EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 22.11.2022.

COM(2022) 668 final

2022/0393/NLE(EMPTY)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta radi zaštite građana i gospodarstva od pretjerano visokih cijena

2022/0393/NLE ([…])

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta radi zaštite građana i gospodarstva od pretjerano visokih cijena

1. KONTEKST PRIJEDLOGA

Prijedlogom se stvara privremeni i dobro usmjeren regulatorni instrument za rješavanje problema ekstremnih vršnih cijena uzrokovanih nedostacima u mehanizmima formiranja cijena na veleprodajnim tržištima plina, čime se sprečava znatna šteta za gospodarstvo Unije.

a) Kriza zbog rata u Ukrajini koja je dovela do nezapamćenog rasta cijena i ozbiljne gospodarske štete

Neopravdana ruska vojna agresija na Ukrajinu i činjenica da Rusija upotrebljava energiju kao oružje izazvali su dosad nezabilježenu energetsku krizu, koja je posebno pogodila Uniju. To je dovelo do naglog porasta cijena energije, što je potaknulo inflaciju i ugrozilo našu sigurnost opskrbe energijom. Rusija namjerno ometa opskrbu i manipulira opskrbom, što utječe na europske cijene prirodnog plina i ravnotežu formiranja cijena na energetskim tržištima. Odluka Rusije da prekine opskrbu plinovodom Sjeverni tok 1 i poremeti opskrbu nekoliko država članica EU-a, sabotaža plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 te potreba za pronalaženjem novih izvora opskrbe i pravaca u kratkom roku dovela je ovu krizu u novu fazu. EU je odlučan u tome da postupno ukine svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „PlanREPowerEU” smanjenjem potražnje, ubrzavanjem uvođenja obnovljivih izvora energije i zamjenom ruskog plina alternativnim izvorima pouzdanih partnera putem energetske platforme. Udio plina iz Rusije koji se uvozi putem plinovoda u odnosu na ukupni uvoz plina u EU već se smanjio s 41 % u rujnu 2021. na 9 % u rujnu 2022.

Iako su tržišta već reagirala znatnim povećanjem cijena plina od početka ruske agresije na Ukrajinu, cijene prirodnog plina dosegnule su dosad nezabilježene razine te su u cijeloj drugoj polovini kolovoza 2022. bile najviše u povijesti. Iako su cijene tijekom prethodnog desetljeća bile unutar raspona od 5 EUR/MWh do 35 EUR/MWh, europske cijene prirodnog plina dosegnule su razine koje su bile 1000 % više od prethodno zabilježenih prosječnih cijena u Uniji. Nizozemske plinske budućnosnice prema TTF-u (tromjesečni/kvartalni proizvodi) kojima se trguje na burzi ICE Endex 1 dostigle su 350 EUR/MWh, a plin za dan unaprijed prema TTF-u kojim se trguje na EEX-u dostigao je 316 EUR/MWh bez znatnih promjena u obujmu trgovanja. Cijene za mjesec unaprijed povećale su se znatno iznad 200 EUR/MWh te su 26. kolovoza 2022. dosegnule vrhunac od gotovo 314 EUR/MWh. Tijekom dva uzastopna tjedna cijena za mjesec unaprijed ostala je iznad 225 EUR/MWh, od 18. do 31. kolovoza 2022. Cijene su dosegnule najviše razine tijekom jednog tjedna, odnosno pet uzastopnih dana trgovanja, od 22. do 26. kolovoza 2022., kad su cijene bile vrlo blizu ili veće od 265 EUR/MWh. U razdoblju od 22. do 31. kolovoza 2022. razlika između promptnih cijena TTF-a i UPP-a 2 bila je veća od 57 EUR/MWh. U posljednja tri dana od 22. do 26. kolovoza 2022. razlika između promptnih cijena TTF-a i referentnih cijena UPP-a bila je veća od 58 EUR/MWh. Riječ je o dosad nezabilježenom odvajanju cijena TTF-a od cijena UPP-a, koje odražavaju cijene na svjetskom tržištu. Nakon što su u kolovozu 2022. dosegnule rekordne razine, cijene su u narednim tjednima pale ispod 220 EUR/MWh i zasad nisu ponovno rasle iznad te razine.

Taj ekstremni porast cijena tijekom gotovo dva tjedna bio je vrlo štetan za europsko gospodarstvo. Plin se u velikoj mjeri upotrebljava u mnogim sektorima gospodarstva EU-a, od MSP-ova do velike industrije, posebno u granama s velikom potrošnjom plina kao što su keramika, staklo, gnojiva, celuloza i papir te kemikalije. Vrlo visoke cijene prirodnog plina od oko 350 EUR/MWh zabilježene u kolovozu imaju izrazito negativan učinak na gospodarstvo Unije čak i u relativno kratkom razdoblju; one se prelijevaju na cijene električne energije i povećavaju ukupnu inflaciju. Nagli porast cijena proizvodi materijalnu štetu i rizike za potrošače energije, dobavljače i sigurnost opskrbe na tržištima plina i električne energije. Kupci su bili izloženi ekstremno visokim cijenama koje su bile posljedica uskih grla u regionalnim kapacitetima. Uz maksimalni kapacitet daljnja povećanja cijena ne bi mogla privući dodatnu opskrbu plinom. Ruski agresivni rat protiv Ukrajine i dalje negativno utječe na gospodarstvo Unije te se sada očekuje niži rast i veća inflacija nego u proljetnoj prognozi Komisije 3 . Predviđa se da će prosječna godišnja inflacija u 2022. dosegnuti rekordnu stopu od 7,6 % u europodručju i 8,3 % u Uniji, a potom se u 2023. smanjiti na 4,0 % u europodručju i 4,6 % u Uniji. U „(privremenoj) ljetnoj gospodarskoj prognozi 2022.” predviđa se da će gospodarstvo Unije u 2022. ostvariti rast od samo 2,7 %, odnosno 1,5 % u 2023. U europodručju se očekuje rast od 2,6 % u 2022. i nešto blaži rast od 1,4 % u 2023. dok se u nekim zemljama očekuje recesija.

S obzirom na trenutačne ograničene količine ruskog prirodnog plina koji pristiže u Europu, koje su se već smanjile na 9 % ukupnog uvoza plinovodom u EU-u, te da nije izgledno da će se povećati na predratne razine, stanje na tržištima plina i financijskim tržištima u EU-u i dalje je problematično. Nezapamćene promjene opskrbnih i transportnih pravaca, u kombinaciji s instrumentima za formiranje tržišta i cijena koji nisu prilagođeni situaciji šoka u opskrbi, izlažu europske potrošače i poduzeća očitom riziku od daljnjih mogućih epizoda naglog rasta cijena plina koje štete gospodarstvu i standardu života. Nepredvidivi događaji, kao što su nesreće ili sabotaža plinovoda koji ometaju opskrbu Europe plinom ili drastično povećavaju potražnju, mogu ugroziti sigurnost opskrbe. Tržišne napetosti i nervoza, koje su izazvane strahom od iznenadnih nestašica, vjerojatno će potrajati i nakon ove zime cijele sljedeće godine jer se očekuje da će prilagodba šoku u opskrbi te uspostava novih partnerstava u opskrbi i infrastrukture trajati jednu ili više godina.

b) Promijenjeni kontekst TTF-a i tržišta – promjena relevantnosti referentnih vrijednosti cijena

Sustav formiranja cijena

TTF (eng. Title Transfer Facility) je „čvorište 4 ” ili „virtualna točka trgovanja” takozvanog ulaznog/izlaznog sustava na kojoj korisnici mreže mogu međusobno prenositi plin. Takvim čvorištem obično upravlja operator transportnog sustava ili drugi subjekt kojeg imenuje država članica i odgovoran je za nominacije za prijenos prava vlasništva plina među korisnicima mreže.

Može se trgovati nizom proizvoda za isporuku na čvorištima, koji mogu biti virtualni ili fizički (gdje se plin mora isporučiti na određenom fizičkom mjestu) 5 . Čvorišta imaju važnu ulogu u stabilnosti sustava prirodnog plina jer omogućuju prijenos plina između sudionika na tržištu i stoga su temelj tržišta plina. U Europi postoje različita plinska čvorišta, a glavna su sljedeća: nizozemski TTF (NL), Njemačko trgovačko čvorište Europe (THE), francuska točka za razmjenu plina – Sjever (PEG), belgijski Zeebrugge (Beach) i ZTP, austrijska virtualna točka trgovanja (VTP), talijanski Punto di Scambio Virtuale (PSV), češka virtualna točka trgovanja (VTP), španjolska virtualna točka uravnoteženja (PVB) i britanska nacionalna točka uravnoteženja (NBP).

Posebna važnost buduće cijene TTF-a za EU-ov sustav formiranja cijena

Trgovanje na čvorištima može se odvijati izvan burze (OTC) ili na burzama, pri čemu je čvorište mjesto isporuke za razmjenu plina među portfeljima. Najlikvidniji proizvod koji se odnosi na TTF su nizozemske „plinske budućnosnice na TTF-u” za isporuku u roku od mjesec dana, kojima se trguje na burzi „ICE Endex”, a kad je riječ o takozvanom „promptnom tržištu”, tj. tržištu proizvoda s rokom od jednog dana ili manje, European Energy Exchange („EEX”) je najlikvidnije tržište.

TTF je virtualna točka trgovanja na koju se odnose i promptni ugovori i budućnosnice. Proizvodi povezani s TTF-om (tj. ugovori s TTF-om kao točkom isporuke) dostupni su na burzama i obično se kreću od kratkoročnih proizvoda (npr. unutar dana, dan unaprijed, tjedan dana unaprijed) do proizvoda s razdobljem isporuke nekoliko godina unaprijed. U tom se kontekstu mogu razlikovati različita tržišta:

Promptna tržišta (unutar dana i dan unaprijed) mjesto su na kojem operatori transportnog sustava fizički održavaju ravnotežu u mreži, što je ključno za osiguravanje sigurnosti opskrbe. To je i mjesto za fizički isporučene transakcije u kojima će sudionici na tržištu uravnotežiti svoje portfelje plina kao odgovor na promjene u potražnji i ponudi, primjerice zbog vremenskih uvjeta ili zagušenja. S obzirom na rizike za sigurnost opskrbe i uravnoteženje dnevnih tržišta, to nije predmet ovog prijedloga.

