EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 18.10.2022.

COM(2022) 549 final

2022/0339(NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o jačanju solidarnosti koje se temelji na boljoj koordinaciji nabave plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena

OBRAZLOŽENJE

KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Odgovor na promjenjivu situaciju

Ničim izazvana ratna agresija Rusije na Ukrajinu i njezino korištenje opskrbom energijom kao oružjem razotkrili su ovisnost Unije o ruskim fosilnim gorivima, na kušnju stavili naše alate za jamčenje sigurnosti opskrbe i podigli cijene energije na dosad nezabilježene razine.

Tijekom protekle godine, Komisija je predstavila i provela nekoliko inicijativa, pri čemu je postupno prešla s pružanja smjernica državama članicama na uspostavu integrirane strategije za sigurnost opskrbe 1 koja se prema potrebi temelji na pravnim instrumentima. To uključuje nedavnu hitnu intervenciju za rješavanje problema visokih cijena 2 koja npr. obuhvaća koordinirano smanjenje potražnje za električnom energijom (posebno tijekom vršnih sati), poboljšani paket instrumenata država članica za zaštitu potrošača i poduzeća od visokih cijena energije te solidarni doprinos iz fosilnog sektora. 

Nastavno na Komunikaciju „REPowerEU” Komisija i države članice pozvale su na uspostavu platforme EU-a za energiju 3 kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe. Platforma bi u duhu solidarnosti trebala podupirati države članice i ugovorne stranke Energetske zajednice i njihova poduzeća za plin u nabavi dodatne opskrbe UPP-om i plinom iz plinovoda kako bi se nadomjestila opskrba ruskim plinom.

Potreba za dodatnim hitnim mjerama

Trenutačna situacija uzrokuje gospodarske i socijalne poteškoće i u velikoj mjeri opterećuje građane i gospodarstvo. Rastuće cijene energije smanjuju kupovnu moć građana 4  i konkurentnost poduzeća 5 . Nestašice opskrbe plinom i električnom energijom te relativno neelastična potražnja za energijom doveli su do znatnog rasta cijena i volatilnosti cijena plina i električne energije u EU-u. Nacionalne mjere u borbi protiv tih trendova mogu dovesti do fragmentacije unutarnjeg tržišta i izostanka solidarnosti.

Ruska Federacija služi se plinom kao oružjem i manipulira tržištem namjernim prekidima protoka plina, što je dovelo do naglog porasta cijena energije u Uniji i tako ugrozilo gospodarstvo i sigurnost opskrbe u Uniji. Stoga je neophodan koordiniran i brz odgovor EU-a. Opskrba plinom iz Ruske Federacije znatno se smanjila i u rujnu 2022. iznosila 9 % naše opskrbe plinovodima, 14 % kad se uključi UPP, u usporedbi s 41 % udjela ruskog plina iz plinovoda i 45 % kad se uključi UPP iz 2021. Vjerojatna sabotaža plinovoda Sjeverni tok 1 povećava potrebu za brzim i trajnim nadomještanjem ruskih količina plina. Osim smanjenja potražnje, mjera energetske učinkovitosti i povećanja obnovljivih izvora energije, nedostatke u opskrbi morat će se, ako ih nije moguće zamijeniti na drugi način, popuniti nabavom istovjetnih količina plina od drugih dobavljača, uglavnom UPP-a.

U usporedbi s ovom zimom, poduzeća bi se mogla suočiti s ozbiljnim poteškoćama pri popunjavanju skladišta plina za sljedeću zimu (2023./2024.) zbog dva problema. Prvo, vrlo je vjerojatno da će zbog trenutačne političke situacije u EU iz Rusije stići manje plina iz plinovoda, a najvjerojatnije ga neće biti uopće. Drugo, cilj je popuniti 90 % skladišnih kapaciteta plina u odnosu na 80 % za ovu zimu, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2022/1032 o skladištenju plina. U toj situaciji i na temelju postojećeg zakonodavstva i drugih inicijativa, agregiranje potražnje EU-a i zajednička nabava mogli bi biti koristan alat za pomoć državama članicama da ispune ciljeve utvrđene u Uredbi o skladištenju plina.

Ciljevi prijedloga

Komisija stoga Komisija predlaže ovu hitnu uredbu čiji je cilj ublažiti učinak na cijenu plina rješavanjem pitanja ponude i potražnje, osigurati sigurnost opskrbe 6 u cijeloj Europskoj uniji i ojačati solidarnost.

Uredba sadržava četiri glavna elementa koji će dosljedno raditi na snižavanju cijena te jačanju solidarnosti i sigurnosti opskrbe.

Prvo, agregiranjem potražnje za plinom u EU-u i zajedničkom nabavom plina EU će moći iskoristiti svoju zajedničku kupovnu moć kako bi ispregovarao bolje cijene i smanjio rizik od toga da se države članice međusobno nadmeću na već ionako ograničenom tržištu i time kontraproduktivno povećavaju cijene. Time će se povećati transparentnost, a osobito pomoći manjim državama članicama koje su u nepovoljnijem položaju kao kupci. Kratkoročni fokus u skladu s člankom 122. bit će na koordinaciji i agregiranju potražnje kako bi se poduprlo punjenje skladišta za sljedeću sezonu punjenja koja uskoro stiže. 

Drugo, prijedlog sadržava cijeli paket mjera za cijene plina kako bi se riješile prekomjerne razine i osigurale pravedne cijene plina i električne energije i u kriznoj situaciji. Ovim se prijedlogom pruža sigurnost u pogledu cijene koja će se primjenjivati u kontekstu nestašice plina u slučaju proglašenja izvanredne situacije. Predlaže se i dopunska referentna vrijednost za nabavu ukapljenog prirodnog plina (UPP) kako bi se osigurala reprezentativna referentna vrijednost za uvoz ukapljenog prirodnog plina na koju ne utječu ruske manipulacije. Kako bi se riješio problem prekomjerne volatilnosti na tržištima, uključuje mehanizme za ublažavanje volatilnosti na tržištima budućnosnica pomoću mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti cijena kojim se ograničavaju ekstremne promjene cijena u kratkom vremenskom razdoblju („sustav za prekid trgovanja”).

Treće, zajednički pristup ograničavanju cijena zahtijeva solidarnost u cijeloj Uniji. Budući da nisu sve države članice sklopile međusobne sporazume o solidarnosti, Komisija predlaže aranžmane koji se izravno primjenjuju u situacijama kad ne postoje takvi sporazumi o solidarnosti. Predložit će i proširenje obveze pružanja solidarnosti na države članice koje nisu povezane s terminalima za UPP. Time ćemo osigurati da smo spremni djelovati u slučaju da ti sporazumi budu potrebni. Komisija razmatra i potrebu za daljnjim prijedlozima za situacije u kojima se neke regije suočavaju s većim problemima u opskrbi od drugih.

Konačno, trebalo bi biti moguće daljnje smanjenje potražnje za plinom uz istodobno osiguravanje da su potrošači na odgovarajući način zaštićeni od nestašica. EU je već ojačao svoje alate za uštedu plina i električne energije. Međutim, za ostvarenje potrebnih ciljeva smanjenja potražnje neophodna je potpuna provedba dogovorenih propisa. To će nam pomoći da prevladamo daljnje poremećaje u opskrbi plinom i smanjimo pritisak na međunarodna tržišta plina i posljedično cijene. Komisija će pomno pratiti mjere za smanjenje potražnje i spremna je aktivirati uzbunjivanje na razini EU-a ili čak revidirati ciljeve smanjenja potražnje ako se pokaže da dobrovoljne mjere za smanjenje nisu dovoljne za osiguravanje dostatne opskrbe plinom tijekom zime.

Glavni elementi prijedloga

(1)Zajednička nabava i učinkovit rad plinske infrastrukture

(a) Zajednička nabava

Prijedlogom se rješavaju ta hitna pitanja i to izradom privremenog alata za zajedničku nabavu u skladu sa zahtjevom država članica 7 . Iznimno je hitno da taj alat bude spreman najkasnije početkom proljeća 2023., a posebno prije sljedeće sezone punjenja skladišta. Imajući to na umu, predlaže se brzo uvođenje središnjih načela zajedničke nabave u skladu s člankom 122. u najkraćem mogućem roku, te bi se stoga određeni broj tih elemenata trebao primjenjivati na privremenoj osnovi.

Prijedlogom zajedničke nabave uspostavlja se postupak od dva koraka: prvo, agregiranje potražnje za prirodnim plinom; drugo, moguća zajednička nabava u okviru platforme za energiju.

i.Prvi korak: Agregiranje potražnje

Kao prvi korak, poduzeća koja kupuju plin agregiraju svoju potražnju preko pružatelja usluga koji organizira taj postupak i kojeg je u tu svrhu ugovorila Komisija u okviru postupka javne nabave. Poduzeća mogu svoju potražnju za plinom (u pogledu količine, vremena isporuke, trajanja i mjesta) dostaviti pružatelju usluga kroz informatičko rješenje za prikupljanje tih podataka. Pružatelj usluge bi te podatke, uz odgovarajuću zaštitu povjerljivih informacija, objavio na svojoj internetskoj stranici, tražeći ponude putem javnog natječaja za količine prirodnog plina koje odgovaraju agregiranoj potražnji. Taj bi korak bio dobrovoljan, osim što bi, zbog važnosti punjenja skladišta, države članice trebale zahtijevati da njihova poduzeća u postupak agregiranja potražnje uključe količine jednake najmanje 15 % (oko 13.5 milijardi kubičnih metara za cijeli EU) njihove ciljane količine skladištenja za sljedeću godinu 8 . Poduzeća koja bi sudjelovala u agregiranju potražnje na temelju obveze ipak bi mogla odlučiti hoće li stvarno kupiti plin nakon postupka agregiranja. Nadalje, nabavljeni plin ne mora se nužno upotrebljavati za punjenje skladišta.

S obzirom na važnost punjenja skladišta, posebno sljedeće godine, mehanizam za zajedničku nabavu plina imao bi veću snagu na tržištu i pridonio ublažavanju nesigurnosti i neuobičajeno visokih cijena kakve su opažene tijekom ovogodišnje sezone punjenja.

S obzirom na hitnost, pružatelj usluga trebao bi biti postojeće poduzeće koje ima detaljno znanje o energetskim tržištima te odgovarajuće informatičke alate i stručno znanje za obavljanje tih zadaća. Zajednička nabava otvorena je za sudjelovanje poduzeća iz ugovornih stranaka Energetske zajednice (zapadni Balkan, Ukrajina, Moldova i Gruzija).

ii.Drugi korak: Koordinirana nabava plina

U drugom koraku poduzeća koja su sudjelovala u prethodno opisanom postupku agregiranja potražnje mogu odlučiti osnovati konzorcij za nabavu plina kako bi sklopila ugovore s dobavljačima koji su ponudili plin u okviru tog postupka. Dakle, mogli bi odlučiti kupiti plin zajednički i koordinirati elemente svojih pozicija kao što su količine, cijene, točke i vrijeme isporuke. Jedinstveni konzorcij za nabavu plina sa snažnom kupovnom moći povećava vjerojatnost postizanja boljih cijena, no moglo bi se formirati više od jednog konzorcija zbog različitih obrazaca potražnje poduzeća u EU-u. Trebalo bi osigurati poštovanje pravila tržišnog natjecanja (vidjeti u nastavku „Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a”).

iii. Ad hoc mehanizmi upravljanja

Prethodno navedene mjere trebale bi biti popraćene odgovarajućom upravljačkom strukturom kako bi se osigurala djelotvorna koordinacija za postizanje ciljeva. Stoga bi na ad hoc osnovi trebalo osnovati upravljački odbor koji će se sastojati od predstavnika Komisije i država članica i nadzirati postupak a) agregacije potražnje i b) koordinirane nabave plina. Upravljački odbor može osigurati transparentnost postupka i pružiti smjernice kako bi se osiguralo da se pri zajedničkoj nabavi djelotvorno poštuju načela sigurnosti opskrbe i energetske solidarnosti.

Prijedlog je pažljivo uravnotežen i u skladu s načelom proporcionalnosti. Sadržava određne nužne obvezne elemente, na primjer udruživanje potražnje radi punjenja skladišta, no njima se ne ograničava sloboda poduzeća da odluče hoće li, ovisno o uvjetima koji se nude u okviru postupka agregiranja potražnje, plin kupiti ili ne. Cilj je zajedničke nabave poduprijeti poduzeća EU-a u njihovim nastojanjima da nabave dodatni plin i pomoći osigurati ravnopravniji pristup novim ili dodatnim izvorima plina s obzirom na trenutačnu akutnu prijetnju sigurnosti opskrbe. Osim toga, prijedlogom se odgovara na snažan interes većeg broja država članica za poslovanjem u konzorcijima za nabavu plina, podložno relevantnim razmatranjima o tržišnom natjecanju.

Konkretno, kako je opisano, nadmetanje za agregiranu potražnju za plinom preko pružatelja usluga moglo bi imati ključnu ulogu u pomaganju državama članicama da napune skladišta plina za zimu 2023./2024. Time bi se zahvaljujući pravednijoj distribuciji plina mogla ojačati i solidarnost EU-a. Agregiranjem potražnje i zajedničkom nabavom mogao bi se smanjiti i rizik za pojedinačna poduzeća za plin u nekim državama članicama od plaćanja previsoke cijene plina ugovorene na napetim kratkoročnim tržištima. Moglo bi se pomoći i manjim poduzećima iz EU-a, uključujući u zemljama bez izlaza na more koje nemaju potrebno iskustvo u ugovaranju nabave ukapljenog prirodnog plina, tako što će svoju potražnju agregirati prilikom ugovaranja isporuka UPP-a (koje bi mogle biti prevelike za pojedinačna poduzeća odjednom) te strukturirati opskrbu UPP-om u skladu sa svojim specifičnim potrebama. Zajedničkom bi se nabavom posebno poduprla poduzeća koja su plin prethodno nabavljala isključivo ili uglavnom od ruskih dobavljača. Zajedničkom nabavom osigurao bi se povoljniji tretman ili potpora opskrbi plinovima iz obnovljivih izvora kao što su biometan i vodik i plinom koji bi se inače ispustio ili spalio na baklji. Poduzeća koja sklapaju ugovore u skladu s ovom Uredbom trebalo bi potaknuti da se koriste standardom UN-ova Partnerstva za kontrolu metana iz nafte i plina 2.0 za mjerenje emisija metana u lancu opskrbe Europske unije te izvješćivanje o njima i njihovu provjeru. Konačno, budućom zajedničkom nabavom mogao bi se ojačati potencijal za opskrbu energijom iz obnovljivih izvora kako bi se osigurao pristup budućem uvozu vodika iz izvora izvan EU-a.

(b)Učinkovit rad plinovoda i terminala za UPP

U predloženoj uredbi razmatraju se i najučinkovitiji načini rada plinovoda i terminala za UPP.

Diversifikacija izvora opskrbe radi odmaka od ruskih izvora mijenja obrasce protoka plina u EU-u. Na taj način rute od terminala za UPP do centara potrošnje mogu postati relevantnije od trenutačno dominantnog istočno-zapadnog smjera protoka plinovoda. Međutim, te promjene u protoku plina mogu dovesti do zagušenja (ugovornih i fizičkih) postojećih plinovoda i terminala za UPP u EU-u.

Postojećim mjerama upravljanja zagušenjem za plinovode predviđaju se postupci „iskoristi ili izgubi”, čiji se rezultati vide tek nakon šest mjeseci. Nadalje, za njih je potreban administrativno složen postupak koji provodi nacionalno regulatorno u relevantnim državama članicama. Ovim se prijedlogom operatorima plinskih sustava pružaju alati za brzu reakciju na promjene u protoku plina i moguće ugovorno zagušenje. Konkretno, novim bi se pravilima moglo ubrzati stavljanje na tržište neiskorištenih dugoročnih kapaciteta u slučaju kratkoročnog zagušenja.

Nadalje, iznimno je važno optimizirati apsorpcijski kapacitet UPP-a na terminalima za UPP u EU-u i upotrebu sustava skladišta plina. Potrebna je platforma za transparentnost i razvoj organiziranog tržišta sekundarnih kapaciteta, kakvi već postoje za transport plina plinovodima. Prijedlog Komisije o reviziji Uredbe o plinu iz paketa za dekarbonizaciju tržišta vodika i plina 9 već sadržava odredbe u tu svrhu u člancima 10. i 31. Ovim se prijedlogom te odredbe stavljaju u prvi plan u okviru odgovora na krizu kako bi se u budućnosti izbjegle situacije u kojima se nalaze novi izvori plina, a terminali za UPP ili sustavi skladišta plina koriste neučinkovito bez potrebne transparentnosti.

(2) Sigurnost opskrbe

(a)Smanjenje potražnje

Sastavni je dio odgovora EU-a na pitanje sigurnosti opskrbe u trenutačnom zahtjevnom kontekstu proaktivno smanjenje potražnje za plinom, priprema za sve moguće poremećaje u opskrbi i izbjegavanje iscrpljivanja sustava skladišta plina. Komisija će prema potrebi predložiti aktiviranje sustava za uzbunjivanje na razini Unije u skladu s Uredbom o smanjenju potražnje (Uredba (EU) 2022/1369).

Svako je smanjenje potražnje dragocjeno kako bismo se što bolje pripremili za zimu 2023./2024. pa napunili podzemna skladišta plina do 90 %, kako je dogovoreno u Uredbi (EU) 2022/1032. Stoga bi se nastojanja da se smanji potražnju za plinom trebala nastaviti i nakon ožujka 2023. kako bi se podzemna skladišta plina napunila do 90 % kapaciteta, kako je dogovoreno u Uredbi (EU) 2022/1032. Komisija će pomno pratiti mjere za smanjenje potražnje i spremna je aktivirati uzbunjivanje na razini EU-a ili čak revidirati ciljeve smanjenja potražnje ako se pokaže da dobrovoljne mjere za smanjenje nisu dovoljne za osiguravanje dostatne opskrbe plinom tijekom zime. U međuvremenu bi države članice trebale aktivno poduzimati sve moguće mjere u skladu s Uredbom o potražnji za plinom kako bi smanjile potražnju za plinom i u skladu s europskim planom za smanjenje potražnje za plinom „Štednja plina za sigurnu zimu”, donesenim u srpnju 2022. Te mjere uključuju kampanje za informiranje javnosti, mjere za smanjenje potražnje u zgradama kojima upravljaju javna tijela te u komercijalnim i vanjskim prostorima.

Kako bi se ojačala pripravnost na moguća izvanredna stanja ove zime, prijedlogom se uvode nove odredbe povezane sa sigurnosti opskrbe navedene u nastavku. S obzirom na važnost toga da sve skupine potrošača doprinesu uštedi plina u okviru svojih mogućnosti, ovaj prijedlog uključuje odredbe kojima se državama članicama omogućuje da iznimno poduzmu mjere za smanjenje potrošnje zaštićenih kupaca koja nije nužna, pod uvjetom da se time ne smanjuje zaštita njihove osnovne potrošnje. Te mjere ni u kojem slučaju neće utjecati na ugrožene kupce koji nemaju prostora za smanjenje potrošnje i neće dovesti do isključivanja bilo kojeg zaštićenog kupca. Države članice mogle bi ponovno definirati tko su zaštićeni kupci, pod uvjetom da ugrožena kućanstva ostanu zaštićena u svim okolnostima.

