijom Direktive o sumporu 2012. EMSA je dobila i ključnu ulogu u provedbi i izvršavanju pravila EU-a o emisijama iz brodova u zrak. Takva je pomoć tehnička, i uključuje udomljavanje relevantnih baza podataka na kojima se temelje kontrole koje provode države članice, i operativna, s uslugama praćenja emisija uz pomoć RPAS-ova 16 koje su zatražile države članice ili kojima se nadopunjuju njihove postojeće sposobnosti nadzora. Kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova iz brodova, EMSA udomljava sustav EU-a za izvješćivanje, praćenje i provjeru 17 . EMSA također pomaže državama članicama u provedbi obveza recikliranja brodova, kao i u pogledu podvodne buke i onečišćenja plastikom.

EMSA pruža i ključnu tehničku i znanstvenu pomoć Komisiji i državama članicama u radu u okviru IMO-a na svim pitanjima okoliša koja se tiču Zelenog plana te sastavlja stručna izvješća, provodi studije o novim pitanjima održivosti (gubitak kontejnera, otplinjavanje tereta, crni ugljik) te izdaje smjernice za pomorska i lučka tijela, kao što je ona o električnoj energiji s kopna.

Novi zadaci utvrđeni u ovom paketu trebaju se bolje uključiti u revidirani mandat i popratiti odgovarajućim resursima. Nadalje, novim pravnim okvirom za pomorski promet utvrđenim u okviru paketa „Spremni za 55 %” dodatno će se pospješiti postizanje održivosti. Komisija će se i dalje oslanjati na potporu EMSA-e u provedbi Uredbe o inicijativi FuelEU Maritime i proširenju sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) na pomorski promet. Pomoć u vezi s regulatornim razvojem u okviru IMO-a bit će jednako važna. Ključni je prioritet za budućnost osigurati proaktivnu analizu sigurnosnih rizika povezanih s upotrebom alternativnih goriva s niskim i nultim emisijama stakleničkih plinova te istodobno i dalje pomagati i olakšavati operativno prihvaćanje i uvođenje tih goriva uz pomoć smjernica i istraživanja.

4.Digitalizacija kao pokretač

Digitalizacija je u središtu pomorskog paketa. Razvoj IT-a i pametne tehnologije ključni su pokretači povećane razmjene informacija i transparentnosti, a time i provedbe propisa. Digitalizacijom se smanjuje opterećenje za subjekte i uprave, čime se postiže učinkovitiji okvir EU-a općenito i bolja učinkovitost u logističkom lancu. EMSA ima središnju ulogu u udomljavanju i tehničkom razvoju pomorskih informacijskih i nadzornih sustava i usluga kojima se osigurava interoperabilnost i kompatibilnost. Ti sustavi i usluge pomažu državama članicama koje su odgovorne kao države zastave, države luke i/ili obalne države.

Oslanjanje na postupke u papirnatom obliku pokazalo se posebno neprikladnim tijekom pandemije bolesti COVID-19 jer nije bilo mogućnosti za provjeru i olakšavanje privremenog produljenja potvrda. Prijedlozima o nadzoru države zastave i države luke predviđa se i potiče veća primjena digitalnih rješenja. Revidiranom Direktivom o državi zastave nastoji se digitalizirati zastave država članica uz pomoć registara e-certifikacije i dijeljenja e-certifikata, nadovezujući se na informatička rješenja koja se temelje na EMSA-i i zajednički dostupan tehnički protokol kojim se omogućuje interoperabilnost na razini EU-a.

Istodobno, Direktivom o nadzoru države luke potaknut će se upotreba elektroničkih certifikata (posebno povezivanjem njihove upotrebe s profilom rizika broda) i osigurati zajednički alat za podatke, alat za validaciju i repozitorij na razini EU-a. Izdavanje e-certifikata od strane država zastave (ili priznatih organizacija koje djeluju u njihovo ime) poticat će se novim parametrom koji se dodaje profilu rizika broda, čime će se omogućiti da se u inspekcijskim pregledima pri nadzoru države luke rjeđe biraju ti certificirani brodovi.