Tržišta izvedenica, posebno s ugovorima o budućoj isporuci plina (npr. mjesec unaprijed ili dulje) važna su kako bi se plinska poduzeća mogla zaštititi od financijskih rizika pri kupnji plina na nestabilnim tržištima. Stabilnije dugoročne cijene izvedenica također pružaju cjenovne signale za pouzdano okruženje za ulaganja u infrastrukturu. Intervencije na tržištima izvedenica i budućnosnica također bi mogle utjecati na financijsku stabilnost.

Agencije za izvješćivanje o cijenama prate aktivnosti tržišta za dan unaprijed i objavljuju indekse, uključujući one povezane s TTF-om, koji se obično navode u ugovorima. Referentne cijene TTF-a za mjesec unaprijed često se navode u ugovorima. S druge strane, indeksi povezani s TTF-om, koji se odnose na cijenu promptnih ugovora ili budućnosnica na TTF-u, mogu se upotrebljavati u formulama za određivanje cijena u dugoročnijim ugovorima. To je uglavnom povezano s činjenicom da se tijekom proteklih godina TTF smatrao najpouzdanijom zamjenskom vrijednošću za cijene plina na razini EU-a, čak i izvan granica regije koju opslužuje čvorište TTF.

Burze obično imaju takozvane „klirinške kuće” koje upravljaju rizicima druge ugovorne strane jer se transakcije obavljaju bez poznavanja druge ugovorne strane.

TTF je najlikvidnije plinsko čvorište u EU-u i često se upotrebljava kao referentna vrijednost za europske cijene plina te služi kao glavni instrument za trgovanje plinom i upravljanje rizikom u Europi. U Europi se posljednjih godina indeksi TTF-a upotrebljavaju kao zamjenska vrijednost za cijene prirodnog plina u Europi. To je posljedica specifične zemljopisne lokacije tog čvorišta, koje prima prirodni plin iz nekoliko izvora, uključujući domaći plin iz polja „Groningen”, norveški plin, UPP te znatne količine plina iz Rusije. Ruski izvori sad se moraju zamijeniti drugim dobavljačima iz trećih zemalja. Sudionici na tržištu već dulje vrijeme upotrebljavaju TTF kao referentnu zamjensku cijenu prirodnog plina za cijelu Europu i smatrali su je reprezentativnom za cijelo tržište. Prema tržišnim podacima na čvorištu TTF odvijalo se oko 80 % trgovine prirodnim plinom u Europskoj uniji i Ujedinjenoj Kraljevini zajedno u prvih osam mjeseci 2022. (isti udio kao 2021. u tom razdoblju). Prema tržišnim procjenama udio trgovanja na burzi na temelju TTF-a povećao se na 70 % u prvih osam mjeseci 2022. Ice ENDEX i ECC B.V. operatori su burze plina za nizozemsko tržište plina.

Dokazi o lošem funkcioniranju mehanizma formiranja cijena koje potiče prekomjerna povećanja cijena

Ničim izazvana ruska agresija na Ukrajinu i instrumentalizacija energije kao oružja imaju duboke strukturne posljedice na tržišta prirodnog plina u Europi, što iz temelja mijenja podrijetlo opskrbe u Europi i protok plina unutar EU-a.

Poremećaji u opskrbi iz Rusije doveli su do smanjenja udjela ruskog plina iz plinovoda u ukupnom uvozu plina iz plinovoda u EU s 40 % na 9 % tijekom ove godine. Infrastruktura potrebna za zadovoljavanje potrebnih tokova iz drugih izvora još nije dostupna. Sada se radi na uklanjanju nekoliko uskih grla u infrastrukturi za plin iz plinovoda i UPP kako bi se prilagodilo novoj tržišnoj stvarnosti u skladu s planom REPowerEU.

S obzirom na šokove u opskrbi i uspostavu novih pravaca opskrbe, činjenica da u plinskom sustavu sjeverozapadne Europe postoje važna infrastrukturna ograničenja kako u pogledu transporta plinovodima (zapad – istok) tako i u pogledu kapaciteta ponovnog uplinjavanja UPP-a uzrokuje probleme za mehanizam određivanja cijena za ostatak Europe. Takva su ograničenja djelomično bila odgovorna za opće povećanje cijena plina od početka krize u Europi. Infrastrukturna uska grla u regiji bila su jedan od razloga za povećanje razlike između cijene budućnosnica na TTF-u i cijena UPP-a na svjetskom tržištu tijekom ljeta. Iako je cijena budućnosnica na TTF-u oduvijek bila dobra i pouzdana zamjenska vrijednost za cijene plina u mnogim regijama Europe, postala je manje relevantna i pouzdana kao referentna cijena u određenim regijama, posebno u onim zemljama koje imaju lakši pristup UPP-u i drugim izvorima plina od zemalja koje nemaju bitan pristup UPP-u i u kojima zbog nedostatka kapaciteta nije moguća dodatna opskrba.

Jasan pokazatelj lošeg funkcioniranja mehanizma formiranja cijena koji utječe na cijelo europsko tržište jest to da se od travnja 2022. cijena budućnosnica na TTF-u odvojila od drugih regionalnih čvorišta u Europi i od procjena cijena koje su za uvoz UPP-a izradili profesionalni pružatelji indeksa („agencije za izvješćivanje o cijenama”). U uobičajenim okolnostima, kao što je bio slučaj u proteklom desetljeću, kad je TTF postao najčešće korištena zamjenska vrijednost za cijenu prirodnog plina u Europi, razlika u cijeni između TTF-a i UPP-a bila je manja, pa čak i negativna. Neuobičajena razlika između TTF-a i drugih regionalnih čvorišta zabilježena u kolovozu 2022. snažan je pokazatelj da TTF možda nije dobra zamjenska vrijednost na tržištu izvan sjeverozapadne Europe, što dovodi do visokih cijena koje ne odgovaraju tržišnim uvjetima za cijeli EU. Stoga je Uredbom [XXXX/2022] stvorena nova, pouzdanija referentna vrijednost za UPP na razini Unije koju će ACER izraditi do 1.3.2023. Tijekom nestašice na tržištu sjeverozapadne Europe na druga regionalna tržišta izvan tog područja neopravdano utječe indeksacija ugovora s TTF-om.

Uska grla u infrastrukturi dovela su do znatnih i dosad nezabilježenih razlika u cijenama između TTF-a, nacionalnih plinskih čvorišta i cijena UPP-a. Dok se u sjeverozapadnoj Europi ne riješe infrastrukturna uska grla, ona će i dalje utjecati na formiranje cijena te će imati golem i nerazmjeran učinak na tržišta prirodnog plina i gospodarstvo u Europi. Nakon što plinovodi i terminali za UPP dosegnu maksimalni kapacitet, čime se osigurava sigurnost opskrbe, svako daljnje povećanje cijena iznad određene razlike u odnosu na globalne cijene plina, koje je potrebno za privlačenje UPP-a u Europu, ne postiže taj učinak, već je rezultat uskih grla u infrastrukturi. Trgovci i energetska poduzeća mogu iskoristiti tu situaciju kako bi povećali cijene, što bi imalo štetan učinak u cijeloj Uniji.

Tako nastaju situacije, primjerice u posljednja dva tjedna kolovoza 2022., u kojima su cijene prirodnog plina dosegnule rekordne razine iznad 300 EUR/MWh, a cijena u kontinentalnim čvorištima, kao što je TTF, porasla je na 70 EUR/MWh iznad cijene UPP-a (tj. cijena TTF-a bila je do 25 % viša od cijene UPP-a (što pokazuje prosječni indeks promptnih cijena za UPP sjeverozapadne i jugozapadne Europe). U tim se situacijama može tvrditi da indeks TTF više ne pruža odgovarajuću zamjensku vrijednost za cijene u Europi.

S obzirom na ulogu TTF-a kao zamjenske vrijednosti u ugovorima diljem Europe, to je dovelo do toga da europski kupci koji se ne nalaze u srednjoj i istočnoj Europi moraju platiti višu cijenu iako je prirodni plin na globalnim tržištima bio znatno jeftiniji. U toj situaciji ekstremno povećanje TTF-a, koje je uglavnom bilo uzrokovano uskim grlima unutarnjeg kapaciteta u srednjoj Europi, više nije bilo reprezentativno za mnoge europske kupce te se smatralo da ne odražava tržišnu ravnotežu.

Razlika između TTF-a i drugih regionalnih čvorišta iz kolovoza pokazuje zašto TTF više nije dobra zamjenska vrijednost na tržištu izvan sjeverozapadne Europe kad se tržišta suočavaju s infrastrukturnim ograničenjima. Tijekom nestašice na tržištu sjeverozapadne Europe druga regionalna tržišta izvan tog područja mogu imati povoljnije tržišne uvjete i stoga na njih neopravdano utječe indeksacija ugovora s TTF-om.

Očekuje se da će se ta situacija nastaviti tijekom 2023. Dugoročno, znatnim ulaganjima u spojne plinovode i terminale za UPP riješit će se razlike u cijenama plina u regionalnim čvorištima. Ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i niskougljične električne energije trajno će odvojiti učinak cijena plina na cijene električne energije i smanjiti pritisak na cijene plina u situacijama nestašice. Konkretno, očekuje se da će nova infrastruktura za UPP koja će se staviti na internet kasnije ove godine ili u prvim mjesecima 2023. ublažiti trenutačne probleme. Očekivano smanjenje razlike između TTF-a i drugih čvorišta EU-a povezano je s predviđenim uvođenjem infrastrukture za UPP, kao što su plutajuće jedinice za skladištenje i ponovno uplinjavanje (FSRU), čime bi se trebala smanjiti uska grla u sjeverozapadnom EU-u. Zbog toga je opravdana samo privremena intervencija.

