52022PC0658

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.4.2022.

COM(2022) 658 final

2022/0132(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni uredbi (EZ) br. 767/2008, (EZ) br. 810/2009 i (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća, uredbi Vijeća (EZ) br. 1683/95, (EZ) br. 333/2002, (EZ) br. 693/2003 i (EZ) br. 694/2003 te Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma u pogledu digitalizacije postupka izdavanja viza

{SEC(2022) 202 final} - {SWD(2022) 658 final} - {SWD(2022) 659 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Zajednička vizna politika EU-a ključni je element kojim se jamči sigurnost i pravilno funkcioniranje vanjskih granica schengenskog područja. Olakšava zakonit boravak u zemljama schengenskog prostora i tranzit kroz njih te je pridonijela usklađivanju praksi izdavanja viza država članica. Kako bi se zadržala visoka razina unutarnje sigurnosti, zaštitilo slobodno kretanje osoba schengenskim područjem i olakšalo zakonito putovanje državljana treće zemlje u EU, a istodobno smanjile nezakonite migracije, države članice trenutačno rade na unapređenju upravljanja svojim zajedničkim vanjskim granicama.

Otkako je Zakonik o vizama stupio na snagu 2010. 1 i od početka rada viznog informacijskog sustava (VIS) 2011. 2 , okruženje u kojem vizna politika djeluje znatno se promijenilo. Dok su se migracije i sigurnosne prijetnje proteklih godina povećale; velike tehnološke promjene pružile su nove prilike da se postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje schengenske vize pojednostavi i za putnike i za konzulate.

Premda je obrada viza već djelomično digitalizirana, pri čemu se zahtjevi i odluke evidentiraju u VIS-u, dva važna koraka i dalje se odvijaju u papirnatom obliku: postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize i naljepnica vize. Ta dva koraka opterećuju sve dionike, od središnjih nacionalnih javnih tijela, tj. ministarstava za unutarnje i vanjske poslove, do konzulata i podnositelja zahtjeva. Države članice svjesne su toga i nekoliko njih djelomično je digitaliziralo postupak podnošenja zahtjeva kako bi on bio učinkovitiji i prilagođeniji korisnicima.

Na razini EU-a, estonsko predsjedništvo Vijeća pokrenulo je 2017. raspravu u Radnoj skupini Vijeća za vize 3 o opcijama za poboljšanje trenutačnog postupka za izdavanje viza primjenom internetskog postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje vize 4 i digitalne vize 5 . Taj politički poticaj te trenutačne i buduće zakonodavne promjene, tj. revidirani Zakonik o vizama 6 , revizija VIS-a 7 , sustav ulaska/izlaska (EES) 8 i europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) 9 , naveli su Komisiju da izda Komunikaciju od 14. ožujka 2018. 10 o prilagodbi zajedničke vizne politike novim izazovima i da pokrene rasprave o prelasku na digitalne vize.

U komunikaciji Komisije iz ožujka 2018. o viznoj politici razmatrala se ideja „e-viza”. Kako je najavljeno u toj komunikaciji Komisije, studija izvedivosti o digitalizaciji postupaka izdavanja viza provedena je 2019., a rezultati te studije koristili su se u kontekstu procjene učinka priložene ovom Prijedlogu. Osim toga, Agencija EU-a za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) provela je u razdoblju 2020.–2021., u bliskoj koordinaciji s Komisijom i državama članicama, i projekt za izradu prototipa platforme EU-a. Iskustvo stečeno pri izradi tog prototipa upotrijebit će se za izradu buduće platforme EU-a za podnošenje zahtjeva.

Pri reviziji Zakonika o vizama iz 2019. Europski parlament i Vijeće izričito su naveli cilj osmišljavanja zajedničkog rješenja koje će omogućiti da se u budućnosti zahtjevi za izdavanje schengenske vize podnose na internetu, čime će se u potpunosti iskoristiti najnovija pravna i tehnološka postignuća 11 . Pandemija bolesti COVID-19, koja je usporila aktivnosti povezane sa schengenskim vizama u cijelom svijetu, djelomično zbog poteškoća u primanju podnositelja zahtjeva za izdavanje vize u konzulatima i centrima za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize, potaknula je države članice da pozovu Komisiju da ubrza rad na digitalizaciji postupaka izdavanja viza. U novom paktu o migracijama i azilu 12 , koji je Komisija predložila 23. rujna 2020., utvrđen je cilj potpune digitalizacije postupka izdavanja viza do 2025. uvođenjem digitalne vize i mogućnosti podnošenja zahtjeva za izdavanje vize putem interneta.

Državljani 102 treće zemlje trenutačno moraju imati valjanu vizu kako bi prešli vanjske granice EU-a 13 . Države članice izdaju vize putem mreže konzulata u trećim zemljama 14 . Prema predviđanjima koja su se koristila u procjeni učinka priloženoj ovom Prijedlogu 15 očekuje se da će se broj viza za kratkotrajni boravak blago povećati do 2025. i potom stabilizirati.

Uvođenjem mogućnosti da podnositelji zahtjeva za izdavanje vize potpišu obrazac zahtjeva elektronički, izmijenjeni Zakonik o vizama 16 omogućio je digitalno podnošenje i obradu zahtjevâ za izdavanje viza; međutim, većina država članica digitalizirala je samo dijelove postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak te se i dalje u velikoj mjeri oslanja na postupke u papirnatom obliku. Stoga se stupanj digitalizacije i postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize razlikuju među državama članicama.

Trenutačna fragmentacija u pogledu nacionalnih praksi za upravljanje postupkom podnošenja zahtjeva negativno utječe na funkcioniranje vizne politike EU-a koja se primjenjuje i na shvaćanje Europske unije kao jedinstvenog geografskog subjekta te opterećuje podnositelje u postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje vize.

Osim toga, s obzirom na to da se trenutačnim pravilima na razini EU-a o vizama za kratkotrajni boravak ne utvrđuje nikakva obveza država članica u pogledu digitalizacije, sadašnji postupci u papirnatom obliku državama članicama uzrokuju velike troškove upravljanja povezane s obradom zahtjevâ u papirnatom obliku.

Nadalje, fizička naljepnica vize podložna je falsificiranju i prijevarama (npr. krivotvorenje) i moguće ju je ukrasti, što predstavlja sigurnosni rizik. Naljepnica vize uvedena je 1995. i otad se redovito ažurira kako bi se poboljšala njezina sigurnosna obilježja. Najnovija je inovacija uvođenje potpisanog 2D crtičnog koda na naljepnici vize 17 , a stupit će na snagu 1. svibnja 2022. 18 Ipak, naljepnica će vjerojatno i dalje biti podložna krivotvorenju ili falsificiranju.

Još jedan rizik utvrđen u trenutačnoj situaciji rizik je od trgovanja vizama u koje se upuštaju podnositelji zahtjeva. Raznovrsnost u načinima na koji se zahtjevi mogu podnijeti može potaknuti podnositelje zahtjeva da odluče podnijeti zahtjev u državi članici u kojoj je postupak podnošenja zahtjeva u većoj mjeri digitaliziran i koja nije država članica koja bi inače bila nadležna za ispitivanje zahtjeva za izdavanje vize.

Osim toga, treće zemlje koje se izravno natječu s EU-om u privlačenju posjetitelja iz trećih zemalja, kao što su Australija i Novi Zeland, već su uspostavile potpuno digitalizirane postupke za sve strance na koje se primjenjuju obveze posjedovanja vize. Druge zemlje (npr. Ujedinjena Kraljevina, SAD, Kanada, [Rusija,] Indija) digitalizirale su postupak kako bi državljanima određenih ključnih trećih zemalja koji moraju imati vizu olakšale da brzo i jednostavno dobiju elektroničko odobrenje putovanja umjesto vize za određene svrhe putovanja. Ti su postupci u velikoj mjeri slični europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS). U usporedbi s tim, postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize kako bi se posjetio EU prilično je složen i zahtjevan 19 . Zbog globalnog trenda digitalizacije, zajedno s očekivanjima putnika u pogledu što bržih, suvremenijih i jednostavnijih postupaka, EU bi mogao zaostajati i doći u gospodarski nepovoljniji položaj, posebno kad je riječ o industriji EU-a jer međunarodna putovanja pridonose rastu njegova BDP-a, a posebno turizmu.

Stoga bi se troškovi nedjelovanja na razini EU-a s vremenom mogli povećati. Bez digitalizacije države članice nastavile bi se suočavati s velikim administrativnim opterećenjem u upravljanju postupcima izdavanja viza, podnositelji zahtjeva za izdavanje vize i dalje bi morali prolaziti kroz skupe i dugotrajne postupke, a rizici povezani sa sigurnošću naljepnice vize i dalje bi bili prisutni.

Glavni problemi utvrđeni s obzirom na tijela država članica koja obrađuju zahtjeve za izdavanje vize i izdaju vize su sljedeći:

·dugotrajan postupak i sve veći troškovi konzulata za upravljanje dokumentima u papirnatom obliku, njihovu obradu i arhiviranje (i naposljetku uništavanje). Ovisnost država članica o vanjskim pružateljima usluga za ispunjavanje svojih obveza u pogledu upravljanja vizama u kontekstu povećanja broja zahtjeva za izdavanje vize i obveza državljana trećih zemalja da posjete konzulat ili centar za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize svaki put kad trebaju podnijeti zahtjev. Prosječno se 90 % zahtjeva za izdavanje vize za kratkotrajni boravak podnosi putem vanjskih pružatelja usluga. To uključuje i velike ugovore i troškove praćenja te dodatne troškove za podnositelje zahtjeva za izdavanje vize;

·postupak u papirnatom obliku nije otporan na prijetnje ili rizike. Pandemija bolesti COVID-19 znatno je utjecala na postupak izdavanja viza jer se njime sustavno zahtijeva fizička prisutnost podnositelja zahtjeva u konzulatu ili kod vanjskog pružatelja usluga u ključnim fazama postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje schengenske vize;

·fizička naljepnica vize podložna je falsificiranju i prijevarama (npr. krivotvorenje) i mora se prevoziti i sigurno pohraniti 20 ;

·veći rizik od trgovanja vizama u koje se upuštaju podnositelji zahtjeva. Podnositelji zahtjeva mogli bi doći u iskušenje da podnesu zahtjev za izdavanje vize državi članici koja nudi ubrzani postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize umjesto državi članici koju zapravo žele posjetiti.

Trenutačni postupak ujedno je složen i opterećuje podnositelje zahtjeva za izdavanje vize.

·svaki put kad podnose zahtjev podnositelji zahtjeva za izdavanje vize moraju doći u najbliži konzulat ili centar za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i tamo ostaviti putnu ispravu, što otežava identifikaciju i putovanje u inozemstvo tijekom postupka podnošenja zahtjeva,

·osobe koje često putuju moraju ponavljati isti dugotrajni postupak za svaki zahtjev, koji se može razlikovati ovisno o državi članici odredišta,

·podnositelji zahtjeva plaćaju i dodatne pristojbe kad podnose zahtjev putem vanjskog pružatelja usluga.

Glavni su uzroci tih problema pravni zahtjevi da države članice izdaju naljepnicu vize u papirnatom obliku, oslanjanje država članica na prakse koje se odvijaju uz osobni dolazak i u papirnatom obliku te različiti stupanj digitalizacije i fragmentirani postupci izdavanja viza među državama članicama.

Digitalizacija postupaka izdavanja viza stoga pruža priliku za unapređenje postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje vize, smanjenje troškova i opterećenja dionika, a istodobno se povećava sigurnost schengenskog područja. Nadalje, digitalizacija postupka izdavanja viza u skladu je s nedavnim zakonodavnim promjenama 21 povezanima s IT okruženjem za upravljanje granicama pa pridonosi većoj sigurnosti schengenskog područja.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Digitalizacija postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje vize i provedba digitalne vize dosljedni su s nekoliko velikih promjena u području vizne politike i politike upravljanja granicama:

·revizijom Zakonika o vizama iz 2020., koja je olakšala putnicima da podnesu zahtjev za izdavanje vize koja dulje traje te omogućila elektroničke zahtjeve za izdavanje vize (koje koristi nekoliko država članica) i elektroničke potpise (države članice dotad ih nisu koristile);

·nedavno revidiranom Uredbom o viznom informacijskom sustavu (VIS) 22 ;

·europskim sustavom za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) 23 , koji je dio okvira za pametne granice i interoperabilnost te uvodi internetsko odobrenje putovanja za državljane trećih zemalja koji ne moraju imati vizu. To odobrenje putovanja razlikuje se od postupka izdavanja viza, koji zahtijeva podnošenje biometrijskih podataka i fizičku prisutnost podnositelja zahtjeva kako bi se ublažili veći rizici od migracija i sigurnosni rizici trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu;

·sustavom ulaska/izlaska (EES), koji će biti spreman za rad 2022., a zahtijevat će da svi putnici koji posjećuju schengensko područje u okviru kratkotrajnih boravaka evidentiraju svoj ulazak i izlazak na graničnim prijelazima na vanjskim granicama, što će omogućiti otkrivanje osoba koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka 24 .

·Ovim se Prijedlogom ne dovodi u pitanje Direktiva 2004/38/EZ 25 . Prijedlog ni u kojem pogledu ne mijenja Direktivu 2004/38.

·Ovim se Prijedlogom ne dovodi u pitanje drugi dio Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine 26 .

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Inicijativa za digitalizaciju viza dio je Godišnjeg programa rada Komisije za 2021. 27 i na nju se upućuje u novom paktu o migracijama i azilu, kako je prethodno navedeno. Inicijativa se spominje u Komunikaciji Komisije „Strategija za potpuno funkcionalno i otporno schengensko područje” 28 , kao jedna od ključnih mjera koje je Komisija najavila za poboljšanje upravljanja vanjskim granicama.

Inicijativa odgovara i općem pristupu EU-a za poticanje modernizacije i digitalizacije javnih usluga i Komunikaciji Komisije 29 „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova ove zakonodavne inicijative članak 77. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Člankom 77. stavkom 2. točkom (a) UFEU-a Uniju se ovlašćuje za razvoj mjera koje se odnose na „zajedničku viznu politiku i druge dozvole za kratkotrajni boravak”. Člankom 77. stavkom 2. točkom (b) UFEU-a Uniju se ovlašćuje za razvoj mjera koje se odnose na „kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice”. Člankom 79. stavkom 2. točkom (a) Uniju se ovlašćuje za razvoj mjera koje se odnose na „uvjet[e] za ulazak i boravak te standard[e] država članica koji se odnose na postupak izdavanja viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola”. Budući da je pravni instrument usmjeren na digitalizaciju viza za kratkotrajni boravak i viza za dugotrajni boravak (za ovo posljednje samo vize u digitalnom obliku), potrebna je zajednička pravna osnova koja uključuje članak 77. stavak 2. i članak 79. stavak 2. UFEU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Trenutačne razlike u postupcima podnošenja zahtjeva za izdavanje vize među državama članicama i različiti stupnjevi digitalizacije pokazuju da države članice ne mogu samostalno ostvariti cilj povećanja sigurnosti postupaka izdavanja viza i njihove prilagodbe digitalnom dobu. Za daljnje unapređenje tih zajedničkih postupaka potrebno je djelovati na razini EU-a jer je većina utvrđenih pitanja povezana s pravom EU-a. Prethodno utvrđeni problemi vjerojatno neće nestati u bliskoj budućnosti i izravno su povezani s postojećim odredbama prava EU-a.

Ova Uredba usmjerena je na pojednostavnjenje i usklađivanje postupaka u kontekstu zajedničke vizne politike. Osim toga, inicijativom se usklađuju putovanje, zahtjevi za ulazak i granične kontrole unutar schengenskog područja putem digitalizacije i okvira za interoperabilnost na granicama. Stoga su izmjene relevantnih dijelova schengenske pravne stečevine (prvenstveno Zakonika o vizama i Uredbe o VIS-u i drugih povezanih zakonodavnih akata 30 ) moguće samo na razini Unije.

Iz razloga razmjera, učinaka i utjecaja predloženih mjera ciljevi se mogu učinkovito i sustavno ostvariti samo na razini EU-a.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a prirodu i intenzitet određene mjere treba prilagoditi utvrđenom problemu. Kako bi države članice djelotvorno riješile sve probleme obuhvaćene ovom zakonodavnom inicijativom nužno je na neki način osigurati zakonske mjere na razini EU-a.

Prijedlogom se predviđaju obvezna zamjena naljepnice vize u papirnatom obliku digitalnom vizom i obvezna platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize, a sve države članice koje u cijelosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu 31 i zemlje pridružene schengenskom prostoru 32 morale bi sudjelovati u tom sustavu nakon što počne s radom. Države članice moći će iskoristiti mogućnost neobveznog prijelaznog razdoblja.

Prijedlog pridonosi uklanjanju glavnih uzroka trenutačnih problema. Njime bi se ukinuo fragmentirani postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize u papirnatom obliku i uskladili bi se stupnjevi digitalizacije koji se trenutačno razlikuju, a istodobno bi se osigurao visok stupanj sigurnosti.

Time se ne bi prešlo ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva objašnjenih u prethodnim odjeljcima.

•Odabir instrumenta

Ciljevi ovog Prijedloga mogu se ostvariti zakonodavnim aktom koji će izmijeniti postojeće postupke izdavanja viza. Stoga je potrebna uredba o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EZ) br. 810/2009 i posljedičnim izmjenama drugih propisa.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Svi dionici izrazili su potporu inicijativi, pri čemu su istaknuli očekivane koristi i prednosti koje proizlaze iz suvremenog digitalnog rješenja prilagođenog korisnicima, za koje se očekuje da će olakšati administrativne postupke.

U okviru savjetovanja sve države članice podržale su uvođenje digitalne vize. Države članice podupiru i proširenje te digitalizacije na vize za dugotrajni boravak. Kad je riječ o internetskoj platformi EU-a za podnošenje zahtjeva, nekoliko država članica prednost daje korištenju te platforme na dobrovoljnoj osnovi (treća opcija opisana u nastavku), dok su ostale podržale obveznu upotrebu platforme s prijelaznim razdobljem (četvrta opcija opisana u nastavku).

Agencija za temeljna prava i nacionalna tijela za zaštitu podataka istaknuli su potrebu da se pri prikupljanju osobnih podataka poštuju načela zaštite osobnih podataka koja se odnose na „ograničavanje svrhe” i „smanjenje količine podataka”, važnost toga da se jasno definira koja tijela imaju pristup kojim podacima te potrebu da postupak digitalnog podnošenja zahtjeva bude pristupačan osobama s invaliditetom.

Kad je riječ o različitim opcijama politike, nacionalna tijela za zaštitu podataka prednost su dala razvoju i izradi platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize na dobrovoljnoj ili obveznoj osnovi (treća i četvrta opcija opisane u nastavku).

Komisija se savjetovala i sa svim relevantnim dionicima, uključujući Agenciju za temeljna prava, Europol, Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) te nacionalna tijela za zaštitu podataka, o potpuno digitaliziranom postupku izdavanja viza kojim bi se putnike oslobodilo posjeta konzulatima ili vanjskim pružateljima usluga potrebnih radi podnošenja njihovih biometrijskih podataka (vidjeti petu opciju u nastavku). Većina dionika protivila se tome, posebno zbog prikupljanja biometrijskih podataka na daljinu. Općenito, EDPS je objasnio da se višim stupnjem digitalizacije opcija povećavaju rizici za zaštitu osobnih podataka. Komisija je pomno razmotrila povratne informacije agencija EU-a i nacionalnih tijela, među ostalim o spornim pitanjima koja se javljaju u vezi s prikupljanjem biometrijskih podataka putem interneta u okviru pete opcije.

Frontex je podržao uvođenje digitalne vize jer će ona dodatno otežati krivotvorenje naljepnice vize (više neće postojati „fizičke” vize). Osim toga, ukinuli bi se veliki operativni troškovi povezani s naljepnicom vize.

Predstavnici sektora putovanja i turizma jednoglasno su poduprli četvrtu opciju. Naglasili su da bi to podnositeljima zahtjeva za izdavanje vize olakšalo postupak podnošenja zahtjeva, a pozitivno bi utjecalo i na putovanja u EU i veću privlačnost EU-a kao turističkog odredišta. Istaknuli su potrebu za tim da EU ponudi neometano iskustvo putovanja jednako onom koje nude zemlje kao što je Australija, posebno putnicima iz azijskih zemalja koji podliježu obvezi posjedovanja vize. Iako su izrazili interes i za petu opciju, prepoznali su da bi ona mogla predstavljati sigurnosnu prijetnju. I ispitane poslovne organizacije istaknule su potrebu za osiguravanjem sigurnosti podataka i određivanjem prijelaznog razdoblja kako bi se osigurao neometani prijelaz s rješenja u papirnatom obliku na digitalna rješenja, ali i potrebu za zamjenskim rješenjima ako dođe do tehničkih poteškoća.

Rezultati javnog savjetovanja održanog od ožujka do lipnja 2021. isto tako pokazuju snažnu potporu za postupak digitalizacije, i u pogledu digitalne vize i mogućnosti podnošenja zahtjeva putem interneta (515 odgovora). Uvođenje internetske platforme za podnošenje zahtjeva i digitalne vize smatra se vrlo pozitivnom promjenom koja bi olakšala postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize za kratkotrajni boravak i putovanje nositelja vize u EU.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija je s vanjskim konzultantom ugovorila da provede studiju izvedivosti i posljedica opcija za digitalizaciju obrade viza. Izvješće je objavljeno u rujnu 2019. i dostupno je na internetu 33 .