(b)Proširenje obveze solidarne zaštite na kritične elektrane na plin

U skladu s postojećim regulatornim okvirom, u državama članicama u kojima kritične elektrane na plin imaju ključnu ulogu u sigurnosti opskrbe električnom energijom njih bi se moralo ograničiti na moguću štetu sigurnosti opskrbe električnom energijom drugih država članica, prije nego što im se dopusti da zatraže mjere solidarnosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1938. Kako bi se spriječili takvi negativni učinci prelijevanja na proizvodnju električne energije, predlaže se da države članice pod određenim uvjetima mogu podnijeti zahtjev za solidarnosti ako postoji rizik da elektrane na plin koje su potrebne za osiguravanje adekvatnosti elektroenergetskog sustava ne budu opskrbljene kritičnim količinama plina. Iz istog će razloga i države članice koje pružaju solidarnost imati pravo osigurati da rad njihovih kritičnih elektrana na plin nije ugrožen pri pružanju solidarnosti drugoj državi članici.

(c)Zadana pravila za bilateralnu solidarnost

Konkretnim mjerama iz ovog prijedloga uvodi se zadani mehanizam među državama članicama kako bi se osiguralo da si međusobno pomažu u opskrbi „kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti” (kućanstva, centralizirano grijanje i ključne socijalne usluge pod određenim uvjetima) i ključnih elektrana na plin u izvanrednoj situaciji koja dovede do ozbiljne nestašice plina. Trenutačnim pravilima o sigurnosti opskrbe uvedeno je načelo takve solidarnosti no njegova stvarna primjena u krizi zahtijeva detaljne tehničke i financijske aranžmane koji su trebali biti dogovoreni bilateralno među državama članicama. Međutim, dosad je dogovoreno samo šest od više od 40 potrebnih aranžmana. Predloženom uredbom se stoga utvrđuju pravila i postupci koji će se automatski primjenjivati među državama članicama koje nisu dogovorile bilateralne sporazume o solidarnosti. Temelji se na Preporuci Komisije (EU) 2018/177 i standardnom predlošku koji je Komisija predložila u Prilogu 2. prijedlogu COM(2021) 804, s potrebnim ažuriranjima kako bi se uzela u obzir činjenica da su se stanje na tržištu i sigurnost opskrbe otada znatno pogoršali.

Taj zadani mehanizam solidarnosti koji se primjenjuje ako ne postoje drugi bilateralni sporazuma uključuje sljedeće:

·solidarna naknada koju država članica koja je zatražila solidarnost plaća državi članici koja pruža solidarnost temeljit će se na prosječnoj tržišnoj cijeni plina na najrelevantnijoj burzi u 30 dana koji prethode zahtjevu za pomoć države članice. Prosjek se koristi zbog vjerojatne ekstremne volatilnosti cijena u kriznoj situaciji.

·Eventualni troškovi koji proizlaze iz sudskih ili arbitražnih postupaka zbog ograničavanja industrije neće biti uključeni u solidarnu naknadu koju trebaju platiti države članice. Ako takvi troškovi nastanu, morat će ih snositi država članica koja pruža solidarnost u skladu s vlastitim nacionalnim pravilima. Razlog tome je što je trošak naknade industriji koji proizlazi iz ograničenja djelomično pokriven cijenom plina te, ako bi se dio te naknade utvrđivao tužbama, njegov bi iznos bio vrlo neizvjestan i mogao uvelike premašiti troškove plina. Ta je nesigurnost u pogledu neizravnih troškova naknade bila velika prepreka sporazumima o solidarnosti. Međutim, države članice i dalje će se moći dogovoriti o različitim uvjetima naknade.

·Postupak za traženje i pružanje solidarnosti trebao bi, u mjeri u kojoj je to moguće, dati prednost dobrovoljnim tržišnim mjerama uz istodobno uzimanje u obzir činjenice da će solidarnost možda morati uključivati mjere kao što su oslobađanje strateških zaliha ili ograničavanje kao krajnja mjera u krizi. U prijedlogu se jasno navodi da povezane države članice nakon primitka zahtjeva za solidarnost moraju odgovoriti u roku od 12 sati i osigurati dogovorene mjere solidarnosti u roku od tri dana.

Obveza solidarnosti trenutačno se primjenjuje među državama članicama koje su povezane izravno ili preko treće zemlje. Ovim će se prijedlogom ta obveza primijeniti i na države članice s terminalima za UPP koji bi, čak i ako nisu izravno povezani, mogli pružiti solidarnost državi članici u izvanrednoj situaciji ako ona raspolaže infrastrukturom potrebnom za prihvat tog UPP-a.

(d)Dodjela kapaciteta u slučaju izvanrednog stanja na razini regije ili cijele Unije

Konačno, u prijedlogu se upućuje na mogućnost izvanrednog stanja na razini Unije ili na regionalnoj razini s velikim poremećajima u opskrbi plinom i nestašicama. U tom bi slučaju Unija trebala biti spremna brzo i koordinirano primijeniti različite mehanizme solidarnosti kako bi se ublažila krizna situacija. U tim izvanrednim okolnostima Vijeće bi trebalo moći odlučiti o učinkovitom mehanizmu raspodjele dostupnog plina državama članicama koje su pogođene izvanrednim stanjem na regionalnoj razini ili razini Unije, na temelju prijedloga Komisije. U takvom slučaju i ako ne postoji bilateralni sporazum o solidarnosti, cijenu plina isporučenog u okviru mehanizma solidarnosti trebalo bi definirati kao prosječnu tržišnu cijenu na najrelevantnijoj burzi tijekom 30 dana koji prethode zahtjevu za pomoć države članice (vidjeti i u nastavku 3.a).

(3)Mjere koje se odnose na visinu cijene plina

(a)Formula za određivanje cijene u zadanim sporazumima o solidarnosti

Kako je prethodno navedeno, solidarnost bi trebala biti zasnovana na pravičnoj naknadi i za države članice koje su zatražile solidarnost i za države članice koje pružaju solidarnost. Cijena plina postala je znatno nestabilnija od 2021., zbog čega je cijena na promptnom tržištu u kriznim situacijama manje primjerena kao osnova za pravičnu naknadu. Stoga se ovom Uredbom predlaže primjena prosječne tržišne cijene posljednjeg mjeseca koji prethodi zahtjevu za pomoć države članice koja je podnijela zahtjev za najrelevantniju razmjenu kako bi se osigurala sigurnost različitim stranama.

S prosječnom tržišnom cijenom tijekom mjeseca koji prethodi zahtjevu, naknada se i dalje temelji na „tržišnoj cijeni”, kako je utvrđeno u preporuci Komisije iz 2018. Međutim, na mjesečnu prosječnu tržišnu cijenu manje utječu nestabilnost i vrlo visoke cijene na promptnom tržištu tijekom kriznih situacija, pa ona kao takva ograničava sve pogrešne poticaje. Države članice koje pružaju solidarnost i dalje će primiti pravičnu naknadu jer će najveći dio plina potjecati iz dugoročnih ugovora i skladištenja, kupljenog po cijenama nižima od cijena na promptnom tržištu tijekom krize.

(b)Razvoj nove dopunske referentne vrijednosti za ukapljeni prirodni plin

Tržište UPP-a u EU-u i dalje je u povojima, a na indeksirane cijene u čvorištima i dalje uvelike utječu opskrba plinovoda, a time i ruska manipulacija zalihama prirodnog plina u EU-u, kao i postojeća infrastrukturna uska grla. Smatra se da na cijene uvoza ukapljenog prirodnog plina u EU-u neopravdano utječu ta ograničenja, zbog čega se i dalje postavlja pitanje reprezentativnosti trenutačnih indeksa. Istodobno, percepcija lošeg funkcioniranja financijskih tržišta u području energije narušava povjerenje javnosti.

Potrebno je osigurati stabilno i predvidljivo određivanje cijena za uvoz ukapljenog prirodnog plina, koje je neophodno kako bi se nadomjestio manjak u opskrbi uzrokovan vjerojatnim zaustavljanjem uvoza ruskog plina. Ovim se prijedlogom Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) zadužuje da u kratkom roku na temelju prikupljenih informacija u stvarnom vremenu o svim dnevnim transakcijama odredi objektivnu procjenu cijena, a nešto kasnije i referentnu vrijednost uvoza UPP-a u EU. Ta nova referentna vrijednost bit će zasnovana na tome da bilo koja osoba koja se bavi takvom djelatnošću, bez obzira na mjesto osnivanja ili prebivalište, isti dan izvješćuje o uvozu ukapljenog prirodnog plina, uključujući ponude za UPP, ponude i transakcije u kojima se navodi ili prema kojima se odvija isporuka u EU. Time će se kupcima pružiti sveobuhvatnije informacije i povećati transparentnost cijena.

Predloženom Uredbom ACER-u se dodjeljuju potrebne ovlasti za prikupljanje podataka o transakcijama potrebnih za uspostavu referentne vrijednosti za UPP, nadovezujući se na i jačajući zadaće i ovlasti ACER-a na temelju Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1348/2014 od 17. prosinca 2014. o izvješćivanju o podacima i provedbi članka 8. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (dalje u tekstu za obje „REMIT”).

(c)Mehanizam za tržišne korekcije

Title Transfer Facility (TTF) virtualna je lokacija za određivanje cijena u Nizozemskoj, koja zbog svoje visoke likvidnosti često služi kao referentna cijena za europsko tržište plina, što utječe na ugovore i operacije zaštite od rizika u cijelom EU-u. Međutim, TTF je prvenstveno fizički indeks plinovoda za utiskivanje plina u nizozemsku mrežu i služi uglavnom kao čvorište za sjeverozapadnu Europu. TTF trenutačno trguje uz premiju u usporedbi s većinom trgovinskih središta EU-a, što uglavnom odražava manjak opskrbe iz Rusije i infrastrukturna uska grla u regiji.

Činjenica da se TTF upotrebljava kao referentna cijena i osnova za zaštitu ugovora o plinu u različitim čvorištima EU-a pokazuje njegovu važnost u određivanju cijene prirodnog plina u EU-u.

Kao krajnja mjera, ovim se hitnim prijedlogom nastoji riješiti problem previsokih cijena prirodnog plina davanjem ovlasti Komisiji da predloži mjeru Vijeća kojom bi se utvrdila maksimalna dinamična cijena po kojoj se pod određenim uvjetima mogu obavljati transakcije prirodnog plina na promptnim tržištima TTF-a. Druga čvorišta trgovanja plinom u Uniji povezuju se s ispravljenom promptnom cijenom na TTF-u putem dinamičnog cjenovnog raspona. Kako bi se izbjegli negativni učinci, mjera bi trebala omogućiti trgovinu plinom izvan uređenog tržišta, ne bi trebala utjecati na sigurnost opskrbe plinom u EU-u i protok unutar EU-a niti dovesti do povećanja potrošnje plina ni utjecati na stabilnost i uredno funkcioniranje tržišta energetskih izvedenica.

(4)Mjere za smanjenje nestabilnosti cijena

(a)Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti

Financijskom uredbom (MiFID II) već se zahtijeva da uređena tržišta uspostave niz mehanizama za ograničavanje znatne volatilnosti financijskih tržišta i sprečavanje pogrešnih obrazaca trgovanja. Međutim, čini se da ih mjesta trgovanja rijetko aktiviraju, što je uglavnom posljedica činjenice da su postojeći mehanizmi namijenjeni sprečavanju pogrešnih naloga, a ne brzih promjena cijena koje odražavaju neizvjesnost na tržištu. Veliki porast volatilnosti na tržištima plina i električne energije otežava energetskim poduzećima nastavak sudjelovanja na tim tržištima i ispunjavanje potreba za zaštitom od rizika uz istodobno osiguravanje sigurnosti opskrbe energijom za krajnje potrošače. Stoga se ovim prijedlogom utvrđuje zahtjev da mjesta trgovanja uspostave novi privremeni mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnošću s ciljem da se ograniče velike promjene cijena ugovora o izvedenicama za električnu energiju i plin tijekom istog dana trgovanja. Štoviše, kako bi se osigurala usmjerenost na najlikvidnije ugovore i izbjegli nenamjerni poremećaji na tržištima manje likvidnih izvedenica, mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti trebao bi biti usmjeren na energetske izvedenice s najkraćim dospijećem. Kako bi mjesta trgovanja imala dovoljno vremena za uspostavu mehanizma, od njih se o očekuje da uvedu preliminarne alate kojima se u velikoj mjeri može postići isti cilj kao i mehanizmom za upravljanje unutardnevnom volatilnošću.

Taj novi mehanizam trebao bi dopunjavati sve statične ili dinamičke sustave za prekid trgovanja koje su uspostavila mjesta trgovanja i koji bi se trebali primjenjivati zajedno s njima. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za uspostavu novog mehanizma za upravljanje volatilnošću, Komisija bi trebalo omogućiti da u provedbenom aktu odredi određene tehničke elemente njegove kalibracije. Osim toga, kako bi se osigurala dobra prilagođenost novog mehanizma posebnim značajkama ugovora o izvedenicama na koja se primjenjuje, mjesta trgovanja trebala bi moći primjenjivati ograničenja volatilnosti specifična za određeni ugovor, pridržavajući se pritom zahtjeva utvrđenih zakonom. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala bit će zaduženo da na temelju izvješća koja redovito podnose nacionalna nadležna tijela koordinira primjenu tog mehanizma u cijeloj Uniji i dokumentira razlike u načinu njegove primjene.

(b)Nezakonodavna mjera koja prati ovaj prijedlog

Mjere predložene u ovoj Uredbi dopunjene su drugim mjerama koje trebaju poduzeti ESMA i ACER radi jačanja energetskih tržišta i njihove transparentnosti.

ESMA i ACER proširuju svoju suradnju kako bi ojačali svoje kapacitete za praćenje i otkrivanje mogućih manipulacija i zloporabe na tržištu. ESMA i nacionalna nadležna tijela također jačaju svoje praćenje i nadzor tržišta energetskih izvedenica.

Energetskim poduzećima sve je teže djelotvorno se zaštititi od svojih komercijalnih rizika na centraliziranim energetskim tržištima EU-a. Povećanje maržnih zahtjeva i poteškoće s kojima se suočavaju određena energetska poduzeća pri osiguravanju dostatne likvidnosti za ispunjavanje maržnih zahtjeva mogu ih primorati da se manje štite od rizika i posljedično ih izložiti dodatnim rizicima. Kako bi ublažila taj stres, Komisija je donijela delegirani akt koji bi omogućio upotrebu neosiguranih bankovnih jamstava i javnih jamstava, pod posebnim uvjetima, kao prihvatljivog kolaterala za ispunjavanje maržnih poziva. Ovaj delegirani akt u skladu je s prijedlogom ESMA-e od 14. listopada. ESMA je pojasnila i da su komercijalni zapisi i obveznice EU-a uvršteni na popis prihvatljivih kolaterala, a privremeno je proširila i popis prihvatljivih negotovinskih kolaterala.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Predloženom inicijativom utvrđuju se privremene, proporcionalne i izvanredne mjere. Njome se dopunjuju postojeće relevantne inicijative i zakonodavstvo EU-a kojima se građanima osigurava korist od sigurne opskrbe plinom, a kupci štite od velikih poremećaja u opskrbi.

Ona logično proizlazi iz postojećih inicijativa, kao što su „plan REPowerEU” i prijedlog paketa za dekarbonizaciju tržišta vodika i plina 10 . Osim toga, nedavno donesenom Uredbom (EU) 2022/1032 11 o skladištenju plina uvedene su obveze skladištenja uslijed ruske invazije na Ukrajinu. U članku 6.a Uredbe 2022/1032 propisuju se obveze punjenja skladišta plina u skladu s unaprijed utvrđenim krivuljama i ciljevima. Predloženom inicijativom dopunjuje se zakonodavstvo EU-a o unutarnjem tržištu i sigurnosti opskrbe.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu EU je predstavio plan REPowerEU s ciljem da se ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima okonča što prije, najkasnije do 2027. Kako bi se to postiglo, u planu REPowerEU utvrđuje se platforma EU-a za energiju koju Komisija i države članice uspostavljaju za zajedničku kupnju plina, UPP-a i vodika. Najavljeno je da će Komisija oblikovati mehanizam zajedničke nabave. U tom je pogledu predložena inicijativa u potpunosti u skladu s ciljevima utvrđenima u planu REPowerEU.

Prijedlogom se ojačava i dopunjuje Uredba (EU) 2017/1938 o sigurnosti opskrbe plinom. Potonja već uključuje obvezu pružanja solidarnosti, kao i pojam kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti, što uključuje kućanstva i, u određenim okolnostima, osnovne socijalne usluge i centralizirano grijanje. Prijedlogom se ta obveza solidarnosti proširuje da bi se zaštitila opskrba kritičnim količinama za elektrane na plin i operacionalizira uvođenjem standardnog mehanizma u slučaju nepostojanja dvostrano dogovorenih sporazuma o solidarnosti.

Prijedlog u potpunosti odražava i cilj Uredbe (EU) 2022/1369 o smanjenju potražnje za plinom da se proaktivno smanji potražnja za plinom kako bi se ublažili mogući poremećaji u opskrbi zbog ruske invazije na Ukrajinu. Smanjenje potražnje i dalje je ključni element našeg odgovora na sigurnost opskrbe, a prijedlog ga učvršćuje time što se državama članicama omogućuje da ostvare uštede smanjenjem potrošnje koja nije nužna, uz istodobnu zaštitu ranjivih i drugih zaštićenih kupaca.

Komisijin Prijedlog uredbe o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika donesen u okviru paketa za dekarbonizaciju tržišta vodika i plina uključuje mjere za poboljšanje transparentnosti i pristupa terminalima za UPP i skladištima plina. Ovaj prijedlog uključuje iste odredbe s kraćim rokovima za njihovu provedbu, te je stoga potpuno u skladu s Uredbom o plinu. Osim toga, u skladu je i sa zahtjevima nedavno donesene Uredbe (EU) 2022/1032 o skladištenju plina, kojom su uvedene obveze skladištenja zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 u svojem Prilogu 1. točki 2.2.5. ima odredbe koje se odnose na dugoročni „iskoristi ili izgubi” mehanizam. Te su odredbe donesene kako bi se spriječilo da sudionici na tržištu blokiraju prijenosne kapacitete u razdobljima kada ih ne mogu ili ne planiraju iskoristiti. Zbog krizne situacije ovim se prijedlogom smanjuje administrativno opterećenje i predviđa primjena tih odredbi. Konkretno, ovim se prijedlogom skraćuje rok koji počinje teći kad se kapacitet prestane koristiti sa šest mjeseci na jedan mjesec. Prijedlog je stoga u skladu s pravilima unutarnjeg tržišta koja sprečavaju neučinkovito korištenje plinskih mreža.

Odredbe koje ACER-u omogućuju da objavi referentnu vrijednost za ukapljeni prirodni plin nadovezuju se na postojeće zadaće ACER-a na temelju pravnog okvira REMIT-a i nadopunjuju ih. 