Međutim, barem za sljedeću godinu postoji hitna potreba da se ispravi privremeni učinak uskih grla koja uzrokuju zagušenja u određenim dijelovima EU-a zbog golemih strukturnih promjena koje utječu na povijesnu ravnotežu jer za 40 % prirodnog plina koji dolazi u Europu treba naći druge izvore, u okolnostima u kojima cijene TTF-a možda ne odražavaju uvjete globalne ponude i potražnje plina. Tržišni alati koji služe europskim tržištima nisu bili osmišljeni ni razvijeni za trenutačnu situaciju na tržištu, tj. okolnosti obilježene golemim šokom u opskrbi i činjenicom da Rusija upotrebljava energiju kao oružje, zbog čega EU plaća veću cijenu za plin. Isto tako, europski model tržišta električne energije nije bio pripremljen za takvu kriznu situaciju, ali su iznimno visoke cijene plina dovele do visokih cijena električne energije i dosad nezabilježenih prihoda za inframarginalne proizvodne tehnologije. Nakon Uredbe Vijeća o hitnoj intervenciji za rješavanje problema visokih cijena energije donesene 6. listopada 2022. Komisija trenutačno radi na prijedlogu za strukturno razdvajanje cijena električne energije, koji će biti podnesen u prvom tromjesečju 2023.

II. Ciljevi prijedloga

Slučajevi neuobičajeno visokih cijena TTF-a i njihovog domino-efekta na općoj razini cijena prirodnog plina u Europi izazvali su brojne pozive na političkoj razini na hitnu i privremenu intervenciju.

U rezoluciji od 5. listopada 2022. o odgovoru EU-a na porast cijena energije u Europi Europski parlament pozvao je na „poduzimanje mjera u pogledu funkcioniranja TTF-a” te je smatrao da bi „te mjere mogle uključivati primjenu mehanizma prekida trgovanja u TTF-u u slučaju prekomjernih fluktuacija cijena i cjenovnih okvira”.

Na neformalnom sastanku ministara energetike 12. listopada od Komisije je zatraženo da predloži mjere za koordinaciju solidarnosti, osiguravanje opskrbe energijom, stabilizaciju razina cijena i potporu kućanstvima i poduzećima suočenima s visokim cijenama energije.

Prijedlogom iz listopada Komisija je nastojala riješiti problem previsokih cijena prirodnog plina tako što je predložila mjeru Vijeća kojom bi se utvrdila maksimalna dinamična cijena po kojoj se pod određenim uvjetima mogu obavljati transakcije prirodnog plina na promptnim tržištima TTF-a. Kako bi se izbjegli negativni učinci, mjera bi trebala omogućiti trgovinu plinom izvan uređenog tržišta, ne bi trebala utjecati na sigurnost opskrbe plinom u EU-u i protok unutar EU-a niti dovesti do povećanja potrošnje plina ni utjecati na stabilnost i uredno funkcioniranje tržišta energetskih izvedenica.

U zaključcima Europskog vijeća od 20. i 21. listopada 2022. poziva se na hitno podnošenje konkretnih odluka o određenim dodatnim mjerama, uključujući „privremeni dinamički cjenovni raspon za transakcije prirodnog plina kako bi se odmah ograničili slučajevi prekomjernih cijena plina”, nakon procjene učinka takvog mehanizma na postojeće ugovore i uzimajući u obzir različite kombinacije izvora energije i nacionalne okolnosti.

Glavni je cilj mehanizma za korekciju tržišta predloženog u ovoj Uredbi spriječiti pojave iznimno visokih cijena plina koje su djelomično uzrokovane neučinkovitim mehanizmima formiranja cijena. Glavni cilj nije intervencija u cijene koje pravedno odražavaju ponudu i potražnju. To je zato što su cjenovni signali važni za privlačenje većih količina prirodnog plina iz trećih zemalja koje su EU-u potrebne za očuvanje sigurnosti opskrbe i gospodarskog blagostanja.

III. Glavni elementi prijedloga

Predloženi mehanizam za korekciju tržišta temelji se na člancima 23. i 24. Komisijina Prijedloga uredbe Vijeća o jačanju solidarnosti koje se temelji na boljoj koordinaciji nabave plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena od 18. listopada 2022. („Prijedlog iz listopada”).

Na temelju zaključaka Europskog vijeća od 21. listopada 2022. 6 i zaštitnih mjera iz članka 23. stavka 2. Prijedloga iz listopada 7 mehanizam za korekciju tržišta osmišljen je tako da ispunjava dva osnovna kriterija:

i.    djeluje kao djelotvoran instrument protiv izvanredno visokih cijena plina; i

ii.    aktivira se samo ako cijene dosegnu iznimne razine u usporedbi s globalnim tržištima kako bi se izbjegli znatni poremećaji na tržištu i poremećaji u ugovorima o opskrbi, što bi moglo dovesti do ozbiljnih rizika za sigurnost opskrbe.

Prošli događaji, kao što je izniman porast cijena zabilježen u kolovozu 2022., mogli bi biti pokazatelj za utvrđivanje razina cijena na kojima bi se trebao aktivirati mehanizam za korekciju tržišta.

Predloženi mehanizam u osnovi se sastoji od sigurnosne gornje granice za cijenu izvedenica TTF-a za mjesec unaprijed („cijena TTF-a”), koja ima ključnu ulogu kao referentna cijena na europskom veleprodajnom tržištu plina. Gornja granica aktivira se ako osnova cijene TTF-a dosegne unaprijed utvrđenu razinu i ako povećanje cijena ne odgovara sličnom povećanju na svjetskom tržištu, koje se može izračunati na temelju dnevne prosječne cijene procjena UPP-a „Daily Spot Mediterranean Marker (MED)” i „Daily Spot Northwest Europe Marker (NWE)”, koje objavljuje S&P Global Inc., New York.

Kako bi se osigurao trenutačan učinak, predlaže se da se vrijednosti za aktiviranje mehanizma unaprijed utvrde kako bi se izbjegli dugotrajni postupci donošenja odluka koji bi mogli znatno odgoditi njegovu aktivaciju i namjeravani učinak ograničavanja cijena. Nakon što se ispune uvjeti za njegovu aktivaciju, mehanizam za korekciju tržišta trebao bi se primjenjivati automatski.

Sigurnosna gornja granica za budućnosnice TTF-a pažljivo je osmišljena kako ne bi utjecala na formiranje cijena na drugim regionalnim tržištima plina. Razlog je to što na cjenovne signale tih drugih tržišta manje utječu trenutačna uska grla u ponovnom uplinjavanju i transportu koja obilježavaju nizozemsko plinsko čvorište, a time i TTF.

Cilj je instrumenta ublažiti razdoblja prekomjernih cijena, ali ne i strukturno promijeniti razinu cijena. Događaji u kolovozu 2022. mogu poslužiti kao referentna vrijednost za određivanje razine intervencije.

Dostupni podaci pokazuju da je u razdoblju od 22. do 31. kolovoza razlika u cijeni između promptnih cijena TTF-a za mjesec unaprijed i ukapljenog prirodnog plina bila veća od 57 EUR/MWh. Cijene izvedenica s najkraćim dospijećem dosegnule su razine veće od 300 EUR. Cilj mehanizma za korekciju tržišta trebao bi biti izbjegavanje neuobičajenih cijena na razini dostignutoj prošlog kolovoza.

Gornja granica osmišljena je da se aktivira samo u iznimnim okolnostima kako bi se reagiralo na potencijalne kratkotrajne epizode stvarnih prekomjernih cijena kako se ne bi povećala potrošnja prirodnog plina. Naime, kad su cijene „prekomjerne”, elastičnost potražnje trebala bi biti vrlo niska i ne očekuje se da bi kratkotrajna dodatna povećanja cijena spriječena zahvaljujući gornjoj granici dovela do znatnog smanjenja potrošnje. Naposljetku, svrha mehanizma nije strukturno snižavanje cijena, jer bi to, kad bi se prenijelo na krajnje potrošače, moglo dovesti do veće potrošnje plina.

Sigurnosna gornja granica primjenjivat će se samo na jedan proizvod kreditne budućnosnice (proizvodi TTF-a s najkraćim dospijećem). Čak i kad se aktivira sigurnosna gornja granica, tržišni operateri i dalje će moći nabaviti plin na promptnom tržištu putem izvedenica s dužim dospijećem i izvanburzovnih transakcija na koje mehanizam ne utječe izravno. Stoga se ne može očekivati da će aktivacija mehanizma dovesti do „racioniranja” plina ili ugroziti sigurnost opskrbe.

Učinkovite zaštitne mjere ugrađene su u mehanizam za korekciju tržišta, kao što su visoke gornje granice za intervenciju ili pomno praćenje kojim se omogućuje prekid mehanizma u slučaju da počne negativno utjecati na sigurnost opskrbe.

S obzirom na moguće promjene situacije na tržištu i kako bi se moglo reagirati na moguće neželjene negativne posljedice ograničenja cijena, u prijedlog su ugrađene učinkovite zaštitne mjere kojima se jamči da se mehanizam može suspendirati u bilo kojem trenutku ako bi doveo do ozbiljnih poremećaja na tržištu ili do očitog rizika od takvih poremećaja, koji bi utjecali na sigurnost opskrbe i protok plina unutar EU-a. Sigurnosna gornja granica automatski bi se deaktivirala ako dnevni pregled pokaže da uvjeti za njezinu aktivaciju više ne postoje. Pri procjeni učinaka mehanizma trebalo bi uzeti u obzir i usklađenost s ciljevima EU-a u pogledu smanjenja potražnje.

IV. Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

V.Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

IV. PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

1. Pravna osnova

2.Solidarnost

3.Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

4.Proporcionalnost

5.Odabir instrumenta

V.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

1.Savjetovanja s dionicima

2.Temeljna prava

VI.UTJECAJ NA PRORAČUN

VII.DRUGI ELEMENTI

2022/0393/NLE

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta radi zaštite građana i gospodarstva od pretjerano visokih cijena

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke,

budući da:

(1)Neizazvana i neopravdana vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i dosad nezabilježeno smanjenje opskrbe država članica prirodnim plinom iz Ruske Federacije ugrožavaju sigurnost opskrbe u Uniji i njezinim državama članicama. Ruska Federacija služi se plinom kao oružjem i manipulira tržištem namjernim prekidima protoka plina, što je dovelo do naglog porasta cijena energije u Uniji. Promjena putova opskrbe, koja dovodi do zagušenja u europskoj plinskoj infrastrukturi, potreba za pronalaženjem alternativnih izvora opskrbe plinom i sustavi formiranja cijena koji nisu prilagođeni situaciji šoka u opskrbi pridonijeli su nestabilnosti i povećanju cijena. Više cijene prirodnog plina ugrožavaju gospodarstvo Unije stalnom visokom inflacijom zbog viših cijena električne energije, zbog čega slabi kupovna moć potrošača, kao i povećanjem troškova proizvodnje, posebno u energetski intenzivnim industrijama, te tako ozbiljno ugrožavaju sigurnost opskrbe.