Osim toga, vanjski ugovaratelj pomogao je Komisiji provođenjem studije koja je uključivala detaljnu analizu troškova i koristi različitih opcija politike, čime je poduprt rad na izvješću o procjeni učinka. Poziv za studiju objavljen je u prosincu 2020., nakon čega su procijenjene dvije stvarne ponude te je odluka o dodjeli donesena krajem siječnja 2021. i studija je dodijeljena društvu Deloitte.

•Procjena učinka

U skladu sa svojom politikom bolje regulative Komisija je provela procjenu učinka 34 . U procjeni učinka ocijenjeno je pet opcija politike, s različitim razinama intervencije EU-a u odnosu na trenutačni postupak izdavanja viza.

Prva opcija smatrala se osnovnim scenarijem: u okviru osnovnog scenarija ne bi se poduzele nikakve zakonodavne mjere na razini EU-a. Države članice nastavile bi (ili ne bi nastavile) razvijati svoje nacionalne alate. Komisija bi državama članicama izdala neobvezujuće preporuke i podupirala bi ih pravno neobvezujućim mjerama.

Druga opcija uključuje određene minimalne zakonodavne izmjene na europskoj razini radi uklanjanja pravnih prepreka kojima se ograničava mogućnost država članica da dodatno digitaliziraju postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize. Obvezna digitalna viza zamijenila bi naljepnicu vize u papirnatom obliku i uvela bi se internetska usluga za provjeru njezine valjanosti.

Trećom opcijom predviđaju se razvoj i izrada platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize, ali samo na dobrovoljnoj osnovi. Države članice mogle bi odlučiti sudjelovati u platformi EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize na dobrovoljnoj osnovi ili nastaviti koristiti svoje nacionalne platforme, a mogle bi čak odlučiti i da neće razviti nikakvo rješenje za digitalno podnošenje zahtjeva. Nositelji vize mogli bi provjeriti valjanost svojih digitalnih viza putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize ovisno o državi članici koja je izdala vizu.

Četvrta opcija, kao i treća opcija, uključuje razvoj platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize. Dok bi u okviru treće opcije sudjelovanje država članica na toj platformi bilo neobvezno, u okviru četvrte opcije platforma EU-a bila bi obvezna za sve države članice nakon prijelaznog razdoblja. Nositelji vize mogli bi provjeriti valjanost svojih digitalnih viza putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize.

Peta opcija uključuje obveznu cjelovitu digitalizaciju postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje vize bez prijelaznog razdoblja. Za razliku od ostalih opcija, podnositelj zahtjeva mogao bi unijeti svoje biometrijske podatke putem digitalne aplikacije, čime bi se ukinula potreba za osobnim posjetom konzulatu ili centru za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize, koja bi i dalje postojala kod svih ostalih opcija.

Na temelju nalaza izvješća o procjeni učinka, četvrta opcija smatra se najpoželjnijom jer bi se njome najbolje ostvarili svi ciljevi određeni u okviru inicijative. Četvrtom opcijom pojednostavnio bi se i uskladio postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize, smanjilo bi se administrativno opterećenje država članica (prema procjeni za 510,9 milijuna EUR u razdoblju 2025.–2029.) i podnositelja zahtjeva te bi ona pridonijela povećanju sigurnosti postupka izdavanja schengenskih viza. To bi bila dobra opcija i u odnosu na druge kriterije, kao što su zaštita osobnih podataka i temeljna prava.

Četvrta opcija podrazumijeva razvoj obvezne platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje digitalne vize za kratkotrajni boravak i njome se zahtijeva upotreba digitalne vize. Predvidjelo bi se prijelazno razdoblje kako bi se državama članicama koje koriste ili razvijaju svoje nacionalne platforme za izdavanje viza omogućilo da postupno ukinu nacionalna rješenja i pridruže se platformi EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize, čime bi se smanjili mogući nepovratni troškovi ulaganja. Države članice u prijelaznom bi razdoblju postupno počele koristiti platformu EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize.

Osim toga, ta bi se platforma oslanjala na decentraliziranu pohranu zahtjevâ u nacionalnim sustavima država članica. Stoga bi sve države članice koje su već djelomično digitalizirale svoj sustav podnošenja zahtjeva (npr. elektronički obrazac) trebale moći iskoristiti sučelje koje koriste za prijenos podataka iz elektroničkog obrasca u nacionalni vizni sustav koji se koristi za obradu zahtjevâ. Države članice koje su uvele i rješenje u kojem je cijeli zahtjev digitaliziran mogu zadržati svoja postojeća rješenja za digitalnu pohranu. Uz manje rizike za sigurnost ili zaštitu osobnih podataka, decentralizirana pohrana omogućila bi ublažavanje nepovratnih troškova država članica koje su već uložile u digitalizaciju i uspostavile relevantne mogućnosti pohrane.

U okviru te opcije, državljani trećih zemalja mogu podnijeti zahtjev za izdavanje vize za kratkotrajni boravak na internetu, putem platforme za podnošenje zahtjeva. Međutim, podnositelji koji prvi put podnose zahtjev, podnositelji koji ponovno podnose zahtjev svakih pet godina 35 , podnositelji koji putuju s djecom (radi zaštite interesa djeteta) i podnositelji koji će putovati s putnom ispravom drugačijom od one koju su koristili za prethodne zahtjeve za izdavanje viza i dalje bi se morali osobno pojaviti u konzulatu ili centru za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize kako bi dali biometrijske podatke i u svrhu identifikacije ili kako bi, prema potrebi, dali dodatne informacije.

Iz perspektive sigurnosti schengenskog područja, postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje digitalne vize koji se obavlja putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i oslanja na digitalnu vizu ojačao bi sigurnost cjelokupnog postupka, pridonio sigurnosti schengenskih vanjskih granica i povećao povjerenje među državama članicama. Omogućio bi i djelomično automatizirano određivanje države članice nadležne za procjenu zahtjeva za izdavanje vize na temelju kriterija Zakonika o vizama, čime bi se znatno smanjio rizik od trgovanja vizama.

Digitalna viza znatno bi smanjila sigurnosne rizike u usporedbi s naljepnicom vize. To bi vrijedilo i za zamjenski scenarij, tj. scenarij u kojem provjere u VIS-u i drugim informacijskim sustavima EU-a nisu tehnički moguće. Ne bi bilo moguće ukrasti prazne naljepnice vize, što je trenutačno moguće u konzulatima država članica 36 . Četvrtom opcijom uskladit će se formati i kvaliteta podataka podržanih dokumenata učitanih na platformu EU-a za podnošenje zahtjeva, čime će se uvesti dodatna zaštita za otkrivanje krivotvorenih dokumenata.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

U skladu s Komisijinim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), svim inicijativama čiji je cilj izmijeniti postojeće zakonodavstvo EU-a trebalo bi se nastojati pojednostavniti i učinkovitije postići predmetne ciljeve politika (tj. smanjiti nepotrebne regulatorne troškove). Premda ova inicijativa nije podvrgnuta inicijativi REFIT, znatno će smanjiti ukupne administrativne troškove država članica za upravljanje zahtjevima za izdavanje vize, kako je pokazala procjena učinka.

•Temeljna prava

Ova zakonodavna inicijativa posebno je usmjerena na potrebu za osiguravanjem potpune usklađenosti s temeljnim pravima kako su utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Podnositelji zahtjeva sa smanjenom pokretljivošću posebno bi imali koristi od smanjene potrebe za posjećivanjem konzulata ili centra za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize. S druge strane, određene kategorije podnositelja zahtjeva i dalje bi mogle podnijeti zahtjev u konzulatu ili centru za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize ako pomoć koju pruža platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize ili pružatelji usluga, članovi obitelji ili prijatelji nije dovoljna 37 .

Podnošenje zahtjeva putem interneta vjerojatno će poboljšati iskustvo podnošenja zahtjeva za izdavanje vize osoba s oštećenjima vida. Platforme za digitalno podnošenje zahtjeva, na razini EU-a ili nacionalnoj razini, moraju poštovati Direktivu o pristupačnosti 38 , na temelju koje države članice moraju osigurati da „tijela javnog sektora poduzmu potrebne mjere kako bi njihove internetske stranice i mobilne aplikacije postale pristupačnije tako da ih se učini mogućima za percepciju, operabilnima, razumljivima i stabilnima”. Internetske stranice stoga bi trebale omogućiti korisnicima da promijene način prikaza informacija (veličina slova, boje itd.), a mogle bi nuditi i zvučnu pomoć (čitanje tekstova). U postupku podnošenja zahtjeva u papirnatom obliku to ne bi bilo moguće ili bi bilo moguće u manjoj mjeri. Osim toga, zajamčila bi se velika pristupačnost osobama koje ne vide ili ne čuju jer bi se standardi i značajke platforme EU-a za podnošenje zahtjeva primjenjivali u svim zemljama.

Posebne odredbe koje bi se primjenjivale na pojedinačne slučajeve iz humanitarnih razloga primjenjivale bi se i na osobe sa slabijom informatičkom pismenošću kojima bi bila potrebna tehnička pomoć. Međutim, pitanja digitalne pristupačnosti postupno će s vremenom gubiti na značaju zbog globalnog poboljšanja informatičke pismenosti.

Kad je riječ o pravima djeteta, primjenjivi zakonodavni sustav kojim se jamči postupak na licu mjesta za djecu ostao bi na snazi. Revidiranom Uredbom o VIS-u već su uvedene promjene posebno usmjerene na jačanje borbe protiv zloupotrebe prava djece snižavanjem dobi za uzimanje otisaka prstiju (s 12 na 6 godina), ali i uvođenjem strogih zaštitnih mjera za biometrijske podatke o djeci, posebno ograničavanjem razdoblja zadržavanja podataka: otisci prstiju i prikazi lica djece mlađe od 12 godina brišu se nakon isteka vize i izlaska djeteta preko vanjskih granica. Podnositelji zahtjeva s djecom koji ponovno podnose zahtjev morat će ponoviti postupak na licu mjesta kod ponovnog podnošenja zahtjeva u svim takvim slučajevima.

Uloga vanjskih pružatelja usluga u kontekstu digitalizacije ovisila bi o zadacima koje bi države članice eksternalizirale u novom kontekstu digitalizacije, ako zakonodavni okvir to dopušta. Velik dio administrativnih zadataka koji se trenutačno povjeravaju vanjskim pružateljima usluga nakon uvođenja digitalnih postupaka više ne bi bio potreban (kao što je unošenje informacija iz fizičkog obrasca zahtjeva u digitalni obrazac). Kratkoročno bi se mogla povećati uloga vanjskih pružatelja usluga u pružanju opće pomoći (npr. pomoć informatički nepismenim osobama). Međutim, dugoročno bi se njihova uloga u prikupljanju zahtjeva trebala smanjiti jer bi podnositelji zahtjeva koji ponovno podnose zahtjev i koji već imaju upisane valjane biometrijske podatke zahtjev u potpunosti mogli podnijeti na internetu. Iz perspektive zaštite osobnih podataka, upotreba vanjskih pružatelja usluga de facto podrazumijeva veću izloženost osobnih podataka trećim stranama. To ne predstavlja prijetnju zaštiti osobnih podataka ako postupci i tehnologije koje koriste vanjski pružatelji usluga ispunjavaju načela poboljšanja zaštite osobnih podataka i privatnosti te ako nadležna tijela država članica na odgovarajući način prate sve vanjske pružatelje usluga.

Kako je istaknuo EDPS, učinak inicijative na zaštitu osobnih podataka prvenstveno proizlazi iz uvođenja platforme za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize (s učinkom na postupanje vanjskih pružatelja usluga s osobnim podacima, sigurnost podataka na platformi). S obzirom na to, analiza opcija pokazala je da peta opcija predstavlja ozbiljne rizike za zaštitu osobnih podataka zbog samostalnog unosa biometrijskih podataka digitalnim sredstvima. Sve ostale opcije bile se podjednake s obzirom na zaštitu osobnih podataka.

Kad je riječ o digitalnim vizama, informacije o vizi trenutačno se pohranjuju i u opsežnoj bazi podataka EU-a (VIS) i unose se u putovnicu u obliku naljepnice vize. Stoga dematerijalizacija naljepnice vize u isključivo digitalnu vizu ne mijenja činjenicu da se informacije o vizi pohranjuju te da će se nastaviti pohranjivati u opsežnoj bazi podataka EU-a. Uredba o VIS-u već sadržava stroge mjere za zaštitu osobnih podataka (pravila o čuvanju podataka, pravila o pristupu, prava pristupa, prava na ispravak, dopunu, brisanje osobnih podataka i ograničavanje obrade itd.). Nadalje, nedavno revidiranom Uredbom o VIS-u dodatno su unaprijeđene te mjere za zaštitu osobnih podataka tako što su odredbe o zaštiti osobnih podataka usklađene s primjenjivim zakonodavnim standardima zaštite podataka. Te unaprijeđene mjere za zaštitu osobnih podataka i dalje će se primjenjivati jer će se informacije iz digitalnih viza i dalje pohranjivati u VIS-u.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

• Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize

Kad je riječ o utjecaju na proračun institucija EU-a, kako je procijenjeno u studiji o prototipu digitalne vize 39 , trošak uspostave platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize kretat će se u rasponu od 33,8 milijuna EUR do 41,2 milijuna EUR (uključujući troškove usluga pod upravljanjem i prilagodbe potrebne za VIS) 40 . Nakon uspostave usluge pod upravljanjem, godišnji troškovi rada i održavanja kretat će se između 10,5 milijuna EUR i 12,8 milijuna EUR, uključujući 10 članova osoblja za agenciju eu-LISA.

Kad je riječ o učinku na države članice, sve države članice morat će povezati i ažurirati svoje nacionalne sustave kako bi mogle koristiti usluge nove centralizirane platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize. U procjeni učinka procjenjuje se da će taj trošak iznositi između 270 000 EUR i 330 000 EUR po državi članici. Nakon povezivanja nacionalni sustavi morat će pohranjivati primljene zahtjeve kako bi ih poslije mogli ispitati. U procjeni učinka procijenjeno je ulaganje od približno 2,5 milijuna EUR do 3 milijuna EUR po državi članici (prosječno) 41 za te odredbe o infrastrukturi. Taj bi trošak uvelike ovisio o broju zahtjeva za izdavanje vize koje država članica godišnje primi. Nakon što se nacionalni sustavi ažuriraju i povežu s uslugom pod upravljanjem te se predvidi dovoljno prostora za pohranu, ti novi unaprijeđeni nacionalni sustavi morat će se i održavati, uz procijenjeni trošak između 460 000 EUR i 570 000 EUR godišnje po državi članici. Taj se trošak isto tako razlikuje ovisno o broju zahtjeva koje država članica primi. Treba istaknuti da će svi prethodno navedeni troškovi zbog učinka ekonomija razmjera biti manji od troškova koje bi država članica snosila ako bi razvijala vlastitu internetsku platformu za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize.

• Digitalna viza

Trošak povezan s digitalnom vizom na središnjoj razini (usluga za provjeru valjanosti viza) uključen je u prethodno navedeni trošak platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize (funkcija platforme). Osim toga, evidencije o trenutačno izdanim vizama već su digitalno pohranjene u VIS-u. stoga digitalizacija viza ne bi podrazumijevala nikakve druge dodatne troškove za proračun EU-a.

Uvođenje digitalne vize uzrokovalo bi tek zanemarive troškove za države članice, u skladu s izračunima u procjeni učinka priloženoj ovom Prijedlogu. Naime, alati za izradu i provjeru potpisanog 2D crtičnog koda već će se uvesti u okviru usklađivanja s Provedbenom odlukom Komisije o uvođenju digitalnog pečata na jedinstvenom obrascu za vize 42 .

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi nadzora, ocjenjivanja i izvješćivanja

Pouzdan mehanizam nadzora i ocjenjivanja bit će ključan kako bi se osiguralo da se predviđeni pozitivni učinci uvođenja platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i digitalne vize ostvare u praksi.

Člankom 57. Zakonika o vizama i člankom 50. revidirane Uredbe o VIS-u o nadzoru i ocjenjivanju već su određene obveze u pogledu nadzora i ocjenjivanja. U Uredbu o VIS-u dodaje se namjenski članak, koji se posebno odnosi na ocjenjivanje promjena koje proizlaze iz donošenja prijedloga za digitalizaciju postupaka izdavanja viza.

Pokazatelji će omogućiti mjerenje napretka u ostvarivanju glavnih ciljeva, posebno pojednostavnjenja i usklađivanja postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje vize za države članice i državljane trećih zemalja; smanjenja rizika od prijevara (povezanih s identitetom) i krivotvorenja te olakšavanja postupka provjere na granici; i povećanja privlačnosti EU-a kao odredišta za putnike.

Provedba vizne politike nadzire se ili ocjenjuje i mehanizmom evaluacije Schengena u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/20133, kojom se ne dovodi u pitanje uloga Komisije kao čuvara Ugovorâ (članak 17. stavak 1. UEU-a).

• Prilagođeno teritorijalno važenje

Ovaj Prijedlog temelji se na schengenskoj pravnoj stečevini i predstavlja njezin daljnji razvoj u pogledu vanjskih granica i viza u smislu da se odnosi na prelaske vanjskih granica i odobravanje viza za kratkotrajni boravak. S obzirom na to da se pravna osnova za ovaj Prijedlog nalazi u glavi V. trećeg dijela UFEU-a, primjenjuje se sustav „prilagođenog teritorijalnog važenja” predviđen u protokolima o stajalištu Danske i Irske te schengenskom protokolu. Stoga se moraju razmotriti posljedice za različite protokole i sporazume o pridruživanju Schengenu u pogledu Danske, Irske, Islanda i Norveške; te Švicarske i Lihtenštajna.

Isto tako treba uzeti u obzir i posljedice za različite akte o pristupanju. U uvodnim izjavama od 40. do 47. ovog Prijedloga detaljno se prikazuje položaj svake od tih država.

• Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Člankom 1. prijedloga mijenjaju se odredbe Uredbe (EZ) br. 810/2009 (Zakonik o vizama) radi provedbe prijedloga, sljedećim važnim izmjenama te nizom drugih posljedičnih izmjena:

·poseban status podnositelja zahtjeva za vizu koji su članovi obitelji državljana Ujedinjene Kraljevine koji su korisnici Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u odnosu na državu domaćina, na temelju članka 14. stavka 3. Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, odražava se u članku 1. te u cijelom tekstu;

·člankom 5. utvrđuje se pravilo za određivanje države članice koja je nadležna za ispitivanje zahtjeva;

·člankom 9. uvodi se obveza podnošenja zahtjeva putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje digitalne vize uz zadržavanje mogućnosti priznavanja određenih odstupanja, kao što su vize izdane na vanjskim granicama, vize izdane šefovima država ili vlada i pojedinačni slučajevi iz humanitarnih razloga;

·člankom 10. utvrđuju se opća pravila za podnošenje zahtjeva, uz određene prilagodbe kako bi se osiguralo da se pravila mogu primjenjivati u digitalnom kontekstu;

·u članku 12. navodi se da putnu ispravu treba predočiti uz prvi zahtjev, nakon čega je dovoljno njezinu skeniranu presliku učitati na platformu EU-a za podnošenje zahtjeva;

·zadržana su pravila iz članka 13. o biometrijskim podacima i uvode se samo ciljane izmjene kako bi se uzele u obzir funkcionalnosti platforme EU-a za digitalno podnošenje zahtjeva, a posebno upotreba pristupnika za vanjske pružatelje usluga ako takvi pružatelji prikupljaju biometrijske podatke;

·članak 18. mijenja se kako bi se uzele u obzir automatski određivanje nadležnosti i prethodna provjera dopuštenosti koje provodi platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu;

·članak 19. mijenja se kako bi se pravila o dopuštenosti prilagodila upotrebi platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu, posebno uključivanjem prethodne provjere dopuštenosti koju provodi platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu;

·zadržana su pravila iz članka 24. o izdavanju viza za višekratne ulaske. Međutim, kao posljedica dematerijalizacije viza, valjanost vize više neće biti ograničena datumom isteka putovnice;

·u članku 26.a navodi se da će se vize izdavati u digitalnom obliku u viznom informacijskom sustavu.