Osim hitne intervencije na tržištu električne energije radi rješavanja problema visokih cijena, Komisija će dugoročno poboljšati model tržišta električne energije.

Glavni će cilj te reforme modela tržišta električne energije biti ostvarivanje prednosti cjenovno pristupačnih nefosilnih tehnologija za potrošače, uz istodobno očuvanje prednosti zajedničkog tržišno utemeljenog elektroenergetskog sustava. Cilj je te reforme spriječiti da ijedan nositelj energije uzrokuje poremećaje na tržištu kao što to trenutačno čini prirodni plin, uzimajući pritom u obzir korjenite promjene potrebne za dekarbonizirani i uglavnom elektrificirani kontinent.

Komisija se obvezala predstaviti glavne elemente reforme do kraja 2022. Na tome će se zasnivati savjetovanja s ministrima i drugim dionicima o nizu ideja koje je iznijela Komisija. Trenutačno se očekuje da će taj postupak dovesti do prijedloga Komisije u 2023.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Europski zeleni plan

Prijedlog, čiji je cilj temeljno jačanje sigurnosti opskrbe i rješavanje problema visokih i nestabilnih cijena energije, u skladu je i s dugoročnim ciljem zelenog plana jer će se nastojanjima da se smanji potražnja ubrzati mjere energetske učinkovitosti i strukturne promjene.

Politika unutarnjeg tržišta

Prijedlog je u skladu s pravilima o unutarnjem tržištu energije, uključujući pravila EU-a o tržišnom natjecanju. Funkcionalna prekogranična energetska tržišta neophodna su za osiguravanje sigurnosti opskrbe u slučaju nestašice.

Odredbe koje ACER-u omogućuju da uspostavi referentnu vrijednost za ukapljeni prirodni plin pridonose transparentnosti tržišta i, neizravno, snižavanju veleprodajnih cijena plina te su stoga u skladu s politikom tržišnog natjecanja EU-a.

Posebno će biti važno osigurati da transparentnost koja je potrebna za funkcioniranje agregiranja potražnje, kao i između pojedinačnih sudjelujućih poduzeća i pružatelja usluga, Komisije i nacionalnih nadležnih tijela, ne dovede do veće transparentnosti u pogledu količina, rasporeda isporuke ili ostvarenih cijena za pojedinačne sudjelujuće poduzetnike, ili na razini određenog sektora ili podsektora koji bi mogli predstavljati silazno ili povezano tržište na kojem bi se i dalje trebalo odvijati tržišno natjecanje. 

Iako se u Smjernicama Komisije o primjenjivosti članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na horizontalne sporazume o suradnji 12 navodi da zajednički tržišni udjeli niži od 15 % na tržištu ili tržištima nabave i prodaje upućuju na nedostatak tržišne snage, zajednički tržišni udio iznad tog praga na jednom ili oba tržišta ne upućuje automatski na to da će sporazum o zajedničkoj kupnji vjerojatno imati ograničavajuće učinke na tržišno natjecanje. Za dogovor o zajedničkoj nabavi koji nije obuhvaćen tom sigurnom lukom potrebna je procjena njegovih učinaka na tržište, uključujući čimbenike kao što su moguća kompenzacijska snaga jakih dobavljača i nužni mehanizmi upravljanja i razmjene informacija kako bi se osiguralo daljnje odvijanje tržišnog natjecanja na silaznim tržištima, u kontekstu trenutačnih izvanrednih okolnosti na tržištu.

Utvrđivanje načina za zajedničku i koordiniraniju nabavu plina u skladu je i s procesom dekarbonizacije naznačenom u zelenom planu i planu REPowerEU. Primjena energetske platforme obuhvaća i vodik iz obnovljivih izvora.

Odredbe koje ACER-u omogućuju da uspostavi referentnu vrijednost za ukapljeni prirodni plin pridonose transparentnosti tržišta i, neizravno, snižavanju veleprodajnih cijena plina te su stoga u skladu s politikom tržišnog natjecanja EU-a.

PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Pravna je osnova za ovaj instrument članak 122. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”). Ovaj se članak može primijeniti samo u slučaju ozbiljnih poteškoća i mora se primjenjivati u duhu solidarnosti.

Postojeći regulatorni okvir za sigurnost opskrbe plinom, posebno Uredba (EU) 2017/1938 o sigurnosti opskrbe plinom, osmišljen je kako bi se odgovorilo na kratkoročne poremećaje u opskrbi, a ne na dugotrajni raskid s našim glavnim opskrbljivačem. Stoga su potrebne dodatne privremene hitne mjere za sigurnost opskrbe plinom, među ostalim kako bi se spriječila nepotrebna prekogranična ograničenja i spriječilo da produljeni poremećaj u opskrbi plinom ima velike sekundarne učinke koji štete adekvatnosti elektroenergetskog sustava. Isto tako, pojam zaštićenih kupaca osmišljen je za kratka razdoblja nestašice, dok bi u slučaju dugotrajnog poremećaja države članice trebale imati mogućnost dopustiti da zaštićeni kupci doprinesu i smanjenju potražnje smanjenjem potrošnje koja nije nužna.

Odredbe o solidarnosti utvrđene u Uredbi (EU) 2017/1938 o sigurnosti opskrbe plinom trebale bi biti popraćene bilateralnim dogovorima o solidarnosti u kojima se izričito navode pravni, tehnički i financijski detalji za solidarnost. Ta se obveza solidarnosti ne primjenjuje u stvarnosti zbog nedostatka sporazuma, što opravdava potrebu za dopunom postojećih odredbi uključivanjem standardnog mehanizma solidarnosti u slučaju nepostojanja bilateralno dogovorenih dogovora.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Utvrđivanje referentne vrijednosti na razini EU-a za transakcije ukapljenog prirodnog plina također nije moguće na razini država članica, nego se može bolje ostvariti na razini Unije. Prethodno iskustvo s referentnom vrijednošću TTF-a, koja je povezana s čvorištem trgovanja u jednoj državi članici, pokazuje da sustav decentraliziranih referentnih vrijednosti može sudionicima na tržištu pružati nepotpune informacije i dovesti do viših cijena.

Proporcionalnost

Inicijativa je u skladu s načelom proporcionalnosti. Intervencija politike proporcionalna je dimenziji i prirodi utvrđenih problema te postizanju postavljenih ciljeva.

S obzirom na geopolitičku situaciju bez presedana i znatnu prijetnju građanima i gospodarstvu EU-a, postoji jasna potreba za koordiniranim djelovanjem. Mjere utvrđene u prijedlogu ne prelaze ono što je potrebno za ostvarivanje njihovih ciljeva i razmjerne su tim ciljevima. Konkretno, u mjeri u kojoj je to moguće temelje se na postojećim pristupima, kao što su postojeći mehanizmi unutarnjeg tržišta plina.

Konkretnije, ovim se prijedlogom predviđa da se agregiranje potražnje i zajednička nabava plina provode na dobrovoljnoj osnovi, uz samo ograničenu iznimku u pogledu obveznog sudjelovanja u agregiranju potražnje radi punjenja skladišta plina. Privatna poduzeća i dalje će biti stranke ugovora o opskrbi plinom uspostavljenih u okviru zajedničke nabave.

Prirodni plin koji dolazi preko ulaznih točaka iz Ruske Federacije isključen je iz sudjelovanja u mehanizmu jer bi njegovo uključivanje bilo u suprotnosti s ciljem predložene uredbe kojim se nastoje osigurati izvori koji su alternativa ruskoj opskrbi. Osim toga, poduzeća koja kontrolira ruska vlada ili bilo koja ruska fizička ili pravna osoba; ili poduzeća koja kontrolira bilo koja druga fizička ili pravna osoba, a navedena su u sankcijama Unije utvrđenima na temelju članka 215. UFEU-a, isključena su iz sudjelovanja u zajedničkoj nabavi i suradnje s pružateljem usluga koji se koristi zajedničkom nabavom.

Mjere koje će države članice moći poduzeti za smanjenje potrošnje zaštićenih kupaca koja nije nužna trebale bi biti potrebne i razmjerne i trebale bi se posebno primjenjivati u situacijama proglašene krize na temelju članka 11. stavka 1. i članka 12. Uredbe (EU) 2017/1938 ili uzbunjivanja na razini Unije na temelju Uredbe (EU) 2022/1369. Unatoč primjeni mjera za smanjenje potrošnje koja nije nužna, zaštićeni kupci i dalje će uživati zaštitu od isključivanja. Nadalje, takve mjere ne smiju ograničavati zaštitu potrebnu za ugrožene kupce čija bi se aktualna potrošnja trebala smatrati nužnom.

Pružanje solidarnosti kritičnim plinskim elektranama nameće ograničenja tržišnim operaterima koja su nužna su kako bi se osigurala sigurnost opskrbe plinom u slučaju smanjene opskrbe plinom i povećane potražnje tijekom zimske sezone. Temelje se na postojećim mjerama utvrđenima u uredbama (EU) 2022/1369 i (EU) 2017/1938 s ciljem povećanja učinkovitosti tih mjera u trenutačnim okolnostima.

Obveza tržišnih operatora da ACER-u pruže informacije o transakcijama s ukapljenim prirodnim plinom nužna je i razmjerna za postizanje cilja da se ACER-u omogući utvrđivanje referentne vrijednosti za UPP; usklađena je s postojećim obvezama tržišnih operatera u okviru REMIT-a, a ACER će osjetljive poslovne informacije zadržati povjerljivima.

Mjera za ograničenje unutardnevne volatilnosti cijena utvrđuje mjestima trgovanja i trgovcima zahtjeve koji su nužni da bi se energetskim poduzećima omogućio nastavak sudjelovanja na tržištima plina i električne energije i ispunjavanje njihovih potreba za zaštitom od rizika, što doprinosi sigurnosti opskrbe krajnjih potrošača energijom.

Odabir instrumenta

REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

Savjetovanja s dionicima

Temeljna prava

UTJECAJ NA PRORAČUN

Utjecaj na proračun EU-a povezan s ovim prijedlogom odnosi se i na ljudske resurse i ostale administrativne rashode Glavne uprave (GU) Europske komisije za energetiku i ACER-a.

Prijedlogom se utvrđuje poboljšana struktura sigurnosti opskrbe plinom i nove obveze za države članice te, u skladu s time, pojačana uloga Glavne uprave za energetiku u velikom broju različitih područja, konkretno:

·opće upravljanje i provedba ove Uredbe (3 EPRV-a)

·priprema i provedba prijedloga mjere Vijeća kojom se uvodi mehanizam za dodjelu kapaciteta plina radi opskrbe država članica za koje je proglašeno izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije; upravljanje prijedlogom i njegova provedba, uključujući sudjelovanje skupine za upravljanje kriznim stanjima (2 EPRV-a)

·rad na uspostavi konzorcija za nabavu plina, čije djelovanje mora biti u skladu s pravom tržišnog natjecanja, što zahtijeva suradnju i pregovore s industrijom (2 EPRV-a)

·procjena zahtjeva država članica u pogledu većih kritičnih količina plina (1 EPRV)

·odgovaranje na zahtjeve za solidarnost; olakšavanje provedbe sporazumâ o solidarnosti (1 EPRV)

·administrativna pomoć (1 EPRV).

·Prijedlogom se utvrđuju i nove zadaće ACER-a za prikupljanje podataka o transakcijama UPP-a za potrebe utvrđivanja referentne vrijednosti za UPP (5 EPRV-a).

DRUGI ELEMENTI

2022/0339 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o jačanju solidarnosti koje se temelji na boljoj koordinaciji nabave plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i dosad nezabilježeno smanjenje opskrbe država članica prirodnim plinom iz Ruske Federacije ugrožavaju sigurnost opskrbe u Uniji i njezinim državama članicama. Ruska Federacija služi se plinom kao oružjem i manipulira tržištem namjernim prekidima protoka plina, što je dovelo do naglog porasta cijena energije u Uniji i tako ugrozilo gospodarstvo i sigurnost opskrbe u Uniji.

(2)Neophodan je snažan i koordiniran odgovor Unije kako bi zaštitila svoje građane i gospodarstvo od prekomjernih i manipuliranih tržišnih cijena i osigurala prekogranične protoke plina do svih potrošača kojima je potreban, uključujući u situacijama nestašice plina. Za smanjenje ovisnosti o opskrbi prirodnim plinom iz Ruske Federacije i prekomjernih cijena ključna je bolja koordinacija nabave plina od vanjskih dobavljača.

(3)Člankom 122. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije omogućuje se Vijeću da, na prijedlog Komisije i u duhu solidarnosti među državama članicama, odluči o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima, prvenstveno u području energetike. Visok rizik od potpunog zaustavljanja opskrbe ruskim plinom i ekstremno povećanje cijena energije koji ugrožavaju gospodarstvo Unije smatraju se takvim ozbiljnim poteškoćama.

(4)Komisija je u svojoj Komunikaciji o planu REPowerEU najavila uspostavu Platforme EU-a za energiju 14 u suradnji s državama članicama za zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina (UPP) i vodika. Tu je najavu podržalo Europsko vijeće od 30. i 31. svibnja 2022. U okviru plana REPowerEU Komisija je predstavila strategiju EU-a za vanjski angažman u području energetike 15 u kojoj se pojašnjava kako EU podupire globalnu, čistu i pravednu energetsku tranziciju radi održive, sigurne i cjenovno pristupačne energije, među ostalim diversifikacijom opskrbe EU-a energijom, a posebno pregovorima o političkim obvezama s postojećim ili novim dobavljačima plina kako bi se povećala isporuka plina u Europu.

(5)Platforma EU-a za energiju može imati ključnu ulogu u traženju uzajamno korisnih partnerstava kojima se povećava sigurnost opskrbe i smanjuju uvozne cijene plina nabavljenog iz trećih zemalja, iskorištavajući pritom zajedničku snagu Unije. U tu je svrhu ključna bolja međunarodna suradnja s dobavljačima plina (i kroz plinovode i u obliku UPP-a) te budućim dobavljačima zelenog vodika. Boljom koordinacijom među i s državama članicama u okviru platforme EU-a za energiju zajednička snaga Unije djelotvornije bi se iskoristila u odnosu s trećim zemljama.

(6)Budući da i dalje postoje ozbiljne poteškoće u sigurnosti opskrbe, zajednička nabava trebala bi poduzećima u državama članicama i ugovornim strankama Energetske zajednice olakšati pristup novim ili dodatnim izvorima plina te bi osigurala niže cijene poduzećima koja plin kupuju od pružatelja usluga u korist krajnjih potrošača.

(7)Zajednička nabava mogla bi dovesti do povoljnijeg tretmana ili veće potpore opskrbi plinom iz obnovljivih izvora kao što su biometan i vodik (u mjeri u kojoj se mogu sigurno ubrizgavati u plinski sustav) te opskrbi plinom koji bi se inače ispustio ili spalio na baklji. Ako u bilo kojoj relevantnoj jurisdikciji nema formalnog pravnog zahtjeva, poduzeća koja sklapaju ugovore u skladu s ovom Uredbom potiču se da za mjerenje, izvješćivanje i provjeravanje emisija metana u lancu opskrbe Europske unije koriste verziju 2.0 norme UN-ova Partnerstva za kontrolu metana iz nafte i plina.

(8)Zajednička nabava u skladu s ovom Uredbom je postupak koji se sastoji od dva koraka. U prvom koraku poduzeća za prirodni plin ili poduzeća potrošači plina s poslovnim nastanom u Uniji ili ugovornim strankama Energetske zajednice agregiraju svoju potražnju preko pružatelja usluga kojeg je ugovorila Komisija. To bi dobavljačima plina omogućilo da daju ponude na temelju velikih agregiranih količina umjesto da daju mnoge manje ponude kupcima koji im pristupaju pojedinačno. U drugom koraku poduzeća za prirodni plin ili poduzeća potrošači plina s poslovnim nastanom u Uniji ili ugovornim strankama Energetske zajednice mogu sklapati ugovore o kupnji plina, pojedinačno ili koordinirano s drugima, s dobavljačima ili proizvođačima prirodnog plina koji mogu odgovoriti na agregiranu potražnju.

(9)Budući da i dalje postoje ozbiljne poteškoće u sigurnosti opskrbe, zajednička nabava trebala bi poduzećima u državama članicama olakšati pristup novim ili dodatnim izvorima plina te u korist krajnjih potrošača osigurati niže cijene za kupce koji plin kupuju od pružatelja usluga. U Komisijinu prijedlogu uredbe o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika već se upućuje na mogućnost vrlo ograničenog oblika zajedničke nabave plina za potrebe uravnoteženja 16 . Međutim, taj je prijedlog sastavljen prije vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i uz to ne sadržava detaljni koncept već se odnosi samo na vrlo specifične potrebe operatora transportnih sustava za uravnoteženje energije. Primjereno je predložiti privremeno brzo rješenje kao neposredno i mnogo sveobuhvatnije rješenje problema neophodnih struktura za koordiniranu nabavu plina koje trenutačno ne postoje.

(10)Zajedničkom nabavom mogla bi se ojačati solidarnost u Uniji u pogledu nabave i distribucije plina. U duhu solidarnosti zajedničkom bi se nabavom posebno poduprla poduzeća koja su plin prethodno isključivo ili uglavnom nabavljala od ruskih dobavljača i olakšao njihov pristup opskrbi od alternativnih dobavljača prirodnog plina ili opskrbljivača pod povoljnim uvjetima kao rezultat nadmetanja za agregiranu potražnju.

(11)Nadmetanje za agregiranu potražnju za plinom trebalo bi pomoći u popunjavanju skladišta plina u trenutačnoj kriznoj situaciji u slučaju da se većina europskih skladišta plina iscrpi nakon ove zime. Nadalje, trebala bi pomoći u koordiniranijoj nabavi plina u duhu solidarnosti.

(12)Prijedlog se temelji se na članku 122. UFEU-a s obzirom na hitnu potrebu za brzom i privremenom uspostavom zajedničke nabave. Njime bi se omogućilo brzo uspostavljanje pružatelja usluga preko kojeg bi se moglo agregirati potražnju. Pružatelj usluga kojeg ugovori Komisija imao bi samo određene osnovne funkcije, a postupak koji organizira imao bi obvezne elemente samo u pogledu sudjelovanja u agregiranju potražnje, ali zasad ne bi postojala obvezna koordinacija ugovornih uvjeta niti obveza da se preko tog pružatelja podnose obvezujuće ponude za nabavu plina.

(13)Ne bi trebala postojati obveza poduzeća za prirodni plin i poduzeća potrošača plina da kupuju plin preko pružatelja usluge sklapanjem ugovora ili memorandumima o razumijevanju o opskrbi plinom s dobavljačima ili proizvođačima plina koji su odgovorili na agregiranu potražnju. Međutim, poduzeća za prirodni plin ili poduzeća potrošači plina snažno se potiču da istraže oblike suradnje koji su u skladu s pravom o tržišnom natjecanju i da iskoriste pružatelja usluga kako bi dobila sve prednosti zajedničke nabave. Mogao bi se dakle razviti mehanizam između pružatelja usluga i uključenih poduzeća u kojem se utvrđuju glavni uvjeti pod kojima bi se ta poduzeća obvezala na kupovanje plina koji odgovara agregiranoj potražnji.