(2)Cijene prirodnog plina 2022. bile su iznimno nestabilne, a neke su referentne vrijednosti u kolovozu 2022. dosegnule rekordnu razinu. Neuobičajena razina cijena prirodnog plina zabilježena u kolovozu 2022. rezultat je više čimbenika, uključujući labilnu ravnotežu između ponude i potražnje povezanu s ponovnim punjenjem skladišta i smanjenjem protoka plina u plinovodima, strah od daljnjih poremećaja u opskrbi i manipuliranja tržištem koje Rusija provodi te mehanizam formiranja cijena koji nije bio prilagođen takvim ekstremnim promjenama ponude i potražnje i koji je još pogoršao prekomjerno povećanje cijena. Tijekom prethodnog desetljeća cijene su bile u rasponu od 5 EUR/MWh do 35 EUR/MWh, a sad su europske cijene prirodnog plina dosegnule razine 1 000 % više od ranijih prosječnih cijena u Uniji. Plinskim budućnosnicama na nizozemskom TTF -u (tromjesečni proizvodi) na burzi ICE Endex 9 trgovalo se po cijenama nešto nižima od 350 EUR/MWh, a cijene plina TTF-a za dan unaprijed kojim se trgovalo na EEX-u dosegnule su 316 EUR/MWh. Nikada ranije cijene plina nisu dosegnule razine poput onih zabilježenih u kolovozu 2022.

(3)Nakon štete na plinovodu Sjeverni tok 1, koja je vjerojatno uzrokovana sabotažom u rujnu 2022., nije izgledno da će se u bliskoj budućnosti opskrba Unije plinom iz Rusije nastaviti na predratnim razinama. Europski potrošači i poduzeća i dalje su izloženi očitom riziku od daljnjih mogućih gospodarski štetnih skokova cijena plina. Nepredvidivi događaji, kao što su nesreće, sabotaža plinovoda, oluje koje ometaju opskrbu Europe plinom ili drastično povećavaju potražnju, mogu ugroziti sigurnost opskrbe. Tržišne napetosti i nervoza, izazvane strahom od iznenadne nestašice, vjerojatno će potrajati i nakon ove zime, tj. i sljedeće godine jer se očekuje da će prilagodba šokovima u opskrbi i uspostava novih veza za opskrbu i infrastrukture trajati godinu dana ili dulje.

(4)Title Transfer Facility („TTF”) u Nizozemskoj obično se smatra „standardnom” zamjenskom vrijednošću za određivanje cijena na europskim tržištima plina. Razlog tomu je njegova obično visoka likvidnost, koja je posljedica nekoliko čimbenika, među ostalim zemljopisnog položaja, koji mu je u predratnom okruženju omogućio primanje prirodnog plina iz nekoliko izvora, uključujući znatne količine iz Rusije. Stoga se u velikoj mjeri upotrebljava kao referentna cijena u formulama za određivanje cijena u ugovorima o opskrbi plinom i kao cjenovna osnova za operacije zaštite od rizika ili transakcije s izvedenicama u cijeloj Uniji, među ostalim u čvorištima koja nisu izravno povezana s TTF-om. Prema tržišnim podacima na čvorištu TTF odvijalo se oko 80 % trgovine prirodnim plinom u Europskoj uniji i Ujedinjenoj Kraljevini zajedno u prvih osam mjeseci 2022.

(5)Međutim, disruptivne promjene na energetskim tržištima EU-a od veljače 2022. utjecale su na funkcioniranje i djelotvornost tradicionalnih mehanizama formiranja cijena na veleprodajnom tržištu plina, posebno na referentnu vrijednost TTF-a. Iako je TTF u prošlosti bio dobra zamjenska vrijednost za cijene plina u drugim regijama Europe, od travnja 2022. razdvojio se od cijena u drugim čvorištima i trgovinskim mjestima u Europi, kao i od procjena cijena koje agencije za izvješćivanje o cijenama provode za uvoz ukapljenog prirodnog plina (UPP). To se prije svega dogodilo jer plinski sustav sjeverozapadne Europe ima posebna infrastrukturna ograničenja, u pogledu transporta plinovodima (zapad–istok) i u pogledu kapaciteta ponovnog uplinjavanja UPP-a. Takva su ograničenja djelomično bila odgovorna za opće povećanje cijena plina od početka krize u Europi nakon što je Rusija počela koristiti energiju kao oružje. Neuobičajena razlika između TTF-a i drugih regionalnih čvorišta u kolovozu 2022. upućuje na to da u trenutačnim posebnim tržišnim okolnostima TTF možda nije dobra zamjenska vrijednost za stanje na tržištu izvan sjeverozapadne Europe, u kojoj se tržišta suočavaju s infrastrukturnim ograničenjima. Tijekom nestašice na tržištu sjeverozapadne Europe druga regionalna tržišta izvan tog područja mogu imati povoljnije tržišne uvjete i stoga na njih neopravdano utječe indeksacija ugovora s TTF-om. Stoga je, iako TTF i dalje ostvaruje svoj cilj uravnoteženja ponude i potražnje u sjeverozapadnoj Europi, potrebno djelovati kako bi se ograničio učinak koji neuobičajene pojave prekomjernih cijena TTF-a imaju na druga regionalna tržišta u EU-u.

(6)Dostupne su različite mjere za rješavanje problema s trenutačnim mehanizmima formiranja cijena. Jedna je od mogućnosti za europska poduzeća pogođena nedavnim poremećajima na tržištu i nedostacima sustava formiranja cijena ponovno pregovarati o postojećim ugovorima koji se temelje na TTF-u. Budući da su referentne cijene povezane s budućnosnicama TTF-a relevantne na drukčiji način nego u prošlosti i nisu nužno reprezentativne za stanje na tržištu plina izvan sjeverozapadne Europe, određeni kupci mogu pokušati riješiti trenutačne probleme povezane s formiranjem cijena i referentnom vrijednošću TTF-a ponovnim pregovaranjem sa svojim ugovornim partnerima, bilo pod izričitim uvjetima ugovora ili u skladu s općim načelima ugovornog prava.

(7)Isto tako, uvozna trgovačka društva ili države članice koje djeluju u njihovo ime mogu surađivati s međunarodnim partnerima kako bi ponovno pregovarali o postojećim ugovorima o opskrbi ili postigli dogovor o novim ugovorima o opskrbi s prikladnijim formulama za određivanje cijena prilagođenima trenutačnoj situaciji volatilnosti. Koordinirana kupnja putem informatičkog alata utvrđenog Uredbom (EU) [XXXX/2022] mogla bi omogućiti snižavanje cijene uvoza energije, čime bi se smanjila potreba za intervencijom na tržištu.

(8)Usto, regulacija financijskih tržišta već uključuje određene zaštitne mjere za ograničavanje epizoda ekstremne volatilnosti, na primjer zahtjev da se na mjestima trgovanja uspostave tzv. sustavi za prekid trgovanja, kojima se na nekoliko sati ograničavaju ekstremna povećanja cijena. Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnošću, uveden člancima od 15. do 17. Uredbe Vijeća (EU) [XXXX/2022], doprinosi ograničavanju ekstremne volatilnosti cijena na tržištima energetskih izvedenica u jednom danu. Međutim, ti mehanizmi djeluju samo kratkoročno i nisu namijenjeni sprečavanju da tržišne cijene dosegnu određene prekomjerne razine.

(9)Smanjenje potražnje dodatan je važan element za rješavanje problema ekstremnih skokova cijena. Smanjenje potražnje za plinom i električnom energijom može smanjiti tržišne cijene i tako doprinijeti ublažavanju problema s neuobičajeno visokim cijenama plina. Stoga bi se ovom Uredbom, u skladu sa Zaključcima Europskog vijeća od 21. listopada 2022., trebao pružiti djelotvoran mehanizam kojim bi se osiguralo da se potencijal smanjenja potražnje iskoristi u najvećoj mogućoj mjeri te da aktivacija mehanizma ne dovede do povećane upotrebe plina.

(10)Postojećim mjerama mogu se rješavati neki od elemenata koji uzrokuju probleme s formiranjem cijena na tržištima plina, ali se ne jamči trenutačno i dovoljno pouzdano rješenje aktualnih problema.

(11)Stoga je potrebno uspostaviti privremeni mehanizam za korekciju tržišta za transakcije s prirodnim plinom na tržištu izvedenica TTF-a za mjesec unaprijed kao instrument protiv pretjerano visokih cijena plina s trenutačnim učinkom.

(12)U Zaključcima Europskog vijeća od 21. listopada 2022. Komisiji je dan mandat da predloži zakonodavni akt za mehanizam za korekciju tržišta koji bi se trebao temeljiti na člancima 23. i 24. Komisijina Prijedloga uredbe Vijeća o jačanju solidarnosti koje se temelji na boljoj koordinaciji nabave plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena od 18. listopada 2022. („Prijedlog iz listopada”).

(13)Osnovne kriterije i zaštitne mjere utvrđene u Zaključcima Europskog vijeća od 21. listopada 2022. i u člancima 23. i 24. Prijedloga iz listopada trebalo bi uzeti u obzir pri osmišljavanju mehanizma za korekciju tržišta. Usto bi ih trebalo upotrijebiti tako da se zajamči da će moguća aktivacija mehanizma za korekciju tržišta biti prekinuta ako više ne postoje uvjeti za njegovu aktivaciju ili ako dođe do nenamjernih poremećaja na tržištu.