Člankom 2. uvodi se platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu predlaganjem niza izmjena Uredbe (EZ) br. 767/2008 (Uredba o VIS-u). Uz niz drugih posljedičnih izmjena unesene su sljedeće važne izmjene:

·člankom 2.a uvodi se internetska platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu kao nova funkcija u viznom informacijskom sustavu;

·uvodi se novo poglavlje I.a u kojem se utvrđuju funkcije platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu: opis informacija koje treba uključiti u elektronički obrazac zahtjeva, na temelju informacija koje se trenutačno traže od podnositelja zahtjeva (članak 7.b); popis koraka koje podnositelji zahtjeva trebaju poduzeti za podnošenje zahtjeva na platformi, po uzoru na model ETIAS-a i postojeći postupak podnošenja zahtjeva za vizu (članak 7.c); uvođenje alata za plaćanje i zakazivanje termina (članak 7.d); uspostava pristupnika kojim se vanjskim pružateljima usluga omogućuje pristup podacima iz VIS-a samo za čitanje (članak 7.e); objašnjenje načina obavješćivanja o odlukama, također u skladu s modelom ETIAS-a (članak 7.f);

·člankom 7.b utvrđuju se posebne odredbe o upotrebi platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za članove obitelji građana Unije ili ostalih državljana trećih zemalja s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije ili državljana Ujedinjene Kraljevine koji su korisnici Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

Člankom 3. mijenja se Uredba Vijeća (EZ) br. 1683/95 (Uredba o naljepnici vize) radi uvođenja digitalne vize utvrđivanjem da države članice koje u cijelosti provode schengensku pravnu stečevinu izdaju vize u digitalnom obliku.

Člankom 4. mijenja se Uredba Vijeća (EZ) br. 333/2002 (o jedinstvenom obliku obrazaca za unošenje vize koju države članice izdaju nositeljima putnih isprava koje država članica koja sastavlja obrazac ne priznaje). Uvođenjem digitalnih viza koje se ne unose u putnu ispravu više nije potreban poseban obrazac za unošenje viza koju tijela države članice izdaju nositelju putne isprave koju ta država članica ne priznaje.

Člankom 5. utvrđuju se ciljane izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 694/2003 o jedinstvenim obrascima za Dokument o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i Dokument o pojednostavljenom željezničkome tranzitu (FRTD). Kako bi se uzela u obzir digitalizacija, navodi se da će se takvi dokumenti izdavati u digitalnom obliku.

Člankom 6. mijenja se Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma. Obrazac za vize za kratkotrajni boravak, kako je utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1683/95, koristi se i za vize za dugotrajni boravak. Stoga se Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma mijenja kako bi se omogućilo da se i vize za dugotrajni boravak izdaju u digitalnom obliku.

Člankom 7. mijenja se Uredba Vijeća (EZ) br. 693/2003 (o jedinstvenim obrascima za Dokument o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i Dokument o pojednostavljenom željezničkome tranzitu (FRTD)). Postupak podnošenja zahtjeva za te dokumente u papirnatom je obliku. Kako bi se odrazile promjene u pogledu digitalizacije, Uredba Vijeća (EZ) br. 693/2003 i Uredba Vijeća (EZ) br. 694/2003 mijenjaju se tako da omogućuju izdavanje u digitalnom obliku i digitalno podnošenje zahtjevâ.

Člankom 8. utvrđuju se ciljane tehničke izmjene Uredbe (EU) 2017/2226 (Uredba o sustavu ulaska/izlaska) koje su potrebne zbog uvođenja digitalne vize i ukidanja fizičke naljepnice vize, posebno zbog prijenosa podataka iz VIS-a u EES ako je valjana viza potvrđena u novoj putnoj ispravi.

Člankom 9. utvrđene su standardne odredbe o evaluaciji platforme EU-a za podnošenje zahtjeva.

U članku 10. utvrđuju se odredbe o početku rada platforme EU-a za podnošenje zahtjeva i digitalne vize. Njime se utvrđuje i prijelazno razdoblje za države članice koje se ne žele koristiti platformom EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu te se opisuju modaliteti tog prijelaznog razdoblja.

Članak 11. standardna je odredba o stupanju na snagu uredbe o izmjeni.

2022/0132 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (a) i članak 79. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Zajednička vizna politika Unije sastavni je dio uspostave područja bez unutarnjih granica. Vizna politika trebala bi ostati ključni element koji pomaže u suzbijanju sigurnosnih rizika i rizika od nezakonite migracije u Uniju, a istodobno olakšava turizam i poslovanje. Zajednička vizna politika trebala bi pridonositi poticanju rasta i biti dosljedna s drugim politikama Unije, kao što su politike koje se odnose na vanjske odnose, trgovinu, obrazovanje, kulturu i turizam. U komunikaciji Komisije iz ožujka 2018. o viznoj politici razmatrao se koncept „e-viza” i najavljena je studija izvedivosti o postupcima izdavanja digitalnih viza te namjera procjene opcija i promicanja pilot-projekata za postavljanje temelja za buduće prijedloge. Pri reviziji Zakonika o vizama iz 2019. Europski parlament i Vijeće izričito su naveli cilj osmišljavanja budućeg zajedničkog rješenja koje će omogućiti da se zahtjevi za izdavanje schengenske vize podnose na internetu, čime će se u potpunosti iskoristiti najnovija pravna i tehnološka postignuća 43 .

(2)Inicijativa je usklađena s općim pristupom EU-a za poticanje modernizacije i digitalizacije javnih usluga i komunikacijom Komisije „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” 44 . Otkako je Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 45 stupila na snagu 2010. i od početka rada viznog informacijskog sustava (VIS) 2011. iz Uredbe (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 46 , migracije i sigurnosne prijetnje u proteklim godinama znatno su promijenile kontekst vizne politike. Osim toga, velike tehnološke promjene pružile su nove prilike da se postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje schengenske vize učini jednostavnijim i djelotvornijim za državljane trećih zemalja i nadležna tijela država članica.

(3)Pandemija bolesti COVID-19, koja je usporila aktivnosti povezane sa schengenskim vizama u cijelom svijetu, djelomično zbog poteškoća u primaanju podnositelja zahtjeva za izdavanje vize u konzulatima i centrima za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize, potaknula je države članice da pozovu Komisiju da ubrza rad na digitalizaciji postupaka izdavanja viza.

(4)U novom paktu o migracijama i azilu, koji je Komisija predložila 23. rujna 2020., utvrđen je cilj potpune digitalizacije postupka izdavanja viza do 2025., što će omogućiti digitalnu vizu i mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje vize putem interneta.

(5)Premda je obrada viza već djelomično digitalizirana, pri čemu se zahtjevi i odluke evidentiraju u VIS-u, dva važna koraka i dalje se odvijaju u papirnatom obliku: postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize i izdavanje vize podnositelju zahtjeva putem naljepnice vize. Time se opterećuju svi dionici, a posebno tijela država članica koja izdaju vize i podnositelji zahtjeva za izdavanje vize. Države članice svjesne su toga i neke su već uvele digitalna rješenja kako bi podnositeljima zahtjeva omogućile suvremen i prilagođen postupak podnošenja zahtjeva i kako bi povećale učinkovitost obrade zahtjevâ za izdavanje vize.

(6)Podnositelji zahtjeva za izdavanje vize trebali bi moći podnijeti zahtjev za izdavanje vize na internetu putem jedinstvene platforme EU-a, neovisno o državi članici odredišta. Taj bi alat trebao automatski odrediti državu članicu koja je nadležna za ispitivanje zahtjeva, posebno ako podnositelj zahtjeva namjerava posjetiti nekoliko država članica. Države članice trebat će provjeriti samo je li taj alat odredio ispravnu nadležnu državu članicu.

(7)Internetska platforma EU-a za podnošenje zahtjeva trebala bi podnositelju zahtjeva dati ažurirane informacije o schengenskim vizama za kratkotrajni boravak i smjernice s pomoću kojih podnositelj može pronaći sve potrebne informacije o zahtjevima i postupcima, među ostalim o pitanjima kao što su potreba za posjedovanjem vize i vrsta vize koja je potrebna, iznos vizne pristojbe, država članica nadležna za obradu zahtjeva, potrebne popratne isprave, potreba za zakazivanjem termina za prikupljanje biometrijskih podataka ili mogućnost podnošenja zahtjeva na internetu bez zakazivanja termina. Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva trebala bi omogućiti i uspostavu sigurne elektroničke komunikacije između podnositelja zahtjeva i nadležnog konzulata ili središnjih tijela nadležne države članice ako budu potrebne dodatne isprave ili razgovor.

(8)Podnositelji zahtjeva za izdavanje vize trebali bi moći podnijeti svoj zahtjev, dostaviti potrebne podatke u obrascu zahtjeva, dostaviti skenirani primjerak putne isprave te popratne isprave i putno zdravstveno osiguranje u digitalnom obliku putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. Kako bi se podnositeljima zahtjeva omogućilo da spreme informacije o svojem zahtjevu, internetska platforma za podnošenje zahtjeva trebala bi imati mogućnost privremene pohrane podataka. Nakon što podnositelj zahtjeva podnese zahtjev na internetu i države članice obave odgovarajuće provjere, predmet zahtjeva prenijet će se u nacionalni sustav nadležne države članice i tamo će se pohraniti. Konzulati bi imali uvid u informacije pohranjene na nacionalnoj razini te bi u središnji VIS slali samo potrebne podatke.

(9) Osobni dolazak u konzulat ili kod vanjskog pružatelja usluga u načelu bi bio obvezan samo za podnositelje zahtjeva koji prvi put podnose zahtjev i podnositelje zahtjeva koji su dobili novu putnu ispravu, koju treba provjeriti, te radi prikupljanja biometrijskih identifikatora.

(10)Podnositelji zahtjeva koji ponovno podnose zahtjev trebali bi to moći u potpunosti obaviti putem interneta u roku od 59 mjeseci od prvog uspješnog podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da podnose zahtjev s istom putnom ispravom. Nakon što istekne taj rok trebalo bi ponovno prikupiti biometrijske podatke, kako je određeno u Uredbi (EZ) br. 810/2009, na temelju koje se biometrijski podaci u načelu prikupljaju svakih 59 mjeseci, počevši od datuma prvog prikupljanja.

(11)Posebne odredbe primjenjuju se na državljane trećih zemalja koji podliježu obvezi posjedovanja vize, a koji su članovi obitelji građana Unije na koje se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 47 ili državljana trećih zemalja koji imaju pravo slobodnog kretanja istovrijedno pravu građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, i koji nemaju boravišnu iskaznicu u skladu s Direktivom 2004/38/EU ili državljana Ujedinjene Kraljevine koji su korisnici Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju 48 (Sporazum o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine) u odnosu na državu domaćina i koji nemaju boravišnu ispravu na temelju Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

(12)U članku 21. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisano je da svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama usvojenima radi njihove provedbe. Navedena ograničenja i uvjeti nalaze se u Direktivi 2004/38/EZ. Kako je potvrdio Sud Europske unije, članovi obitelji na koje se upućuje u uvodnoj izjavi 11. imaju pravo ući na državno područje države članice, ali i pribaviti vizu u tu svrhu. Države članice tim osobama moraju ponuditi sve mogućnosti za pribavljanje potrebnih viza, koje se moraju izdati besplatno i što prije te u okviru ubrzanog postupka i uz dužnu pažnju posvećenu postupovnim jamstvima koja se na njih primjenjuju. U tom kontekstu, ti bi članovi obitelji posebno trebali imati pravo podnijeti svoj zahtjev za izdavanje vize, zahtjev za potvrdu valjane vize u novoj putnoj ispravi ili zahtjev za produljenje vize bez upotrebe platforme EU-a za podnošenje zahtjeva jer bi im to moglo olakšati podnošenje zahtjeva za vizu. U tom slučaju, trebali bi imati pravo odlučiti osobno podnijeti svoje zahtjeve u konzulatu ili kod vanjskih pružatelja usluga. Osim toga, internetska platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize trebala bi u potpunosti uzeti u obzir prava i pojednostavnjenja dodijeljena korisnicima pravne stečevine o slobodnom kretanju. Isto vrijedi i za članove obitelji državljana Ujedinjene Kraljevine koji su korisnici Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u odnosu na državu domaćina, na temelju članka 14. stavka 3. tog sporazuma.

(13)Posebne odredbe trebaju se primjenjivati u pojedinačnim slučajevima iz humanitarnih razloga ili na šefove država ili vlada i članove nacionalne vlade u pratnji bračnih drugova i članove njihovih službenih izaslanstava koje su vlade država članica ili međunarodne organizacije pozvale u službeni posjet, vladare i druge visoke članove kraljevske obitelji, kad ih vlade država članica ili međunarodne organizacije pozovu u službeni posjet.

(14)Posebne odredbe koje bi se trebale primjenjivati u pojedinačnim slučajevima iz humanitarnih razloga mogle bi uključivati pitanja digitalne pristupačnosti.

(15)Treća strana koju je ovlastio podnositelj zahtjeva za izdavanje vize ili koja je zakonski ovlaštena zastupati podnositelja zahtjeva trebala bi moći podnijeti zahtjev u njegovo ime, pod uvjetom da se identitet te osobe uključi u obrazac zahtjeva. Putnici bi trebali moći ovlastiti komercijalne posrednike za sastavljanje i podnošenje zahtjeva u ime putnika.

(16)Svaki podnositelj zahtjeva trebao bi putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva podnijeti ispunjeni obrazac zahtjeva, koji uključuje izjavu o vjerodostojnosti, potpunosti, točnosti i pouzdanosti podnesenih podataka i izjavu o istinitosti i pouzdanosti iznesenih navoda. Svaki podnositelj zahtjeva trebao bi navesti i da je razumio uvjete za ulazak iz Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća 49 i da ga se pri svakom ulasku može tražiti da predoči relevantne popratne isprave. Obrasce zahtjeva za maloljetne osobe trebala bi podnijeti i elektronički potpisati osoba koja trajno ili privremeno ima roditeljsko pravo ili zakonsko skrbništvo.

(17)Vizna pristojba trebala bi se platiti putem pristupnika za treće strane povezanog s internetskom platformom za podnošenje zahtjeva, a plaćanja bi se izravno prenijela odgovarajućoj državi članici. Podaci potrebni za osiguranje elektroničnog plaćanja ne bi trebali biti dio podataka pohranjenih u VIS-u.

(18)Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva sadržavat će i alat za zakazivanje termina, koji država članica može odlučiti koristiti za upravljanje zakazivanjem termina u svojim konzulatima ili vanjskim pružateljima usluga. Iako upotreba tog alata nije obvezna jer možda ne odgovara svim lokacijama i svim konzulatima, države članice ipak bi u okviru lokalne schengenske suradnje trebale raspraviti o mogućnosti da se usklađeni pristup u pogledu upotrebe alata za zakazivanje termina koristi u određenim trećim zemljama ili na specifičnim lokacijama.

(19)Sustav bi trebao obavijestiti podnositelja zahtjeva ako nedostaju informacije i dati mu mogućnost da ispravi zahtjev. Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva trebala bi obavijestiti podnositelja zahtjeva o dopuštenosti njegova zahtjeva putem automatske prethodne provjere dopuštenosti. Prethodnom provjerom trebalo bi se osigurati da navedene informacije ispunjavaju zahtjeve dopuštenosti za traženu vizu.

(20)Ako nadležni konzulat ili središnje tijelo nadležne države članice utvrdi da je nadležno za ispitivanje zahtjeva, trebalo bi prihvatiti zahtjev i uvesti podatke iz privremene pohrane u nacionalni sustav kako je utvrđeno Uredbom o VIS-u te izbrisati podatke iz privremene pohrane, osim podataka za kontakt.

(21)Podnositelje zahtjeva trebalo bi elektroničkim putem obavijestiti o odluci koju nadležna država članica donese o njihovu zahtjevu, pri čemu se navodi izdaje li se viza, odbija li se, potvrđuje li se u novoj putnoj ispravi, produljuje li se, poništava li se ili ukida, u skladu s uredbama (EZ) br. 810/2009 i (EZ) br. 767/2008.

(22)Kako bi se smanjili sigurnosni rizici povezani s krivotvorenim i ukradenim naljepnicama vize, viza bi se trebala izdavati u digitalnom obliku, a ne više kao naljepnica vize unesena u putnu ispravu.

(23)Kako bi se osigurala što veća sigurnost i spriječilo krivotvorenje, digitalna viza trebala bi se izdati u obliku 2D crtičnog koda, koji je kriptografski potpisalo krovno nacionalno certifikacijsko tijelo za potpisivanje certifikata (CSCA) države članice izdavateljice. Ako VIS nije dostupan ili mu se ne može pristupiti, provjere bi se oslanjale na 2D crtični kod tijela za potpisivanje.

(24)Ako je putna isprava nositelja vize izgubljena, ukradena ili je istekla, a viza je i dalje valjana, nositelj vize mogao bi putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva podnijeti zahtjev za potvrdu vize u novoj putnoj ispravi pod uvjetom da je nova putna isprava iste vrste i da ju je izdala ista zemlja kao i onu koja je izgubljena, ukradena ili je istekla. Nositelj vize trebao bi se osobno pojaviti u konzulatu ili kod vanjskog pružatelja usluga kako bi predočio novu putnu ispravu radi provjere njezine vjerodostojnosti.

(25)Podaci pohranjeni na platformi EU-a za podnošenje zahtjeva trebali bi se zaštititi provedbenim mjerama za poboljšanje privatnosti.

(26)Vanjski pružatelji usluga trebali bi imati pristup platformi EU-a za podnošenje zahtjeva samo kako bi dohvatili i pregledali podnesene zahtjeve, provjerili privremeno pohranjene podatke (na primjer skenirani primjerak putne isprave), prikupili i učitali biometrijske identifikatore, obavili provjere kvalitete učitanih popratnih isprava, potvrdili da je zahtjev pregledan i tako ga stavili na raspolaganje konzulatu radi daljnje obrade. Vanjski pružatelji usluga ne bi trebali imati pristup podacima pohranjenima u VIS-u.

(27)Nužno je odrediti datum početka rada, uključujući početak primjene digitalne vize i početak rada platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. Država članica može odlučiti da, u razdoblju od pet godina od početka rada, neće koristiti internetsku platformu EU-a za podnošenje zahtjeva. Međutim, država članica može obavijestiti da se želi pridružiti internetskoj platformi EU-a za podnošenje zahtjeva prije kraja prijelaznog razdoblja. Za vrijeme prijelaznog razdoblja, ako je država članica koja obrađuje zahtjeve za izdavanje vize odlučila da neće koristiti platformu EU-a za podnošenje zahtjeva, nositelji vize ipak će moći provjeriti digitalne vize upotrebom internetske usluge te platforme.

(28)Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva trebala bi imati funkciju kojom podnositelji zahtjeva mogu provjeriti svoje digitalne vize.

(29)Države članice koje ne primjenjuju schengensku pravnu stečevinu u potpunosti, i stoga nemaju pristup VIS-u za unošenje zahtjeva za izdavanje vize i pohranu digitalnih viza, trebale bi nastaviti izdavati vize u obliku jedinstvenog obrasca (naljepnica).

(30)Kako bi se omogućila primjena Odluke br. 565/2014/EU, Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska trebali bi imati pristup digitalnim vizama pohranjenima u VIS-u samo za čitanje.

(31)Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) trebala bi biti odgovorna za tehnički razvoj platforme EU-a za podnošenje zahtjeva i njezinih sastavnica i operativno upravljanje tom platformom i sastavnicama, u okviru VIS-a.

(32)U strukturi sustava platforme EU-a za podnošenje zahtjeva trebali bi se u što većoj mjeri koristiti postojeći i predstojeći sustavi koji su dio novog okvira za interoperabilnost, a posebno europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i sustav ulaska/izlaska (EES), pri čemu se moraju poštovati trenutačna ograničenja tehnologije i ulaganja država članica u njihove nacionalne sustave.

(33)Provjera digitalnih viza na granici trebala bi se oslanjati na postojeću i predstojeću strukturu sustava EU-a za upravljanje granicama i trebala bi uključivati informacije nositelja vize pohranjene u VIS. Nadležna tijela država članica trebala bi potvrditi te informacije biometrijskim podacima.

(34)Obrazac za vize za kratkotrajni boravak, kako je utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1683/95 50 , koristi se i za vize za dugotrajni boravak. Stoga bi Konvenciju o provedbi Schengenskog sporazuma 51 trebalo izmijeniti kako bi se omogućilo da se i vize za dugotrajni boravak izdaju u digitalnom obliku.

(35)Budući da bi uvođenje digitalnih viza uklonilo potrebu za unošenjem fizičke naljepnice vize, trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti Uredbu Vijeća (EZ) br. 333/2002 52 o određivanju jedinstvenog oblika obrazaca za unošenje vize koju države članice izdaju nositeljima putnih isprava koje država članica ne priznaje.

(36)Dokumenti o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i dokumenti o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD) postaju dokumenti koji važe kao tranzitne vize, koji nositeljima odobravaju ulaz s namjerom prelaska državnog područja država članica u skladu s odredbama schengenske pravne stečevine o prelasku vanjskih granica. Dokumenti o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i dokumenti o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD) izdaju se u jedinstvenom obliku, a postupak podnošenja zahtjeva temelji se na papirnatom obliku. Kako bi se odrazile promjene u pogledu digitalizacije, Uredbu Vijeća (EZ) br. 693/2003 53 i Uredbu Vijeća (EZ) br. 694/2003 54 trebalo bi izmijeniti tako da omogućuju izdavanje u digitalnom obliku i digitalno podnošenje zahtjevâ.