Uvođenje postojećih i novih tehnologija također može pomoći sektoru da doprinese zelenoj tranziciji. Digitalizacijom postupaka kako bi se osigurala primjena Direktive o onečišćenju s brodova povećat će se njezina djelotvornost. Identifikaciju navodnih onečišćivača olakšat će integrirane sposobnosti različitih sustava kojima upravlja EMSA (promatranje Zemlje radi otkrivanja onečišćenja – CleanSeaNet 18 , alat za inspekciju u lukama – THETIS-EU 19 i sustav za praćenje i razmjenu informacija o plovilima kako bi se lakše utvrdili navodni onečišćivači – SafeSeaNet 20 ). Sustavno izvješćivanje o podacima i razmjena ciljanih informacija s nacionalnim upravama dovest će do bolje provedbe, što će u konačnici dovesti do smanjenja onečišćenja.

EMSA je proteklih godina već ostvarila znatan napredak u digitalizaciji svojih operacija i usluga koje se nude Komisiji, državama članicama i široj pomorskoj zajednici. Njezini digitalni sustavi i alati postali su globalna referenca. Mandat Agencije revidirat će se kako bi se uzeo u obzir njezin već prošireni digitalni kapacitet. To uključuje provedbu okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja s pomoću skupa podataka koji sadržava zajedničke specifikacije za obveze izvješćivanja država članica u lukama i bazu podataka o brodovima koja sadržava informacije o identifikaciji brodova te evidenciju o izuzećima od obveze prijave brodova. Agencija također kontinuirano razvija svoje integrirane pomorske usluge za širok raspon funkcija obalne straže, kojima se podupire nadzor koji provode države članice i druge agencije EU-a.

U okviru paketa „Spremni za 55 %” Agencija je dobila nove zadaće, kao što je uspostava alata za usklađivanje s Uredbom FuelEU Maritime i ETS-om EU-a, na temelju postojećih sustava i usluga. Kako je navedeno u Zajedničkoj komunikaciji i akcijskom planu o strategiji pomorske sigurnosti EU-a 21 , Agencija ima važnu ulogu u omogućavanju poboljšanih sposobnosti nadzora putem svojih integriranih pomorskih usluga i dobrovoljnog zajedničkog okruženja za razmjenu informacija (CISE) te u pružanju pomoći za otpornost u području kibersigurnosti. U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i pandemije bolesti COVID-19 pokazala se dodana vrijednost EMSA-e u potpori EU-u pri pomorskom nadzoru, planiranju djelovanja u nepredvidivim situacijama te održavanju pripravnosti i odgovorima na krize u pomorskim incidentima iz ojačanog pomorskog centra za informiranje 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. Za kontinuirano pružanje visokokvalitetnih usluga potrebni su odgovarajući resursi u Agenciji.

5.Promicanje povjerenja i suradnje

Politika pomorske sigurnosti EU-a oduvijek se oslanjala na što bolju suradnju svih uključenih dionika – Komisije, država članica EU-a i dionika. To je s vremenom prošireno i na provedbu zakonodavstva o okolišu. Naime, povjerenje u pomorski sektor od ključne je važnosti jer bez toga dolazi u pitanje sigurnost i kvaliteta pomorskog prometa, a time i trgovina morskim putem.

EMSA je osnovana kako bi se olakšao zajednički rad Komisije i država članica EU-a usmjeren na postizanje maksimalne razine sigurnosti u vodama EU-a i duž obala EU-a. EMSA-ini posjeti pomorskim upravama pomažu Komisiji u ispunjavanju svojih odgovornosti provjere da države članice na odgovarajući način primjenjuju i provode zakonodavstvo EU-a. Ti posjeti omogućuju i razmjenu najboljih praksi i raspravu o problemima među državama članicama. Aktivnostima i uslugama EMSA-e poboljšava se razmjena informacija te povećava suradnja i izgradnja povjerenja među pomorskim upravama u Europi, sa susjednim zemljama i u svijetu, posebno zajedničkim djelovanjem država članica EU-a u okviru IMO-a.

Inicijativama uključenima u pomorski paket nastoji se dodatno povećati povjerenje i suradnja među svim stranama. Direktiva o državi zastave olakšat će razmjenu informacija među državama zastave o rezultatima inspekcijskih pregleda, pitanjima od zajedničkog interesa, nadzoru priznatih organizacija i općenito o pitanjima usklađenosti s propisima države zastave. U tome će pomoći sustavi EMSA-e kao što je THETIS te Komisija, koja će osnovati posebnu stručnu skupinu.

Revizija Direktive o nadzoru države luke poboljšat će koordinaciju, temeljenu u velikoj mjeri na načelu raspodjele tereta inspekcijskih pregleda i usklađivanja. EMSA će podupirati provedbu novim i pojačanim programom stručnog usavršavanja i osposobljavanja (nakon kvalifikacije) za inspektore za nadzor države luke i inspektore/nadzornike/revizore države zastave.