(14)Važno je da Komisija i države članice imaju pregled planiranih i sklopljenih ugovora o opskrbi plinom u cijeloj Uniji kako bi se procijenilo jesu li ispunjeni ciljevi sigurnosti opskrbe i energetske solidarnosti. Stoga bi poduzeća trebala obavijestiti Komisiju o planiranoj nabavi plina većoj od 5 TWh. Komisija bi stoga relevantnim državama članicama trebala uputiti preporuke o eventualnim negativnim utjecajima planirane nabave plina na zajedničku nabavu, sigurnost opskrbe, unutarnje tržište ili energetsku solidarnost.

(15)Države članice trebale bi pomagati Komisiji u procjenjivanju povećavaju li te nabave plina sigurnost opskrbe u Uniji i jesu li u skladu s načelom energetske solidarnosti. Stoga bi za pomoć u koordinaciji trebalo uspostaviti ad hoc upravljački odbor sastavljen od predstavnika država članica i Komisije.

(16)Odgovarajući pružatelj usluga trebao bi provoditi postupak agregiranja potražnje u svrhu zajedničke nabave. Komisija bi stoga trebala u okviru postupka javne nabave 17 sklopiti ugovor s pružateljem usluga koji može razviti odgovarajuće informatičko rješenje i organizirati postupak agregiranja potražnje. Za pokrivanje operativnih troškova sudionicima u zajedničkoj nabavi mogle bi se naplaćivati naknade.

(17)Agregiranje potražnje i nabava prirodnog plina su složeni procesi u kojima se moraju uzeti u obzir različiti elementi, ne samo cijene već i količine, točke isporuke i drugi parametri. Odabrani pružatelj usluga trebao bi stoga imati potreban stupanj iskustva u upravljanju nabavom prirodnog plina, agregiranju te nabave ili povezanim uslugama na razini EU-a. Osim toga, agregiranje potražnje i nabava prirodnog plina ključni su za sigurnost opskrbe plinom u Uniji.

(18)Zajednička nabava može imati različite oblike. Može se provoditi putem natječaja ili dražbi koje organizira pružatelj usluga i kojima se agregira potražnja poduzeća za prirodni plin i poduzeća potrošači plina kako bi je se uskladilo s ponudama dobavljača ili proizvođača prirodnog plina služeći se informatičkim rješenjem za zajedničku nabavu.

(19)Jedan je od ciljeva agregiranja potražnje i zajedničke nabave smanjiti rizik od nepotrebnih povećanja cijena do kojih dolazi kad se poduzeća natječu za istu tranšu plina. Hoće li se sve prednosti zajedničke nabave prenijeti na krajnje potrošače u konačnici ovisi o odlukama samih poduzeća. Velika poduzeća trebala bi se suzdržati čak i ako mogu plin dalje prodavati po višim cijenama. Poduzeća koja imaju koristi od nižih nabavnih cijena plina u okviru zajedničke nabave trebala bi te koristi prenijeti na potrošače. Mjera u kojoj se niže cijene prenose dalje bila bi važan pokazatelj uspjeha zajedničke nabave jer je to ključno za potrošače.

(20)Svaka radnja poduzeta na temelju predložene Uredbe mora biti u skladu s Unijinim mjerama ograničavanja utvrđenima na temelju članka 215. UFEU-a. Konkretno, poduzeća koja su pod kontrolom ruske vlade ili bilo koje ruske fizičke ili pravne osobe ili poduzeća na koja se primjenjuju mjere ograničavanja (sankcije) Unije donesene na temelju članka 215. UFEU-a ili koja su u vlasništvu ili pod kontrolom bilo koje druge fizičke ili pravne osobe na koju se primjenjuju takve mjere ograničavanja trebalo bi isključiti iz sudjelovanja u zajedničkoj nabavi i organiziranja postupka zajedničke nabave. Te su mjere ograničavanja donesene radi postizanja ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije, osobito očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti i sigurnosti Unije u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda. Ovime se ne dovode u pitanje buduće sankcije protiv Rusije ili drugih zemalja.

(21)Prirodni plin podrijetlom iz Ruske Federacije koji ulazi u države članice ili ugovorne stranke Energetske zajednice preko ulaznih točaka iz Ruske Federacije ne bi trebalo nabavljati u okviru zajedničke nabave. To je u skladu s ciljem predložene uredbe, tj. ciljem osiguravanja alternativa nabavi iz Rusije.

(22)Sudionici zajedničke nabave plina možda će trebati financijska jamstva ako bilo koje poduzeće ne bi moglo platiti konačni ugovoreni iznos. Države članice ili drugi dionici mogli bi sudionicima u zajedničkoj nabavi pružiti financijsku potporu, uključujući jamstva. Pružanje financijske potpore trebalo bi se odvijati u skladu s pravilima o državnim potporama, uključujući privremeni okvir u kriznim situacijama, prema potrebi.

(23)Popunjavanje skladišta plina ključno je za sigurnost opskrbe u Uniji. Zbog smanjenja opskrbe prirodnim plinom iz Ruske Federacije države članice mogle bi naići na poteškoće u popunjavanju skladišta plina radi sigurnosti opskrbe plinom za zimu 2023./2024. kako je propisano Uredbom (EU) 2022/1032 18 . Korištenje mogućnosti pružatelja usluga da agregira potražnju moglo bi pomoći državama članicama: time bi se, u okviru pravila o tržišnom natjecanju, konkretno moglo poduprijeti koordinirano upravljanje punjenjem i skladištenjem prije sljedeće sezone punjenja i izbjeći prekomjerne vršne cijene uzrokovane, među ostalim, nekoordiniranim punjenjem skladišta.

(24)Kako bi osigurale da zajednička nabava može doprinijeti punjenju skladišta plina u skladu s prijelaznim ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2022/1032, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da poduzeća za prirodni plin u njihovoj nadležnosti upotrebljavaju postupak koji organizira pružatelj usluga kao moguće sredstvo za postizanje ciljeva napunjenosti.

(25)Uredbom (EU) 2022/1032 propisano je da države članice do studenoga 2023. napune svoja skladišta plina do 90 % kapaciteta. Ta je ciljna vrijednost viša od one za studeni 2022. (80 %). Zajednička nabava mogla bi pomoći državama članicama da ostvare taj novi cilj. U okviru nje države članice trebale bi tražiti od domaćih poduzeća da koriste pružatelje usluga kako bi agregirao potražnju s dovoljno velikim količinama plina da bi se smanjio rizik da se skladišta ne mogu napuniti. Države članice trebale bi zahtijevati da njihova poduzeća u postupak agregiranja potražnje uključe količine jednake najmanje 15 % (oko 13.5 milijardi kubičnih metara za cijeli EU) njihove ciljane količine skladištenja za sljedeću godinu. Države članice bez podzemnih skladišta na svojem državnom području trebale bi sudjelovati u procesu agregiranja potražnje s količinama koje su jednake njihovim obvezama raspodjele tereta.

(26)Kako bi učinkovito iskoristila zajedničku nabavu i sklopila ugovore o plinu s dobavljačima koji pružatelju usluga ponude plin, poduzeća mogu koordinirati uvjete kupnje kao što su količine, cijena plina, točke isporuke i vrijeme isporuke, u skladu s pravom Unije. Poduzeća za prirodni plin koja sudjeluju u konzorciju za nabavu plina trebala bi u skladu s člankom 101. UFEU-a osigurati da se informacije koje se izravno ili neizravno razmjenjuju ograničene na ono što je nužno za postizanje cilja. Odredbama o transparentnosti i upravljanju u ovoj Uredbi uz to će se osigurati da se ugovorima konzorcija ne ugrožava sigurnost opskrbe ili energetska solidarnost, posebno ako su države članice izravno ili neizravno uključene u postupak nabave.

(27)Iako se može osnovati više od jednog konzorcija za kupnju plina, najdjelotvornija opcija bila bi uspostava jedinstvenog konzorcija koji obuhvaća što više poduzeća kako bi se preko pružatelja usluga agregirala potražnja na način koji je u skladu s pravilima tržišnog natjecanja EU-a. Uz to, udruživanjem snaga u jedinstveni konzorcij za nabavu plina povećat će se pregovaračka moć Unije i postići povoljni uvjeti koji ne bi bili mogući za mala poduzeća iz Unije ili u slučaju fragmentiranijeg djelovanja.

(28)Organiziranje i uspostavljanje konzorcija za kupnju plina na temelju ove Uredbe provodi se u skladu s pravilima Unije o tržišnom natjecanju, kako je primjenjivo s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti na tržištu. Komisija je navela da je spremna pomoći poduzećima u formiranju takvog konzorcija za kupnju plina te na temelju članka 10. Uredbe 1/2003 donijeti odluku o neprimjenjivosti članaka 101. i 102. UFEU-a, pod uvjetom da se uvedu i poštuju relevantne zaštitne mjere. Komisija je izrazila i spremnost osigurati neformalne smjernice u mjeri u kojoj se poduzeća koja sudjeluju u bilo kojem drugom konzorciju suočavaju s nesigurnošću s obzirom na ocjenjivanje elemenata dogovora o zajedničkoj nabavi prema kriterijima pravila EU-a o tržišnom natjecanju 19 .

(30)U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere koje se odnose na agregiranje potražnje i zajedničku nabavu ne prelaze ono što je potrebno za ostvarivanje njihova cilja jer će se provoditi na dobrovoljnoj osnovi, uz samo ograničenu iznimku u pogledu obveznog sudjelovanja u agregiranju potražnje radi punjenja skladišta plina, a privatna poduzeća i dalje će biti strane ugovora o opskrbi plinom sklopljenih u okviru zajedničke nabave.

(31)Kako bi se optimizirao apsorpcijski kapacitet za UPP EU-ovih terminala za UPP i korištenje sustava skladišta plina, potrebni su poboljšani mehanizmi za transparentnosti i organizirano tržište koje olakšava sekundarnu trgovinu kapacitetima sustava skladišta plina i terminala za UPP, slični onima kakvi već postoje za transport plina plinovodima. To je posebno važno u kontekstu izvanrednog stanja i prelaska protoka plina s plina iz plinovoda iz Ruske Federacije na UPP. Odredbe u tu svrhu već postoje u člancima 10. i 31. Prijedloga Komisije o reviziji Uredbe o plinu i paketa za dekarbonizaciju tržišta vodika i plina 20 . Stavljanje tih odredbi u prvi plan u okviru odgovora na krizu ključno je za transparentno i učinkovitije iskorištavanje terminala za UPP i sustava skladišta plina.

(32)Kad je riječ o dugoročnim rezervacijama kapaciteta za transport plina, postojećim pravilima za upravljanje zagušenjem utvrđeni su postupci u skladu s načelom „iskoristi ili izgubi”. Oni su međutim spori (njihov učinak vidljiv je tek nakon najmanje šest mjeseci) i podrazumijevaju da nacionalna tijela obavljaju složene administrativne postupke. Ta bi pravila stoga trebalo ojačati i pojednostavniti kako bi se operatorima plinskih sustava osigurali alati za brzu reakciju na promjene u protoku plina i rješavanje mogućih zagušenja. Konkretno, novim bi se pravilima moglo ubrzati stavljanje na tržište dugoročnih kapaciteta koji bi inače ostali neiskorišteni i tako povećati učinkovitost plinovoda.

(33)Operatori transportnih sustava trebali bi analizirati dostupne informacije o tome kako korisnici mreže koriste transportnu mrežu i utvrditi postoji li nedovoljna iskorištenost ugovorenog stalnog kapaciteta. Nedovoljna iskorištenost mogla bi se definirati kao situacija u kojoj korisnik mreže koristi ili na tržištu nudi manje od prosječno 80 % rezerviranog stalnog kapaciteta u prethodnih 30 dana. U slučaju nedovoljne iskorištenosti, operator transportnog sustava trebao bi objaviti raspoloživi kapacitet za sljedeću mjesečnu aukciju i potom ga na njoj prodati.

(34)Ničim izazvana i neopravdana invazija Ruske Federacije na Ukrajinu dovela je do velikih nesigurnosti i poremećaja na europskim tržištima prirodnog plina. Posljedično, nesigurnost je na tim tržištima tijekom proteklih mjeseci utjecala na ponudu, a tržišna očekivanja koja su iz tog proizašla dovela su do iznimno visokih i volatilnih cijena prirodnog plina. To je pak povećalo pritisak na sudionike na tržištu i ugrozilo neometano funkcioniranje energetskih tržišta Unije.

(35)Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 21 utvrđena su pravila kojima se osigurava pravilno funkcioniranje mjesta trgovanja na kojima se trguje i energetskim robnim izvedenicama. U Direktivi je utvrđeno da države članice moraju zahtijevati da uređeno tržište uspostavi mehanizme kojima se jamči pravedno i uredno funkcioniranje financijskih tržišta. Međutim, ti mehanizmi nisu namijenjeni postavljanju granica unutardnevnog kretanja cijena i nisu mogli spriječiti pojavu iznimne volatilnosti uočene na tržištima izvedenica plina i električne energije. 

(36)S obzirom na poteškoće s kojima se suočavaju sudionici na tržištu na mjestima trgovanja na kojima se trguje energetskim robnim izvedenicama i hitnu potrebu da se osigura da ta tržišta i dalje ispunjavaju svoju ulogu u ograničavanju rizika za realno gospodarstvo, primjereno je od mjesta trgovanja na kojima se trguje energetskim robnim izvedenicama zahtijevati da uspostave privremene mehanizme za upravljanje unutardnevnom volatilnosti kako bi se učinkovitije spriječilo prekomjerno kretanje cijena. Kako bi se osiguralo da se mehanizam primjenjuje na najlikvidnije ugovore i izbjegli nenamjerni poremećaji na tržištima manje likvidnih izvedenica, mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti trebao bi se primjenjivati samo na energetske izvedenice s najkraćim dospijećem.

(37)Mjesta trgovanja koja nude energetske robne izvedenice s najkraćim dospijećem često dopuštaju sudjelovanje raznih energetskih poduzeća iz svih država članica. Takva energetska poduzeća u velikoj se mjeri oslanjaju na izvedenice kojima se trguje na takvim mjestima trgovanja kako bi osigurala ključnu opskrbu plinom i električnom energijom u cijeloj Uniji. Prekomjerno kretanje cijena na mjestima trgovanja robom stoga utječe na funkcioniranje energetskih poduzeća u cijeloj Uniji i u konačnici negativno utječe i na krajnje potrošače. Stoga bi u duhu solidarnosti među državama članicama trebalo koordinirati uvođenje i primjenu mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti kako bi se osiguralo da operatori ključni za sigurnost opskrbe energijom u svim državama članicama imaju koristi od zaštitnih mjera protiv velikih kretanja cijena koja ugrožavaju njihovo poslovanje i stoga imaju i nepovoljan učinak na krajnje potrošače.

(38)Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti trebao bi spriječiti prekomjerna kretanja cijena unutar jednog dana trgovanja. Trebao bi se temeljiti na tržišnoj cijeni promatranoj u redovitim intervalima. S obzirom na veliku raznolikost instrumenata na tržištima energetskih izvedenica i posebnosti mjesta trgovanja povezanih s takvim instrumentima, mehanizme za upravljanje unutardnevnom volatilnosti trebalo bi prilagoditi posebnostima tih instrumenata i tržišta. To znači da bi granične vrijednosti cijena trebala određivati mjesta trgovanja, uzimajući u obzir posebnosti svake energetske robne izvedenice s najkraćim dospijećem, profil likvidnosti tržišta za takvu izvedenicu i njezin profil volatilnosti.

(39)Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti trebao bi dopuniti sve statičke ili dinamičke sustave za prekid trgovanja koje su mjesta trgovanja već uspostavila u skladu s Direktivom 2014/65/EU prije stupanja na snagu ove Uredbe.

(40)Kako bi se osigurala transparentnost funkcioniranja mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti koji uvedu, mjesta trgovanja trebala bi objaviti opis njegovih općih osobina. Međutim, kako bi se zaštitilo korektno i uredno trgovanje, mjesta trgovanja ne bi trebala biti obvezna objaviti sve tehničke parametre uvedenog mehanizma.

(41)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za uspostavljanje mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti i osiguralo neometano funkcioniranje mjesta trgovanja koja nude trgovanje energetskim robnim izvedenicama s najkraćim, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje uvjeta za uspostavljanje mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti, uključujući određivanje učestalosti kojom se granične vrijednosti cijena mijenjaju ili mjera koje treba poduzeti ako trgovanje iziđe izvan tih graničnih vrijednosti cijena. Komisija bi trebala moći uzeti u obzir posebnosti svake energetske robne izvedenice, profil likvidnosti tržišta za takvu izvedenicu i njezin profil volatilnosti.

(42)Kako bi mjesta trgovanja imala dovoljno vremena za solidno uspostavljanje mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti utvrđenog u ovoj Uredbi, mjestima trgovanja trebalo bi dati do 31. siječnja 2023. da uspostave mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti. Kako bi se osiguralo da mjesta trgovanja mogu brzo rješavati prekomjerna kretanja cijena čak i prije uspostave tog mehanizma, trebala bi uspostaviti preliminarni mehanizam kojim se u velikoj mjeri može postići isti cilj kao i mehanizmom za upravljanje unutardnevnom volatilnosti.

(43)Obveze i ograničenja koji se tom mjerom nameću mjestima trgovanja i trgovcima ne prelaze ono što je potrebno kako bi se energetskim poduzećima omogućilo da nastave sudjelovati na tržištima plina i električne energije i zadovolje svoje potrebe za zaštitom od rizika, čime se doprinosi sigurnosti opskrbe krajnjih potrošača energijom.

(44)Kako bi se osigurala učinkovita primjena mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti, nadležna tijela trebala bi nadzirati njegovo uspostavljanje na mjestima trgovanja i redovito izvješćivati Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o tom uspostavljanju. Kako bi se osiguralo dosljedno uspostavljanje dnevnog mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti, nadležna tijela trebala bi osigurati i da su razlike u uvedenim mehanizmima na mjestima trgovanja primjereno obrazložene.

(45)Kako bi se riješile moguće razlike u primjeni mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti među državama članicama i na temelju izvješća koja podnose nadležna tijela, ESMA bi trebala koordinirati radnje nadležnih tijela država članica i dokumentirati sva uočena odstupanja u načinu na koji su mjesta trgovanja uspostavila mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti u različitim jurisdikcijama u Uniji.

(46)S obzirom na dosad nezabilježeno smanjenje opskrbe prirodnim plinom iz Ruske Federacije i stalni rizik od daljnjih iznenadnih poremećaja u opskrbi, Unija je suočena s hitnom potrebom za diversifikacijom opskrbe plinom. Međutim, tržište UPP-a za Europu i dalje je u porastu i teško je procijeniti točnost cijena koje na njemu prevladavaju. Kako bi se dobila točna, objektivna i pouzdana procjena cijene za isporuke UPP-a u Uniju, Europska agencija za suradnju energetskih regulatora („ACER”) trebala bi prikupljati sve podatke tržišta UPP-a koji su potrebni za utvrđivanje dnevne procjene cijene UPP-a.