(37)Kako bi se osiguralo da obrazac zahtjeva i obrazac za odbijanje omogućuju da podnositelj zahtjeva podnese svoj zahtjev putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva ili na drugi način, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi izmijenila popis informacija koje bi platforma EU-a za podnošenje zahtjeva trebala sadržavati i kako bi izmijenila odgovarajuće standardne obrasce i oblike. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 55 Osobito, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci sustavno trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(38)Budući da se ciljevi ove Uredbe, posebno uspostava europske internetske platforme za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i uvođenje digitalne vize, nadovezuju na druge inicijative usmjerene, s jedne strane na pojednostavnjenje i usklađivanje postupaka u kontekstu zajedničke vizne politike, a s druge strane na usklađivanje putovanja, zahtjeva za ulazak i graničnih kontrola unutar schengenskog područja s novim digitalnim dobom, izmjene povezanih propisa moguće su samo na razini Unije i dio su schengenske pravne stečevine. Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(39)Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena Direktive 2004/38/EZ i drugog dijela Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

(40)Ova Uredba poštuje temeljna prava i načela, koja posebno priznaje Povelja o temeljnim pravima Europske unije. Uvođenje platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i digitalne vize bit će u potpunosti usklađeno s pravom na zaštitu osobnih podataka, pravom na poštovanje osobnog i obiteljskog života, pravima djeteta i zaštitom ranjivih osoba. Sve mjere za zaštitu temeljnih prava iz Uredbe o VIS-u i dalje će se u potpunosti primjenjivati u kontekstu buduće platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i u kontekstu digitalne vize, posebno u pogledu prava djeteta. Pri izradi platforme morat će se uzeti u obzir zahtjevi utvrđeni u Direktivi o pristupačnosti 56 kako bi se osigurao jednostavan pristup osoba s invaliditetom.

(41)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(42)Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje 57 ; Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(43)U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 58 , koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke Vijeća 1999/437/EZ 59 .

(44)U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 60 , koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ 61 .

(45)U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 62 , koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU 63 .

(46)Ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011.

(47)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 64 koji je dostavio mišljenje [XX] 65 ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 810/2009

Uredba (EZ) br. 810/2009 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 1. stavku 2. dodaje se sljedeća točka (c):

„prava boravka koja u državi domaćinu imaju državljani trećih zemalja koji su članovi obitelji državljana Ujedinjene Kraljevine, a sami nisu korisnici Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju* (‚Sporazum o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine’).

__________

* Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 29, 31.1.2020., str. 7.).”;

(2)u članku 2. dodaju se sljedeće točke 10.a i 10.b:

„10.a ‚Obrazac zahtjeva’ znači jedinstveni obrazac utvrđen u Prilogu I., dostupan putem interneta na platformi EU-a za podnošenje zahtjeva ili u papirnatom obliku.

10.b ‚Digitalna viza’ znači vize izdane u digitalnom obliku kako su evidentirane u VIS-u.”;

(3)u članku 3. stavku 5. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) članovi obitelji državljana Unije iz članka 1. stavka 2. točke (a) i članovi obitelji državljana Ujedinjene Kraljevine koji su sami korisnici Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine iz članka 1. stavka 2. točke (c);”;

(4)u članku 5. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) ako posjet uključuje više odredišta ili ako se planira više odvojenih posjeta u razdoblju od dva mjeseca, država članica čije je državno područje glavno odredište jednog ili više posjeta u smislu duljine boravka, koja se računa u danima;”;

(5)u članku 8. umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a Bilateralni ugovori o zastupanju prikazuju se na platformi EU-a za podnošenje zahtjeva iz poglavlja I.a Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

(6)članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:

„1.a Podnositelji podnose zahtjev putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, kako je navedeno u poglavlju I.a Uredbe (EZ) br. 767/2008.

1.b Odstupajući od stavka 1.a, sljedeće kategorije osoba mogu podnijeti zahtjev bez korištenja platforme EU-a za podnošenje zahtjeva:

(a)državljani trećih zemalja u pojedinačnim slučajevima iz humanitarnih razloga;

(b)šefovi država ili vlada i članovi nacionalne vlade u pratnji bračnih drugova i članovi njihovih službenih izaslanstava koje su vlade država članica ili međunarodne organizacije pozvale u službeni posjet, vladari i drugi visoki članovi kraljevske obitelji, kad ih vlade država članica ili međunarodne organizacije pozovu u službeni posjet;

(c)državljani trećih zemalja kojima se vize izdaju na vanjskoj granici u skladu s poglavljem VI.”;

(b)u stavku 4. dodaje se sljedeća točka (d):

„(d) druga osoba ako ga podnosi putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva.”;

(7) članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Pri podnošenju zahtjeva podnositelji se, ako se to zahtijeva u skladu s člankom 13., moraju osobno pojaviti kako bi dali svoje otiske prstiju i prikaz lica. Podnositelji zahtjeva moraju se osobno pojaviti i radi provjere njihove putne isprave u skladu s člankom 12.”;

(b)umeću se sljedeći stavci 1.a i 1.b:

„1.a Države članice u opravdanim i pojedinačnim slučajevima mogu zahtijevati da podnositelj zahtjeva predoči putnu ispravu i/ili popratne isprave. To je moguće u iznimnim slučajevima i ako se na određenom mjestu često javljaju krivotvorene isprave.

1.b Konzulati u okviru lokalne schengenske suradnje procjenjuju provedbu uvjeta iz stavka 1.a kako bi u obzir uzeli lokalne okolnosti.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Prilikom podnošenja zahtjeva podnositelj treba:

(a)predočiti podatke iz članka 11.;

(b)predočiti dokaz da ima putnu ispravu u skladu s člankom 12.;

(c)dopustiti snimanje svojeg prikaza lica uživo u skladu s člankom 13. ili, ako se primjenjuju izuzeća iz članka 13. stavka 7.a, predočiti fotografiju u skladu sa standardima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1683/95;

(d)ako je primjenjivo, dopustiti uzimanje njegovih otisaka prstiju u skladu s člankom 13.;

(e)platiti viznu pristojbu u skladu s člankom 16.;

(f)predočiti dokaz o popratnim ispravama u skladu s člankom 14.;

(g)ako je primjenjivo, predočiti dokaz o posjedovanju odgovarajućeg i valjanog putnog zdravstvenog osiguranja u skladu s člankom 15.”;

(8)članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Obrazac zahtjeva podnosi se putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. U slučajevima iz članka 9. stavka 1.b podnositelji zahtjeva mogu podnijeti ručno ili elektronički ispunjen obrazac zahtjeva utvrđen u Prilogu I.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 51.a kako bi ažurirala obrazac zahtjeva kako je utvrđen u Prilogu I. ili podnesen putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva.

Obrazac zahtjeva potpisuje se. Može se potpisati elektronički. Osobe navedene u putnoj ispravi podnositelja prilažu posebni obrazac zahtjeva. Maloljetne osobe prilažu obrazac zahtjeva koji je potpisala osoba koja trajno ili privremeno ima roditeljsko pravo ili zakonsko skrbništvo.”;

(b)stavak 1.b briše se;

(c)umeće se sljedeći stavak 1.c:

„1.c Svaki podnositelj zahtjeva podnosi ispunjeni obrazac zahtjeva koji uključuje izjavu o vjerodostojnosti, potpunosti, točnosti i pouzdanosti podnesenih podataka i izjavu o istinitosti i pouzdanosti iznesenih navoda. Svaki podnositelj zahtjeva navodi i da je razumio uvjete za ulazak iz članka 6. Uredbe (EU) 2016/399 i da ga se pri svakom ulasku može tražiti da predoči relevantne popratne isprave.”;

(9)članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.
Putna isprava

1.Podnositelj zahtjeva mora predočiti dokaz da ima valjanu putnu ispravu koja ispunjava sljedeće uvjete:

(a)mora biti valjana najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma odlaska s područja država članica ili, u slučaju nekoliko posjeta, nakon posljednjeg planiranog datuma odlaska s područja država članica. Međutim, u opravdanim slučajevima hitnosti, od ovog se zahtjeva može odstupiti;

(b)mora biti izdana u prethodnih 10 godina.

2.Od podnositelja zahtjeva zahtijeva se da osobno predoči putnu ispravu samo ako je riječ o prvom podnošenju zahtjeva s tom putnom ispravom ili ako podnositelj treba dati biometrijske podatke.

Prvi podstavak ne utječe na primjenu članka 10. stavka 1.a.

3.Putne isprave provjeravaju se odgovarajućom tehnologijom.

4.Ako se zahtjev podnosi putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, konzulat ili vanjski pružatelj usluga provjerava odgovara li predočena putna isprava, koja se predočava osobno u skladu sa stavkom 2., skeniranoj preslici koju je učitao podnositelj zahtjeva.

Ako provjeru obavlja vanjski pružatelj usluga, on se koristi pristupnikom za vanjske pružatelje usluga iz članka 7.e Uredbe (EZ) br. 767/2008.

5.Ako kvaliteta skenirane preslike iz stavka 4. nije zadovoljavajuća ili ako postoje sumnje, posebno u pogledu vjerodostojnosti, nadležni konzulat ili vanjski pružatelj usluga ponovno skenira ispravu i učitava je na platformu EU-a za podnošenje zahtjeva.”;

(10)u članku 13. dodaje se sljedeći stavak 7.c:

„7.c Ako biometrijske identifikatore prikuplja vanjski pružatelj usluga u skladu s člankom 43., u tu se svrhu koristi pristupnik za vanjske pružatelje usluga iz članka 7.e Uredbe (EZ) br. 767/2008 .”;

(11)članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Prilikom podnošenja zahtjeva za jedinstvenu vizu, podnositelj zahtjeva predočava dokaz za:”;

(b)u stavku 2. uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Prilikom podnošenja zahtjeva za zrakoplovno-tranzitnu vizu, podnositelj zahtjeva predočava dokaz za:”;

(12)u članku 15. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadalje, ti podnositelji zahtjeva izjavljuju, u okviru obrasca zahtjeva, da su svjesni potrebe postojanja putnog zdravstvenog osiguranja za kasnije boravke.”;

(13)u članku 16. stavku 7. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za zahtjeve koji se podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, vizna pristojba naplaćuje se u eurima i ne vraća se, osim u slučajevima iz članka 18. stavka 2. i članka 19. stavka 3. ;

Za zahtjeve koji se ne podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, ako je svota naplaćena u valuti koja nije euro, svota vizne pristojbe naplaćena u toj valuti utvrđuje se i redovito prilagođava na temelju referentnog deviznog tečaja za euro koji određuje Europska središnja banka. Naplaćeni iznos može se zaokružiti na više, a osigurava se da se u okviru lokalne schengenske suradnje zaračunavaju slične pristojbe.”;

(14)u članku 18. dodaju se sljedeći stavci 3. i 4.:

„3. Za zahtjeve koji se podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, nakon što platforma EU-a za podnošenje zahtjeva obavijesti o automatski određenoj nadležnosti i o prethodnoj provjeri dopuštenosti u skladu s člankom 7.c stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 767/2008, konzulat ili središnja tijela države članice koje je sustav obavijestio provjeravaju jesu li nadležni za ispitivanje zahtjeva i odlučivanje o njemu.

4. U slučajevima iz stavka 3., ako država članica utvrdi da nije nadležna, bez odgode obavješćuje podnositelja zahtjeva putem sigurne usluge računa na platformi EU-a za podnošenje zahtjeva i navodi koja je država članica nadležna.

Podnositelj može povući zahtjev. Ako se zahtjev povuče, podaci iz zahtjeva brišu se iz privremene pohrane u skladu s člankom 7.c Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

(15)članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Za zahtjeve koji se podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, nakon što platforma EU-a za podnošenje zahtjeva obavijesti o automatskoj prethodnoj provjeri dopuštenosti u skladu s člankom 7.c stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 767/2008 i navede da je zahtjev dopušten, konzulat ili središnja tijela države članice koje je sustav obavijestio bez odgode provode provjere iz stavka 1.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 2.b:

„2.b Za zahtjeve koji se podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, ako nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice utvrde da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1., zahtjev je dopušten i nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice prihvaćaju zahtjev.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 4.a:

„4.a Za zahtjeve koji se podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice mogu prihvatiti zahtjev koji nije podnesen u razdoblju iz članka 9. stavka 1., posebno u opravdanim slučajevima hitnosti iz članka 9. stavka 3.”;

(16)članak 20. briše se;

(17)članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) da predočena ili priložena putna isprava nije lažna ili krivotvorena;”;

(b)u stavku 6. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) da predočena ili priložena putna isprava nije lažna niti krivotvorena;”;

(18)članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. trećem podstavku upućivanje na „članak 12. točku (a)” zamjenjuje se upućivanjem na „članak 12. stavak 1. točku (a)”;

(b)u stavku 2. prvom podstavku uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim:

„Pod uvjetom da podnositelj zahtjeva ispuni uvjete za ulazak iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (c), (d) i (e) Uredbe (EU) 2016/399, vize za više ulazaka s dugim rokom valjanosti izdaju se sa sljedećim rokovima valjanosti:”;

(c)umeće se sljedeći stavak 2.aa:

„2.aa Valjanost viza za više ulazaka s dugim rokom valjanosti ne ograničava se valjanošću putne isprave.”;

(19)u članku 25. dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6. Izdavanje vize u digitalnom obliku ne smije utjecati na nadležnost država članica za priznavanje putnih isprava. To uključuje putne isprave koje ne priznaju jedna ili više država članica, ali ne sve države članice.”;

(20)umeće se sljedeći članak 26.a:

„Članak 26.a
Digitalne vize

Vize se izdaju u digitalnom obliku kako su evidentirane u VIS-u, uključujući jedinstveni broj vize.”; ”;

(21)članak 32. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za zahtjeve koji se podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, informacije o odlukama o odbijanju i razlozima na kojima su zasnovane podnositelju se priopćuju sigurnim elektroničkim sredstvima u skladu s člankom 7.f stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 767/2008. Obavijest će sadržavati iste informacije kao što su one utvrđene u Prilogu VI., na jeziku države članice koja je donijela konačnu odluku o zahtjevu i još jednom službenom jeziku Unije.

Države članice mogu standardnoj obavijesti priložiti dodatne dokumente kojima se opravdava odbijanje.

Za zahtjeve koji se ne podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva u slučajevima iz članka 9. stavka 1.b, podnositelja se obavješćuje o odluci o odbijanju i razlozima na kojima je zasnovana putem standardnog obrasca utvrđenog u Prilogu VI. na jeziku države članice koja je donijela konačnu odluku o zahtjevu i još jednom službenom jeziku Unije.

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 51.a kako bi izmijenila obrazac za odbijanje, kako je utvrđen u Prilogu VI., ili uvela obavijest kako je navedeno u poglavlju I.a Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

(b)u stavku 3. treća rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice dostavljaju podnositelju informacije o postupanju u slučaju žalbe, kako je utvrđeno u Prilogu VI. ili u obavijesti o odbijanju koja se šalje putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva.”;

(22)umeće se sljedeći članak 32.a:

„Članak 32.a
Potvrda valjane vize u novoj putnoj ispravi

1.Nositelji viza čija je putna isprava izgubljena, ukradena ili je istekla, a čija je viza i dalje valjana mogu podnijeti zahtjev za potvrdu vize povezanu s novom putnom ispravom.

2.Nositelji viza iz stavka 1. podnose zahtjev za potvrdu vize u novoj putnoj ispravi putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva iz poglavlja I.a Uredbe (EZ) br. 767/2008. Dostavljaju sljedeće osobne podatke:

(a)ime, datum rođenja, državljanstvo;

(b)broj vize;

(c)datum izdavanja izgubljene, ukradene ili istekle putne isprave;

(d)datum izdavanja nove putne isprave;

(e)skenirani primjerak stranice s osobnim podacima;

(f)dokaz o gubitku ili krađi putne isprave ili o njezinu isteku.

3.Nositelj vize plaća pristojbu za potvrdu vize u iznosu od 30 EUR.

4.Nositelj vize bit će dužan osobno se pojaviti radi predočenja nove putne isprave kako bi se provjerilo odgovara li ta putna isprava skeniranom primjerku učitanom putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva te odgovara li nositelj putne isprave osobi za koju je izdana viza.

5.Nova putna isprava mora ispunjavati uvjete utvrđene u članku 12.

6.Ako nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice odrede da se valjana viza može potvrditi u novoj putnoj ispravi, unose podatke u predmet zahtjeva u VIS-u u skladu s člankom 12.a Uredbe (EZ) br. 767/2008.

7.O potvrdi vize u novoj putnoj ispravi podnositelja se obavješćuje sigurnim elektroničkim putem u skladu s člankom 7.f Uredbe (EZ) br. 767/2008.

8.Ako nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice ne mogu odrediti može li se valjana viza potvrditi u novoj putnoj ispravi, osobito zbog sumnji u identitet nositelja vize:

(a)odbijaju potvrdu;

(b)ukidaju valjanu vizu u skladu s člankom 34.

9.Postupak povezan s potvrdom valjane vize u novoj putnoj ispravi ne sprečava nositelja vize da podnese novi zahtjev za izdavanje vize.”;

(23)članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Nositelji viza mogu podnijeti zahtjev za produljenje na internetu putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. Dostavljaju osobne podatke, broj vize i putne isprave, učitavaju popratne isprave kojima dokazuju višu silu, humanitarne razloge i/ili ozbiljne osobne razloge koji ih sprečavaju da napuste državno područje država članica te plaćaju pristojbu od 30 EUR samo u slučaju ozbiljnih osobnih razloga iz stavka 2.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 8.:

„8. Ako se viza produljuje u skladu sa stavcima od 1. do 7. ovog članka putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, podnositelja se obavješćuje o produljenju sigurnim elektroničkim putem u skladu s člankom 7.f Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

(24)članak 34. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„5. Ako je viza koja nije izdana u digitalnom obliku poništena ili ukinuta, na nju se otiskuje pečat ‚PONIŠTENO’ ili ‚UKINUTO’, a optički promjenjivi element naljepnice vize, sigurnosni element ‚s učinkom skrivenog prikaza’ kao i pojam ‚viza’ precrtavaju se i tako poništavaju.

6. Odluka o poništenju ili ukidanju vize i razlozi na kojima se ona temelji izdaju se u digitalnom obliku unošenjem podataka u VIS, u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 767/2008 i podnositelja se o tome obavješćuje sigurnim elektroničkim putem u skladu s člankom 7.f Uredbe (EZ) br. 767/2008 ili standardnim obrascem utvrđenim u Prilogu VI. za zahtjeve koji se ne podnose putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. Obavijest sadržava informacije utvrđene u Prilogu VI.”;

(b)u stavku 7. treća rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice dostavljaju podnositelju informacije o postupanju u slučaju žalbe, kako je utvrđeno u Prilogu VI. ili u obavijesti koja se šalje putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva.”;

(25)članak 37. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za države članice koje ne izdaju vize u digitalnom obliku, pohranjivanje i postupanje s naljepnicama viza predmet je odgovarajućih sigurnosnih mjera radi sprečavanja prijevara ili gubitka. Svaki konzulat vodi evidenciju svojih naljepnica viza i evidentira kako je svaka naljepnica vize iskorištena. Svaki znatan gubitak praznih naljepnica vize prijavljuje se Komisiji.”;

(b)u stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Konzulati ili središnja tijela vode arhiv zahtjeva u elektroničkom obliku.; ”;

(26)članak 38. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1.a zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da cjelokupni postupak izdavanja viza u konzulatima, uključujući podnošenje i obradu zahtjeva i praktičnu suradnju s vanjskim pružateljima usluga, nadzire izaslano osoblje kako bi se osigurala cjelovitost svih faza postupka.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 3.c:

„3.c Središnja tijela država članica osiguravaju odgovarajuće osposobljavanje njihova osoblja o platformi EU-a za podnošenje zahtjeva.”;

(27)članak 42. briše se;

(28)članak 43. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Isključivo konzulati obavljaju razmatranje zahtjeva i razgovore, ako su potrebni, i donose odluke o zahtjevima.”;

(b)u stavku 5. dodaje se sljedeći drugi podstavak:

„Odstupajući od toga, vanjski pružatelji usluga mogu imati pristup platformi EU-a za podnošenje zahtjeva putem pristupnika za vanjske pružatelje usluga iz članka 7.e Uredbe (EZ) br. 767/2008 radi:

(a)provjere podataka koje je učitao podnositelj zahtjeva;

(b)učitavanja biometrijskih identifikatora;

(c)učitavanja popratnih isprava;

(d)upotrebe alata za zakazivanje termina kako bi naveli dostupne termine.”;

(c)stavak 6. mijenja se kako slijedi:

(1)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) prikupljanje podataka (uključujući prikupljanje biometrijskih identifikatora i, u iznimnim slučajevima, popratnih isprava i dokumenata potrebnih za provjere identiteta), prosljeđivanje tih podataka konzulatu ili središnjim tijelima, prema potrebi, i njihovo učitavanje na platformu EU-a za podnošenje zahtjeva;”;

(2)umeće se sljedeća točka (ca):

„(ca) provjera putne isprave usporedbom s primjerkom koji je učitao podnositelj zahtjeva;”;

(29)u članku 44. umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Stavak 1. ne primjenjuje se na pristup platformi EU-a za podnošenje zahtjeva koji vanjski pružatelji usluga mogu imati putem pristupnika za vanjske pružatelje usluga iz članka 7.e Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

(30)u članku 47. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva općoj javnosti pruža sve relevantne informacije o podnošenju zahtjeva za izdavanje vize putem te platforme, posebno informacije iz članka 7.a Uredbe (EZ) br. 767/2008.”;

(31)u članku 51.a stavcima 2., 3. i 6. upućivanje na „članak 16. stavak 9.” zamjenjuje se upućivanjem na „članak 11. stavak 1., članak 16. stavak 9. i članak 32. stavak 2.”;

(32)u članku 53. stavku 1. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) za države članice koje ne izdaju vize u digitalnom obliku, dodatnim nacionalnim unosima u rubriku ‚napomene’ u naljepnici vize, kako je navedeno u članku 27. stavku 2.;”;

(33)Prilog III. briše se.