Kao i u slučaju nadzora države luke, u Direktivi o istraživanju nesreća od početka je predviđen okvir za suradnju među državama članicama radi razmjene informacija o stečenim iskustvima i najboljim praksama. EMSA će dodatno povećati svoju potporu nacionalnim tijelima za istraživanje nesreća stavljanjem na raspolaganje skupine stručnjaka iz različitih disciplina koji bi mogli pomoći na zahtjev. Agencija će moći pružati specijalizirane alate i opremu državama članicama kojima je potrebna dodatna potpora, čime će se omogućiti ekonomija razmjera na razini EU-a.

EMSA će također poboljšati suradnju među državama članicama u provedbi i boljem izvršavanju Direktive o onečišćenju s brodova. Glavni nedostatak utvrđen u evaluaciji Direktive bio je nedovoljna razmjena informacija i stručnog znanja za djelotvorno otkrivanje, provjeru, kazneni progon i kažnjavanje onečišćenja. EMSA će tijelima nadležnima za otkrivanje, provjeru i prikupljanje dokaza osigurati poboljšane alate za praćenje i razmjenu informacija, smjernice i osposobljavanje. Revizija će uključivati i osnivanje posebne stručne skupine za olakšavanje suradnje. Naposljetku, njome će se predvidjeti provedba drugog zakonodavstva o okolišu kojim se uređuje pitanje onečišćenja zraka i vode te recikliranja brodova.

Popis zadaća dodijeljenih državama luke, državama zastave i obalnim državama povećao se, posebno zbog dvostruke digitalne i zelene tranzicije, pa tako i vještina koje odgovorni subjekti trebaju. To se događa u kontekstu manjih i opterećenijih resursa država članica. Zbog toga će i dalje rasti potreba za smjernicama, tehničkom pomoći i stručnim znanjem EMSA-e. Kako bi se zadovoljila ta veća potražnja, Agencija bi trebala raspolagati odgovarajućim sredstvima.

EMSA također sve više pomaže Komisiji u promicanju rješenja i standarda EU-a na globalnoj razini. Jedan takav primjer je kako je kvalitetan okvir za nadzor države luke koji je razvijen u EU-u postao svjetski referentni okvir. Povećana je suradnja između EMSA-e i drugih regionalnih memoranduma o razumijevanju za nadzor države luke, kao što su Memorandum o razumijevanju iz Tokija i Mediteranski memorandum o razumijevanju, pri čemu se među memorandumima o razumijevanju razmjenjuju podaci o inspekcijskim pregledima. Osim rada na Pariškom memorandumu o razumijevanju, EMSA upravlja bazom podataka o odabiru i izvješćivanju o inspekcijskim pregledima za Mediteranski memorandum.

EMSA svojom tehničkom potporom doprinosi koordinaciji EU-a unutar IMO-a i promiče globalnu suradnju radi poboljšanja sigurnog, čistog i modernog pomorskog prometa. Ad hoc vanjska pomoć može se pružiti pomorskim upravama trećih zemalja, nadovezujući se na iskustvo agencije u pružanju usluga izgradnje kapaciteta. Takva pomoć, koja je već trajna za susjedne zemlje i zemlje kandidatkinje, bit će olakšana u okviru revidiranog mandata.

6.Zaključak

Okvirom EU-a za pomorsku sigurnost osigurava se kvalitetan pomorski promet u vodama EU-a, čime se štite trgovina i putnici, građani u cjelini i okoliš, podupire jedinstveno tržište i jača vodeća međunarodna uloga i strateška autonomija EU-a. Pomorskom politikom EU-a potiču se jednaki uvjeti za države članice EU-a, uzimajući pritom u obzir potrebu za zaštitom konkurentnosti naše industrije i interesa EU-a na globalnoj razini. Dio zakonodavstva EU-a utječe na pomorsku sigurnost širom svijeta, primjerice propisi EU-a o minimalnim standardima za priznate organizacije te o osposobljavanju pomoraca i izdavanju svjedodžbi pomorcima. Nadalje, sa svojim stručnim znanjem, iskustvom i političkim ambicijama EU ima ključnu ulogu u IMO-u i pomaže toj organizaciji da ostvari više standarde sigurnosti i zaštite okoliša.