(47)Ta procjena cijene trebala bi se temeljiti na svim transakcijama koje se odnose na isporuke UPP-a u Uniju. ACER bi trebao biti ovlašten prikupljati te tržišne podatke od svih sudionika aktivnih u isporukama UPP-a u Uniju. Svi takvi sudionici trebali bi biti obvezni ACER-u prijaviti sve svoje podatke tržišta UPP-a što je moguće bliže stvarnom vremenu nakon zaključenja transakcije ili nakon objave ponude za kupnju ili prodaju radi dogovaranja transakcije. ACER-ova procjena cijene trebala bi obuhvaćati najpotpuniji skup podataka, uključujući transakcijske cijene i, od 1. ožujka 2023., ponude za kupnju i prodaju za isporuke UPP-a u Uniju. Svakodnevnom objavom te objektivne procjene cijene i raspona utvrđenog u usporedbi s drugim referentnim cijenama na tržištu u obliku referentnih vrijednosti za UPP stvara se mogućnost da je sudionici na tržištu dobrovoljno prihvate kao referentnu cijenu za svoje ugovore i transakcije. Nakon što se uspostave, procjena cijene UPP-a i referentne vrijednosti za UPP mogli bi postati i referentna stopa za ugovore o izvedenicama koji se upotrebljavaju za zaštitu cijene UPP-a ili razlike u cijeni između cijene UPP-a i drugih cijena plina. S obzirom na hitnost mjere, prva objava procjene cijene ukapljenog prirodnog plina trebala bi se napraviti najkasnije dva tjedna nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

(48)Postojeće ovlasti dodijeljene ACER-u Uredbom (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1348/2014 o provedbi članka 8. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) br. 1227/2011 (dalje u tekstu zajedno „REMIT”) nisu dovoljne za stvaranje potpunog i sveobuhvatnog skupa podataka o svim isporukama UPP-a u Uniju. Međutim, takav sveobuhvatan i potpun skup podataka za dnevnu procjenu cijene potreban je kako bi Unija, u duhu solidarnosti, upravljala svojim politikama nabave za međunarodni uvoz UPP-a, posebno tijekom trenutačne krizne situacije. Relevantni podaci i informacije o ugovorima o UPP-u potrebni su i kako bi se osigurali praćenje kretanja cijena, kontrola kvalitete podataka i osiguravanje kvalitete. Taj ad hoc instrument trebao bi ACER-u omogućiti prikupljanje svih tržišnih podataka potrebnih za uspostavu sveobuhvatne i reprezentativne procjene cijene isporuka UPP-a u Uniju.

(49)Iako bi utvrđivanje dnevne procjene cijene UPP-a i referentnih vrijednosti za UPP na trajnoj osnovi trebalo u kasnijoj fazi uključiti u sveobuhvatniju reviziju pravnog okvira REMIT-a, trenutačna krizna situacija već sad zahtijeva hitne mjere kako bi se uklonile ozbiljne poteškoće u opskrbi i točno odredila cijena isporuka UPP-a u Uniju na privremenoj osnovi dok se takva revizija pravnog okvira REMIT-a ne donese u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

(50)Kako bi se odmah povećala transparentnost cijena i sigurnost planiranja na uvoznom tržištu UPP-a, trebalo bi propisati da relevantni skup podataka mora sadržavati informacije o cijeni i količini dovršenih transakcija s UPP-om, cijenama i količinama ponuda za kupnju i prodaju koje se odnose na isporuke UPP-a u Uniju te, prema potrebi, formulu za određivanje cijene u dugoročnom ugovoru.

(51)Svi sudionici na tržištu koji podliježu obvezi izvješćivanja trebali bi se definirati kao sudionici uključeni u kupnju ili prodaju UPP-a namijenjenog isporuci u Uniju. Ti sudionici na tržištu UPP-a trebali bi podlijegati obvezama i zabranama koje se primjenjuju na sudionike na tržištu u skladu s Uredbom REMIT.

(52)ACER bi u suradnji s Komisijom trebao imati širok mandat za utvrđivanje kvalitete i sadržaja tržišnih podataka koje prikuplja kako bi se utvrdila dnevna procjena cijene za isporuke UPP-a u Uniju. Trebao bi imati i široku diskrecijsku ovlast u odabiru preferiranog protokola za prijenos. Kako bi se postigla najveća moguća kvaliteta tržišnih podataka o kojima se izvješćuje, ACER bi trebao biti ovlašten odrediti sve parametre tržišnih podataka o kojima bi ga trebalo izvijestiti. Takvi parametri trebali bi uključivati, među ostalim, referentne jedinice u kojima se dostavljaju podaci o cijenama, referentne jedinice u kojima se dostavljaju podaci o količini, terminske rokove dospijeća transakcije ili podatke o ponudi za kupnju i prodaju prije transakcije i protokole za prijenos koji će se upotrebljavati za slanje potrebnih podataka ACER-u.

(53)ACER bi trebao utvrditi i metodologiju koju koristi za pružanje dnevne procjene cijene UPP-a i referentnih vrijednosti za UPP, kao i postupak redovitog preispitivanja te metodologije.

(54)Procjena cijena objavljena u skladu s ovom Uredbom trebala bi državama članicama i drugim sudionicima na tržištu omogućiti veću transparentnost u pogledu prevladavajuće cijene uvoza UPP-a u Europu. S druge strane, veća transparentnost cijena trebala bi omogućiti državama članicama i privatnim subjektima sa sjedištem u Uniji da budu informiranije i postupaju usklađenije kad kupuju UPP na globalnim tržištima, a posebno kad koriste pružatelja usluga. Veća koordinacija u kupnji UPP-a trebala bi omogućiti državama članicama da spriječe međusobno nadmetanje višim ponudama ili nude cijene koje nisu u skladu s prevladavajućom tržišnom cijenom. Stoga su procjene cijene i rasponi referentnih vrijednosti objavljeni u skladu s ovom Uredbom ključni za postizanje veće solidarnosti među državama članicama u nabavi ograničenih zaliha UPP-a.

(55)Obveza tržišnih operatera da ACER-u pruže informacije o transakcijama s UPP-om je nužna i razmjerna kako bi se ACER-u omogućilo da utvrdi referentne vrijednosti za UPP, posebno s obzirom na to da je usklađena s postojećim obvezama tržišnih operatora na temelju REMIT-a i da će ACER čuvati povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija.

(56)Title Transfer Facility (TTF) je virtualna lokacija za određivanje cijena u Nizozemskoj, koja zbog svoje visoke likvidnosti često služi kao zamjenska vrijednost za određivanje cijena za europsko tržište plina, pa utječe na ugovore i operacije zaštite od rizika u cijelom EU-i. Pod posebnim uvjetima, nakon provedbe drugih mjera koje se odnose na cijene plina, možda će biti potrebna usmjerena hitna intervencija u cijene na promptnom tržištu TTF-a. Na prijedlog Komisije Vijeće bi trebalo donijeti odluku o uspostavi dinamičnog mehanizma za korekciju tržišta za transakcije prirodnim plinom na promptnom tržištu TTF-a. Najviša cijena koju treba utvrditi mora osigurati sigurnost opskrbe Unije i protok prirodnog plina unutar EU-a te uzeti u obzir utjecaj cijena plina na cijene električne energije. Kako se ne bi utjecalo na protoke unutar EU-a koji bi i dalje trebali omogućavati da prirodni plin odlazi tamo gdje je najpotrebniji, druga čvorišta trgovanja plinom u Uniji trebala bi biti povezana s korigiranom cijenom na promptnom tržištu TTF-a kroz dinamični cjenovni raspon. Pri odlučivanju o prijedlozima za uvođenje mehanizma za korekciju tržišta za čvorišta trgovanja plinom u Uniji trebalo bi razmotriti alternativne mogućnosti, kao što su regulatorne intervencije u mehanizam za određivanje cijena koji se upotrebljava u ugovorima o kupnji plina.

(57)Unija je privlačno tržište za međunarodnu opskrbu plinom i smatra se pouzdanim partnerom u trgovini energijom. Prije provedbe bilo kakve tržišne intervencije koja utječe na uvoz, fokus aktivnosti trebao bi biti na suradnji s međunarodnim partnerima i na dogovorenim pristupima kako bi se ograničili mogući rizici.

(58)Suočena s mogućnošću velikih poremećaja u opskrbi plinom i nestašica u opskrbi, Unija bi trebala biti spremna brzo primijeniti različite mehanizme solidarnosti kako bi se ublažile izvanredne situacije. U tim izvanrednim okolnostima Vijeće bi na temelju prijedloga Komisije trebalo moći odlučiti o učinkovitom mehanizmu raspodjele plina, uključujući pravila za određivanje cijena, koji bi bio dostupan državama članicama u slučaju izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije.

(59)Uredbom (EU) 2017/1938 već je predviđena mogućnost da države članice tijekom izvanrednog stanja daju prednost u opskrbi plinom određenim kritičnim elektranama na plin s obzirom na njihovu važnost za sigurnost opskrbe električnom energijom i izbjegavanje neravnoteža u mreži. Kritične elektrane na plin i povezane količine plina mogu znatno utjecati na količine plina raspoložive za solidarnost u izvanrednoj situaciji. U tom bi kontekstu države članice trebale privremeno imati mogućnost zatražiti provedbu hitnih mjera solidarnosti ako ne mogu nabaviti kritične količine plina potrebne za osiguravanje nastavka proizvodnje električne energije u kritičnim elektranama na plin. Iz istog bi se razloga i države članice koje pružaju solidarnost trebale imati pravo pobrinuti da rad njihovih kritičnih elektrana na plin nije ugrožen pri pružanju solidarnosti drugoj državi članici.

(60)Ako se aktivira mehanizam solidarnosti, trebalo bi dopustiti podnošenje zahtjeva samo za količine plina potrebne za elektrane koje su države članice utvrdile kao kritične za primjerenost europskog elektroenergetskog sustava. Trebalo bi utvrditi najveće ograničenje kritičnih količina plina potrebnih u svakoj državi članici kako bi se očuvala sigurnost opskrbe. Temelj za određivanje takvih ograničenja je metodologija koju ENTSO-E upotrebljava za zimska predviđanja. U iznimnim i primjereno obrazloženim slučajevima države članice trebale bi imati mogućnost prekoračiti najviše graničnu vrijednost utvrđenu u ovoj Uredbi. 

(61)Ograničenja nametnuta tržišnim operaterima ovom mjerom nužna su kako bi se osigurala sigurnost opskrbe plinom u slučaju smanjene opskrbe plinom i povećane potražnje tijekom zimske sezone. Temelje se na postojećim mjerama utvrđenima u uredbama (EU) 2022/1369 i (EU) 2017/1938 s ciljem povećanja učinkovitosti tih mjera u trenutačnim okolnostima.

(62)Određeni kupci, uključujući kućanstva i kupce koji pružaju osnovne socijalne usluge, posebno su osjetljivi na negativne učinke poremećaja u opskrbi plinom. Stoga je Uredbom (EU) 2017/1938 uveden mehanizam solidarnosti među državama članicama kako bi se ublažili učinci ozbiljnoga izvanrednog stanja u Uniji i osigurao dotok plina do kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti. Međutim, u određenim bi se slučajevima moglo smatrati da ni potrošnja plina zaštićenih kupaca nije nužna; smanjenjem te vrste potrošnje, koja je očito veća od potrebne, ne bi se ugrozili ciljevi utvrđeni u Uredbi (EU) 2017/1938, posebno s obzirom na to da bi nedostatak plina potrošenog u svrhe koje nisu ključne mogao dovesti do ozbiljne štete u drugim privatnim ili komercijalnim sektorima. Stoga bi države članice trebale imati mogućnost da u posebnim okolnostima uštedu plina ostvare i smanjenjem potrošnje zaštićenih kupaca koja nije nužna. Međutim, sve mjere smanjenja koje poduzimaju države članice trebale bi biti strogo ograničene na potrošnju koja nije nužna, a nikako ne bi trebale smanjiti osnovnu uporabu od strane zaštićenih kupaca niti ograničiti njihovu sposobnost da na odgovarajući način griju svoje domove.

(63)Države članice i njihova nadležna tijela trebali bi moći slobodno odrediti primjenjive mjere smanjenja i stavke koje se ne bi smatrale nužnom potrošnjom, kao što su grijanje na otvorenom, grijanje bazena u stambenim objektima i drugih dodatnih prostora u stambenim zgradama. Zahvaljujući mogućnosti ograničavanja potrošnje koja nije nužna, države članice trebale bi moći ojačati zaštitne mjere i osigurati opskrbu drugih ključnih sektora, usluga i industrija plinom, omogućujući im da nastave s radom tijekom krize.

(64)Sve mjere za smanjenje potrošnje zaštićenih kupaca koja nije nužna trebale bi biti potrebne i razmjerne te bi se trebale primjenjivati posebno u situacijama proglašene krize na temelju članka 11. stavka 1. i članka 12. Uredbe (EU) 2017/1938 ili uzbunjivanja na razini Unije na temelju Uredbe (EU) 2022/1369. Unatoč primjeni mjera za smanjenje potrošnje koja nije nužna, zaštićeni kupci trebali bi i dalje uživati zaštitu od isključivanja. Države članice trebale bi osigurati i da se takvim mjerama ne ograničava zaštita potrebna za ugrožene kupce čija bi se trenutačna potrošnja trebala smatrati nužnom.

(65)U slučaju izvanrednog stanja države članice i Unija trebale bi osigurati protok plina na unutarnjem tržištu. To znači da mjere poduzete na nacionalnoj razini ne bi trebale dovesti do problema sa sigurnošću opskrbe u drugoj državi članici i da bi pristup prekograničnoj infrastrukturi trebao biti siguran i tehnički moguć u bilo kojem trenutku. U postojećem zakonodavnom okviru nije predviđen postupak kojim se mogu učinkovito riješiti situacije kad se dvije države članice ne slažu u pogledu mjera koje negativno utječu na prekogranične protoke. Budući da su plinske i elektroenergetske mreže EU-a međusobno povezane, mogući su ozbiljni problemi povezani sa sigurnošću opskrbe, ali i slabljenje jedinstva Unije u odnosu na treće zemlje. Komisija bi stoga trebala biti ovlaštena ocijeniti poduzete nacionalne mjere i, prema potrebi, u razumnom roku provesti arbitražu. U tu bi svrhu Komisija trebala moći zatražiti izmjenu tih mjera ako uoči prijetnje sigurnosti opskrbe plinom drugih država članica ili Unije. S obzirom na iznimnu prirodu trenutačne energetske krize, odluku Komisije trebalo bi odmah primijeniti jer bi se u suprotnom mogla otežati opskrba plinom u Uniji. Stoga bi tijekom razdoblja primjene ove Uredbe trebalo suspendirati primjenu postupaka usklađivanja kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(66)Načelo energetske solidarnosti opće je načelo prava Unije 22 i primjenjuje se na sve, a ne samo na susjedne države članice. Nadalje, učinkovito iskorištavanje postojeće infrastrukture, među ostalim i prekograničnih transportnih kapaciteta i terminala za UPP, važna je za zaštitu sigurnosti opskrbe plinom u duhu solidarnosti. U vrijeme poremećaja u opskrbi plinom na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili razini Unije i znatnog prelaska s plina iz plinovoda na UPP države članice trebale bi moći iskoristiti ne samo mogućnosti opskrbe iz susjednih plinovoda, nego i opskrbu iz zemalja koje imaju terminal za UPP. Neke države članice trebale bi moći pružiti solidarnost drugim državama članicama, čak i ako nisu izravno povezane plinovodom ili preko treće zemlje ili drugih država članica. Stoga je primjereno proširiti obvezu pružanja solidarnosti na države članice koje nisu povezane s terminalima za UPP.

(67)U provedbi načela energetske solidarnosti Uredbom (EU) 2017/1938 uveden je mehanizam solidarnosti namijenjen jačanju suradnje i povjerenja među državama članicama u slučaju ozbiljne krize. Pri donošenju mjera potrebnih za provedbu mehanizma solidarnosti države članice moraju se u okviru svojih bilateralnih aranžmana dogovoriti o nizu tehničkih, pravnih i financijskih pitanja u skladu s člankom 13. stavkom 10. iste uredbe.

(68)Međutim, unatoč pravnoj obvezi sklapanja bilateralnih aranžmana solidarnosti do 1. prosinca 2018. tek je nekoliko takvih aranžmana dovršeno, čime se ugrožava provedba pravne obveze pružanja solidarne potpore u izvanrednoj situaciji. Komisijin Prijedlog uredbe o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika iz prosinca 2020. uključivao je prvi model predloška sporazuma o solidarnosti 23 . Međutim, budući da je taj predložak izrađen prije ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu i s obzirom na trenutačnu situaciju ekstremne nestašice plina i povećanja cijena te hitnu potrebu za uspostavom privremenih zadanih pravila već za nadolazeću zimu, primjereno je uspostaviti privremeni okvir sa zadanim osnovnim pravilima za pružanje mjera solidarnosti potrebnih u skladu s člankom 13. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/1938 koja su učinkovita i brzo provediva, koja ne ovise o dugim bilateralnim pregovorima i koja su prilagođena trenutačnoj situaciji prekomjernih cijena i vrlo nestabilnih cijena plina.

(69)Solidarnost bi u načelu trebala biti osigurana na temelju pravične naknade koju izravno plaća država članica koja je zatražila solidarnost ili njezini delegirani subjekti. Naknada bi trebala obuhvaćati cijenu plina, sve stvarne/potencijalne troškove skladištenja, prekogranični transport i povezane troškove. Naknada bi trebala biti pravedna i za države članice koje su zatražile solidarnost i za države članice koje pružaju solidarnost.

(70)Trenutačna kriza dovodi do razina cijena i redovitih vršnih cijena koje su daleko više od onih u mogućoj krizi zbog opskrbe pretpostavljenoj u trenutku donošenja Uredbe o sigurnosti opskrbe. Stoga bi pri određivanju iznosa naknade za države članice koje pružaju solidarnost trebalo uzeti u obzir nestabilnost cijena koja je trenutačno svojstvena tržištu plina zbog postojeće plinske krize. Na temelju solidarnosti i kako bi se izbjeglo određivanje cijena u ekstremnim tržišnim okolnostima, bilo bi problematično uzeti promjenjivu tržišnu cijenu kao osnovu za zadanu cijenu mjere solidarnosti. Cijena plina trebala bi odražavati prosječnu cijenu na tržištu države članice koja pruža solidarnost tijekom određenog razdoblja. Uzimajući u obzir prosječnu tržišnu cijenu u razdoblju od 30 dana koje prethodi zahtjevu, naknada se i dalje temelji na „tržišnoj cijeni”, kako je utvrđeno u Preporuci Komisije (EU) 2018/177 od 2. veljače 2018. Prosječna tržišna cijena neovisnija je od volatilnosti i vrlo visokih cijena na promptnom tržištu tijekom kriznih situacija te kao takva ograničava sve neželjene poticaje. Kad bi se kao osnova za naknadu koristile vrlo visoke cijene na promptnom tržištu tijekom krize, ugrozila bi se dimenzija solidarnosti. Države članice koje pružaju solidarnost i dalje će primiti pravičnu naknadu jer će najveći dio plina potjecati iz dugoročnih ugovora i skladištenja, kupljenog po cijenama nižima od cijena na promptnom tržištu tijekom krize.