Članak 2.
Izmjene Uredbe (EZ) br. 767/2008

Uredba (EZ) br. 767/2008 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 2.a mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(1)umeće se sljedeća točka:

„(fa) platforme EU-a za podnošenje zahtjeva;”;

(2)dodaje se sljedeći podstavak:

„Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva dijeli i u mjeri u kojoj je to tehnički moguće ponovno upotrebljava komponente hardvera i softvera mrežne usluge EES-a, internetskih stranica ETIAS-a i aplikacije za mobilne uređaje.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6. Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva sastoji se od sljedećih komponenti:

(a)javnih internetskih stranica i aplikacije za mobilne uređaje;

(b)kapaciteta za privremenu pohranu;

(c)sigurne usluge računa;

(d)alata za provjeru za podnositelje zahtjeva;

(e)internetske usluge za nositelje vize;

(f)usluge e-pošte;

(g)alata za plaćanje;

(h)alata za zakazivanje termina;

(i)pristupnika za vanjske pružatelje usluga;

(j)konfiguracijskog modula za agenciju eu-LISA, središnja tijela i konzulate;

(k)softvera za izradu i čitanje šifriranog 2D crtičnog koda;

(l)sigurne internetske usluge koja komponentama platforme EU-a za podnošenje zahtjeva omogućuje komunikaciju;

(m)funkcije korisničke podrške kojom će upravljati eu-LISA;

(n)kopije baze podataka VIS samo za čitanje.”;

(2)u članku 4. točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. ‚digitalna viza’ znači viza u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009.;”;

(3)umeće se sljedeće poglavlje I.a:

„POGLAVLJE I.a
INTERNETSKA PLATFORMA EU-a ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE VIZE

Članak 7.a
Informiranje javnosti putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva

1.Internetska platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize („platforma EU-a za podnošenje zahtjeva”) pružat će opće informacije javnosti kako su navedene u članku 47. Uredbe (EZ) br. 810/2009.

Komisija i države članice odgovorne su za pružanje informacija u skladu sa svojim odgovornostima utvrđenima u stavcima od 2. do 4. ovog članka.

2.Agencija eu-LISA odgovorna je za objavljivanje i ažuriranje sljedećih općih informacija koje se stavljaju na raspolaganje javnosti na platformi EU-a za podnošenje zahtjeva nakon što od Komisije ili država članica primi sljedeće informacije koje se odnose na:

(a)obvezu posjedovanja vize, uključujući popise viza i sporazume o ukidanju viza, među ostalim za diplomatske i službene putovnice te slučajeve moguće suspenzije putovanja bez vize, u skladu s člancima 3., 4., 5., 7., 8. Uredbe (EU) 2018/1806 i njezinim prilozima I. i II., kao i informacije u skladu s Direktivom 2004/38/EZ i Sporazumom o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine;

(b)iznos viznih pristojbi iz članka 16. Uredbe (EZ) br. 810/2009; smanjene ili povećane pristojbe ako postoji sporazum o pojednostavnjenju izdavanja viza ili mjera povezana s ponovnim prihvatom koja proizlazi iz članka 25.a te uredbe, kao i Direktive 2004/38/EZ i Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine;

(c)prema potrebi, usklađene popise popratnih isprava utvrđenih u skladu s člankom 14. stavkom 5.a Uredbe (EZ) br. 810/2009;

(d)prema potrebi, obveze posjedovanja putnog zdravstvenog osiguranja utvrđene u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 810/2009.

Ako država članica dostavi informacije, agencija eu-LISA konfigurira platformu EU-a za podnošenje zahtjeva nakon što Komisija potvrdi te informacije.

3.Središnja tijela nadležna za vize odgovorna su za unos sljedećih elemenata:

(a)lokacija konzulata i njihove teritorijalne nadležnosti iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 810/2009;

(b)ugovora o zastupanju iz članka 8. Uredbe (EZ) br. 810/2009;

(c)informacija o korištenju vanjskih pružatelja usluga i njihovim lokacijama iz članka 43. Uredbe (EZ) br. 810/2009;

(d)popratnih isprava iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 810/2009, kao i onih koje su primjenjive u skladu s Direktivom 2004/38/EZ i Sporazumom o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine;

(e)neobveznih izuzeća od obveze posjedovanja vize iz članka 6. Uredbe (EU) 2018/1806;

(f)neobveznih izuzeća od obveze plaćanja vizne pristojbe iz članka 16. stavka 5. Uredbe (EU) br. 810/2009.

4.Konzulat ili središnja tijela nadležne države članice odgovorni su za unos sljedećih elemenata:

(a)podataka za kontakt i prava pristupa vanjskih pružatelja usluga, među ostalim informacija o alatu za zakazivanje termina;

(b)alata za zakazivanje termina, uključujući informacije o raspoloživim terminima;

(c)broja odobrenih zahtjeva na razini tjedna/mjeseca.

Članak 7.b
Elektronički obrazac zahtjeva

1.Svaki podnositelj zahtjeva podnosi popunjeni elektronički zahtjev iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 810/2009 putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva.

2.Ne dovodeći u pitanje članak 7.ba, podnositelj zahtjeva u obrascu zahtjeva navodi sljedeće osobne podatke:

(1)prezime (prezimena) (obiteljsko ime);

(2)prezime pri rođenju (bivše obiteljsko ime ili imena);

(3)ime (imena);

(4)datum rođenja (dan-mjesec-godina);

(5)mjesto rođenja;

(6)zemlju rođenja;

(7)trenutačno državljanstvo; državljanstvo pri rođenju, ako se razlikuje; druga državljanstva;

(8)spol;

(9)bračno stanje;

(10)roditeljsko pravo (u slučaju maloljetnika)/zakonski skrbnik (prezime, ime, adresa (ako se razlikuje od adrese podnositelja zahtjeva), broj telefona, adresa e-pošte i državljanstvo);

(11)nacionalni identifikacijski broj, ako je primjenjivo;

(12)vrstu putne isprave;

(13)broj putne isprave;

(14)datum izdavanja;

(15)datum valjanosti;

(16)zemlju izdavanja;

(17)osobne podatke člana obitelji koji je mobilni građanin EU-a, EGP-a ili Švicarske ili koji je državljanin Ujedinjene Kraljevine koji je korisnik Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u zemlji domaćinu za kojega se podnosi zahtjev za vizu, ako je primjenjivo: prezime (obiteljsko ime), ime (imena), datum rođenja, državljanstvo, broj putne isprave ili osobne iskaznice;

(18)obiteljski odnos s mobilnim građaninom EU-a, EGP-a ili Švicarske ili državljaninom Ujedinjene Kraljevine koji je korisnik Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u državi domaćinu za koju je podnesen zahtjev za izdavanje vize, ako je primjenjivo;

(19)kućnu adresu podnositelja zahtjeva i adresu e-pošte, telefonski broj;

(20)boravište u zemlji različitoj od zemlje trenutačnog državljanstva;

(21)trenutačno zaposlenje;

(22)poslodavca, njegovu adresu i broj telefona: za studente/učenike naziv i adresu obrazovne ustanove;

(23)svrhu putovanja;

(24)dodatne informacije o svrsi boravka;

(25)državu članicu glavnog odredišta (i druge države članice odredišta, ako je primjenjivo);

(26)državu članicu prvog ulaska;

(27)broj zatraženih ulazaka; planirani datum dolaska u okviru prvog planiranog boravka na šengenskom području; planirani datum odlaska sa šengenskog područja nakon prvog planiranog boravka;

(28)otiske prstiju uzete prethodno u svrhu podnošenja zahtjeva za schengensku vizu; datum (ako je poznat); broj vize, ako je poznat;

(29)dozvolu za ulazak u zemlju konačnog odredišta, ako je primjenjivo;

(30)prezime i ime osobe ili osoba koje pozivaju u državi članici/državama članicama. Ako nije primjenjivo, naziv hotela ili privremenog smještaja u državi članici/državama članicama;

(31)naziv i adresu poduzeća/organizacije pozivatelja;

(32)izvor sredstava za pokrivanje troškova putovanja i života tijekom boravka podnositelja zahtjeva.

Podnositelj zahtjeva navodi i adresu e-pošte.

Svi takvi podaci evidentiraju se i pohranjuju u privremeni kapacitet pohrane u skladu s rokovima čuvanja podataka utvrđenima u članku 7.c.

3.Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva sadržava i uslugu sigurnog računa. Usluga sigurnog računa nudi mogućnost da podnositelj zahtjeva čuva podatke predviđene za naknadne zahtjeve, ali samo ako podnositelj zahtjeva slobodno i izričito pristane na takvu pohranu.

Usluga sigurnog računa nudi mogućnost da podnositelj zahtjeva podnese zahtjev u nekoliko koraka. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 48.a kako bi utvrdila zahtjeve povezane s uslugom sigurnog računa, uključujući rok čuvanja podataka pohranjenih u njoj te za nedovršene zahtjeve ili zahtjeve koji ne podliježu provjeri nadležnosti i dopuštenosti.

4.Podnositelj zahtjeva unosi podatke iz stavka 2. latiničnim slovima.

5.Nakon podnošenja elektroničkog obrasca zahtjeva platforma EU-a za podnošenje zahtjeva bilježi IP adresu s koje je podnesen obrazac zahtjeva i dodaje je podacima iz zahtjeva.

6.Komisija provedbenim aktima utvrđuje sadržaj pojednostavnjenih obrazaca zahtjeva za potvrdu valjanih viza u novoj putnoj ispravi, kako je navedeno u članku 32.a Uredbe (EZ) br. 810/2009, i za produljenje viza, kako je navedeno u članku 33. te uredbe, putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

7.Komisija putem provedbenih akata utvrđuje zahtjeve u vezi s formatom osobnih podataka iz stavaka 2. i 5. ovog članka koje treba unijeti u obrazac zahtjeva kao i parametre i provjere koje treba provesti radi osiguravanja potpunosti zahtjeva i usklađenosti tih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Članak 7.ba
Posebne odredbe o upotrebi platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za članove obitelji građana Unije ili ostalih državljana trećih zemalja s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije ili državljana Ujedinjene Kraljevine koji su korisnici Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine

1.Državljanin treće zemlje koji je član obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakovrijednim pravu građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, može podnijeti zahtjev za izdavanje vize bez korištenja platforme EU-a za podnošenje zahtjeva i ima pravo podnijeti zahtjev osobno u konzulatu ili u prostorijama vanjskih pružatelja usluga, po vlastitom izboru.

2.Ako državljanin treće zemlje koji je član obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakovrijednim pravu građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, podnese zahtjev za izdavanje vize putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, postupak podnošenja zahtjeva provodi se u skladu s Direktivom 2004/38/EZ.

3.Konkretno, platforma EU-a za podnošenje zahtjeva osmišljena je tako da se osigura primjena sljedećih posebnih pravila:

(a)ne naplaćuje se vizna pristojba;

(b)u obrascu zahtjeva za izdavanje vize podnositelj ne navodi sljedeće osobne podatke:

(a)trenutačno zaposlenje;

(b)poslodavca, njegovu adresu i broj telefona: za studente/učenike naziv i adresu obrazovne ustanove;

(c)prezime i ime osobe ili osoba koje pozivaju u državi članici/državama članicama. Ako nije primjenjivo, naziv hotela ili privremenog smještaja u državi članici/državama članicama;

(d)naziv i adresu poduzeća/organizacije pozivatelja;

(e)izvor sredstava za pokrivanje troškova putovanja i života tijekom boravka podnositelja zahtjeva;

(c) podnositelj zahtjeva trebao bi moći podnijeti dokumente kojima se dokazuje da je član obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakovrijednim onom građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane. Od podnositelja zahtjeva ne bi se trebalo tražiti da dostavi popratne isprave iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 810/2009 ni dokaz o posjedovanju odgovarajućeg i valjanog putnog zdravstvenog osiguranja u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 810/2009;

(d)odstupajući od članka 7.c stavka 8., automatskom prethodnom provjerom dopuštenosti provjerava se samo:

(a)jesu li ispunjena sva tražena polja u obrascu zahtjeva;

(b)je li dostavljen dokaz o posjedovanju valjane putovnice u skladu s Direktivom 2004/38/EZ;

(c)jesu li uzeti biometrijski podaci podnositelja, ako je primjenjivo.

(e) ako je viza izdana, u obavijesti iz članka 7.f podnositelj zahtjeva prima podsjetnik da član obitelji građanina koji ostvaruje pravo na slobodno kretanje i koji posjeduje vizu ima pravo na ulazak samo ako tog člana obitelji prati građanin Unije ili državljanin treće zemlje koji ostvaruje svoje pravo na slobodno kretanje ili mu se pridružuje.

4.Stavci 1. i 2. primjenjuju se i ako državljanin treće zemlje koji je član obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakovrijednim pravu građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, zahtijeva produljenje vize ili potvrdu vize u novoj putnoj ispravi. Ne naplaćuju se pristojba za produljenje vize i pristojba za potvrđivanje vize.

5.Stavci od 1. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis na članove obitelji državljana Ujedinjene Kraljevine koji su korisnici Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u državi domaćinu za koju je podnesen zahtjev za izdavanje vize.

Članak 7.c
Postupak podnošenja zahtjeva putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva

1.Nakon podnošenja obrasca zahtjeva u skladu s člankom 7.b platforma EU-a za podnošenje zahtjeva određuje vrstu zatražene vize i provodi automatsku prethodnu provjeru nadležnosti kako bi se automatski unaprijed utvrdila nadležna država članica na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Time se ne sprečava države članice da ručno provjeravaju nadležnost u skladu s člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 810/2009.

Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva osmišljena je tako da podnositeljima zahtjeva omogući da navedu nalaze li se zakonito na njegovu konzularnom području, ali na njemu nemaju boravište, kako je navedeno u članku 6. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 810/2009.

2.Podnositelji zahtjeva mogu putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva podnijeti skenirani primjerak putne isprave u elektroničkom obliku, kao i, prema potrebi, popratne isprave i dokaze o putnom zdravstvenom osiguranju u digitalnom obliku u skladu s Uredbom (EZ) br. 810/2009 ili Direktivom 2004/38/EZ.

3.Komisija provedbenim aktima utvrđuje tehničke zahtjeve za oblik popratnih isprava, putnog zdravstvenog osiguranja i primjerak putne isprave u elektroničkom formatu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

4.Podnositelj zahtjeva može, prema potrebi, preko platforme EU-a za podnošenje zahtjeva platiti viznu pristojbu s pomoću alata za plaćanje iz članka 7.d.

5.Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva može u formatu VIS-a samo za čitanje provjeriti jesu li u posljednjih 59 mjeseci uzeti biometrijski podaci podnositelja zahtjeva te je li on već podnio zahtjev s istom putnom ispravom:

ako je to slučaj, platforma EU-a za podnošenje zahtjeva obavješćuje podnositelja da za podnošenje zahtjeva ne mora fizički posjetiti konzulat ili vanjskog pružatelja usluga;

ako to nije slučaj, platforma EU-a za podnošenje zahtjeva obavješćuje podnositelja zahtjeva da dogovori posjet konzulatu ili vanjskom pružatelju usluga radi podnošenja zahtjeva.

6.Ako je potreban posjet konzulatu ili vanjskom pružatelju usluga u skladu s Uredbom (EZ) br. 810/2009, država članica u tu svrhu može odlučiti koristiti se alatom za zakazivanje termina iz članka 7.d.

7.Podnositelj podnosi zahtjev, uključujući izjavu o vjerodostojnosti, potpunosti, točnosti i pouzdanosti podataka.

8.Nakon što podnositelj podnese zahtjev putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, platforma EU-a za podnošenje zahtjeva provodi automatsku prethodnu provjeru dopuštenosti.

U okviru automatske prethodne provjere dopuštenosti automatski se provjerava:

(a)je li zahtjev podnesen u roku iz članka 9. stavka 1., ako je primjenjivo;

(b)jesu li ispunjena sva tražena polja u obrascu zahtjeva;

(c)je li dostavljen dokaz o posjedovanju putne isprave u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 810/2009;

(d)jesu li uzeti biometrijski podaci podnositelja, ako je primjenjivo;

(e)je li naplaćena vizna pristojba, ako je primjenjivo.

9.Ako je na temelju automatske prethodne provjere dopuštenosti zahtjev dopušten, platforma EU-a za podnošenje zahtjeva šalje obavijest konzulatu ili središnjim tijelima države članice s kombiniranim rezultatom prethodne automatske provjere nadležnosti i dopuštenosti.

Ako na temelju automatske prethodne provjere dopuštenosti zahtjev nije dopušten, platforma EU-a za podnošenje zahtjeva šalje obavijest podnositelju zahtjeva i navodi koji dio predmeta zahtjeva nedostaje.

Platforma za podnošenje zahtjeva osmišljena je tako da osigurava primjenu članka 19. stavaka 4. i 4.a Uredbe (EZ) br. 810/2009 kako bi se zahtjevi mogli smatrati dopuštenima.

10.Nakon primitka obavijesti iz stavka 9. konzulat ili središnja tijela države članice provode ručnu provjeru nadležnosti u skladu s člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 810/2009 te, prema potrebi, ručnu provjeru dopuštenosti u skladu s člankom 19. te uredbe.

11.Ako nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice prihvate zahtjev podnesen putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva, podaci se prenose u nacionalni sustav iz privremene pohrane. Podaci se odmah brišu iz privremene pohrane, osim podataka za kontakt povezanih s uslugom sigurnog računa.

12.Ako podnositelj zahtjeva povuče zahtjev nakon automatske prethodne provjere nadležnosti i dopuštenosti, podaci se odmah brišu iz privremene pohrane, osim podataka za kontakt povezanih s uslugom sigurnog računa.

13.Nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice mogu se koristiti uslugom sigurnog računa za komunikaciju s podnositeljima zahtjeva.

Članak 7.d
Alat za plaćanje i alat za zakazivanje termina

1.Alat za plaćanje upotrebljava se za plaćanje vizne pristojbe putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. Alatom za plaćanje upravlja treća strana.

2.Komisija provedbenim aktima utvrđuje zahtjeve u vezi s alatom za plaćanje iz stavka 1. ovog članka, uključujući načine povrata troškova za podnositelje zahtjeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

3.Države članice ili vanjski pružatelji usluga mogu upotrebljavati alat za zakazivanje termina.

4.Komisija provedbenim aktima utvrđuje zahtjeve u vezi s alatom za zakazivanje termina iz stavka 3. ovog članka, uključujući načine potvrđivanja termina, poveznicu na postojeće alate za zakazivanje termina ili informacije o terminima bez prethodne najave koje su konfigurirali konzulati ili vanjski pružatelji usluga te tehničke modalitete kojima se osigurava da svaki član obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakovrijednim onom građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane, ili državljana Ujedinjene Kraljevine koji su korisnici Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u državi domaćinu za koju je podnesen zahtjev za izdavanje vize, može koristiti ubrzani postupak. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Članak 7.e
Pristupnik za vanjske pružatelje usluga

1.Vanjski pružatelji usluga imaju pristup platformi EU-a za podnošenje zahtjeva putem pristupnika za vanjske usluge samo za sljedeće svrhe:

(a)provjeru i provođenje provjere kvalitete podataka učitanih u kapacitet privremene pohrane, posebno skeniranog primjerka putne isprave;

(b)učitavanje biometrijskih identifikatora;

(c)prema potrebi, učitavanje popratnih isprava;

(d)korištenje alata za sastanke kako bi se naveli dostupni termini, prema potrebi;

(e)prosljeđivanje zahtjeva konzulatu za daljnju obradu.

2.Države članice uspostavljaju sustav autentifikacije, namijenjen isključivo vanjskim pružateljima usluga, kako bi se propisno ovlaštenom osoblju omogućio pristup pristupniku za potrebe ovog članka. Pri uspostavi sustava za autentifikaciju u obzir se uzimaju upravljanje rizikom u području informacijske sigurnosti i načela tehničke i integrirane zaštite podataka.

3.Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila sustav autentifikacije za članove osoblja vanjskog pružatelja usluga. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Članak 7.f
Obavješćivanje o odlukama

1.Podnositelji zahtjeva i nositelji viza obavješćuju se o odlukama koje države članice donose o njihovim zahtjevima ili izdanim vizama sigurnim elektroničkim putem.

2.Obavijesti podnositeljima zahtjeva ili nositeljima vize, ovisno o slučaju, sadržavaju sljedeće podatke:

(a)za izdanu vizu: podatke navedene u člancima 24., 25. ili 26. Uredbe (EZ) br. 810/2009 i članku 10. ove Uredbe;

(b)za odbijenu vizu: podatke navedene u članku 32. Uredbe (EZ) br. 810/2009 i članku 12. ove Uredbe;

(c)za potvrđenu vizu: podatke navedene u članku 32.a Uredbe (EZ) br. 810/2009 i članku 12.a ove Uredbe;

(d)za produljenu vizu: podatke navedene u članku 33. Uredbe (EZ) br. 810/2009 i članku 14. ove Uredbe;

(e)za poništenu ili ukinutu vizu: podatke navedene u članku 33. Uredbe (EZ) br. 810/2009 i članku 13. ove Uredbe.