(14)Kako bi se izbjegli znatni poremećaji na tržištu i poremećaji u ugovorima o opskrbi, što bi moglo dovesti do ozbiljnih rizika za sigurnost opskrbe, mehanizam za korekciju tržišta trebao bi biti osmišljen tako da ispunjava dva osnovna kriterija: da djeluje kao djelotvoran instrument protiv epizoda izvanredno visokih cijena plina i da se aktivira samo ako cijene dosegnu iznimne razine u usporedbi sa svjetskim tržištima.

(15)Intervencija u okviru mehanizma za korekciju tržišta trebala bi biti ograničena na uklanjanje najvažnijih nedostataka u formiranju cijena. Cijena namire TTF-a za mjesec unaprijed za izvedenice daleko je najčešće korištena referentna vrijednost u ugovorima o opskrbi plinom u cijelom EU-u. Druge referentne vrijednosti ne pogađaju isti problemi, koji uglavnom proizlaze iz uskih grla u kapacitetima u središnjoj Europi. Referentni broj TTF-a za mjesec unaprijed ne upotrebljavaju samo mnogi trgovci u svojim izvedenicama, nego često i poduzeća za opskrbu plinom u svojim ugovorima o opskrbi. Stoga je primjereno ograničiti intervenciju na cijenu namire TTF-a za mjesec unaprijed.

(16)Uvođenje mehanizma za korekciju tržišta trebalo bi tržištu odaslati jasnu poruku da EU neće prihvatiti prekomjerne cijene koje su posljedica manjkavog formiranja cijena. Time bi se također trebala pružiti sigurnost sudionicima na tržištu u pogledu pouzdanih ograničenja za trgovanje plinom te bi se mogla ostvariti znatna gospodarska ušteda i za poduzeća i za kućanstva, koja ne bi više bila toliko izložena epizodama prekomjernih cijena energije.

(17)Mehanizmom bi se trebala uvesti sigurnosna gornja granica za cijenu izvedenica TTF-a za mjesec unaprijed. Gornju granicu trebalo bi aktivirati ako cijena TTF-a dosegne unaprijed utvrđenu razinu i ako povećanje cijena ne odgovara sličnom povećanju na razini regionalnih ili svjetskih tržišta. Sigurnosna gornja granica trebala bi osigurati da se nakon aktivacije mehanizma ne prihvaćaju nalozi za trgovanje s cijenama višima od 275 EUR te bi trebala ostati stabilna određeno vrijeme kako bi se osigurala minimalna predvidljivost intervencije. Time se nastoje izbjeći nedostaci gornje granice s dnevnim promjenama, koja bi sudionicima na tržištu bila manje transparentna i teže predvidiva, zbog čega bi teže mogli prilagoditi svoja očekivanja za budućnost. Unaprijed definirana sigurnosna gornja granica omogućuje sudionicima na tržištu da u skladu s njom prilagode svoja očekivanja u pogledu budućeg razvoja cijena. Međutim, mehanizam za korekciju tržišta trebao bi imati dinamične elemente. Dinamična tržišna kretanja trebalo bi uzeti u obzir tako da se redovito provode preispitivanja te da se predvidi mogućnost deaktivacije ograničenja trgovanja u bilo kojem trenutku. Pri aktivaciji bi trebalo uzeti u obzir i razliku, koja s vremenom može varirati, između Europskog indeksa za određivanje cijene plina na promptnom tržištu TTF-a i referentne cijene, određene na temelju prosječne cijene iz procjena cijena UPP-a povezanih s europskim trgovinskim čvorištima.

(18)Kako bi se izbjegli rizici da ograničenje trgovanja za cijenu izvedenica TTF-a za mjesec unaprijed dovede do nezakonitog tajnog dogovaranja među opskrbljivačima ili trgovcima prirodnim plinom, financijski regulatori, ACER i tijela nadležna za tržišno natjecanje trebali bi posebno pažljivo promatrati tržišta izvedenica za plin i energiju tijekom aktivacije mehanizma za korekciju tržišta.

(19)Mehanizam za korekciju tržišta trebao bi biti privremene prirode i trebalo bi ga aktivirati samo kako bi se ograničilo vladanje iznimno visokih cijena prirodnog plina koje nisu povezane s cijenama na drugim burzama plina. U tu bi svrhu trebalo ispuniti dva kumulativna uvjeta za aktivaciju mehanizma za korekciju tržišta.

(20)Mehanizam za korekciju tržišta trebao bi se aktivirati samo kad cijene namire za izvedenice TTF-a s najkraćim dospijećem dostignu unaprijed određenu iznimno visoku razinu. Stoga bi na temelju prošlih iskustava, kao što je izniman porast cijena zabilježen u kolovozu 2022., trebalo odrediti razine cijena na kojima bi se trebao aktivirati mehanizam za korekciju tržišta. Dostupni podaci pokazuju da je u kolovozu 2022. razlika u cijeni između promptnih cijena TTF-a za mjesec unaprijed i cijena UPP-a bila veća od 57 EUR/MWh. Cijene izvedenica s najkraćim dospijećem dosegnule su razine više od 300 EUR. Cilj mehanizma za korekciju tržišta trebao bi biti izbjegavanje neuobičajenih cijena na razini dostignutoj prošlog kolovoza.

(21)Nadalje, mehanizam za korekciju tržišta trebao bi se aktivirati samo kad cijene TTF-a dosegnu razine koje su znatno i neuobičajeno visoke u usporedbi s cijenama UPP-a. Ako se cijene na svjetskim tržištima povećavaju jednakom brzinom i u jednakoj mjeri kao cijene TTF-a, aktivacija mehanizma za korekciju tržišta mogla bi spriječiti kupnju zaliha na svjetskim tržištima, što bi moglo ugroziti sigurnost opskrbe. Stoga bi se mehanizam za korekciju tržišta trebao aktivirati samo u situacijama u kojima su cijene TTF-a dulje vremena znatno više od cijena na svjetskim tržištima. Isto tako, ako se cijene na svjetskim tržištima povećaju nakon aktivacije mehanizma, a razlika u odnosu na cijene TTF-a se smanji ili nestane, mehanizam bi se trebao automatski deaktivirati kako bi se izbjegao rizik za sigurnost opskrbe.

(22)UPP je odgovarajuća zamjenska vrijednost za kretanja cijena plina na globalnoj razini. Za razliku od plina iz plinovoda, UPP-om se trguje na svjetskom tržištu. Na njegove cijene, na primjer na burzama na Sredozemlju ili sjeverozapadu, izravno utječe razvoj globalnog tržišta UPP-a pa su one obično bliže razini cijena na svjetskom tržištu nego referentnim vrijednostima povezanima s plinom iz plinovoda. Cijene UPP-a na sredozemnim ili sjeverozapadnim burzama odgovarajući su pokazatelj temelji li se ekstremno povećanje cijena na promjenama potražnje ili ponude ili na nepravilnom funkcioniranju mehanizma formiranja cijena u Uniji. Te cijene UPP-a bolje odražavaju i uvjete ponude i potražnje u Europi nego slične cijene u inozemstvu, npr. u Aziji ili SAD-u (vidjeti npr. „Joint Japan Korea Marker” ili „Henry Hub Gas Price Assessment”, koje objavljuje S&P Global Inc., New York). Drugim riječima, one primjerenije odražavaju previsoke cijene TTF-a u odnosu na UPP koji se isporučuje u europski sustav. Razmatranjem europskih cijena UPP-a izbjegava se neprecizan utjecaj posebnih lokalnih aspekata ponude i potražnje u cijenama u drugim svjetskim regijama (kao što su Sjedinjene Američke Države i Azija). Međutim, pri praćenju prije i nakon moguće aktivacije mehanizma trebalo bi uzeti u obzir razvoj događaja na drugim relevantnim organiziranim tržištima izvan Unije. Stvarne pokretače za usporedbu cijena TTF-a i cijena UPP-a trebalo bi odabrati na temelju analize povijesnih cijena te pritom uzeti u obzir razliku tijekom naglog porasta cijena u kolovozu 2022.

(23)Pokretačima mehanizma za korekciju tržišta trebalo bi osigurati da se tim mehanizmom ispravljaju nedostaci na tržištu, a da se ne utječe bitno na ponudu i potražnju ni na uobičajeno određivanje cijena. Ako se ne utvrdi na dovoljno visokoj razini, gornja granica mogla bi spriječiti sudionike na tržištu da se uspješno zaštite od rizika jer bi formiranje pouzdanih cijena za proizvode s datumom isporuke u budućnosti i funkcioniranje tržišta izvedenica moglo biti narušeno. Kad bi se mehanizam aktivirao kako bi se cijene umjetno smanjile, a ne kako bi se ispravio poremećaj tržišta, to bi imalo znatan negativan učinak na sudionike na tržištu, uključujući energetska poduzeća, koja bi mogla imati poteškoća s ispunjavanjem maržnih poziva i ograničenjima likvidnosti, što bi moglo dovesti do neispunjavanja obveza. Nekim sudionicima na tržištu (posebno manjima) moglo bi se onemogućiti da zaštite svoje pozicije, što bi dodatno pogoršalo volatilnost na promptnim tržištima i dovelo do možda i većih skokova cijena. S obzirom na znatan obujam trgovanja, takav bi razvoj događaja predstavljao očit rizik za gospodarstvo, koji bi osmišljavanjem mjere trebalo spriječiti.

(24)Kako bi se postigla potpuna usklađenost s Uredbom Vijeća (EU) 2022/1369 i ciljevima smanjenja potražnje utvrđenima u toj uredbi, Komisija bi trebala moći suspendirati aktivaciju mehanizma ako on negativno utječe na napredak u provedbi cilja smanjenja potrošnje plina u skladu s člankom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 ili vodi do ukupnog povećanja potrošnje plina, na temelju podataka o potrošnji plina i smanjenju potražnje za plinom primljenih od država članica u skladu s člankom 8. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369. Učinak smanjenja cijena prirodnog plina koji bi mehanizam za korekciju tržišta mogao imati ne bi trebao dovesti do umjetnog poticanja potrošnje prirodnog plina u EU-u do te mjere da se ometaju nastojanja potrebna za smanjenje potražnje za prirodnim plinom u skladu s ciljevima smanjenja potražnje na temelju članaka 3. i 5. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 i članaka 3. i 4. Uredbe 2022/1854. Komisija bi trebala osigurati da se aktivacijom mehanizma ne uspori napredak koji države članice ostvaruju u postizanju svojih ciljeva smanjenja potrošnje energije.