(71)Kako je istaknuto u Preporuci Komisije (EU) 2018/177 od 2. veljače 2018., trošak odštete za ograničavanje rada industrije može biti obuhvaćen naknadom samo ako nije obuhvaćen cijenom plina koju država članica koja je zatražila solidarnost mora platiti; država članica koja je zatražila solidarnost ne bi trebala dvaput platiti naknadu za iste troškove. Uzimajući u obzir iznimne okolnosti u kojima su cijene plina dosegle dosad nezabilježene razine, država članica koja prima solidarnost ne bi trebala biti automatski obvezna pokriti druge troškove, kao što su naknade štete ili troškovi sudskih postupaka, koji nastanu u državi članici koja pruža solidarnost.

(72)Međutim, države članice zadržavaju mogućnost bilateralnog dogovora o dodatnoj naknadi kojom bi se pokrili drugi troškovi, kao što su troškovi nastali zbog obveze plaćanja naknade u državi članici koja pruža solidarnost, uključujući odštetu za ograničavanje rada industrije. Takvi troškovi mogu biti obuhvaćeni naknadom povrh cijene plina ako je nacionalnim pravnim okvirom predviđena obveza plaćanja odštete za ograničavanje rada industrije, uključujući naknadu za gospodarsku štetu.

(73)Država članica koja je zatražila solidarnost može je aktivirati kao mjeru u krajnjoj nuždi samo ako tržište ne može ponuditi dostatne količine plina, uključujući one koje dobrovoljno ponude kupci koji nisu zaštićeni mehanizmom solidarnosti, kako bi se zadovoljila potražnja kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti. Nadalje, moraju se iscrpiti mjere iz interventnog plana države članice koja je zatražila solidarnost, uključujući obvezno ograničavanje opskrbe do razine kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti.

(74)Hitna priroda i posljedice moguće aktivacije mehanizma solidarnosti trebale bi uključivati blisku suradnju među uključenim državama članicama, Komisijom i nadležnim kriznim upraviteljima koje su imenovale države članice u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EU) 2017/1938. Zahtjev bi stoga trebalo pravodobno priopćiti svim stranama te bi trebao sadržavati minimalni skup elemenata koji državama članicama koje pružaju solidarnost omogućuje da odgovore bez odgode. Odgovor države članice koja pruža solidarnost trebao bi uključivati informacije o količini plina koja bi se mogla isporučiti državi članici koja je zatražila solidarnost, uključujući količine koje bi se mogle osloboditi kad se primjenjuju netržišne mjere. Države članice mogu se dogovoriti o dodatnim tehničkim i koordinacijskim aranžmanima kako bi se olakšao pravodoban odgovor na zahtjev za solidarnost. Pri pružanju solidarnosti države članice i njihova nadležna tijela trebali bi osigurati operativnu sigurnost i pouzdanost mreže.

(75)Država članica koja je zatražila solidarnost trebala bi moći dobiti solidarnost od više država članica. Zadani osnovni mehanizam solidarnosti trebao bi biti uspostavljen samo ako država članica koja pruža solidarnost nije sklopila nikakav bilateralni aranžman s državom članicom koja je zatražila solidarnost. U slučaju bilateralnog aranžmana između države članice koja je zatražila solidarnost i države članice koja je pruža, taj bi aranžman trebao imati prednost i primjenjivati se među njima.

(76)Komisija bi trebala moći pratiti primjenu zadanog osnovnog mehanizma solidarnosti i, ako to smatra potrebnim, trebala bi moći olakšati usklađivanje zahtjeva za solidarnost. U tu bi svrhu Komisija trebala osigurati interaktivnu platformu koja bi trebala služiti kao predložak i omogućila kontinuirano podnošenje zahtjeva za solidarnost u stvarnom vremenu i njihovo povezivanje s odgovarajućim dostupnim količinama.

(77)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te se ovlasti trebaju izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela koja se odnose na mehanizme kojima države članice kontroliraju izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije.

(78)S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice i da njegovo ostvarivanje zahtijeva suradnju na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u navedenom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.: PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za ubrzano uspostavljanje instrumenta za zajedničko agregiranje potražnje i nabavu plina od strane poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji ili ugovornim strankama Energetske zajednice, platforme za rezerviranje kapaciteta i transparentnost terminala za UPP i sustava skladišta plina i pravila za upravljanje zagušenjem u mrežama za transport plina;

isto se tako uvode mehanizmi za zaštitu građana i gospodarstva od prekomjernih cijena određivanjem ad hoc referentnih vrijednosti cijena UPP-a koje treba pripremiti Europska agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) i privremeni mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti zbog ekstremnih promjena cijena te razrađuje mehanizam za korekcije tržišta na burzama plina;

utvrđuju se pravila za slučaj izvanrednog stanja s plinom kojima se definira pravedna prekogranična distribucija plina, osigurava plin za najkritičnije potrošače i jamče prekogranične mjere solidarnosti.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„poduzeće za prirodni plin” znači fizička ili pravna osoba koja obavlja najmanje jednu od sljedećih funkcija: proizvodnju, transport, distribuciju, opskrbu, nabavu ili skladištenje prirodnog plina, uključujući UPP, i koja je odgovorna za komercijalne i tehničke zadatke i/ili zadatke održavanja koji su povezani s tim funkcijama, ali koja nije krajnji kupac;

(1)„terminal za UPP” znači terminal koji se koristi za ukapljivanje prirodnog plina ili prihvat, iskrcaj i ponovno uplinjavanje UPP-a, što uključuje pomoćne usluge i privremeno skladištenje potrebno za postupak ponovnog uplinjavanja i daljnju otpremu u transportni sustav, ali ne uključuje dijelove terminala za UPP koji se koriste za skladištenje;

(2)„sustav skladišta plina” znači objekt koji je u vlasništvu i/ili kojim upravlja poduzeće za prirodni plin, koji se koristi za skladištenje prirodnog plina, što uključuje dio terminala za UPP koji se koristi za skladištenje, ali ne uključuje dio koji se koristi za proizvodne radnje i objekte koji su namijenjeni isključivo za obavljanje funkcija operatora transportnih sustava;

(3)„pružatelj usluga” znači poduzeće s poslovnim nastanom u Uniji koje je postupkom javne nabave u skladu s Uredbom (EU) 2018/1046 Komisija angažirala radi organiziranja zajedničke nabave i ispunjavanja zadaća navedenih u članku 7.;

(4)„informatičko rješenje za zajedničku nabavu” znači informatički alat kojim poduzeće koje je Komisija angažirala obavlja funkciju pružatelja usluga tako što agregira potražnju poduzeća za prirodni plin i poduzeća potrošača plina i tako što traži ponude dobavljača ili proizvođača prirodnog plina kako bi zadovoljilo agregiranu potražnju;

(5)„ACER” znači Europska agencija za suradnju energetskih regulatora kako je uspostavljena Uredbom (EU) 2019/942;

(6)„trgovanje UPP-om” znači ponude za kupnju, ponude za prodaju i transakcije izvršene radi kupnje ili prodaje UPP-a:

(a)u kojima je definirana isporuka u Uniji; ili

(b)čiji je rezultat isporuka u Uniji; ili

(c)u kojima jedna ugovorna strana ponovno uplinjava UPP na terminalu u Uniji;

(7)„podaci tržišta UPP-a” znači zapisi ponuda za kupnju, ponuda za prodaju i transakcija koje se odnose na trgovanje UPP-om koji sadržavaju odgovarajuće informacije kako je utvrđeno u članku 21. stavku 1.;

(8)„sudionik na tržištu UPP-a” znači svaka fizička ili pravna osoba, neovisno o mjestu osnivanja ili prebivališta, koja sudjeluje u trgovanju UPP-om;

(9)„procjena cijene UPP-a” znači određivanje dnevne referentne cijene za trgovanje UPP-om u skladu s metodologijom koju odredi ACER;

(10)„referentna vrijednost UPP-a” znači, za potrebe ove Uredbe, određivanje razlike između dnevne procjene cijene UPP-a i dnevne cijene namire za ugovor s najkraćim dospijećem plinskih budućnosnica na TTF-u koju InterContinental Exchange besplatno javno objavljuje u izvješću na kraju dana na svojim internetskim stranicama;

(11)„mjesto trgovanja” znači bilo što od sljedećeg:

(a)„uređeno tržište” kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Direktive 2014/65/EU;

(b)„multilateralna trgovinska platforma” kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 22. Direktive 2014/65/EU;

(c)„organizirana trgovinska platforma” kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 23. Direktive 2014/65/EU;

(12)„energetska robna izvedenica s najkraćim dospijećem” znači robna izvedenica kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 30. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 24 kojom se trguje na mjestu trgovanja, koja se temelji na električnoj energiji ili plinu i čiji je datum dospijeća prvi među izvedenicama s dospijećem od mjesec dana kojima se trguje na tom mjestu trgovanja;

(13)„nadležno tijelo” znači nadležno tijelo kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 26. Direktive (EU) 2014/65/EU;

(14)„kritična količina plina za proizvodnju električne energije” znači najveća potrošnja plina potrebna u energetskom sektoru za postizanje adekvatnosti u najgorem mogućem scenariju simuliranom radi procjene zimske adekvatnosti u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2019/941 o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije;

(15)„zaštićeni kupac” znači zaštićeni kupac kako je definiran u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2017/1938;

(16)„kupac zaštićen mehanizmom solidarnosti” znači kupac zaštićen mehanizmom solidarnosti kako je definiran u članku 2. točki 6. Uredbe (EU) 2017/1938.

POGLAVLJE II. – Bolja koordinacija nabave plina

Odjeljak 1.

Koordinacija nabave plina u Uniji

Članak 3.

Transparentnost i razmjena informacija

(1)Poduzeća za prirodni plin ili poduzeća potrošači plina s poslovnim nastanom u EU-u ili tijela ili regulirani subjekti u državama članicama koji namjeravaju s proizvođačima ili dobavljačima prirodnog plina pregovarati o nabavi, trgovanju ili opskrbi plinom u količinama većima od 5 TWh dužni su obavijestiti Komisiju o svojoj namjeri da sklope ugovor ili memorandum o razumijevanju o opskrbi plinom u skladu s ovim člankom.

(2)Poduzeća za prirodni plin ili poduzeća potrošači plina s poslovnim nastanom u EU-u ili tijela ili regulirani subjekti u državama članicama dužni su najmanje šest tjedana prije sklapanja ugovora ili memoranduma o razumijevanju o opskrbi plinom iz stavka 1. obavijestiti Komisiju o identitetu ugovornih partnera, relevantnim količinama, relevantnim datumima i, ako je primjenjivo, pružatelju usluga koji organizira takve nabave u ime neke države članice.

(3)Ako Komisija smatra da nabava plina koju planiraju poduzeća za prirodni plin ili poduzeća potrošači plina s poslovnim nastanom u EU-u ili tijela ili regulirani subjekti u državama članicama može negativno utjecati na zajedničku nabavu, unutarnje tržište ili sigurnost opskrbe ili energetsku solidarnost, Komisija može izdati preporuku relevantnim državama članicama da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se spriječio takav negativan utjecaj.

(4)Prije izdavanja svake preporuke iz stavka 3. Komisija će obavijestiti ad hoc upravljački odbor iz članka 4.

(5)Subjekt koji Komisiji dostavlja informacije u skladu sa stavcima 1. i 2. može navesti treba li se neki dio dostavljenih informacija, neovisno o tome radi li se o poslovnim ili drugim informacijama čije bi otkrivanje moglo naštetiti aktivnostima uključenih stranaka, smatrati povjerljivim i smiju li se dobivene informacije proslijediti ostalim državama članicama.

(6)Zahtjevima za povjerljivost na temelju ovog članka Komisiji se ne smije ograničavati pristup povjerljivim informacijama. Komisija se dužna pobrinuti da je pristup povjerljivim informacijama strogo ograničen na službe Komisije kojima je apsolutno nužno da imaju te informacije. Predstavnici Komisije postupaju s osjetljivim informacijama poštujući njihovu povjerljivost.

(7)Ne dovodeći u pitanje članak 346. UFEU-a, povjerljive informacije razmjenjuju se s Komisijom i ostalim relevantnim tijelima samo ako je takva razmjena potrebna radi primjene ove Uredbe. Razmijenjene informacije moraju biti ograničene na ono što je relevantno i razmjerne svrsi takvih razmjena informacija. U takvim razmjenama informacija čuva se povjerljivost informacija i štite sigurnost i komercijalni interesi subjekata iz područja primjene ove Uredbe. Instrument ne smije koristiti prikupljene informacije ni za jednu drugu svrhu osim za izvršenje ugovora.

(8)Svi poslužitelji moraju biti fizički smješteni i sve se informacije moraju fizički čuvati na području Unije.

Članak 4.

Ad hoc upravljački odbor

(1)Uspostavlja se ad hoc upravljački odbor radi olakšavanja koordinacije agregiranja potražnje i zajedničke nabave.

(2)Komisija je dužna uspostaviti ad hoc upravljački odbor u roku od šest tjedana od stupanja na snagu ove Uredbe, a odbor se sastoji od po jednog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije. Predstavnici ugovornih stranaka Energetske zajednice mogu na poziv Komisije sudjelovati u upravljačkom odboru kad je riječ o bilo kojem pitanju od obostranog interesa. Sastancima ad hoc upravljačkog odbora predsjedava Komisija.

(3)Ad hoc upravljački odbor donosi svoj poslovnik kvalificiranom većinom u roku od mjesec dana od početka primjene ove Uredbe.

(4)Ad hoc upravljački odbor pomaže u procjeni informacija dostavljenih komisiji u skladu s člankom 3., posebno kad je riječ o tome povećavaju li te kupnje plina sigurnost opskrbe u Uniji i jesu li spojive s načelom energetske solidarnosti. Ad hoc upravljački odbor uzima u obzir pozitivne utjecaje na sigurnost opskrbe u Uniji i energetsku solidarnost, ovisno o slučaju, koji nastaju zbog sudjelovanja poduzeća u zajedničkoj nabavi koju organizira pružatelj usluga.

Odjeljak 2.

Zajednički natječaji i agregiranje potražnje

Članak 5.

Privremeni ugovori o uslugama s pružateljem usluga

(1)Postupkom javne nabave u skladu s Uredbom (EU) 2018/1046 Komisija ugovara pružanje potrebnih usluga sa subjektom s poslovnim nastanom u EU-u koji izvršava dužnosti pružatelja usluga radi ispunjavanja zadaća iz članka 7.

(2)U ugovoru o uslugama s odabranim pružateljem usluga utvrđuju se vlasništvo nad informacijama koje pružatelj usluga dobije i odredbe o mogućem prijenosu informacija Komisiji kod raskida ili isteka ugovora o uslugama.

(3)U ugovoru o uslugama Komisija utvrđuje praktične aspekte poslovanja pružatelja usluga, uključujući korištenje informatičkog rješenja za zajedničku nabavu, sigurnosne mjere, valute, način plaćanja i obveze.

(4)U ugovoru o uslugama s pružateljem usluga rezervira se pravo Komisije da prati i provodi reviziju pružatelja usluga. U tu svrhu Komisija mora imati puni pristup informacijama kojima raspolaže pružatelj usluga.

(5)Komisija može od pružatelja usluga zatražiti da dostavi sve informacije potrebne za ispunjavanje zadaća iz članka 7. i da joj omogući da provjeri ispunjavanje obveza poduzeća za prirodni plin i poduzeća potrošača plina koje proizlaze iz članka 6.b Uredbe (EU) 2017/1938.

Članak 6.

Kriteriji za odabir pružatelja usluga

(1)Komisija odabire pružatelja usluga na temelju sljedećih kriterija prihvatljivosti:

(a)pružatelj usluga mora imati poslovni nastan i operativno sjedište na području države članice;

(b)pružatelj usluga ne smije:

i.biti predmet ograničenja na temelju mjera ograničavanja Unije donesenih u skladu s člankom 215. UFEU-a, posebno mjera ograničavanja Unije donesenih s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini ili djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine;

ii.biti izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom ili djelovati u ime ili prema nalozima fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela na koje se primjenjuju takve mjere ograničavanja Unije; ili

iii.biti izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom ili djelovati u ime ili prema nalozima Ruske Federacije ili njezine vlade ili bilo koje ruske fizičke ili pravne osobe ili subjekta ili tijela s poslovnim nastanom u Rusiji.

(2)Ne dovodeći u pitanje druge obveze dužne pažnje, uspostavljaju se ugovorne obveze kako bi se osiguralo da pružatelj usluga ne stavi izravno ili neizravno nikakva sredstva ni gospodarske resurse na raspolaganje fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima, ni u njihovu korist, koji su:

(a)predmet ograničenja na temelju mjera ograničavanja Unije donesenih u skladu s člankom 215. UFEU-a, posebno mjera ograničavanja Unije donesenih s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini ili djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine;

(b)izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom ili koji djeluju u ime ili prema nalozima fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela na koje se primjenjuju takve mjere ograničavanja Unije; ili

(c)izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom ili koji djeluju u ime ili prema nalozima Ruske Federacije ili njezine vlade ili bilo koje ruske fizičke ili pravne osobe ili subjekta ili tijela s poslovnim nastanom u Rusiji.

(3)Pružatelj usluga ne smije biti dio vertikalno integriranog poduzeća aktivnog u proizvodnji prirodnog plina ili opskrbi prirodnim plinom u Uniji ili ugovornim strankama Energetske zajednice.

(4)Komisija definira svoje kriterije za odabir i dodjelu uzimajući u obzir inter alia sljedeće kriterije, koje se treba navesti u pozivu na podnošenje ponuda:

(a)stupanj iskustva u pripremi i izvođenju postupaka javne nabave ili aukcija za prirodni plin ili povezanih usluga, kao što je usluga transporta, namjenskim informatičkim alatima;

(b)stupanj iskustva u prilagođavanju postupaka javne nabave ili aukcija različitim potrebama, kao što su geografska okruženja ili rokovi;

(c)stupanj iskustva u razvoju informatičkih alata za agregaciju potražnje višestrukih sudionika i povezivanje te potražnje s opskrbom;

(d)kvaliteta sigurnosti informatičkih sustava, posebno u smislu zaštite podataka i internetske sigurnosti; i

(e)sposobnost identifikacije i akreditacije sudionika, u smislu pravne osobnosti i financijskih mogućnosti.

Članak 7.

Zadaće pružatelja usluga

(1)Pružatelj usluga organizira zajedničku nabavu i, osobito:

(a)agregira potražnju poduzeća za prirodni plin i poduzeća potrošača plina, pri čemu se služi informatičkim rješenjem za zajedničku nabavu;

(b)traži ponude od dobavljača ili proizvođača prirodnog plina radi ispunjavanja agregirane potražnje, pri čemu se služi informatičkim rješenjem za zajedničku nabavu, i dodjeljuje pristup pravima na opskrbu;

(c)provjerava, akreditira i registrira svoje korisnike; i

(d)svojim korisnicima ili Komisiji pruža pomoćne usluge potrebne za ispravno izvršavanje radnji utvrđenih u ugovoru iz članka 5.