3.Obavijest iz stavka 2. sadržava 2D crtični kod koji je digitalno potpisalo tijelo koje izdaje vizu te prikaz lica nositelja. 2D crtični kod sadržava informacije iz stavka 2.

Obavijest mora biti u obliku koji je pogodan za ispis.

4.Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila tehničke specifikacije digitalnih viza i obavijesti iz stavka 1., uključujući pojedinosti o formatu obavijesti, kao što su 2D crtični kod i oblik koji je pogodan za ispis. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2.

Članak 7.g
Alat za provjeru

1.Alatom za provjeru omogućuje se podnositeljima zahtjeva i nositeljima viza da provjere:

(a)status svojeg zahtjeva;

(b)status i valjanost svojih viza.

2.Alat za provjeru temelji se na usluzi sigurnog računa iz članka 7.b stavka 3.

3.Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva podnositeljima zahtjeva nudi mrežnu uslugu za provjeru digitalne vize bez usluge sigurnog računa.

4.Komisija donosi provedbene akte o detaljnim pravilima o uvjetima rada internetske usluge te pravilima o zaštiti podataka i sigurnosti primjenjivima na internetsku uslugu, uključujući jedinstvenu identifikacijsku oznaku za podnositelja zahtjeva. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2. ”;

(4)u članku 9. stavku 4. dodaju se sljedeće točke:

„(na) ako je primjenjivo, činjenica da podnositelj podnosi zahtjev kao član obitelji državljanina Ujedinjene Kraljevine koji je korisnik Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u državi domaćinu za koju je podnesen zahtjev za izdavanje vize;

„(o) adresa e-pošte;

(p) IP adresa s koje je podnesen obrazac zahtjeva.”;

(5)U članku 9.b dodaje se sljedeći stavak:

„5. Stavci od 1. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis na članove obitelji državljana Ujedinjene Kraljevine koji su korisnici Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u državi domaćinu za koju je podnesen zahtjev za izdavanje vize.”;

(6)članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) broj vize;”;

(b)u stavku 1. briše se točka (k).

(c)stavku 1. dodaje se točka (m):

„(m) ako je primjenjivo, status osobe iz kojeg je vidljivo da je državljanin treće zemlje član obitelji državljanina Ujedinjene Kraljevine koji je korisnik Sporazuma o povlačenju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u državi domaćinu za koju je podnesen zahtjev za izdavanje vize.”;

(7)umeće se sljedeći članak 12.a:

„Članak 12.a
Podaci koji se dodaju u slučaju potvrđene vize

1.Ako je donesena odluka o potvrđivanju vize, tijelo nadležno za vize koje je donijelo odluku dodaje sljedeće podatke u dosje:

(a)informacije o statusu;

(b)tijelo koje je potvrdilo vizu;

(c)mjesto i datum odluke;

(d)nove podatke o putnoj ispravi, uključujući broj, zemlju i tijelo koje je izdalo ispravu, datum izdavanja, datum isteka.

2.Ako je donesena odluka o potvrdi vize, sustav odmah preuzima i izvozi iz VIS-a u EES podatke navedene u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/2226.”;

(8)u članku 14. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) broj vize za produljenu vizu;”;

(9)u članku 15. stavku 2. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f) broj vize, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole te datum izdavanja svih prethodnih viza, viza za dugotrajni boravak ili boravišnih dozvola;”

(10)Članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (b) briše se;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odstupajući od stavka 2. ovog članka, ako je u EES-u pokrenuto pretraživanje u skladu s člankom 23. stavkom 2. ili 4. Uredbe (EU) 2017/2226, nadležno granično tijelo može pretraživati VIS ne koristeći se interoperabilnošću s EES-om ako to nalažu posebne okolnosti, posebno ako zbog tehničkih razloga privremeno nije moguće ostvarivati uvid u podatke iz EES-a ili u slučaju kvara EES-a.”;

(11)umeće se sljedeći članak 18.e:

„Članak 18.e
Rezervni postupci u slučaju tehničke nemogućnosti pristupa podacima na vanjskim granicama

1.Ako iz tehničkih razloga nije moguće ostvariti uvid iz članka 18. zbog kvara bilo kojeg dijela VIS-a, agencija eu-LISA o tome obavješćuje granična tijela država članica.

2.Ako iz tehničkih razloga nije moguće provesti pretraživanje iz članka 18. zbog kvara u nacionalnoj graničnoj infrastrukturi države članice, nadležno tijelo te države članice obavješćuje agenciju eu-LISA, a ona potom o tome informira Komisiju.

3.U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka granična tijela primjenjuju svoje nacionalne planove za nepredvidive situacije. Nacionalnim planom za nepredvidive situacije može se ovlastiti granična tijela da privremeno odstupe od obveze pretraživanja podataka u VIS-u iz članka 8. Uredbe (EU) 2016/399.

4.Komisija provedbenim aktima donosi ogledne planove za nepredvidive situacije za slučajeve iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uključujući postupke koje moraju slijediti granična tijela. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 49. stavka 2. Države članice donose svoje nacionalne planove za nepredvidive situacije na temelju oglednih planova za nepredvidive situacije, koji se prema potrebi prilagođavaju na nacionalnoj razini.”;

(12)U članku 19. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Isključivo u svrhu provjere identiteta nositelja vize i/ili vjerodostojnosti vize i/ili provjere jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice, tijela nadležna za izvršavanje provjera na državnim područjima država članica jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice, imaju pristup pretraživanju s pomoću broja vize u kombinaciji s provjerom otisaka prstiju nositelja vize.

Ako se identitet nositelja vize ne može provjeriti otiscima prstiju, nadležna tijela mogu provesti i provjeru s pomoću prikaza lica.”;

(13)U članku 20. stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) unesenih podataka koji se odnose na vize koje su izdane, odbijene, potvrđene, poništene, oduzete ili produljene, a koji su navedeni u člancima od 10. do 14.”;

(14)U članku 21. stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) unesenih podataka koji se odnose na vize koje su izdane, potvrđene, poništene, oduzete ili čiji je rok valjanosti produljen, a koji su navedeni u člancima 10., 12.a, 13. i 14.;”;

(15)u članku 22. stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) unesenih podataka koji se odnose na vize koje su izdane, potvrđene, poništene, oduzete ili čiji je rok valjanosti produljen, a koji su navedeni u člancima 10., 12.a, 13. i 14.;”;

(16)u članku 22.f stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) broja vize;”;

(17)u članku 22.o. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) broja vize ili broja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole i datuma isteka valjanosti vize, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole, ovisno o slučaju;”;

(b)dodaju se sljedeće točke (f) i (g):

„(f) IP adrese;

„(g) adrese e-pošte.”;

(18)u članku 22.r. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) broja vize ili broja vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole i datuma isteka valjanosti vize, vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole, ovisno o slučaju;”;

(b)dodaju se sljedeće točke (f) i (g):

„(f) IP adrese;

„(g) adrese e-pošte”;

(19)u članku 45. stavku 2. dodaju se sljedeće točke od (g) do (o):

„(g) utvrđivanje sadržaja pojednostavnjenih obrazaca zahtjeva za potvrdu valjanih viza u novoj putnoj ispravi i za produljenje viza, u skladu s člankom 7.b;

(h) utvrđivanje zahtjeva koji se odnose na format osobnih podataka iz elektroničkog obrasca zahtjeva u skladu s člankom 7.b;

(i) utvrđivanje tehničkih zahtjeva koji se odnose na format popratnih isprava, putnog zdravstvenog osiguranja i primjerka putne isprave u elektroničkom obliku koji se dostavlja putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva u skladu s člancima 7.c i 7.ba;

(j) utvrđivanje zahtjeva koji se odnose na alat za plaćanje, uključujući načine povrata troškova podnositelju zahtjeva u skladu s člankom 7.d;

(k) utvrđivanje zahtjeva koji se odnose na navedeni alat za zakazivanje termina, uključujući načine za potvrdu termina, i poveznicu na postojeće alate za zakazivanje termina ili informacije o terminima za koje nije potrebna prethodna najava, koje konfiguriraju konzulati ili vanjski pružatelji usluga u skladu s člankom 7.d;

(l) utvrđivanje sustava autentifikacije za članove osoblja vanjskog pružatelja usluga koji se koriste pristupnikom za vanjske pružatelje usluga u skladu s člankom 7.e;

(m) utvrđivanje tehničkih specifikacija za vize u digitalnom obliku i obavijesti o vizama, uključujući pojedinosti o formatu obavijesti, kao što je 2D crtični kod, u obliku koji je pogodan za ispis u skladu s člankom 7.f;

(n) utvrđivanje detaljnih pravila o uvjetima za rad internetske usluge i pravilima o zaštiti podataka i sigurnosti koja se primjenjuju na internetsku uslugu u skladu s člankom 7.g;

(o) utvrđivanje oglednih planova za nepredvidive situacije s obzirom na rezervne postupke u slučaju tehničke nemogućnosti pristupa podacima na vanjskim granicama, uključujući postupke kojih se trebaju pridržavati granična tijela u skladu s člankom 18.e.”;

(20)u članku 48.a stavcima 2., 3. i 6. upućivanja na „članak 9., članak 9.h stavak 2., članak 9.j stavak 2. i članak 22.b stavak 18.” zamjenjuju se upućivanjima na „članak 7.b, članak 9., članak 9.h stavak 2., članak 9.j stavak 2. i članak 22.b stavak 18.”.

Članak 3.
Izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1683/95 66

Uredba (EZ) br. 1683/95 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Vize koje u skladu s člankom 5. ove Uredbe izdaju države članice koje ne izdaju vize u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009 izdaju se u obliku jedinstvenog obrasca (naljepnica). Te su vize u skladu s tehničkim standardima iz Priloga.”;

(2)u članku 7. dodaje se sljedeći četvrti stavak:

„Korištenjem jedinstvenog obrasca za vize za potrebe koje nisu obuhvaćene člankom 5. ne dovodi se u pitanje izdavanje viza u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009.”.

Članak 4.
Izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 333/2002 67

U članku 1. Uredbe (EZ) br. 333/2002 stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ova se Uredba primjenjuje na države članice koje ne izdaju vize u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća*.

Za potrebe ove Uredbe „obrazac za unošenje vize” znači isprava, koju izdaju tijela države članice nositelju putne isprave, koju ne priznaje ta država članica, a u koju njezina nadležna tijela unose vizu.”.

_________

* Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

Članak 5.
Izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 694/2003 68

Uredba (EZ) br. 694/2003 mijenja se kako slijedi:

(1) Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

1.Dokumenti o pojednostavljenom tranzitu (FTD) koje izdaju države članice kako je navedeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 693/2003 izdaju se u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća* i vrijede jednako kao tranzitne vize s ograničenom područnom valjanošću. Osim toga, digitalni oblik mora sadržavati jasnu naznaku da je izdani dokument FTD.

2.Dokumenti o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD) koje izdaju države članice kako je navedeno u članku 2. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 693/2003 izdaju se u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009 i vrijede jednako kao tranzitne vize s ograničenom područnom valjanošću. Osim toga, digitalni oblik mora sadržavati jasnu naznaku da je izdani dokument FRTD.”.

__________

* Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

(2)U članku 2. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Daljnje tehničke specifikacije za digitalni oblik za FTD i FRTD, među ostalim u odnosu na sljedeće, utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 4. stavka 2.: ”;

(3)U članku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice koje su tako odlučile izdaju FTD i FRTD u digitalnom obliku iz članka 1. najkasnije godinu dana nakon donošenja dodatnih sigurnosnih obilježja i zahtjeva iz članka 2. ”.

Članak 6.
Izmjena Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma 69

Članak 18. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma mijenja se kako slijedi:

(1)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Vize za boravak dulji od 90 dana (vize za dugotrajni boravak) nacionalne su vize koje izdaje jedna od država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravom ili pravom Unije. Takve se vize izdaju u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009.

Iznimno, države članice koje ne izdaju vize u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009 izdaju vize u jedinstvenom obrascu za vize kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1683/95 (*), pri čemu je u odgovarajućem polju vrsta vize označena slovom „D”. Vize se ispunjavaju u skladu s odgovarajućim odredbama iz Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama).”;

(2)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Vize za dugotrajni boravak izdane u digitalnom obliku dostavljaju se podnositeljima zahtjeva elektroničkim putem u skladu s člankom 7.f Uredbe (EZ) br. 767/2008.”.

Članak 7.
Izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 693/2003 70

Uredba (EZ) br. 693/2003 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. FTD/FRTD izdaje se u digitalnom obliku iz članka 26.a Uredbe (EZ) br. 810/2009*.

__________

*Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

(2)Članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjev za FTD podnosi se konzularnim tijelima države članice koja je donijela odluku o izdavanju FTD/FRTD-a u skladu s člankom 12. ”;

(b)umeće se sljedeći stavak 5.:

„5. Zahtjev za FTD i FRTD podnosi se putem internetskog alata za podnošenje zahtjeva. Internetski alat za podnošenje zahtjeva sadržava podatke iz stavaka 3. i 4. ovog članka.”.

(3)u članku 6. stavci 2., 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„2. FTD/FRTD ne izdaje se za putnu ispravu koja je istekla.

3. Rok valjanosti putne isprave za koju se izdaje FTD/FRTD mora biti dulji od roka valjanosti FTD/FRTD-a.

4. Ako putna isprava ne važi za bilo koju od država članica, za tu se ispravu ne izdaje FTD/FRTD. Ako putna isprava važi samo za jednu državu članicu ili nekoliko država članica, FTD/FRTD se ograničava na tu državu članicu ili države članice.”.

Članak 8.
Izmjene Uredbe (EU) br. 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća 71

Uredba (EU) 2017/2226 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 16. stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) ako je to primjenjivo, broj vize za kratkotrajni boravak, uključujući troslovnu oznaku države članice koja ju je izdala, vrstu vize za kratkotrajni boravak, datum završetka maksimalnog trajanja boravka dopuštenog na temelju vize za kratkotrajni boravak koji se ažurira pri svakom ulasku i datum isteka valjanosti vize za kratkotrajni boravak;”

(2)Članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) ako je to primjenjivo, novi broj vize, uključujući troslovnu oznaku zemlje koja je izdala vizu;”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 7.:

„7. Ako je donesena odluka o potvrđivanju vize u novoj putnoj ispravi, tijelo nadležno za vize koje je donijelo odluku odmah iz VIS-a preuzima podatke predviđene stavkom 1. ovog članka i izravno ih uvozi u EES u skladu s člankom 12.a Uredbe (EZ) br. 767/2008.”.

(3)u članku 24. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) broja vize za kratkotrajni boravak, uključujući troslovnu oznaku države članice koja je izdala vizu iz članka 16. stavka 2. točke (d);”;

(4)u članku 32. stavku 5. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) broja vize i datuma isteka valjanosti vize;”.

Članak 9.
Evaluacija platforme EU-a za podnošenje zahtjeva

1.Pet godina nakon početka rada u skladu s člankom 12. ove Uredbe, Komisija provodi evaluaciju rada platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. Ta evaluacija uključuje razmatranje postignutih rezultata u odnosu na ciljeve i provedbe odredbi Uredbe (EZ) br. 810/2009 i Uredbe (EZ) br. 767/2008, kako su izmijenjene ovom Uredbom.

2.Komisija prosljeđuje evaluaciju iz stavka 1. Europskom parlamentu i Vijeću. Na temelju evaluacije Komisija, prema potrebi, dostavlja odgovarajuće prijedloge.

Članak 10.
Početak rada platforme EU-a za podnošenje zahtjeva

1.Komisija određuje datum početka rada platforme EU-a za podnošenje zahtjeva u skladu s ovom Uredbom, nakon što su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)donesene su mjere iz članka 1. točke 31. i članka 2. točaka 19. i 20.;

(b)agencija eu-LISA proglasila je uspješan dovršetak opsežnih ispitivanja;

(c)agencija eu-LISA potvrdila je tehničke i zakonske mjere i o njima obavijestila Komisiju.

2.Odluka Komisije iz stavka 1. objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

3.Odstupajući od stavka 1. i ne dovodeći u pitanje izdavanje viza u digitalnom obliku, država članica može u razdoblju od pet godina od datuma iz stavka 1. odlučiti da se neće koristiti platformom EU-a za podnošenje zahtjeva.

U tom slučaju država članica obavješćuje Komisiju o svojoj odluci da neće koristiti platformu EU-a za podnošenje zahtjeva tijekom prijelaznog razdoblja. Komisija tu obavijest objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Tijekom tog prijelaznog razdoblja nositelji viza mogu provjeriti digitalne vize putem mrežne usluge internetske platforme za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize iz članka 7.g Uredbe (EZ) br. 767/2008 ako država članica koja obrađuje njihov zahtjev za izdavanje vize odluči da se neće koristiti platformom EU-a za podnošenje zahtjeva.

4.Država članica može obavijestiti Komisiju i agenciju eu-LISA da se želi koristiti platformom EU-a za podnošenje zahtjeva prije isteka prijelaznog razdoblja iz stavka 3.

Komisija određuje datum od kojeg se to primjenjuje. Odluka Komisije objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Članak 11.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Digitalizacija postupaka izdavanja viza

1.2.Predmetna područja politike

Unutarnji poslovi

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

✓ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 72

◻ produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

Opći je cilj inicijative pridonijeti digitalizaciji javnih usluga, pripremiti Europu za digitalno doba te pridonijeti zaštiti, sigurnosti i otpornosti EU-a i učiniti ga privlačnijim odredištem za putnike kao i poboljšati percepciju EU-a kao jedinstvenog geografskog subjekta koji primjenjuje zajedničku viznu politiku.

1.4.2.Posebni ciljevi

Posebni cilj br. 1: modernizirati, pojednostavniti i uskladiti postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize za države članice i državljane trećih zemalja digitalizacijom postupka izdavanja viza.

Posebni cilj br. 2: smanjiti rizike od prijevara (povezanih s identitetom) i krivotvorenja te olakšati postupak provjere na granici putem digitalizacije.

Kako bi se postigli ti posebni ciljevi, prijedlog uključuje uspostavu jedinstvene platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i uvođenje digitalne vize umjesto naljepnice vize.

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Prijedlog bi pozitivno utjecao na putovanja u EU-u i BDP koji bi se povećao za 53,3 milijarde EUR u razdoblju od 2025. do 2029. jer bi podrazumijevao prelazak s postupka podnošenja zahtjeva koji se većim dijelom odvija u papirnatom obliku na istinski digitalni i velikim dijelom usklađeni postupak.

Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize koristila bi državama članicama jer bi konzulatima trebalo manje vremena za obradu zahtjeva za izdavanje vize te arhiviranje zahtjeva u papirnatom obliku. Uvođenjem digitalne vize poboljšala bi se unutarnja sigurnost schengenskog područja jer se naljepnica vize više ne bi mogla falsificirati te bi se znatno smanjilo administrativno opterećenje središnjih tijela i konzulata država članica koji više ne bi morali trošiti vrijeme i novac na proizvodnju, naručivanje i siguran prijevoz naljepnica viza do konzulata. Općenito, u skladu s analizom troškova i koristi provedenom u kontekstu procjene učinka, države članice u razdoblju od 2025. do 2029. smanjile bi svoje administrativne troškove za 553 milijuna EUR.

Naposljetku, i podnositelji zahtjeva za izdavanje vize imali bi koristi od prijedloga. Podnositelji zahtjeva za izdavanje vize koji više puta podnose zahtjev više ne bi imali troškove putovanja za potrebe podnošenja zahtjeva za izdavanje vize te bi tijekom cijelog postupka podnošenja zahtjeva raspolagali svojim putnim ispravama. Svaki podnositelj zahtjeva uštedio bi 31 od ukupno 74 EUR po svakom zahtjevu.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

Pokazatelj 1.: udio zahtjeva podnesenih putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize u ukupnom broju zahtjeva za schengensku vizu.

Ciljna vrijednost: 95 % na kraju prijelaznog razdoblja (31. prosinca 2030.)

Pokazatelj 2.: udio izdanih digitalnih viza u ukupnom broju izdanih viza.

Ciljna vrijednost: 100 % nakon stupanja na snagu platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize (1. siječnja 2026.)

Pokazatelj 3.: postotak zahtjeva za izdavanje vize podnesenih uz posredovanje vanjskih pružatelja usluga –90 %.

Ciljna vrijednost: 75 % zahtjeva za izdavanje vize podnesenih bez posredovanja vanjskog pružatelja usluga na kraju prijelaznog razdoblja (31. prosinca 2030.)

1.4.4.1.Djelotvornost i pravodobnost: pokazatelji bi trebali omogućiti praćenje uspješnosti redovitim pružanjem informacija o napretku i postignućima tijekom programskog razdoblja.

1.4.4.2.Učinkovitost: potrebno je optimizirati postupke za prikupljanje i obradu podataka te pritom izbjegavati nepotrebne ili dvostruke zahtjeve za informacije.