(25)Kako bi se Komisiji omogućilo da intervenira u slučaju povećanja potrošnje plina i električne energije nakon tržišne korekcije, države članice trebale bi, uz postojeće obveze izvješćivanja o provedbi smanjenja potražnje, izvijestiti Komisiju o konkretnim mjerama koje su poduzele kako bi smanjile potrošnju plina i električne energije nakon tržišne korekcije, s ciljem smanjenja potražnje za plinom od 15 % kako je predviđeno u člancima 3. i 5. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 i ciljevima smanjenja potražnje iz članaka 3. i 4. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854. Kako bi se osiguralo da se zbog korekcije tržišta ne smanji poticaj za smanjenje potražnje, Komisija bi trebala razmotriti predlaganje prilagodbe Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 novoj situaciji.

(26)Ovisno o razini intervencije, mehanizam za korekciju tržišta može uključivati financijske i ugovorne rizike te rizike u pogledu sigurnosti opskrbe. Razina rizika ovisi o učestalosti aktivacije mehanizma i stoga može ometati normalno funkcioniranje tržišta. Što je niži prag za intervenciju, to će se češće mehanizam aktivirati te povećati vjerojatnost ostvarenja rizika. Stoga bi uvjete za aktivaciju mehanizma trebalo utvrditi na razini koja je povezana s neuobičajenim i iznimno visokim razinama cijene TTF-a za mjesec unaprijed ujedno osiguravajući da je mehanizam djelotvoran instrument protiv pojave prekomjernih cijena koje ne odražavaju kretanja na međunarodnom tržištu. Niži prag mogao bi dovesti do aktivacije gornje granice u situacijama u kojima su povećanja cijena ograničenog trajanja i stoga nisu zabrinjavajuća u istoj mjeri kao povećanje cijena zabilježeno u kolovozu 2022. Krajem prosinca 2021. i početkom ožujka 2022. cijene TTF-a za mjesec unaprijed bile su vrlo visoke samo nekoliko dana te su se gotovo odmah vratile na početnu razinu, bez konkretnih negativnih posljedica za tržišta i potrošače.

(27)Važno je da mehanizam bude osmišljen tako da se njime ne remeti temeljna ugovorna ravnoteža ugovora o opskrbi plinom, nego rješavaju slučajevi neuobičajenih kretanja na tržištu. Ako se pokretači za intervenciju utvrde na razini na kojoj se njima ispravljaju postojeći problemi u formiranju cijena, a nisu namijenjeni utjecaju na ravnotežu između ponude i potražnje, rizik da se mehanizmom odnosno njegovom aktivacijom promijeni ugovorna ravnoteža postojećih ugovora može se svesti na najmanju moguću mjeru.

(28)Kako bi se osiguralo da mehanizam za korekciju tržišta djeluje trenutačno, ograničenje trgovanja trebalo bi se aktivirati trenutačno i automatski, bez potrebe za daljnjom odlukom Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) ili Komisije. Kako bi se rano otkrili mogući problemi koji proizlaze iz aktivacije, Komisija bi trebala ovlastiti ESB i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) da izdaju izvješće o mogućim negativnim učincima mehanizma na financijska tržišta.

(29)ACER bi trebao kontinuirano pratiti jesu li ispunjeni uvjeti za djelovanje mehanizma za korekciju tržišta. ACER je najprikladnije tijelo za provedbu takvog praćenja jer ima pregled tržišta plina u cijeloj Uniji i potrebno stručno znanje o funkcioniranju tržišta plina te je već ovlašten pratiti aktivnosti trgovanja veleprodajnim energetskim proizvodima u skladu s pravom EU-a. ACER bi stoga trebao pratiti razvoj cijene namire izvedenica TTF-a s najkraćim dospijećem i Europskog indeksa za određivanje cijene plina na promptnom tržištu TTF-a te uspoređivati taj indeks s referentnom cijenom utvrđenom na temelju prosječne cijene iz procjena cijena UPP-a povezanih s europskim trgovinskim čvorištima kako bi provjerio jesu li ispunjeni uvjeti kojima se opravdava aktivacija ili deaktivacija mehanizma za korekciju tržišta. Nakon aktivacije mehanizma ACER bi trebao svakodnevno izvješćivati Komisiju o tome je li još uvijek ispunjen uvjet za aktivaciju.

(30)Aktivacija mehanizma za korekciju tržišta može imati neželjene i nepredvidive učinke na gospodarstvo, uključujući rizike za sigurnost opskrbe i financijsku stabilnost. Kako bi se osigurala brza reakcija u slučaju nenamjernih poremećaja na tržištu, trebalo bi uvesti učinkovite zaštitne mjere, tako da se mehanizam u svakom trenutku može suspendirati. Ako na temelju rezultata ACER-ova praćenja postoje konkretne naznake da je korekcija tržišta neminovna, Komisija bi trebala moći zatražiti mišljenje ESB-a, ESMA-e, ACER-a i, prema potrebi, ENTSOG-a i Koordinacijske skupine za plin o učinku moguće korekcije tržišta na sigurnost opskrbe, protok plina unutar EU-a i financijsku stabilnost kako bi prema potrebi mogla brzo suspendirati ACER-ovu aktivaciju mehanizma za korekciju tržišta.

(31)Osim dnevnog preispitivanja postoje li još uvijek uvjeti za ograničenje trgovanja, trebalo bi uključiti dodatne zaštitne mjere kako bi se izbjegli neželjeni poremećaji na tržištu.

(32)Ograničenje trgovanja ne bi se trebalo odnositi na transakcije izvan uređenog tržišta („OTC”) jer bi njihovo uključivanje dovelo do ozbiljnih problema u praćenju, a moglo bi dovesti i do problema u pogledu sigurnosti opskrbe.

(33)Mehanizam za korekciju tržišta trebao bi se automatski deaktivirati ako njegovo djelovanje više nije opravdano stanjem na tržištu prirodnog plina. Ako ne dođe do poremećaja na tržištu, mehanizam bi se trebao deaktivirati tek nakon određenog vremena kako bi se izbjegla česta aktivacija i deaktivacija. Ako ACER pri praćenju razvoja pokretača mehanizma utvrdi da Europski indeks za određivanje cijene plina na promptnom tržištu TTF-a više nije viši od referentne cijene tijekom dovoljno stabilnog razdoblja, mehanizam bi se trebao automatski deaktivirati. Za deaktivaciju mehanizma ne bi trebala biti potrebna nikakva procjena ACER-a ili Komisije, već bi se ona trebala dogoditi automatski kad su ispunjeni uvjeti.

(34)Ključno je da mehanizam za korekciju tržišta uključuje djelotvoran instrument za suspenziju sigurnosne gornje granice odmah i u bilo kojem trenutku ako bi njezina primjena uzrokovala ozbiljne poremećaje na tržištu, što bi utjecalo na sigurnost opskrbe i protok plina unutar EU-a.

(35)Budući da je važno temeljito procijeniti sve zaštitne mjere koje treba uzeti u obzir pri procjeni moguće suspenzije sigurnosne gornje granice, ta bi se granica trebala suspendirati odlukom Komisije. Pri donošenju te odluke, što bi trebalo učiniti bez nepotrebne odgode, Komisija bi posebno trebala procijeniti ugrožava li nastavak primjene ograničenja trgovanja sigurnost opskrbe Unije, je li popraćen dostatnim naporima za smanjenje potražnje, sprečava li tržišno utemeljen protok plina unutar Unije, utječe li negativno na tržišta energetskih izvedenica, uzimaju li se pri njemu u obzir tržišne cijene plina na različitim organiziranim tržištima u Uniji ili može li negativno utjecati na postojeće ugovore o opskrbi plinom.

(36)Mehanizam za korekciju tržišta ne bi trebao ugroziti sigurnost opskrbe plinom u Uniji ograničavanjem cjenovnih signala koji su ključni za privlačenje potrebnih zaliha plina i za protok plina unutar EU-a. Opskrbljivači plinom zapravo mogu obustaviti opskrbu kad se aktivira mehanizam za korekciju tržišta kako bi povećali dobit prodajom netom nakon deaktivacije gornjih granica. U situaciji u kojoj Komisija proglasi izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2017/1938 i u kojoj je potrebno dodatno uvesti netržišne mjere, posebno s ciljem zaštite opskrbe zaštićenih kupaca plinom, mehanizam za korekciju tržišta ne bi trebao neopravdano ograničavati protok plina na unutarnjem tržištu i time ugrožavati sigurnost opskrbe Unije plinom te bi ga stoga trebalo suspendirati.

(37)Mehanizam za korekciju tržišta ne bi trebao umanjiti ulogu koju cjenovni signali imaju na unutarnjem tržištu plina EU-a ni sprečavati tržišno utemeljen protok plina unutar EU-a jer je ključno da se nastavi dotok prirodnog plina tamo gdje je najpotrebniji.

(38)Mehanizam za korekciju tržišta ne bi trebao neopravdano ugroziti nastavak pravilnog funkcioniranja tržišta energetskih izvedenica. Ta tržišta imaju ključnu ulogu u omogućavanju sudionicima na tržištu da zaštite svoje pozicije kako bi upravljali rizicima, posebno u pogledu volatilnosti cijena. Usto, intervencije u cijene putem mehanizma za korekciju tržišta mogu dovesti do znatnih financijskih gubitaka za sudionike na tržištu izvedenica. S obzirom na veličinu tržišta plina u EU-u, takvi gubici mogu ne samo utjecati na specijalizirana tržišta izvedenica, nego i imati znatne popratne učinke na druga financijska tržišta. Stoga bi Komisija trebala odmah suspendirati mehanizam za korekciju tržišta ako se njime ugrožava uredno funkcioniranje tržišta izvedenica. U tom je pogledu važno da Komisija uzme u obzir dostupno stručno znanje relevantnih tijela EU-a. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala neovisno je tijelo koje doprinosi zaštiti stabilnosti financijskog sustava EU-a, posebno promicanjem stabilnih i urednih financijskih tržišta, kao što su tržišta izvedenica. Komisija bi stoga trebala uzeti u obzir izvješća ESMA-e o tim aspektima. Osim toga, Komisija bi trebala uzeti u obzir sve savjete Europske središnje banke („ESB”) u vezi sa stabilnošću financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) i člankom 25. Protokola IV. uz UFEU. S obzirom na volatilnost financijskih tržišta i potencijalno velik učinak tržišnih intervencija na njima, važno je osigurati da Komisija može brzo suspendirati mehanizam za korekciju tržišta. Izvješće ESMA-e i mišljenje ESB-a trebalo bi izdati najkasnije 48 sati ili u hitnim slučajevima na zahtjev Komisije isti dan.