(2)U ugovoru se utvrđuju uvjeti za registraciju korisnika, objavljivanje i izvješćivanje.

Članak 8.

Sudjelovanje u zajedničkoj nabavi

(1)Sudjelovanje u zajedničkoj nabavi otvoreno je svim poduzećima za prirodni plin i poduzećima potrošačima plina s poslovnim nastanom u Uniji ili ugovornim strankama Energetske zajednice. Poduzeća za prirodni plin i poduzeća potrošači plina ne smiju sudjelovati u agregaciji potražnje ako su:

(a)predmet ograničenja na temelju mjera ograničavanja Unije donesenih u skladu s člankom 215. UFEU-a, posebno mjera ograničavanja Unije donesenih s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini ili djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine;

(b)izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom ili koji djeluju u ime ili prema nalozima fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela na koje se primjenjuju takve mjere ograničavanja Unije; ili

(c)izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom ili koji djeluju u ime ili prema nalozima Ruske Federacije ili njezine vlade ili bilo koje ruske fizičke ili pravne osobe ili subjekta ili tijela s poslovnim nastanom u Rusiji.

(2)Uspostavljaju se ugovorne obveze kako bi se osiguralo da se u postupku zajedničke nabave koji organizira pružatelj usluga nikakva sredstva ni gospodarski resursi ne stave izravno ili neizravno na raspolaganje fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima, ni u njihovu korist, koji su:

(a)predmet ograničenja na temelju mjera ograničavanja Unije donesenih u skladu s člankom 215. UFEU-a, posebno mjera ograničavanja Unije donesenih s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini ili djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine;

(b)izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom ili koji djeluju u ime ili prema nalozima fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela na koje se primjenjuju takve mjere ograničavanja Unije; ili

(c)izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom ili koji djeluju u ime ili prema nalozima Ruske Federacije ili njezine vlade ili bilo koje ruske fizičke ili pravne osobe ili subjekta ili tijela s poslovnim nastanom u Rusiji.

(3)Države članice ili drugi dionici mogu, ovisno o slučaju, osigurati potporu za likvidnost, uključujući jamstva, sudionicima u postupku zajedničke nabave koji organizira pružatelj usluga u skladu s pravilima o državnim potporama. To može uključivati jamstva za pokrivanje potreba za kolateralom ili za pokrivanje rizika od dodatnih troškova zbog nesolventnosti drugih kupaca u istom ugovoru o zajedničkoj nabavi.

(4)Ograničenja utvrđena u stavcima 1. i 2. primjenjuju se na odjeljke 2. i 3. konzorcija za nabavu plina i izričito na članke 5., 7., 10., 11. i 12.

Članak 9.

Nabava prirodnog plina isključena iz zajedničke nabave

(1)Nabava prirodnog plina porijeklom iz Ruske Federacije koji ulazi u države članice ili ugovorne stranke Energetske zajednice kroz sljedeće ulazne točke ne može biti predmet zajedničke nabave:

(a)Greifswald

(b)Lubmin II

(c)Imatra

(d)Narva

(e)Värska

(f)Luhamaa

(g)Sakiai

(h)Kotlovka

(i)Kondratki

(j)Wysokoje

(k)Tieterowka

(l)Mozyr

(m)Kobryn

(n)Sudha (RU)/Ukrajina

(o)Belgorod RU/Ukrajina

(p)Valuyki RU/Ukrajina

(q)Serebryanka RU/Ukrajina

(r)Pisarevka RU/Ukrajina

(s)Sokhranovka RU/Ukrajina

(t)Prokhorovka RU/Ukrajina

(u)Platovo RU/Ukrajina

(v)Strandzha 2 (BG) /Malkoclar (TR)

Članak 10.

Obveza korištenja pružatelja usluga

(1)Države članice dužne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi poduzeća za prirodni plin u njihovoj nadležnosti sudjelovala u postupku agregiranja potražnje koji organizira pružatelj usluga kao jedan od mogućih načina za postizanje ciljeva punjenja navedenih u članku 6.a Uredbe (EU) 2017/1938 i provedbu mjera utvrđenih u članku 6.b te uredbe.

(2)Države članice s podzemnim skladištima dužne su obvezati poduzeća za prirodni plin u svojoj nadležnosti da u postupku agregiranja potražnje koji organizira pružatelj usluga sudjeluju s količinama od najmanje 15 % ukupne količine potrebne za ispunjavanje cilja od 90 % napunjenosti sustava skladišta plina iz članka 6.a stavka 1. Uredbe (EU) 2017/1938.

(3)Države članice bez podzemnih sustava skladišta plina dužne su obvezati poduzeća za prirodni plin u svojoj nadležnosti da u postupku agregiranja potražnje koji organizira pružatelj usluga sudjeluju s količinama od najmanje 15 % količina koje odgovaraju obvezama prekograničnog punjenja iz članka 6.c stavka 1. Uredbe (EU) 2017/1938.

Članak 11.

Konzorcij za nabavu plina

Poduzeća za prirodni plin i poduzeća potrošači plina koja sudjeluju u agregiranju potražnje u organizaciji pružatelja usluga mogu koordinirati elemente uvjeta ugovora o kupnji ili iskoristiti ugovore o zajedničkoj kupnji kako bi dobili bolje uvjete od dobavljača, pod uvjetom da poštuju pravo Unije, uključujući Unijino pravo u području tržišnog natjecanja, posebno članke 101. i 102. UFEU-a, kako Komisija može utvrditi u odluci u skladu s člankom 10. Uredbe br. 1/2003 i zahtjev za transparentnost u skladu s člankom 3.

Odjeljak 3.

Mjere za bolje iskorištavanje terminala za UPP i plinovoda

Članak 12.

Platforma za rezerviranje sekundarnih kapaciteta za korisnike terminala za UPP ili sustava skladišta plina

Korisnici terminala za UPP ili sustava skladišta plina koji žele preprodati svoj ugovoreni kapacitet na sekundarnom tržištu, kako je definirano u Uredbi br. 715/2009, imaju pravo to učiniti. Operatori terminala za UPP i sustava skladišta plina dužni su u roku od najviše dva mjeseca od [stupanje na snagu ove Uredbe] pojedinačno ili na regionalnoj razini uspostaviti transparentnu i nediskriminirajuću platformu za rezerviranje kapaciteta na kojoj korisnici terminala za UPP ili sustava skladišta plina mogu preprodati ugovoreni kapacitet na sekundarnom tržištu.

Članak 13.

Platforma za transparentnost terminala za UPP i sustava skladišta plina

(1)Operatori terminala za UPP i sustava skladišta plina dužni su u roku od najviše dva mjeseca od [dana stupanja na snagu ove Uredbe] uspostaviti europsku platformu za transparentnost terminala za UPP odnosno europsku platformu za transparentnost sustava skladišta plina radi objavljivanja informacija propisanih u članku 19. Uredbe br. 715/2009 na transparentan i korisnicima pristupačan način. Regulatorna tijela mogu od tih operatora zahtijevati da korisnicima sustava objave sve dodatne relevantne informacije.

(2)Terminali za UPP kojima je odobreno izuzeće od pravila za pristup treće strane na temelju članka 22. Direktive 2003/55/EZ i članka 36. Direktive 2009/73/EZ i operatori sustava skladišta plina u režimu ugovorenog pristupa treće strane iz članka 33. stavka 3. Direktive 2009/73/EZ dužni su javno objaviti tarife za infrastrukturu u roku od mjeseca dana od [dana stupanja na snagu ove Uredbe].

Članak 14.

Djelotvornije iskorištavanje transportnih kapaciteta

(1)Operatori transportnih sustava dužni su nuditi nedovoljno iskorištene ugovorene stalne kapacitete u skladu s člankom 2. kao mjesečni kapacitetni proizvod ili kao dnevni ili unutardnevni kapacitetni proizvod u slučaju nedovoljne iskorištenosti u skladu sa stavkom 2.

(2)Ugovoreni stalni kapacitet smatra se nedovoljno iskorištenim ako je korisnik mreže u prethodnih 30 dana iskoristio ili na tržištu ponudio manje od prosječno 80 % rezerviranog stalnog kapaciteta. Operator transportnog sustava kontinuirano prati neiskorišteni kapacitet i obavješćuje korisnika mreže o količini kapaciteta koji treba povući najkasnije prije obavješćivanja o količini kapaciteta za sljedeću periodičnu aukciju mjesečnog kapaciteta u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/459.

(3)Količina kapaciteta koju se mora ponuditi je jednaka razlici između prosječne iskorištenosti prethodnog mjeseca i 80 % stalnog kapaciteta ugovorenog za trajanje dulje od mjesec dana.

(4)Kad se dodjeljuje kapacitet, raspoloživi kapacitet ponuđen na aukciji ima prednost pred kapacitetom ponuđenim na aukciji na temelju ovog mehanizma.

(5)Ako je prodan ponuđeni kapacitet operatora transportnog sustava, povlači se od izvornog posjednika ugovorenog kapaciteta. Izvorni posjednik smije koristiti povučeni stalni kapacitet na prekidivoj osnovi.

Poglavlje III. – Mjere za sprečavanje prekomjernih cijena plina i prekomjerne dnevne volatilnosti na tržištima energetskih izvedenica

Odjeljak 1.

Privremeni unutardnevni instrument za upravljanje prekomjernom volatilnosti na tržištima energetskih izvedenica

Članak 15.

Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti

(1)Do 31. siječnja 2023. svako mjesto trgovanja na kojem se trguje energetskim robnim izvedenicama s najkraćim dospijećem dužno je za svaku energetsku robnu izvedenicu s najkraćim dospijećem uspostaviti mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti koji se temelji na gornjoj i donjoj graničnoj vrijednosti cijene (granične vrijednosti cijena) koji definira cijene iznad odnosno ispod kojih se nalog ne može izvršiti (mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti). Mjesta trgovanja dužna su se pobrinuti da mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti sprečava prekomjerna kretanja cijena unutar dana trgovanja za takvu energetsku robnu izvedenicu s najkraćim dospijećem.

(2)Mjesta trgovanja dužna su za svaku energetsku robnu izvedenicu s najkraćim dospijećem kojom se trguje na njima definirati primjenjivu metodu za izračunavanje graničnih vrijednosti cijena u odnosu na referentnu cijenu. Prva dnevna referentna cijena jednaka je cijeni otvaranja. Svaka sljedeća referentna cijena je zadnja tržišna cijena promatrana u redovitim intervalima. Ako dođe do prekida trgovanja tijekom dana trgovanja, cijena otvaranja nakon nastavka trgovanja je prva referentna cijena nakon prekida.

(3)Granične vrijednosti cijena izražavaju se ili kao apsolutne vrijednosti ili relativno kao postotak promjene u odnosu na referentnu cijenu. Mjesta trgovanja prilagođavaju metodu izračuna uzimajući u obzir posebnosti svake energetske robne izvedenice s najkraćim dospijećem, profil likvidnosti tržišta za takvu izvedenicu i njezin profil volatilnosti. Mjesto trgovanja bez odgode dostavlja tu metodu nadležnom tijelu.

(4)Mjesta trgovanja mijenjaju granične vrijednosti cijena na temelju referentne cijene u redovitim intervalima tijekom vremena trgovanja.

(5)Mjesta trgovanja bez odgode objavljuju svojstva mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti koji su uvela.

(6)Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti ne zamjenjuje nijedan sustav za prekid trgovanja koji su mjesta trgovanja uvela u skladu s Direktivom 2014/65/EU prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe i primjenjuje se uz njih.

(7)Ako mjesto trgovanja namjerava izmijeniti metodu za izračunavanje graničnih vrijednosti cijena koja se primjenjuje za neku energetsku robnu izvedenicu s najkraćim dospijećem, dužno je bez odgode o planiranim izmjenama obavijestiti nadležno tijelo.

(8)Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju jedinstveni uvjeti za uvođenje mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti, uzimajući u obzir posebnosti svake energetske robne izvedenice s najkraćim dospijećem, profil likvidnosti tržišta za takvu izvedenicu i njezin profil volatilnosti. Konkretno, kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje mjesta trgovanja koja nude trgovanje energetskim robnim izvedenicama s najkraćim dospijećem, Komisija može odrediti učestalost kojom se granične vrijednosti cijena mijenjaju ili mjere koje treba poduzeti ako trgovanje iziđe izvan tih graničnih vrijednosti cijena. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33.

Članak 16.

Uloga nadležnih tijela

(1)Nadležna tijela nadziru primjenu mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti. Nadležna tijela dužna su se pobrinuti da su razlike među mjestima trgovanjima s poslovnim nastanom u njihovim državama članicama po uvedenim mehanizmima za upravljanje unutardnevnom volatilnosti opravdane na temelju posebnosti tih mjesta trgovanja ili te robne izvedenice.

(2)Nadležna tijela dužna su se pobrinuti da mjesta trgovanja uvedu odgovarajuće preliminarne mehanizme kojima se postiže da je prekomjerna volatilnost na tržištima energetskih robnih izvedenica s najkraćim dospijećem ublažena do uspostavljanja mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti iz članka 15. stavka 1.

(3)Nadležna tijela izvješćuju Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o tome kako su mjesta trgovanja pod njihovim nadzorom uvela mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti u roku od tri tjedna od stupanja na snagu ove Uredbe i nakon toga u pravilnim vremenskim razmacima.

Članak 17.

Koordinacijska uloga ESMA-e

(1)Na temelju izvješća koja su joj nadležna tijela dostavila u skladu s člankom 3. stavkom 3. ESMA koordinira i prati uvođenje mehanizama za upravljanje unutardnevnom volatilnosti.

(2)Na temelju izvješća koja su joj dostavila nacionalna nadležna tijela ESMA dokumentira sve razlike u uvedenim mehanizmima za upravljanje unutardnevnom volatilnosti u svim jurisdikcijama u Uniji. Do [SL: unijeti datum 6 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe] ESMA je dužna Komisiji podnijeti izvješće s evaluacijom učinkovitosti mehanizama za upravljanje unutardnevnom volatilnosti. Na temelju tog izvješća Komisija razmatra treba li Vijeću podnijeti prijedlog za izmjenu ove Uredbe.

Odjeljak 2.

Zaduživanje ACER-a za prikupljanje i objavljivanje objektivnih podataka o cijenama

 Članak 18.

Zadaće i ovlasti ACER-a za provođenje procjena cijena i određivanje referentnih vrijednosti

(1)ACER sastavlja i objavljuje dnevnu procjenu cijene UPP-a, s čim mora početi najkasnije dva tjedna nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Za potrebe procjene cijene UPP-a ACER sustavno prikuplja i obrađuje podatke tržišta UPP-a o transakcijama.

(2) Počevši ne kasnije od 31. ožujka ACER sastavlja i objavljuje referentnu vrijednost UPP-a. Za potrebe određivanja referentne vrijednosti UPP-a ACER sustavno prikuplja i obrađuje sve podatke tržišta UPP-a.

(3)Za potrebe obavljanja zadaća iz ovog odjeljka ACER ima ovlasti koje su mu dodijeljene Uredbom (EU) br. 1227/2011 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1348/2014, a obveze i zabrane sudionika na tržištu iz Uredbe (EU) br. 1227/2011 primjenjuju se na sudionike na tržištu UPP-a.

Članak 19.

Procjene cijena UPP-a i referentna vrijednost UPP-a

(1)Procjene cijena UPP-a objavljuju se svakodnevno i to najkasnije do 18:00 CET za procjenu izravnih transakcijskih cijena. Do 1. ožujka 2023. uz objavljivanje procjene cijena UPP-a ACER svakodnevno objavljuje referentnu vrijednost UPP-a i to najkasnije do 19:00 ili što je prije tehnički moguće.

(2)Za potrebe ovog članka ACER smije upotrebljavati usluge treće strane.

Članak 20.

Dostavljanje podataka tržišta UPP-a ACER-u 

(1)Sudionici na tržištu UPP-a svakodnevno ACER-u dostavljaju podatke tržišta UPP-a u skladu sa specifikacijama iz članka 21. u standardiziranom formatu, visokokvalitetnim prijenosnim protokolom i onoliko blizu stvarnom vremenu koliko je to tehnološki moguće prije objave dnevne procjene cijena (18:00).

(2)Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuje trenutak u kojem se tržišni podaci moraju dostaviti prije dnevne objave procjene cijena UPP-a iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33.

(3)Ako je primjereno, ACER nakon savjetovanja s Komisijom izdaje smjernice koje se odnose na:

(a) detalje informacija koje se moraju dostaviti uz trenutačne detaljne podatke o transakcijama o kojima se izvješćuje i temeljne podatke u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1348/2014, uključujući ponude za kupnju i prodaju; i

(b) postupke, standardni format i format elektroničkog prijenosa te tehničke i organizacijske zahtjeve za dostavljanje podataka koje treba koristiti za dostavljanje traženih tržišnih podataka.

(4)Sudionici na tržištu UPP-a dostavljaju tražene podatke tržišta UPP-a ACER-u besplatno i kroz kanale za dostavljanje podataka koje je ACER definirao.

Članak 21.

Kvaliteta tržišnih podataka 

(1)Podaci tržišta UPP-a moraju sadržavati:

(a)ugovorne strane, uključujući pokazatelj kupnje/prodaje;

(b)stranu koja dostavlja podatke;

(c)transakcijsku cijenu;

(d)ugovorene količine;

(e)vrijednost ugovora;

(f)razdoblje unutar kojeg se očekuje dolazak UPP-a;

(g)uvjete isporuke;

(h)točke isporuke;

(i)vremenske žigove:

i.podnošenja ponude za kupnju ili prodaju;

ii.transakcije;

iii.prijave ponude za kupnju, ponude za prodaju ili transakcije;

iv.ACER-ova zaprimanja podataka tržišta UPP-a.

(2)Sudionici na tržištu UPP-a dužni su ACER-u dostavljati podatke tržišta UPP-a u sljedećim jedinicama i valutama:

(a)cijene transakcije, ponude za kupnju i ponude za prodaju navode se u valuti iz ugovora i u EUR/MWh, prema potrebi zajedno s primijenjenim konverzijskim i valutnim tečajevima;

(b)ugovorene količine navode se u jedinicama iz ugovora i u MWh;

(c)razdoblje unutar kojeg se očekuje dolazak isporuke navodi se kao datumi isporuke u UTC formatu;

(d)točka isporuke navodi se kao valjani identifikator s ACER-ova popisa (popis terminala za UPP koji podliježu izvješćivanju, Uredbi (EU) br. 1227/2011 i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 1348/2014); vremenski žig navodi se u UTC formatu;

(e)ako postoji, formula za određivanje cijene u dugoročnom ugovoru mora se navesti u cijelosti.

(3)ACER izdaje smjernice na temelju kojih je kriterija jedan podnositelj odgovaran za znatan dio podataka tržišta UPP-a dostavljenih u određenom referentnom razdoblju i kako se ta situacija uzima u obzir u dnevnoj procjeni cijena UPP-a i referentnim vrijednostima UPP-a.