1.4.4.3.Relevantnost pokazatelja i potreba za ograničavanjem povezanog administrativnog opterećenja.

1.4.4.4.Jasnoća: pokazatelji bi se trebali dostavljati u jasnom i razumljivom obliku, s popratnim metapodacima i u obliku kojim se olakšava pravilno tumačenje i smislena komunikacija.

Svaki pokazatelj trebao bi biti popraćen ciljnim vrijednostima i polaznim vrijednostima.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Prijedlog o digitalizaciji postupka izdavanja viza najavljen je u Komunikaciji Komisije o viznoj politici iz 2018. U novom paktu o migracijama i azilu, koji je Komisija predložila 23. rujna 2020., utvrđen je cilj potpune digitalizacije postupka izdavanja viza do 2025., što će omogućiti digitalnu vizu i mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje vize putem interneta.

Nakon što suzakonodavci (najkasnije krajem 2023.) donesu zakonodavstvo, Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) mogla bi započeti s razvojem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize koji bi trajao dvije godine (2024.–2025.). Taj bi se razvoj oslanjao na iskustva stečena tijekom razvoja prototipa platforme koji je eu-LISA provela u razdoblju 2020.–2021.

Države članice bi u međuvremenu izvršile ulaganja potrebna za povezivanje s platformom EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i uvele digitalnu vizu te bi tako do početka 2026., kad bi platforma za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize trebala započeti s radom, provele sve potrebne pripreme. One države članice koje bi odlučile da neće koristiti platformu EU-a za podnošenje zahtjeva od početka 2026. još bi naredne dvije godine mogle izvršiti potrebna ulaganja, postupno ukinuti svoje nacionalne portale i početi koristiti jedinstvenu platformu EU-a za podnošenje zahtjeva za vizu za svoje zahtjeve.

Tijekom 2026. istodobno bi se koristila platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i digitalna viza. Nakon isteka prijelaznog razdoblja (kraj 2028.) svi zahtjevi za izdavanje vize podnosili bi se putem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize (osim nekoliko iznimnih slučajeva za koje bi i dalje bio moguć postupak u papirnatom obliku).

Nakon što platforma započne s radom agencija eu-LISA morat će redovito ažurirati platformu EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize i održavati je, a države članice morat će učiniti isto za svoje nacionalne komponente povezane s platformom.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

Budući da je postupak izdavanja schengenskih viza usklađen na razini EU-a i detaljno reguliran Zakonikom o vizama, Uredbom o VIS-u i Uredbom o jedinstvenom obrascu za vize, nedostaci utvrđeni u kontekstu procjene učinka neodvojivo su povezani s postojećim zakonodavstvom EU-a. Utvrđeni problemi vjerojatno neće nestati u bliskoj budućnosti i izravno su povezani s postojećim pravnim odredbama. Za oba aspekta inicijative (postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize i oblik vize) iz razloga razmjera, učinaka i utjecaja predloženih mjera, mjere za rješavanje tih problema mogu se učinkovito i sustavno provesti samo na razini EU-a. Kad bi se nastavila trenutačna situacija, u kojoj države članice razvijaju (ili ne razvijaju) vlastite digitalne alate, utvrđeni problemi mogli bi se samo djelomično riješiti. Samo bi se intervencijom na razini EU-a stvorila veća dodana vrijednost.

Očekivana dodana vrijednost Unije (ex post). S obzirom na to da se njime olakšava postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje vize državljanima trećih zemalja kojima je potrebna viza putem jedinstvene platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize s jeftinijim i jednostavnijim postupcima podnošenja zahtjeva, prijedlogom će se smanjiti trošak podnošenja zahtjeva za podnositelje zahtjeva za izdavanje vize za prosječno 31 EUR po podnositelju zahtjeva (od 74 EUR). To će potaknuti povećanje putovanja u EU u usporedbi sa situacijom bez djelovanja na razini EU-a. Time će se u razdoblju od 2025. do 2029. povećati doprinos putnika kojima je potrebna viza rastu BDP-a u iznosu od 53,5 milijardi EUR. Uspostavom jedinstvene platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize kojom se koriste sve države članice omogućile bi se uštede povezane s obradom upita koje postavljaju podnositelji zahtjeva za izdavanje vize i upravljanjem zahtjevima u papirnatom obliku. Uvođenjem digitalne vize ostvarile bi se i uštede u upravljanju papirnatim naljepnicama vize. Te dvije izmjene, koje su omogućene samo intervencijom na razini EU-a, omogućile bi uštede od 553 milijuna EUR za sve države članice u razdoblju od 2025. do 2029. Stvaranjem jedinstvenog sučelja za zahtjeve za izdavanje vize EU bi u ostatku svijeta ostavio dojam homogenosti.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Iskustva stečena uvođenjem viznog informacijskog sustava i drugih velikih IT sustava upućuju na to da uvođenje novog velikog IT sustava općenito može trajati dulje od očekivanog te da se nacionalna ulaganja država članica moraju poduprijeti sredstvima EU-a. Za tu će se svrhu koristiti instrument za upravljanje granicama i vize (BMVI) za razdoblje 2021.–2027. u okviru kojeg je digitalizacija postupaka izdavanja viza jasno utvrđena kao prioritet.

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Ulaganja potrebna na razini EU-a i na razini država članica u skladu su s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. s upotrebom BMVI-ja za financiranje tih ulaganja.

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Odobrena sredstva potrebna kako bi eu-LISA razvila platformu za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize (69,325 milijuna EUR) nisu planirana u okviru sredstava VFO-a dodijeljenih za agenciju eu-LISA jer je riječ o novom prijedlogu za koji iznosi nisu bili poznati u vrijeme podnošenja prijedloga. Predlaže se povećanje proračuna agencije eu-LISA za iznose potrebne 2023., 2024., 2025., 2026. i 2027. prijenosom odobrenih sredstava iz odgovarajućih tematskih instrumenata u okviru politike upravljanja granicama i vizne politike (BMVI).

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻Ograničeno trajanje

–◻ na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻ financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

✓ Neograničeno trajanje

–Provedba s početnim/razvojnim razdobljem od 2024. do 2025.,

–nakon čega slijedi redovna provedba od 2026.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 73

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻ putem izvršnih agencija

✓ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

✓ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–✓ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Očekuje se da će faza razvoja platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize trajati dvije godine tijekom kojih će eu-LISA razviti platformu. Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize počet će s radom od 1. siječnja 2026.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Podijeljeno upravljanje:

svaka država članica uspostavlja sustave upravljanja i kontrole za svoj program i osigurava kvalitetu i pouzdanost sustava praćenja i podataka o pokazateljima, u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama (CPR). Države članice svake godine šalju jamstveni paket koji uključuje godišnje financijske izvještaje, izjavu o upravljanju i mišljenje revizijskog tijela o izvještajima, sustavu upravljanja i kontrole i zakonitosti i pravilnosti rashoda prijavljenih u godišnjim financijskim izvještajima. Komisija će upotrebljavati taj jamstveni paket kako bi utvrdila iznos koji se može naplatiti od Fonda za obračunsku godinu. Svake dvije godine organizira se revizijski sastanak između Komisije i svake države članice na kojem će se ispitivati uspješnost svakog programa. Države članice šest puta godišnje šalju podatke za svaki program raščlanjene prema posebnim ciljevima. Ti podaci odnose se na trošak operacija i vrijednosti zajedničkih pokazatelja ostvarenja i rezultata.

Države članice slat će godišnje izvješće o uspješnosti u kojem bi trebale biti navedene informacije o napretku u provedbi programa i ostvarenju ključnih etapa i ciljeva. Ono bi trebalo uključivati i sve probleme koji utječu na uspješnost programa i opis mjera poduzetih za njihovo rješavanje.

Na kraju razdoblja svaka država članica podnosi konačno izvješće o uspješnosti. Konačno izvješće trebalo bi se usredotočiti na ostvareni napredak prema postizanju ciljeva programa i u njemu bi trebalo dati pregled ključnih problema koji su utjecali na uspješnost programa, mjera poduzetih za njihovo rješavanje i ocjenu učinkovitosti tih mjera. Nadalje, u izvješću bi trebalo opisati doprinos programa prevladavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama EU-a upućenima državi članici, napredak u pogledu ostvarenja ciljeva utvrđenih u okviru uspješnosti, zaključke relevantnih evaluacija i mjere poduzete u pogledu tih zaključaka te rezultate komunikacijskih aktivnosti.

Komisija obavlja evaluaciju mjera provedenih u okviru tog Fonda na sredini provedbenog razdoblja te retrospektivnu evaluaciju, u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama. Evaluacija u sredini razdoblja trebala bi se posebno temeljiti na evaluaciji programa u sredini programskog razdoblja koju su države članice dostavile Komisiji do 31. prosinca 2024.

Neizravno upravljanje

Praćenje prijedloga i izvješćivanje o njemu provodit će se u skladu s načelima navedenima u Uredbi o agenciji eu-LISA, Financijskoj uredbi i u skladu sa zajedničkim pristupom decentraliziranim agencijama. Agencija eu-LISA svake godine mora Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću poslati jedinstveni programski dokument koji sadržava višegodišnje i godišnje programe rada i programiranje resursa. U dokumentu se utvrđuju ciljevi, očekivani rezultati i pokazatelji uspješnosti za praćenje ostvarenja ciljeva i rezultata. Agencija eu-LISA dužna je upravnom odboru podnijeti i konsolidirano godišnje izvješće o radu. To izvješće posebno uključuje informacije o ostvarenju ciljeva i rezultata utvrđenih u jedinstvenom programskom dokumentu. Izvješće se mora poslati i Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću.

Nadalje, kako je navedeno u članku 39. Uredbe o agenciji eu-LISA, do 12. prosinca 2023. i svakih pet godina nakon toga Komisija, nakon savjetovanja s upravnim odborom i u skladu sa smjernicama Komisije, provodi evaluaciju uspješnosti Agencije u pogledu njezinih ciljeva, mandata, lokacija i zadaća. Ta evaluacija uključuje i provjeru provedbe ove Uredbe te na koji način i u kojoj mjeri Agencija djelotvorno doprinosi operativnom upravljanju opsežnim informacijskim sustavima i uspostavi koordiniranog, troškovno učinkovitog i usklađenog informacijskog okruženja na razini Unije u području slobode, sigurnosti i pravde. Tom se evaluacijom osobito ocjenjuje moguća potreba za izmjenom mandata Agencije i financijski učinci svake takve izmjene. Upravni odbor može Komisiji izdati preporuke o izmjenama ove Uredbe.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Podijeljeno upravljanje

U skladu s uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi, u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i viza tim će se instrumentom upravljati u skladu s pravilima Uredbe o zajedničkim odredbama.

U odnosu na podijeljeno upravljanje, Uredba o zajedničkim odredbama temelji se na strategiji upravljanja i kontrole koja je postojala za programsko razdoblje 2014.–2020., ali se uvode neke mjere usmjerene na pojednostavnjenje provedbe i smanjenje tereta kontrole na razini korisnika i država članica.

Novosti uključuju:

― uklanjanje postupka određivanja (čime bi se trebalo omogućiti ubrzavanje provedbe programa);

― provjere upravljanja (administrativne i na licu mjesta) koje će obavljati upravljačko tijelo na temelju procjene rizika (u usporedbi sa 100 % administrativnih kontrola koje su se zahtijevale u programskom razdoblju 2014.–2020.). Nadalje, u skladu s određenim uvjetima, upravljačka tijela mogu primjenjivati proporcionalne sustave kontrole u skladu s nacionalnim postupcima;

― uvjete za izbjegavanje višestrukih revizija iste operacije/rashoda.

Programska tijela podnosit će Komisiji zahtjeve za međuplaćanje na temelju rashoda koji su nastali korisnicima. Uredbom o zajedničkim odredbama dopušta se upravljačkim tijelima da obavljaju provjere upravljanja na temelju rizika te se predviđaju i posebne kontrole (npr. kontrole upravljačkog tijela na licu mjesta i revizije operacija/rashoda koje obavlja tijelo za reviziju) nakon što se povezani rashodi prijave Komisiji u zahtjevima za međuplaćanje. Kako bi se umanjio rizik od nadoknade neprihvatljivih rashoda, u Uredbi o zajedničkim odredbama predviđeno je da se međuplaćanja Komisije ograniče na 90 % jer je u ovom trenutku proveden samo dio nacionalnih kontrola. Komisija će platiti preostali iznos nakon godišnjeg poravnanja računa, po primitku jamstvenog paketa od programskih tijela. Sve nepravilnosti koje Komisija ili Europski revizorski sud uoče nakon dostavljanja godišnjeg jamstvenog paketa mogu dovesti do neto financijskih ispravaka.

Neizravno upravljanje

Dio prijedloga provodit će se putem proračuna agencije eu-LISA u okviru neizravnog upravljanja.

Na temelju načela dobrog financijskog upravljanja proračun agencije eu-LISA provodi se u skladu s djelotvornom i učinkovitom unutarnjom kontrolom. Stoga je agencija eu-LISA dužna primijeniti odgovarajuću strategiju kontrole koju koordiniraju odgovarajući akteri uključeni u kontrolni lanac.

Kad je riječ o ex post kontrolama, agencija eu-LISA kao decentralizirana agencija posebno podliježe:

― unutarnjoj reviziji koju provodi Komisijina Služba za unutarnju reviziju,

― godišnjim izvješćima Europskog revizorskog suda, koji daje izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti godišnjih financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija,

― godišnjoj razrješnici koju izdaje Europski parlament,

― mogućim istragama koje provodi OLAF, posebno kako bi se osigurala pravilna upotreba sredstava dodijeljenih agencijama.

Kao partnerska glavna uprava agenciji eu-LISA, GU HOME provodit će svoju strategiju kontrole nad decentraliziranim agencijama kako bi osigurao pouzdano izvješćivanje u okviru svojeg godišnjeg izvješća o radu. Iako su decentralizirane agencije u cijelosti odgovorne za izvršenje svojeg proračuna, GU HOME odgovoran je za redovito plaćanje godišnjih doprinosa koje utvrđuje proračunsko tijelo.

Naposljetku, Europski ombudsman osigurava dodatnu razinu kontrole i odgovornosti u agenciji eu-LISA.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

U ovoj fazi nisu utvrđeni posebni rizici.

Kad je riječ o dijelu upravljanja u okviru podijeljenog upravljanja, opći rizici povezani s provedbom trenutačnih programa odnose se na nedostatnu provedbu Fonda u državama članicama i moguće pogreške koje nastaju zbog složenosti pravila i nedostataka u sustavima upravljanja i kontrole. Nacrtom uredbe o zajedničkim odredbama pojednostavnjuje se regulatorni okvir usklađivanjem pravila i sustava upravljanja i kontrole u različitim fondovima koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Njime se pojednostavnjuju i zahtjevi za kontrolu koji se razlikuju prema rizicima (npr. provjere upravljanja na temelju rizika, mogućnost proporcionalnih sustava kontrole na temelju nacionalnih postupaka, ograničenja revizijskih aktivnosti u pogledu rokova i/ili posebnih operacija).

Za proračun koji izvršava agencija eu-LISA potreban je poseban okvir unutarnje kontrole koji se temelji na okviru unutarnje kontrole Europske komisije. U jedinstvenom programskom dokumentu moraju se navesti informacije o sustavima unutarnje kontrole, a u konsolidiranom godišnjem izvješću o radu informacije o učinkovitosti i djelotvornosti sustavâ unutarnje kontrole, među ostalim u pogledu procjene rizika. U konsolidiranom godišnjem izvješću o radu za 2019. navodi se da uprava Agencije ima razumno jamstvo da su uspostavljene odgovarajuće unutarnje kontrole i da one funkcioniraju kako je predviđeno. Tijekom cijele godine utvrđivali su se glavni rizici i njima se upravljalo na odgovarajući način. To jamstvo dodatno potvrđuju rezultati provedenih unutarnjih i vanjskih revizija.

Služba za unutarnju reviziju agencije eu-LISA osigurava dodatnu razinu unutarnjeg nadzora na temelju godišnjeg plana revizije u kojem se posebno uzima u obzir procjena rizika u okviru agencije eu-LISA. Služba za unutarnju reviziju pomaže agenciji eu-LISA da ostvari svoje ciljeve tako što osigurava sustavan i discipliniran pristup evaluaciji djelotvornosti postupaka upravljanja rizicima, kontrole rizika i upravljačkim postupcima te izdaje preporuke za njihovo poboljšanje.

Nadalje, Europski nadzornik za zaštitu podataka i službenik za zaštitu podataka agencije eu-LISA (neovisna funkcija izravno povezana s tajništvom upravnog odbora) nadziru agenciju eu-LISA pri obradi osobnih podataka.

Naposljetku, kao partnerska glavna uprava agenciji eu-LISA, GU HOME provodi godišnji postupak upravljanja rizicima kako bi utvrdio i procijenio moguće visoke rizike povezane s radom agencija, uključujući agenciju eu-LISA. Rizici koji se smatraju ključnima svake se godine navode u planu upravljanja GU-a HOME, a prilaže im se akcijski plan u kojem se utvrđuje mjera za ublažavanje.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Kad je riječ o dijelu upravljanja u okviru podijeljenog upravljanja, očekuje se da će troškovi kontrola za države članice ostati isti ili bi se mogli smanjiti. Procjenjuje se da će ukupni trošak kontrola država članica za trenutačni programski ciklus 2014.–2020. od 2017. iznositi približno 5 % ukupnog iznosa plaćanja koja su države članice zatražile za 2017.

Očekuje se da će se postotak smanjiti s povećanjem učinkovitosti provedbe programa i povećanjem plaćanja država članica.

Očekuje se da će se trošak kontrola za države članice dodatno smanjiti uvođenjem pristupa upravljanju i kontroli koji se temelji na riziku u nacrtu Uredbe o zajedničkim odredbama i pojačanim poticajem na prihvaćanje pojednostavnjenih obračuna troškova (SCO).

Komisija za agenciju eu-LISA izvješćuje o „omjeru troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja”. U godišnjem izvješću o radu GU-a HOME za 2020. taj omjer iznosi 0,21% u odnosu na subjekte kojima je povjereno neizravno upravljanje i decentralizirane agencije, uključujući agenciju eu-LISA.

Europski revizorski sud potvrdio je zakonitost i pravilnost godišnjih financijskih izvještaja agencije eu-LISA za 2019., što znači da je stopa pogreške niža od 2 %. Nema naznaka za to da će se stopa pogreške u narednim godinama pogoršati.

Nadalje, u članku 80. Financijske uredbe agencije eu-LISA predviđa se mogućnost da agencija dijeli službu za unutarnju reviziju s drugim tijelima Unije koja djeluju u istom području politike ako služba za unutarnju reviziju jednog tijela Unije nije troškovno učinkovita.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

GU HOME nastavit će provoditi svoju strategiju za borbu protiv prijevara u skladu s Komisijinom strategijom za borbu protiv prijevara (CAFS) kako bi se, među ostalim, osiguralo da su unutarnje kontrole Komisije povezane s borbom protiv prijevara usklađene s tom strategijom i da je njezin pristup upravljanju rizikom od prijevara osmišljen tako da omogućuje utvrđivanje područja s rizikom od prijevare i odgovarajućih rješenja.

Kad je riječ o podijeljenom upravljanju, države članice osiguravaju zakonitost i pravilnost rashoda navedenih u financijskim izvještajima podnesenima Komisiji. U tom kontekstu države članice poduzimaju sve potrebne mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti. Kao i u trenutačnom programskom ciklusu 2014.–2020. države članice obvezne su uspostaviti postupke za otkrivanje nepravilnosti i borbu protiv prijevara u kombinaciji s posebnom delegiranom uredbom Komisije o izvješćivanju o nepravilnostima. Mjere borbe protiv prijevara i dalje će biti horizontalno načelo i obveza svih država članica.

Kad je riječ o neizravnom upravljanju, mjere povezane s borbom protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti navedene su, među ostalim, u članku 50. Uredbe o agenciji eu-LISA i u glavi X. Financijske uredbe agencije eu-LISA.

Agencija eu-LISA posebno sudjeluje u aktivnostima za sprečavanje prijevara koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara i bez odgode obavješćuje Komisiju o slučajevima navodne prijevare i drugim financijskim nepravilnostima u skladu sa svojom unutarnjom strategijom za borbu protiv prijevara.