(39)Mehanizam za korekciju tržišta trebao bi biti osmišljen tako da se njime rješavaju samo iznimna povećanja cijena plina uzrokovana nedostacima u mehanizmu formiranja cijena i kao takav ne bi trebao utjecati na valjanost postojećih ugovora o opskrbi plinom. Međutim, u situacijama u kojima Komisija zamijeti da aktivacija mehanizma za korekciju tržišta negativno utječe na postojeće ugovore o opskrbi, trebala bi ga suspendirati.

(40)U osmišljavanju i mogućnostima suspenzije mehanizma trebalo bi uzeti u obzir da trgovci prirodnim plinom mogu premjestiti trgovinu prirodnim plinom u regije izvan Unije, čime bi se smanjila djelotvornost mehanizma za korekciju tržišta. To bi bio slučaj, na primjer, kad bi se trgovci počeli baviti izvanburzovnom trgovinom plina, koja je manje transparentna, manje podliježe regulatornom nadzoru i za uključene strane znači veći rizik od neispunjavanja obveza. To bi bio slučaj i kad bi trgovci, čija zaštita od rizika može biti ograničena mehanizmom za korekciju tržišta, tražili zaštitu od rizika u drugim jurisdikcijama, zbog čega bi druga ugovorna strana u poravnanju trebala izvršiti rebalans novčanih sredstava na kojima se temelje pozicije u izvedenicama kako bi se odrazila ograničena cijena namire, čime bi se aktivirali maržni pozivi.

(41)ACER, Europska središnja banka, ESMA, Europska mreža operatora transportnih sustava za plin („ENTSOG”) i Koordinacijska skupina za plin osnovana na temelju Uredbe (EU) 2017/1938 trebali bi pomagati Komisiji u praćenju mehanizma za korekciju tržišta.

(42)Nakon korekcije tržišta ili odluke o suspenziji, ili s obzirom na razvoj događaja na tržištu i u sigurnosti opskrbe, može biti uputno preispitati uvjete za aktivaciju mehanizma za korekciju tržišta utvrđene u članku 3. stavku 2. točkama (a) i (b). Stoga u takvoj situaciji Vijeće može, na prijedlog Komisije, donijeti odgovarajuće izmjene ove Uredbe.

(43)Mehanizam za korekciju tržišta nužan je i proporcionalan za postizanje cilja ispravljanja pretjerano visokih cijena plina TTF-a. Neizravni učinci skokova cijena, kao što su povećanje cijena energije i inflacija, pogađaju sve države članice. Kad je riječ o nedostacima u sustavu formiranja cijena, oni se različito odražavaju u različitim državama članicama, odnosno povećanja cijena su izraženija u nekim državama članicama (npr. u državama srednje Europe) nego u drugima (npr. državama članicama na periferiji ili onima koje imaju druge mogućnosti opskrbe). Kako bi se izbjeglo fragmentirano djelovanje, koje bi moglo dovesti do podjele integriranog tržišta plina EU-a, potrebno je zajedničko djelovanje u duhu solidarnosti. To je ključno i za sigurnost opskrbe u Uniji. Osim toga, zajedničkim zaštitnim mjerama, koje bi mogle biti potrebnije u državama članicama bez alternativnih izvora opskrbe nego u onima s više alternativa, osigurava se koordiniran pristup kao izraz energetske solidarnosti. Naime, iako su financijski rizici i koristi vrlo različiti za različite države članice, mehanizam za korekciju tržišta predstavlja kompromis u duhu solidarnosti, u kojem su sve države članice suglasne doprinijeti korekciji tržišta i prihvatiti ista ograničenja za formiranje cijena, iako se razina nepravilnog funkcioniranja mehanizma formiranja cijena i financijski učinci cijena TTF-a na gospodarstvo razlikuju među državama članicama. Mehanizam za korekciju tržišta stoga bi ojačao solidarnost Unije u izbjegavanju prekomjernih cijena, koje su za mnoge države članice neodržive čak i u kratkim razdobljima. Predloženom mjerom pomoći će se u nastojanjima da poduzeća za opskrbu plinom iz svih država članica mogu kupovati plin po razumnim cijenama u duhu solidarnosti.

(44)Zbog nestabilne i nepredvidive situacije na tržištu prirodnog plina na početku zimske sezone važno je osigurati primjenu mehanizma za korekciju tržišta što je prije moguće ako su ispunjeni uvjeti koji opravdavaju njegovu aktivaciju. Ova Uredba stoga bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

(1)

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I. – PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom uspostavlja privremeni mehanizam za korekciju tržišta zbog pretjerano visokih cijena plina koje nisu povezane s cijenama na drugim burzama u Uniji.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„izvedenica TTF-a s najkraćim dospijećem” znači robna izvedenica kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 30. Uredbe (EU) br. 600/2014 kojom se trguje na određenom mjestu trgovanja, odnosni instrument joj je transakcija na virtualnoj točki trgovanja TTF (Title Transfer Facility), kojom upravlja Gasunie Transport Services B.V., i među izvedenicama s jednomjesečnim dospijećem kojima se trguje na određenom mjestu trgovanja ima najbliži rok isteka;

2.„referentna cijena” znači dnevna prosječna cijena od cijene iz procjena UPP-a „Daily Spot Mediterranean Marker (MED)” i „Daily Spot Northwest Europe Marker (NWE)”, koje objavljuje društvo S&P Global Inc., New York, i cijene iz dnevne procjene cijena koju provodi ACER u skladu s člancima od 18. do 22. Uredbe Vijeća (EU) [XXXX/2022];

3.„mjesto trgovanja” znači bilo što od sljedećeg:

(a)„uređeno tržište” kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Direktive 2014/65/EU;

(b)„multilateralna trgovinska platforma” kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 22. Direktive 2014/65/EU;

(c)„organizirana trgovinska platforma” kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 23. Direktive 2014/65/EU.

POGLAVLJE II. – MEHANIZAM ZA KOREKCIJU TRŽIŠTA

Članak 3.

Mehanizam za korekciju tržišta

1.Kako bi se ograničile epizode prekomjernih cijena prirodnog plina koje nisu povezane s cijenama na drugim burzama plina, od 1. siječnja 2023. može se aktivirati mehanizam za korekciju tržišta za cijenu namire izvedenica TTF-a s najkraćim dospijećem.

2.Mehanizam za korekciju tržišta aktivira se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti („korekcija tržišta”):

(a)cijena namire izvedenica TTF-a s najkraćim dospijećem viša je od 275 EUR tijekom dva tjedna; i

(b)Europski indeks za određivanje cijene plina na promptnom tržištu TTF-a, koji objavljuje Europska energetska burza (EEX), viši je za 58 EUR od referentne cijene tijekom posljednjih 10 dana trgovanja prije kraja razdoblja iz točke (a).

3.Ako na temelju rezultata ACER-ova praćenja u skladu s člankom 4. stavkom 1. postoje konkretne naznake da je korekcija tržišta u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (b) neminovna, Komisija traži mišljenje Europske središnje banke („ESB”), Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) i, prema potrebi, Europske mreže operatora transportnih sustava za plin („ENTSOG”) i Koordinacijske skupine za plin osnovane na temelju Uredbe (EU) 2017/1938 o učinku moguće korekcije tržišta na sigurnost opskrbe, protok plina unutar EU-a i financijsku stabilnost kako bi prema potrebi mogla brzo suspendirati ACER-ovu aktivaciju mehanizma za korekciju tržišta. U mišljenju se uzimaju u obzir i kretanja cijena na drugim relevantnim organiziranim tržištima, posebno u Aziji ili SAD-u, kako se održavaju u „Joint Japan Korea Marker” ili „Henry Hub Gas Price Assessment”, koje objavljuje S&P Global Inc., New York.

4.Ako uoči da je primijenjena korekcija tržišta, ACER na temelju informacija koje primi u skladu s Uredbom (EU) br. 1227/2011, Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1348/2014, člancima od 18. do 22. Uredbe Vijeća (EU) [XXXX/2022] ili na temelju drugih javno dostupnih informacija o tržištu bez odgode u Službenom listu Europske unije objavljuje obavijest o provedenoj korekciji tržišta („obavijest o korekciji tržišta”) i obavješćuje Komisiju, ESMA-u i ESB o toj korekciji tržišta.

5.Nalozi za izvedenice TTF-a s najkraćim dospijećem s cijenama višima od 275 EUR ne smiju se prihvaćati od dana nakon objave obavijesti o korekciji tržišta („ograničenje trgovanja”).

6.Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama koje su poduzele kako bi spriječile povećanje potrošnje plina i električne energije kao odgovor na tržišnu korekciju te smanjile potražnju za plinom i električnom energijom, s ciljem smanjenja potražnje za plinom za 15 % kako je predviđeno člancima 3. i 5. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 i ciljevima smanjenja potražnje iz članaka 3. i 4. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854. Obavijest se šalje najkasnije dva tjedna nakon tržišne korekcije, osim ako je Komisija u međuvremenu donijela odluku o suspenziji u skladu s člankom 5. stavkom 2.

7.Nakon što procijeni učinak ograničenja trgovanja na potrošnju plina i električne energije te napredak u ostvarivanju ciljeva smanjenja potražnje iz članaka 3. i 5. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 i članaka 3. i 4. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854, Komisija može predložiti i prilagodbu Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 novoj situaciji.

8.U slučaju korekcije tržišta Komisija bez nepotrebnog odlaganja traži od ESB-a izvješće o riziku od nenamjernih poremećaja stabilnosti i urednog funkcioniranja tržišta energetskih izvedenica.