Pomorski sektor nalazi se na prekretnici. Započela je njegova velika preobrazba kako bi se povećala njegova okolišna održivost i doprinijelo naporima za ublažavanje klimatskih promjena. U okviru europskog zelenog plana EU je proaktivan u okviru paketa „Spremni za 55 %” te nastavlja rad u okviru IMO-a kako bi se osiguralo da pomorski promet na globalnoj razini u pravednoj mjeri sudjeluje u našim nastojanjima za ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje onečišćenja. Poboljšanje provedbe međunarodnog prava u području okoliša od presudne je važnosti, pri čemu je potrebna prilagodba pravila o usklađenosti i odgovornosti za nezakonito ponašanje i onečišćenje. Digitalizacija pruža golemu priliku za povećanje sigurnosti i održivosti, ali ju je potrebno u potpunosti iskoristiti. Prije mogućeg uvođenja autonomnih brodova i pametnih sustava neophodna je priprema, testiranje, ažuriranje propisa te osposobljavanje i prekvalifikacija radnika. Također je potrebno posvetiti veću pozornost zdravlju i sigurnosti, radnim i životnim uvjetima pomoraca i radnika u pomorskom prometu općenito.

Pandemija bolesti COVID-19 i novo geopolitičko okruženje u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine pokazali su koliko je potrebna bliska suradnja Komisije, država članica i dionika u cjelini te kolike su koristi od nje. Uspostava čvrstog okvira EU-a za pomorsku sigurnost i odgovarajuće opremljena i ekipirana EMSA olakšat će i poboljšati takvu suradnju te pomoći pomorskim upravama EU-a u ispunjavanju njihovih odgovornosti. To će istodobno osnažiti Europu u svijetu i povećati utjecaj EU-a u IMO-u i drugim međunarodnim forumima.

Komisija poziva zakonodavce EU-a da brzo donesu zakonodavne inicijative uključene u ovaj paket kako bi se pružila potpora visokokvalitetnom, čistom i modernom pomorskom prometu EU-a.

(1)

Tankerske nesreće MV Erika 1999., Francuska (20,000 tona nafte) i MV Prestige 2002., Španjolska (63,000 tona nafte).

(2)

Godišnji pregled incidenata i žrtava u pomorskim nesrećama EMSA-e, Europska platforma za informacije o žrtvama na moru EMCIP

(3)

  Partnership - waterborne.eu

(4)

https://transport.ec.europa.eu/system/files/2021-04/2021-mobility-strategy-and-action-plan.pdf

(5)

COM(2019)640, COM/2021/400 final

(6)

COM(2021) 562 final –Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ

(7)

 COM(2021) 551 final – Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije

(8)

Direktiva 2013/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu, 2006. (SL L 329, 10.12.2013., str. 1.).

(9)

I revizijom Direktive o nadzoru države luke u dijelu koji se odnosi na izvršavanje obveza države luke – Direktiva 2013/38/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o izmjeni Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke (SL L 218, 14.8.2013., str. 1.).

(10)

  www.parismou.org  

(11)

Nakon invazije na Ukrajinu, članstvo Ruske Federacije u Pariškom memorandumu suspendirano je u svibnju 2022.

(12)

Šesti prilog obuhvaća emisije tvari koje onečišćuju zrak i djelomično je već obuhvaćen zakonodavstvom EU-a (Direktiva o sumporu) ili će se razmatrati kasnije te podliježe klauzuli o preispitivanju u revidiranoj direktivi o onečišćenju s brodova (NOx, smeće u moru i podvodna buka).

(13)

Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ (SL L 151, 7.6.2019., str. 116.).

(14)

   Rail and waterborne - best for low-carbon motorised transport, (Željeznice i vodni promet – za okoliš najmanje štetna prometna sredstva na motorni pogon), studija Europske agencije za okoliš, 2021.

(15)

 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni Direktive 2008/99/EZ, COM(2021) 851 final.

(16)

Daljinski upravljani zrakoplovni sustavi

(17)

MRV modul Thetis – https://www.emsa.europa.eu/tackling-air-emissions/greenhouse-gas.html

(18)

  Satelitske usluge – usluga CleanSeaNet – EMSA – Europska agencija za pomorsku sigurnost (europa.eu)

(19)

  THETIS EU – EMSA – Europska agencija za pomorsku sigurnost (europa.eu)

(20)

SafeSeaNet – EMSA – Europska agencija za pomorsku sigurnost (europa.eu)

(21)

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću o ažuriranju Strategije pomorske sigurnosti EU-a i povezanog akcijskog plana „Poboljšana strategija pomorske sigurnosti EU-a za suočavanje s promjenjivim pomorskim prijetnjama”, JOIN(2023) 8