Nadalje, GU HOME, kao partnerska glavna uprava, na temelju OLAF-ove metodologije izradio je i proveo svoju strategiju za borbu protiv prijevara. Decentralizirane agencije, među ostalim eu-LISA, obuhvaćene su područjem primjene te strategije. U zaključku godišnjeg izvješća o radu GU-a HOME za 2020. navedeno je da su postupci sprečavanja i otkrivanja prijevara funkcionirali na zadovoljavajući način te su stoga pridonijeli jamstvu o ostvarenju ciljeva unutarnje kontrole.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif. 74	zemalja EFTA-e 75	zemalja kandidatkinja 76	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
4.	11.1002 – Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)	dif.	NE	NE	DA	NE
4.	11.02.01 – „Instrument za upravljanje granicama i vize”	dif.	NE	NE	DA	NE
4.	11.01.01 – Rashodi za potporu „Fondu za integrirano upravljanje granicama (IBMF) – instrument za upravljanje granicama i vize (BMVI)”	nedif.	NE	NE	DA	NE

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj

dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[XX YY YY YY]

DA/NE

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Migracije i granice

Glavna uprava: UNUTARNJI POSLOVI

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

11.10.02 – Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)

Obveze

(1a)

19,945

22,825

12,800

68,370

Plaćanja

(2a)

19,945

22,825

12,800

68,370

11.02.01 – Upravljanje granicama i vizna politika

Obveze

(1b)

33,400

50,958

14,100

112,558

Plaćanja

(2b)

19,661

34,260

12,420

12,292

78,633

UKUPNA odobrena sredstva
za GU ZA UNUTARNJE POSLOVE

Obveze

=1a+1b+3

53,345

73,783

26,900

180,928

Plaćanja

=2a+2b

39,606

57,085

25,220

25,092

147,003

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)	53,345	73,783	26,900	26,900	180,928
	Plaćanja	(5)	39,606	57,085	25,220	25,092	147,003
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 4. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	=4+6	53,345	73,783	26,900	26,900	180,928
	Plaćanja	=5+6	39,606	57,085	25,220	25,092	147,003

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze	(4)	53,345	73,783	26,900	26,900	180,928
	Plaćanja	(5)	39,606	57,085	25,220	25,092	147,003
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–6. višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)	Obveze	=4+6	53,345	73,783	26,900	26,900	180,928
	Plaćanja	=5+6	39,606	57,085	25,220	25,092	147,003

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
Glavna uprava: <…….>
• Ljudski resursi
• Ostali administrativni rashodi
GLAVNA UPRAVA<…….>UKUPNO	Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1.–7.
višegodišnjeg financijskog okvira

Obveze

53,345

73,783

26,900

180,928

Plaćanja

39,606

57,085

25,220

25,092

147,003

eu-LISA: raščlamba rashoda po naslovu

eu-LISA
	Odobrena sredstva	2024.	2025.	2026.	2027.	Ukupno
Naslov 1.: Rashodi za osoblje	CA	0,520	1,040	1,040	1,125	3,725
	PA	0,520	1,040	1,040	1,125	3,725
Naslov 2.: Rashodi za infrastrukturu i poslovanje	CA			11,760	11,675	23,435
	PA	—	—	11,760	11,675	23,435
Naslov 3.: Rashodi poslovanja	CA	19,425	21,785			41,210
	PA	19,425	21,785	—	—	41,210
UKUPNO	CA	19,945	22,825	12,800	12,800	68,370
	PA	19,945	22,825	12,800	12,800	68,370

Ovim izdacima obuhvatit će se troškovi povezani s:

·razvojem i održavanjem platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize,

·progresivnim zapošljavanjem pet dodatnih privremenih djelatnika (AD) i pet ugovornih djelatnika za razvoj i održavanje platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize od 2023.

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate				Godina		Godina		Godina		Godina		UKUPNO
				2024		2025.		2026.		2027.
	Faza	Vrsta	Prosječni trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak

POSEBNI CILJ br. 1: Platforma EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize (uspostava i održavanje)
– Rezultat	Početno ustrojstvo	Dizajn			6,562		1,666						8,228
– Rezultat		Izrada			3,108		4,736						7,844
– Rezultat		Testiranje			1,252		5,087						6,339
– Rezultat		Uvođenje			—		2,193						2,193
– Rezultat		Hardver i infrastruktura			7,447		7,564						15,011
– Rezultat		Prilagodba VIS-a – početna migracija			0,146		0,148						0,294
– Rezultat		Prilagodba VIS-a – sinkronizacija			0,130		0,132						0,261
– Rezultat		Hardver i infrastruktura za prilagodbu VIS-a			1,300		1,300						2,600
– Rezultat		Integracija i prilagodba + hardver i infrastruktura (države članice)			33,400		50,100						83,500
– Rezultat		Osposobljavanja (države članice)					0,858						0,858
– Rezultat	Održavanje	periodični troškovi – korisnička podrška platforme za digitalno podnošenje zahtjeva, ad hoc rješenja,							7,031		6,992		14,023
– Rezultat		periodični troškovi hardvera i infrastrukture							3,266		3,287		6,553
		periodični troškovi – licencije							2,504		2,520		5,024
– Rezultat		troškovi održavanja i rada (države članice)					—		14,100		14,100		28,200
Međuzbroj za posebni cilj br. 1					53,345		73,783		26,900		26,900		180,928
POSEBNI CILJ br. 2: Broj izdanih digitalnih viza (u milijunima)
Međuzbroj za posebni cilj br. 2				16,10	—	18,10	—	18,10	—	18,10	—	70,40	—
UKUPNO za ciljeve 1. i 2.				nije primjenjivo	53,345	nije primjenjivo	73,783	nije primjenjivo	26,900	nije primjenjivo	26,900	nije primjenjivo	180,928

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva – GU HOME

–✓ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
N 77

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj za NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Izvan NASLOVA 7. 78 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.4.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva – eu-LISA

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–✓ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

eu-LISA
Ljudski resursi	0,520	1,040	1,040	1,125	3,725
Ostali administrativni rashodi
UKUPNO	0,520	1,040	1,040	1,125	3,725

3.2.4.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa – GU HOME

–☑ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije)
20 01 02 03 (delegacije)
01 01 01 01 (neizravno istraživanje)
01 01 01 11 (izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 79
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 xx yy zz 80	– u sjedištima
	– u delegacijama
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
UKUPNO

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

3.2.4.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa – eu-LISA

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–✓ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

eu-LISA	2024.	2025.	2026.		2027.
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
AD	5	5	5	5	5
Vanjsko osoblje
CA	3	3	3	5	5
UKUPNO za eu-LISA	8	8	8	10	10

Opis zadaća:

FAZA PROVEDBE (2024., 2025.)

Bit će potrebno 6 EPRV-a (4 člana privremenog osoblja, 2 člana ugovornog osoblja) za izradu specifikacija/prikupljanje zahtjeva, kao i zadaća analize i projektiranja u suradnji s ugovarateljima, čime će se dobiti potrebna kombinacija stručnog znanja u području arhitekture IT-a, ispitivanja, sigurnosti i zaštite podataka.

Upravljanje projektima i programima i upravljanje poslovnim odnosima. Iako nakon početka rada platforme profil voditelja projekta zamjenjuje profil vlasnika proizvoda, manji dio dodijeljenog profila voditelja projekta treba zadržati i nakon početka rada platforme, uglavnom za razvoj proizvoda, adaptivne projekte održavanja i izdanja.

2 EPRV-a (1 član privremenog osoblja, 1 član ugovornog osoblja) koji kombiniraju različite tehničke profile bit će potrebna već tijekom faze provedbe kako bi se zajamčila usklađenost i uključivanje rješenja u postojeću infrastrukturnu i mrežnu arhitekturu, komponente i standarde. Stoga je potrebno uzeti u obzir profile kvalificirane za infrastrukturu, mrežu, usluge upravljanja podatkovnim centrima i upravljanje proizvodima/uslugama. Osim toga, u procjenama za fazu provedbe potrebno je uzeti u obzir aktivnosti u području transverzalnih usluga (nabava, financije i ljudski resursi).

OPERATIVNA FAZA (2026., 2027.)

Nakon početka rada potrebno je 10 EPRV-a (5 članova privremenog osoblja, 5 članova ugovornog osoblja) kako bi se osigurala visoka dostupnost usluga koje se pružaju državama članicama putem pouzdanog i visokokvalitetnog operativnog upravljanja 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. Kako bi se zajamčio visok kontinuitet, većina tehničkih profila koji se upotrebljavaju tijekom faze provedbe nastavit će raditi na proizvodu. Ukupno, za rad platforme bit će potrebni resursi za potporu na 1. i 2. razini, upravljanje sigurnošću, kontinuitet poslovanja i zaštitu podataka, upravljanje ispitivanjem i tranzicijom, upravljanje infrastrukturom, mrežom i podatkovnim centrom, usluge vlasnika proizvoda/usluga, kao i arhitekturu IT-ja, potporu projektima i upravljanje poslovanjem i odnosima. Zadaće koje treba izvršiti odnose se na upravljanje platformom, infrastrukturom, mrežom, sigurnošću itd. tijekom svakodnevnog rada, ali i tijekom upravljanja tehničkim promjenama koje proizlaze iz korektivnog i adaptivnog održavanja.

3.2.5.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Prijedlog/inicijativa:

–✓ može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Budući da odobrena sredstva potrebna za razvoj platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize (2024./2025.) i tekuće troškove (od 2026.) nisu planirana u okviru proračuna agencije eu-LISA, sredstva potrebna za razvoj i održavanje platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize (68,370 milijuna EUR u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027.) stavit će se na raspolaganje poravnanjem s proračunom BMVI-ja (11.02.01 – „instrument za upravljanje granicama i vize”) za odgovarajuće iznose:

Troškovi razvoja i tekući troškovi na nacionalnoj razini financirat će se u okviru programa BMVI-ja.

–◻ zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije, odgovarajuće iznose te instrumente čija se upotreba predlaže.

–◻ zahtijeva reviziju VFO-a.

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.

3.2.6.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–◻ ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻ predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

	Godina N 81	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–◻ Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–☑ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻ na vlastita sredstva

–☑ na ostale prihode

–navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 82
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….		Namjenski prihodi p.m.

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

11.1002 (eu-LISA), 11.0201 (BMVI)

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

Proračun uključuje doprinos zemalja koje su se pridružile provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine i mjera povezanih s digitalizacijom viza, kako je utvrđeno njihovim sporazumima koji su na snazi. Procjene se temelje na izračunima prihoda namijenjenih provedbi schengenske pravne stečevine, dobivenih od država (Island, Norveška i Švicarska) koje u opći proračun Europske unije (potrošene uplate) trenutačno uplaćuju godišnji iznos za odgovarajuću financijsku godinu koji se izračunava u skladu s njihovim bruto domaćim proizvodom kao postotak bruto domaćeg proizvoda svih država sudionica. Izračun se temelji na podacima EUROSTATA koji podliježu znatnim odstupanjima ovisno o gospodarskoj situaciji država sudionica.

(1) Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

(2) Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).

(3) https://www.consilium.europa.eu/hr/council-eu/preparatory-bodies/visa-working-party/

(4) Predsjedništvo Vijeća Europske unije, e-Visa: Improving the current visa process with online visa application (E-viza: poboljšanje trenutačnog postupka izdavanja viza primjenom internetskog postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje vize), 12546/17, listopad 2017.

(5) Predsjedništvo Vijeća Europske unije, e-Visa: Improving the current visa process with digital visa (E-viza: poboljšanje trenutačnog postupka izdavanja viza primjenom digitalnih viza), 11816/17; rujan 2017.

(6) Uredba (EU) 2019/1155 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 188, 12.7.2019., str. 25.).

(7) Uredba (EU) 2021/1134 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EZ) br. 810/2009, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861, (EU) 2019/817 i (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP u svrhu reforme viznog informacijskog sustava (SL L 248, 13.7.2021., str. 11.).

(8) Uredba (EU) br. 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.) (dalje u tekstu „sustav ulaska/izlaska/EES”).

(9) Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226, (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.) (dalje u tekstu „Uredba o ETIAS-u”).

(10) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Prilagodba zajedničke vizne politike novim izazovima, COM(2018) 251 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52018DC0251&qid=1648305431317&from=EN .

(11) Uvodna izjava 20. Uredbe (EU) 2019/1155.

(12) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o novom paktu o migracijama i azilu, COM(2020) 609 final, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020DC0609 .

(13) Prilog I. Uredbi (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 303, 28.11.2018., str. 39.).

(14) Države članice mogu se bilateralno dogovoriti da ih u trećoj zemlji zastupa druga država članica putem sporazumâ o zastupanju. To znači da u trećim zemljama čijim su državljanima potrebne vize ne postoje konzulati svih država članica.

(15) Studija za procjenu različitih opcija povezanih s digitalizacijom postupka izdavanja viza i potporu pripremi procjene učinka – završno izvješće dostupno na: https://ec.europa.eu/home-affairs/study-assess-various-options-related-visa-process-digitalisation-and-support-preparation-impact_en

(16) Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.) i Uredba (EU) 2019/1155 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 188, 12.7.2019., str. 25.).

(17) Uredba (EU) 2017/1370 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1683/95 o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za vize (SL L 198, 28.7.2017., str. 24.).

(18) Podložnost naljepnice vize prijevari obrazložena je u Provedbenoj odluci Komisije C(2020) 2672 od 30. travnja 2020. o uvođenju digitalnog pečata na jedinstvenom obrascu za vize. Provedbena odluka donesena je nakon što su u državama članicama otkriveni mnogi slučajevi krivotvorenja nove naljepnice vize nedugo nakon njezina uvođenja (prosinac 2019.).

(19) Na primjer, Europska turistička udruga procijenila je u ispitivanju iz 2018. da trenutačni postupak izdavanja viza odvraća 25 % putnika iz Indije od toga da na schengensko područje gledaju kao na odredište putovanja. To stoga potvrđuje da obveza posjedovanja vize odvraća neke putnike koji moraju imati vizu od putovanja u EU: https://www.etoa.org/eu-schengen-visa-long-haul-markets/

(20) Podložnost naljepnice vize prijevari obrazložena je u Provedbenoj odluci Komisije C(2020) 2672 od 30. travnja 2020. o uvođenju digitalnog pečata na jedinstvenom obrascu za vize. Provedbena odluka donesena je nakon što su u državama članicama otkriveni mnogi slučajevi krivotvorenja nove naljepnice vize nedugo nakon njezina uvođenja (prosinac 2019.).

(21) Kao što je Uredba o interoperabilnosti (Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85.).

(22) Uredba (EU) 2021/1134 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. Revidirana Uredba o VIS-u omogućit će temeljitije sigurnosne provjere podnositelja zahtjeva za izdavanje vize, ukloniti informacijske praznine u pogledu sigurnosti boljom razmjenom informacija među državama članicama, proširiti vizni informacijski sustav kako bi se uključile vize za dugotrajni boravak i boravišne dozvole te omogućiti suzbijanje otmica i trgovine djecom snižavanjem dobi za uzimanje otisaka prstiju maloljetnih osoba. Zajedno s drugim novim i nadograđenim informacijskim sustavima, novi vizni informacijski sustav trebao bi biti spreman za upotrebu i u potpunosti interoperabilan do kraja 2023.

(23) Pravna osnova ETIAS-a: Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).

(24) EES će biti interoperabilan s VIS-om i drugim informacijskim sustavima EU-a tako da se sve informacije unakrsno provjeravaju (npr. sustavi će davati informacije o tome ima li nositelj vize već spis u EES-u).

(25) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(26) Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 29, 31.1.2020., str. 7.).

(27) COM(2020) 690 final, Program rada Komisije za 2021., Vitalna Unija u nestabilnom svijetu, str. 6.

(28) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću „Strategija za potpuno funkcionalno i otporno schengensko područje”, COM(2021) 277 final.

(29) COM(2021) 118 final, Komunikacija Komisije – Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće .

(30) Posebno Uredbe (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1683/95, Uredbe Vijeća (EZ) br. 333/2002, Uredbe Vijeća (EZ) br. 693/2003, Uredbe Vijeća (EZ) br. 694/2003 i Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma.

(31) Uz iznimku Irske, koja ne sudjeluje u viznoj politici Unije. U pogledu Cipra, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske odredbe ove Uredbe čine odredbe koje se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini ili su na drugi način s njome povezane u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. u vezi s Odlukom Vijeća (EU) 2017/1908 odnosno članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011.

(32) Island, Norveška, Lihtenštajn i Švicarska.

(33) Study on the feasibility and implications of options to digitalise visa processing (Studija izvedivosti i posljedica opcija za digitalizaciju obrade viza), 2019. , https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/4cb4fbb8-4c82-11ea-b8b7-01aa75ed71a1

(34) Studija za procjenu različitih opcija povezanih s digitalizacijom postupka izdavanja viza i potporu pripremi procjene učinka – završno izvješće dostupno na: https://ec.europa.eu/home-affairs/study-assess-various-options-related-visa-process-digitalisation-and-support-preparation-impact_en

(35) Prema primjenjivim pravilima Zakonika o vizama (Uredba (EZ) br. 810/2009), biometrijski podaci u načelu se prikupljaju svakih 59 mjeseci, počevši od datuma prvog prikupljanja; u ostalim slučajevima kopiraju se iz prethodnog zahtjeva.

(36) Na temelju Zakonika o vizama države članice dužne su Komisiji prijaviti svaki znatan gubitak praznih naljepnica vize (članak 37. stavak 2.).

(37) To je uključeno u izračun troškova i koristi, uz pretpostavku da će se 3 % zahtjeva i dalje podnositi u papirnatom obliku. To bi se odnosilo na podnositelje zahtjeva koji ne mogu podnijeti zahtjev na internetu ili podnositelje zahtjeva od kojih se zahtijeva da dostave popratne isprave u papirnatom obliku. Budući da će podnošenje zahtjeva digitalnim sredstvima biti mnogo jednostavnije nego u papirnatom obliku u konzulatu, taj postotak će biti vrlo nizak.

(38) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.–15.).

(39) Projekt proveden s agencijom eu-LISA radi izrade i ispitivanja prototipa buduće internetske platforme EU-a za podnošenje zahtjeva za izdavanje vize pokrenut u rujnu 2020. u skladu sa sporazumom o razini usluga koji su sklopili GU HOME i eu-LISA 27. srpnja 2020. Svrha je projekta analizirati troškove te tehničke i pravne zahtjeve buduće internetske platforme EU-a za podnošenje zahtjeva. Završno izvješće o projektu trebalo bi se podnijeti do listopada 2021.

(40) Na temelju studije izvedivosti o digitalnoj vizi iz 2019. procjenjuje se da će to trajati tri godine.

(41) Napominje se da taj prosječni trošak odstupa od onog prikazanog u trećoj opciji. Uzrok je to što 17 država članica koje su odabrane u trećoj opciji politike čini otprilike 75 % svih država članica, ali se na njih odnosi samo 43 % zahtjeva za izdavanje vize. Zbog toga se troškovi infrastrukture ne mogu linearno skalirati na temelju broja država članica koje odluče sudjelovati.

(42) C(2020) 2672. Tom provedbenom odlukom određuje se da sve države članice primjenjuju digitalni pečat najkasnije dvije godine nakon obavijesti (tj. 1. svibnja 2022.).

(43) Uvodna izjava 20. Uredbe (EU) 2019/1155.

(44) COM(2021) 118 final, Komunikacija Komisije – Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće.

(45) Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

(46) Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).

(47) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(48) Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 29, 31.1.2020., str. 7.).

(49) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama).

(50) Uredba Vijeća (EZ) br. 1683/95 od 29. svibnja 1995. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za vize (SL L 164, 14.7.1995., str. 1.).

(51) Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (SL L 239, 22.9.2000., str. 19.).

(52) Uredba Vijeća (EZ) br. 333/2002 od 18. veljače 2002. o jedinstvenom obliku obrazaca za unošenje vize koju države članice izdaju nositeljima putnih isprava koje država članica koja sastavlja obrazac ne priznaje (SL L 53, 23.2.2002., str. 4.).

(53) Uredba Vijeća (EZ) br. 693/2003 od 14. travnja 2003. o uspostavi posebnog Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu (FTD), Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD), izmjeni Zajedničkih konzularnih uputa, te Zajedničkog priručnika (SL L 99, 17.4.2003., str. 8.).

(54) Uredba Vijeća (EZ) br. 694/2003 od 14. travnja 2003. o jedinstvenim obrascima za Dokument o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i Dokument o pojednostavljenom željezničkome tranzitu (FRTD), kako je određeno Uredbom (EZ) br. 693/2003 (SL L 99, 17.4.2003., str. 15.).

(55) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(56) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.–15.).

(57) Ova Uredba nije obuhvaćena područjem primjene mjera iz Odluke Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u provedbi nekih odredbi schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(58) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(59) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(60) SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(61) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(62) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(63) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(64) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.–98.).

(65) [SL C …].

(66) Uredba Vijeća (EZ) br. 1683/95 od 29. svibnja 1995. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za vize (SL L 164, 14.7.1995., str. 1.).

(67) Uredba Vijeća (EZ) br. 333/2002 od 18. veljače 2002. o jedinstvenom obliku obrazaca za unošenje vize koju države članice izdaju nositeljima putnih isprava koje država članica koja sastavlja obrazac ne priznaje (SL L 53, 23.2.2002., str. 4.).

(68) Uredba Vijeća (EZ) br. 694/2003 od 14. travnja 2003. o jedinstvenim obrascima za Dokument o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i Dokument o pojednostavljenom željezničkome tranzitu (FRTD), kako je određeno Uredbom (EZ) br. 693/2003 (SL L 99, 17.4.2003., str. 15.).

(69) Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama ( SL L 239, 22.9.2000., str. 19. ).

(70) Uredba Vijeća (EZ) br. 693/2003 od 14. travnja 2003. o uspostavi posebnog Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu (FTD), Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD), izmjeni Zajedničkih konzularnih uputa, te Zajedničkog priručnika (SL L 99, 17.4.2003., str. 8.).

(71) Uredba (EU) br. 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.)

(72) Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(73) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(74) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(75) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(76) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(77) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(78) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(79) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(80) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(81) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(82) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

Choose the experimental features you want to try