Članak 4.

Praćenje i deaktivacija mehanizma za korekciju tržišta

1.ACER stalno prati je li ispunjen uvjet iz članka 3. stavka 2. točke (b) na temelju informacija koje prima u skladu s Uredbom (EU) br. 1227/2011, Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1348/2014 i člancima od 18. do 22. Uredbe Vijeća (EU) [XXXX/2022] te informacija o tržištu. ACER dostavlja rezultate svojeg praćenja Komisiji na kraju svakog radnog dana najkasnije do 18 sati po srednjoeuropskom vremenu.

2.Ako uvjet iz članka 3. stavka 2. točke (b) više nije ispunjen tijekom 10 uzastopnih dana trgovanja prije kraja mjeseca nakon tržišne korekcije ili kasnije („deaktivacija”), ACER bez odgode objavljuje obavijest u Službenom listu Europske unije i obavješćuje Komisiju i ESMA-u da uvjet iz članka 3. stavka 2. točke (b) više nije ispunjen („obavijest o deaktivaciji”). Od dana nakon objave obavijesti o deaktivaciji ograničenje trgovanja iz članka 3. stavka 4. prestaje se primjenjivati.

Članak 5.

Suspenzija mehanizma za korekciju tržišta

1.ESMA, ESB, ACER, Koordinacijska skupina za plin i ENTSOG stalno prate učinke ograničenja trgovanja na tržišta i sigurnost opskrbe.

2.Na temelju tog praćenja Komisija odlukom suspendira mehanizam za korekciju tržišta u bilo kojem trenutku ako dođe do nenamjernih tržišnih poremećaja ili očitih rizika od takvih poremećaja koji negativno utječu na sigurnost opskrbe, protok plina unutar EU-a ili financijsku stabilnost („odluka o suspenziji”). U procjeni Komisija posebno uzima u obzir vrijedi li za nastavak aktivacije mehanizma za korekciju tržišta sljedeće:

(a)ugrožava sigurnost opskrbe plinom u Uniji, što se posebno smatra da je slučaj ako je Komisija proglasila izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2017/1938, ili može dovesti do bilo kakvog racioniranja plina;

(b)odvija se u razdoblju u kojem ciljevi obveznog smanjenja potražnje u skladu s člankom 5. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 nisu ispunjeni na razini EU-a, negativno utječe na napredak u provedbi cilja smanjenja potrošnje plina u skladu s člankom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 ili vodi do općeg povećanja potrošnje plina, na temelju podataka o potrošnji plina i smanjenju potražnje za plinom primljenih od država članica u skladu s člankom 8. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369;

(c)prema ACER-ovim podacima o praćenju sprečava tržišno utemeljen protok plina unutar EU-a;

(d)prema izvješću ESMA-e o učinku aktivacije mjere za korekciju tržišta i mišljenju ESB-a koje je u tu svrhu zatražila Komisija, utječe na stabilnost i uredno funkcioniranje tržišta energetskih izvedenica;

(e)uzimaju se u obzir tržišne cijene plina na različitim organiziranim tržištima u Uniji i na drugim relevantnim organiziranim tržištima, posebno u Aziji ili SAD-u, kako se održavaju u „Joint Japan Korea Marker” ili „Henry Hub Gas Price Assessment”, koje objavljuje S&P Global Inc., New York;

(f)utječe na valjanost postojećih ugovora o opskrbi plinom, uključujući dugoročne ugovore o opskrbi plinom.

3.Odluka o suspenziji donosi se bez nepotrebne odgode i objavljuje u Službenom listu Europske unije. Od dana nakon objave odluke o suspenziji i onoliko dugo koliko je navedeno u toj odluci o suspenziji, ograničenje trgovanja iz članka 3. stavka 4. prestaje se primjenjivati.

4.ACER, ESB, ESMA, Koordinacijska skupina za plin i ENTSOG pomažu Komisiji u zadaćama u skladu s člancima 3., 4. i 5. Izvješće ESMA-e i mišljenje ESB-a u skladu sa stavkom 2. točkom (d) izdaju se najkasnije 48 sati ili u hitnim slučajevima na zahtjev Komisije isti dan.

5.Mehanizam za korekciju tržišta primjenjuje se samo dok je ova Uredba na snazi.

6.Nakon korekcije tržišta ili odluke o suspenziji ili s obzirom na razvoj događaja na tržištu i u sigurnosti opskrbe, Vijeće na prijedlog Komisije može odlučiti preispitati uvjete za aktivaciju mehanizma za korekciju tržišta utvrđene u članku 3. stavku 2. točkama (a) i (b). Prije podnošenja takvog prijedloga Komisija bi se trebala savjetovati s ESB-om, ESMA-om, ACER-om, Koordinacijskom skupinom za plin, ENTSOG-om i drugim relevantnim dionicima.

(1)

POGLAVLJE III. – ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 6.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se tijekom razdoblja od jedne godine od stupanja na snagu. Komisija najkasnije do 1. studenoga 2023. provodi preispitivanje ove Uredbe s obzirom na opće stanje opskrbe Unije plinom te Vijeću podnosi izvješće o glavnim nalazima tog preispitivanja. Na temelju tog izvješća Komisija može predložiti produljenje valjanosti ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta radi zaštite građana i gospodarstva od pretjerano visokih cijena

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

x novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 10  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni cilj

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

X◻ ograničeno trajanje

–X◻    na snazi od 2023. do kraja energetske krize

–◻     financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

◻ neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 11   

X◻ izravno upravljanje koje provodi Komisija

–X◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻     putem izvršnih agencija

◻ podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–X    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–◻     Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

U prijedlogu/inicijativi:

–X    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–◻    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–◻    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–X Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na ostale prihode

–navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda ◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ „AGENCIJE”

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta radi zaštite građana i gospodarstva od pretjerano visokih cijena Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na 

 novo djelovanje

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 26  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi 

1.4.2.Posebni ciljevi 

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 ograničeno trajanje

–    prijedlog/inicijativa je na snazi od [DD/MM]2023. do kraja energetske krize

–financijski utjecaj od 2023. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje.

 neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 27   

 izravno upravljanje koje provodi Komisija putem

–    izvršnih agencija

 podijeljeno upravljanje s državama članicama

 neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 EIB-u i Europskom investicijskom fondu

 tijelima iz članaka 70. i 71.

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

 osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela] 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–     Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse ACER-a 

3.2.3.1.Sažetak

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Navesti predviđeni datum zapošljavanja i prema tome prilagoditi iznos (ako se zapošljava u srpnju, uzima se u obzir samo 50 % prosječnog troška) te navesti daljnja objašnjenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis izračuna troškova za ekvivalente punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

–    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 40 .

3.2.5.Doprinos trećih strana 

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–     navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)

   Razlika u cijeni ili „raspon” izmjeren na temelju „TTF-ovog indeksa EGSI” na burzi EEX umanjen za prosjek procjene promptnih cijena UPP-a u sjeverozapadnom EU-u i jugozapadnom EU-u, koju je proveo Platts/S&P Global.

(2)

   Razlika u cijeni ili „raspon” izmjeren na temelju „TTF-ovog indeksa EGSI” na burzi EEX umanjen za prosjek procjene promptnih cijena UPP-a u sjeverozapadnom EU-u i jugozapadnom EU-u, koju je proveo Platts/S&P Global.

(3)     Ljetna gospodarska prognoza 2022.: ruski rat pogoršao izglede, (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_4511) .

(4)    Čvorište je virtualna točka trgovanja ulaznog/izlaznog sustava na kojoj korisnici mreže mogu međusobno prenositi plin, a njime najčešće upravlja operator transportnog sustava (ili drugi imenovani subjekt).

(5)    ACER (2011.) Okvirne smjernice o uravnoteženju plina u transportnim sustavima.

(6)    Vidjeti uvodnu izjavu 18. Zaključaka od 20/21.10.22.:    
„Europsko vijeće poziva Vijeće i Komisiju da hitno podnesu konkretne odluke u vezi sa sljedećim dodatnim mjerama, kao i u vezi s prijedlozima Komisije, nakon što su procijenili njihov učinak posebice na postojeće ugovore, uključujući neutjecanje dugoročnih ugovora, i uzimajući u obzir različite kombinacije izvora energije i nacionalne okolnosti: (…)    
c) privremeni dinamični cjenovni raspon za transakcije prirodnog plina kako bi se odmah ograničili slučajevi prekomjernih cijena plina, uzimajući u obzir zaštitne mjere iz članka 23. stavka 2. Nacrta uredbe Vijeća predloženog 18. listopada 2022.;”.

(7)    Člankom 23. stavkom 2. Prijedloga iz listopada predviđa se da budući mehanizam za korekciju tržišta mora biti u skladu sa sljedećim zaštitnim mjerama: ne smije se nanositi šteta OTC trgovanju plinom; ne smije se ugrožavati Unijina sigurnost opskrbe plinom; mora postojati veza s napretkom u ostvarivanju ciljeva uštede plina; ne smije se dovesti do ukupnog povećanja potrošnje plina; koncept mora biti takav da ne onemogući tržišno bazirane protoke plina unutar EU-a; ne smije se utjecati na stabilnost i uredno funkcioniranje tržišta energetskih izvedenica; i moraju se uzeti u obzir tržišne cijene plina na različitim organiziranim tržištima u Uniji.

(8)    Presuda Suda od 15. srpnja 2021., Njemačka protiv Poljske, C-848/19 P, ECLI:EU:C:2021:598.

(9)    ICE ENDEX jedna je od glavnih burza energije u Europi. Za plin osigurava uređeno trgovanje budućnosnicama i opcijama na nizozemskom trgovinskom čvorištu Title Transfer Facility (TTF).

(10)     Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(11)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(12)     dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(13)     EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(14)     Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(15)    Prema službenoj proračunskoj nomenklaturi.

(16)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(17)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(18)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(19)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(20)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(21)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(22)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(23)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(24)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(25)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

(26)     Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(27)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(28)     dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(29)     EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(30)     Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(31)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(32)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(33)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(34)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(35)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(36)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(37)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(38)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(39)    Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

(40)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(41)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.