Članak 22.

Kontinuitet poslovanja

ACER redovito preispituje i ažurira svoju metodologiju za procjenjivanje referentnih cijena UPP-a i referentne vrijednosti UPP-a i metodologiju za izvješćivanje o tržišnim podacima i objavljivanje procjena cijena UPP-a i referentnih vrijednosti UPP-a, uzimajući u obzir stajališta subjekata koji dostavljaju tržišne podatke.

Odjeljak 3.

Članak 23.

Mehanizam za korekcije tržišta 

(1)Na prijedlog Komisije Vijeće može donijeti odluku kojom uvodi privremeni mehanizam za ograničavanje slučajeva prekomjernih cijena plina.

(2)U odluci iz stavka 1.:

(a)određuje se mehanizam za dinamičke korekcije tržišta za transakcije s prirodnim plinom na virtualnoj točki trgovanja TTF-u (Title Transfer Facility) kojom upravlja Gasunie Transport Services B.V. Druga plinska čvorišta u Uniji mogu se povezati s korigiranom promptnom cijenom na TTF-u kroz dinamični cjenovni raspon;

(b)ne smije se nanositi šteta OTC trgovanju plinom;

(c)ne smije se ugrožavati Unijina sigurnost opskrbe plinom;

(d)mora postojati veza s napretkom u ostvarivanju ciljeva uštede plina;

(e)ne smije se dovesti do ukupnog povećanja potrošnje plina;

(f)koncept mora biti takav da ne onemogući tržišno bazirane protoke plina unutar EU-a;

(g)ne smije se utjecati na stabilnost i uredno funkcioniranje tržišta energetskih izvedenica; i

(h) moraju se uzeti u obzir tržišne cijene plina na različitim organiziranim tržištima u Uniji.

Članak 24.

Suspenzija mehanizma za korekcije tržišta

Vijeće odmah u skladu s prijedlogom Komisije nakon moguće ACER-ove preporuke donosi odluku o suspenziji mehanizma za korekcije tržišta ako razlozi za uvođenje tog mehanizma više nisu valjani, posebno kad je riječ o slučajevima prekomjernih cijena plina, ili ako se dogode nenamjeravani tržišni poremećaji koji negativno utječu na sigurnost opskrbe i na protoke plina unutar EU-a. Mehanizam za korekcije tržišta primjenjuje se samo dok je ova Uredba na snazi.

POGLAVLJE IV. – MJERE U SLUČAJU IZVANREDNOG STANJA S PLINOM

Odjeljak 1. 

Mehanizam raspodjele u slučaju izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije 

Članak 25.

Prijedlog mehanizma raspodjele

(1)Na prijedlog Komisije Vijeće može donijeti odluku kojom uvodi mehanizam za određivanje cijena, usklađen sa zadanim osnovnim uvjetima za aranžmane solidarnosti, i za dodjelu kapaciteta plina radi opskrbe država članica za koje je u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1938 proglašeno izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije.

(2)Tom se odlukom osigurava da se tijekom značajnih poremećaja u opskrbi plinom koji utječu na cijelu regiju pristup dostupnim izvorima plina dijeli na primjeren način među državama članicama.

Članak 26.

Sudjelovanje skupine za upravljanje kriznim stanjima

Prijedlog uključuje sudjelovanje skupine za upravljanje kriznim stanjima iz članka 12. stavka 4. Uredbe (EU) 2017/1938 u uspostavljanju i primjeni mehanizma raspodjele.

Odjeljak 2. 

Solidarnost u pogledu plina za opskrbu električnom energijom, bitnih industrijskih sektora i zaštićenih kupaca 

Članak 27.

Proširenje solidarne zaštite na kritične količine plina za sigurnost opskrbe električnom energijom

(1)Mjera solidarnosti u skladu s člankom 13. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/1938 primjenjuje se samo ako država članica koja zatraži njezinu primjenu nije u mogućnosti pokriti:

(a)deficit u opskrbi plinom svojih kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti; ili

(b)kritičnu količinu plina za sigurnost opskrbe električnom energijom kako je utvrđeno u Prilogu 1., iako je primijenila mjeru iz članka 11. stavka 3. Primjenjuju se uvjeti utvrđeni u članku 13. stavku 3. točkama od (b) do (d).

(2)Države članice dužne pružiti solidarnost na temelju članka 13. stavka 1. ili 2. Uredbe (EU) 2017/1938 imaju pravo isključiti iz ponude solidarnosti:

(a)opskrbu potrebnu za svoje zaštićene kupce do tih bitnih količina; i

(b)opskrbu kritičnim količinama plina za sigurnost opskrbe električnom energijom.

(3)Kritične količine plina za sigurnost opskrbe električnom energijom ne smiju biti veće od količina iz Priloga 1. Ako država članica može dokazati da je potrebna veća količina plina kako bi se izbjegla elektroenergetska kriza u toj državi članici, Komisija može na temelju obrazloženog zahtjeva odlučiti o dopuštenju da se isključe veće količine.

Članak 28.

Mjere za smanjenje potražnje koje se odnose na zaštićene kupce

(1)Tijekom razdoblja primjene ove Uredbe države članice smiju iznimno poduzeti mjere kako bi smanjile potrošnju zaštićenih kupaca, kako su definirani u članku 2. stavku 5. Uredbe (EU) 2017/1938, koja nije nužna, osobito ako se proglasi neka od kriznih razina iz članka 11. stavka 1. i članka 12. Uredbe (EU) 2017/1938 ili uzbunjivanje na razini Unije u skladu s Uredbom (EU) 2022/1369. Takve su mjere ograničene na potrošnju plina koja nije nužna i u njima se moraju uzeti u obzir elementi iz članka 6. stavka 2. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 od 5. kolovoza 2022. o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom.

(2)Potrošnja ugroženih kupaca, kako su ih države članice definirale u skladu s člankom 3. stavkom 3. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina, ne smije biti ni u kojem slučaju smanjenja niti države članice smiju isključivati zaštićene kupce zbog primjene stavka 1.

Članak 29.

Zaštitne mjere za prekogranične protoke

Ako Komisija podnese zahtjev na temelju članka 12. stavka 6. prvog podstavka Uredbe (EU) 2017/1938 radi prekida neopravdanih ograničenja prekograničnih protoka plina ili pristupa plinskoj infrastrukturi ili mjera kojima se ugrožava opskrba plinom u drugoj državi članici, nadležno tijelo, kako je definirano u članku 2. stavku 7. Uredbe (EU) 2017/1938, ili država članica prilagođava svoje mjere ili poduzima mjere radi poštovanja članka 12. stavka 5. Uredbe (EU) 2017/1938. Ne primjenjuje se postupak u skladu s člankom 12. stavkom 6. drugim podstavkom te uredbe.

Odjeljak 3.

Pravila za pružanje mjera solidarnosti 

Članak 30.

Privremeno proširenje obveza solidarnosti na države članice s terminalima za UPP

(1)Obveza pružanja mjera solidarnosti na temelju članka 13. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/1938 ne primjenjuje se samo na države članice izravno povezane s državom članicom koja je zatražila solidarnost nego i na države članice s terminalima za UPP ako je infrastruktura potrebna za transport plina u državu članicu koja je zatražila solidarnost raspoloživa.

(2)Države članice s terminalima za UPP koje nisu izravno povezane s državom članicom koja je zatražila solidarnost mogu se bilateralno dogovoriti s bilo kojom drugom državom članicom o tehničkim, pravnim i financijskim aranžmanima koji se odnose na pružanje solidarnosti.

(3)Zadana osnovna pravila za mjere solidarnosti iz članka 31. primjenjuju se i na nepovezane države članice ako u trenutku zaprimanja zahtjeva za solidarnost ne postoje bilateralni aranžmani.

Članak 31.

Zadana osnovna pravila za mjere solidarnosti

(1)Ako dvije države članice nisu postigle dogovor o tehničkim, pravnim i financijskim aranžmanima na temelju članka 13. stavka 10. Uredbe (EU) 2017/1938 (dalje u tekstu „sporazum o solidarnosti”), isporuka plina na temelju obveze iz članka 13. stavka 1. u slučaju izvanrednog stanja podliježe uvjetima iz ovog članka.

(2)Naknada za mjeru solidarnosti na temelju članka 13. stavka 8. Uredbe (EU) 2017/1938 ne smije prekoračiti razumne troškove. Ona u svakom slučaju sadržava:

(a)cijenu u državi članici koja pruža solidarnost;

(b)troškove skladištenja i transporta do točke isporuke;

(c)ostale troškove ako ih dogovore država članica koja je zatražila solidarnost i država članica koja pruža solidarnost.

(3)Osim ako država članica koja je zatražila solidarnost i država članica koja pruža solidarnost dogovore drugu cijenu, cijena plina koji se isporučuje državi članici koja je zatražila solidarnost je prosječna tržišna cijena u državi članici koja pruža solidarnost za 30-dnevno razdoblje prije zahtjeva za solidarnost ili odgovarajuća prosječna cijena na najbližoj dostupnoj burzi, virtualnoj točki trgovanja ili dogovorenom čvorištu za prošli mjesec.

(4)Država članica koja je zatražila solidarnost snosi trošak transporta i skladištenja. Država članica koja je zatražila solidarnost i država članica koja pruža solidarnost mogu se dogovoriti o dodatnim troškovima i uvjetima.

(5)Osim ako država članica koja je zatražila solidarnost i država članica koja pruža solidarnost dogovore druge uvjete za naknadu, naknada na temelju članka 13. stavka 8. Uredbe (EU) 2017/1938 ne smije sadržavati:

(a)troškove financijskih i drugih šteta proizašlih zbog prisilnog isključivanja stalnog kapaciteta kupaca zbog pružanja solidarnosti;

(b)troškove sudskih ili arbitražnih postupaka u državi članici koja pruža solidarnost.

(6)Naknadu za količine plina isporučene u kontekstu zahtjeva za solidarnost na temelju članka 13. stavka 8. Uredbe (EU) 2017/1938 država članica koja je zatražila solidarnost isplaćuje izravno državi članici koja pruža solidarnost ili subjektu kojeg potonja država navede u svojoj ponudi solidarnosti.

(7)Država članica kojoj je upućen zahtjev za mjeru solidarnosti pruža mjeru solidarnosti što je prije moguće, a najkasnije tri dana nakon zahtjeva. Država članica smije odbiti pružanje solidarnosti državi članici koja je zatražila solidarnost samo ako dokaže:

(a)da sama nema dovoljno plina da opskrbi svoje kupce zaštićene mehanizmom solidarnosti ili kritične količine plina za sigurnost opskrbe električnom energijom; ili

(b)da ne raspolaže dovoljnim kapacitetom spojnih plinovoda, kako je utvrđeno u članku 13. stavku 7. Uredbe 2017/1938, pa ne može isporučiti UPP.

(8)Uz zadana osnovna pravila utvrđena u ovom članku države članice mogu dogovoriti tehničke aranžmane i koordinaciju u pogledu pružanja solidarnosti.

(9)Odredbama ovog članka ne dovode se u pitanje postojeći aranžmani za siguran i pouzdan rad plinskog sustava.

Članak 32.

Postupak za mjere solidarnosti ako nema sporazuma o solidarnosti

(1)Država članica koja traži primjenu mjera solidarnosti na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2017/1938 šalje zahtjev za solidarnost drugoj državi članici koji mora sadržavati barem sljedeće podatke: potrebne količine plina, podatke o tlaku plina, ogrjevnu vrijednost, točku isporuke, vrijeme prve moguće isporuke i očekivano trajanje isporuka.

(2)Zahtjev za solidarnost šalje se istovremeno državama članicama koje bi potencijalno mogle pružiti mjere solidarnosti, Komisiji i nacionalnim kriznim upraviteljima imenovanima u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EU) 2017/1938.

(3)Države članice koje prime zahtjev za solidarnost šalju odgovor u kojem navode količinu koju mogu isporučiti na točki isporuke u traženo vrijeme isporuke, uključujući količinu koju bi isporučile na temelju mogućih ograničavanja ili iz strateških zaliha ako je količina koja se može dobiti na temelju dobrovoljnih tržišnih mjera nedovoljna.

(4)Zahtjevi za solidarnost podnose se najmanje 24 sata prije navedenog vremena isporuke. Rok za odgovaranje na zahtjeve za solidarnost je 24 sata. Država članica koja je zatražila solidarnost potvrđuje primanje i preuzimanje količine u roku od 24 sata prije potrebnog vremena isporuke.

(5)Zahtjev se može podnijeti za razdoblje od jednog ili nekoliko dana, a odgovor mora odgovarati traženom trajanju.

(6)Ako solidarnost pruža nekoliko država članica i ako postoje bilateralni aranžmani za solidarnost s nekima od njih, u odnosu država članica koje su se bilateralno dogovorile prednost imaju ti aranžmani. Zadana osnovna pravila utvrđena u ovom članku primjenjuju se samo na ostale države članice koje pružaju solidarnost.

(7)Komisija može pomoći s dogovaranjem sporazuma o solidarnosti, osobito predloškom u obliku sigurne internetske platforme radi omogućavanja prenošenja zahtjeva i ponuda u stvarnom vremenu.

POGLAVLJE V. – ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

Postupak odbora

(1)Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije.

(2)Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EZ) br. 182/2011.

Članak 34.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Članak 14. primjenjuje se tri mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe.

Uredba se primjenjuje tijekom razdoblja od jedne godine od stupanja na snagu.

Članak 35.

Preispitivanje 

Komisija najkasnije do 1. listopada 2023. provodi preispitivanje ove Uredbe s obzirom na opće stanje opskrbe Unije plinom te Vijeću podnosi izvješće o glavnim nalazima tog preispitivanja. Komisija može na temelju tog izvješća predložiti produljenje valjanosti ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

Platforma EU-a za energiju

Procjena cijena UPP-a i referentna vrijednost UPP-a

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

X novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 25  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

X Ograničeno trajanje

–X    na snazi od [dan stupanja na snagu] do [dvije godine nakon stupanja na snagu]

–X    financijski učinak od 2022. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2022. do 2028. za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 26

X Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–X putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

X Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–X tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse ACER-a 

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Zapošljavanje se planira u prvoj polovini 2023.

3.2.3.2.Procjena potrebnih ljudskih resursa za Komisiju

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

–X    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–X    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 38 .

3.2.5.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–X    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda     

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    Komisija je u listopadu 2021. predstavila paket instrumenata za cijene energije, a u ožujku i svibnju 2022. Komunikaciju i plan REPowerEU, uključujući zakonodavne prijedloge u okviru paketa „Spremni za 55 %”, Uredbu o skladištenju plina, plan „Štednja plina za sigurnu zimu” zajedno s Uredbom o smanjenju potražnje za plinom i Uredbu o hitnim mjerama u pogledu visokih cijena električne energije.

(2)    Prijedlog uredbe Vijeća o hitnoj intervenciji za rješavanje problema visokih cijena energije, 14. rujna 2022., COM(2022) 473.

(3)    COM(2022) 230 final.

(4)    Nedavne publikacije Eurostata pokazuju da se u kolovozu 2022. na energiju odnosila otprilike polovina postotnih bodova ukupne godišnje inflacije u europodručju od 9,1 %.

(5)    Razlika u cijenama u industriji u EU-u u usporedbi s Kinom povećala se za 42 postotna boda za električnu energiju i 60 postotnih bodova za plin u drugom tromjesečju 2022. u usporedbi s drugim tromjesečjem 2021.; razlika u cijenama još je veća u odnosu na Sjedinjene Američke Države.

(6)    Osim toga, kako bi se odgovorilo na izazove povezane s cijenama plina u EU-u, ovaj je prijedlog usmjeren i na stvarne cijene plina i na volatilnost cijena na energetskim tržištima te uvodi alat kojim bi se dopunili postojeći mehanizmi za kontrolu volatilnosti i ograničili nagli porasti cijena.

(7)    Kako je predviđeno u zaključcima Europskog vijeća [vidjeti zaključke], sudjelovanje u platformi za energiju trebalo bi biti otvoreno i ugovornim strankama Energetske zajednice.

(8)    Cilj punjenja skladišta iznosi 90 % za zemlje s podzemnim sustavima skladišta; za ostale države članice jednaka obveza primjenjuje se za zimu 2023./24.

(9)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova i vodika, COM(2021) 803 final; Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika (preinaka), COM(2021) 804 final.

(10)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova i vodika, COM(2021) 803 final; Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika (preinaka), COM(2021) 804 final.

(11)    Uredba (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina, SL L 173/17 od 30. lipnja 2022.

(12)    Komunikacija Komisije – Smjernice o primjenjivosti članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na sporazume o horizontalnoj suradnji, Tekst značajan za EGP, SL C 11, 14.1.2011., str. 1.:

(13)    Obavijest Komisije o neformalnim smjernicama u vezi s novim ili neriješenim pitanjima u odnosu na članke 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja se postavljaju u pojedinačnim slučajevima (pisma sa smjernicama) (SL C xx).

(14)    COM(2022) 108 final.

(15)    JOIN(2022) 23 final.

(16)    Vidjeti članak 64. Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika (preinaka), COM(2021) 804 final.

(17)    Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013 (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.-222.).

(18)    Uredba (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina, SL L 173, 30.6.2022., str. 17.

(19)    Obavijest Komisije o neformalnim smjernicama u vezi s novim ili neriješenim pitanjima u vezi s člancima 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja se postavljaju u pojedinačnim slučajevima (dopisi sa smjernicama) (SL C xx).

(20)    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova i vodika, COM(2021) 803 final; Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika (preinaka), COM(2021) 804 final.

(21)

   Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(22)

   Presuda Suda od 15. srpnja 2021., Njemačka protiv Poljske, C-848/19 P, ECLI:EU:C:2021:598.

(23)    Vidjeti članak 64. Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika (preinaka), COM(2021) 804 final.

(24)    Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(25)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(26)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(27)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(28)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(29)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(30)    Prema službenoj proračunskoj nomenklaturi.

(31)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(32)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(33)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(34)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(35)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(36)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(37)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(38)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(39)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(40)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 18.10.2022.

COM(2022) 549 final

PRILOG

Prijedlogu uredbe Vijeća

o jačanju solidarnosti koje se temelji na boljoj koordinaciji nabave plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena

PRILOG 1.

a) Najveće kritične količine plina za sigurnost opskrbe električnom energijom na temelju članka 27. za razdoblje od prosinca 2022. do ožujka 2023. 1

b) Najveće kritične količine plina za sigurnost opskrbe električnom energijom na temelju članka 27. za razdoblje od travnja 2023. do prosinca 2023.

(1)    Brojevi iz točaka a) i b) Priloga I. temelje se na podacima iz procjene zimske adekvatnosti u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2019/941 koju je provela Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E). Brojevi iz tablice a) Priloga I. su pojedinačne mjesečne količine koje je ENTSO-E izračunao za mjesece od prosinca 2022. do ožujka 2023.; brojevi iz tablice 1. b) za mjesece od travnja 2023. do prosinca 2023. su prosjek vrijednosti iz razdoblja od prosinca 2022. do ožujka 2023.