EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.2.2022.

COM(2022) 46 final

2022/0032(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima)

(Tekst značajan za EGP)

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Poluvodički čipovi u središtu su digitalnoga gospodarstva jer omogućuju funkcioniranje digitalnih proizvoda: od pametnih telefona i automobila do ključnih primjena i infrastruktura u zdravstvu, energetici, komunikacijama i automatizaciji te većini drugih industrijskih sektora. Ključni su i za tehnologije budućnosti, uključujući umjetnu inteligenciju (UI) i 5G/6G komunikaciju. Bez čipova nema digitalnog svijeta.

Protekle su godine u Europi zabilježeni poremećaji u opskrbi čipovima, koji su uzrokovali nestašice u raznim gospodarskim sektorima i potencijalno ozbiljne društvene posljedice. Mnogi europski sektori, uključujući proizvodnju automobila, energetiku, komunikaciju i zdravstvo, te strateški sektori kao što su obrana, sigurnost i svemir, ugroženi su takvim poremećajima u opskrbi. Istodobno su se na tržištu počeli pojavljivati lažni čipovi, što ugrožava sigurnost elektroničkih uređaja i sustava.

Aktualna kriza otkrila je strukturne slabosti europskih lanaca vrijednosti. Globalna nestašica poluvodiča pokazala je koliko Europa ovisi o nabavi od ograničenog broja poduzeća i iz ograničenih zemljopisnih područja te koliko na nju utječu izvozna ograničenja trećih zemalja i drugi poremećaji u aktualnom geopolitičkom kontekstu. Osim toga, tu ovisnost pogoršavaju iznimno velike zapreke ulasku u sektor i to što je sektor kapitalno intenzivan. Na primjer, preciznost proizvodnje čipova najveće računalne snage mjeri se u nanometrima (nm) 1 . Izgradnja takvih postrojenja podrazumijeva početno ulaganje od najmanje 15 milijardi EUR 2 i razdoblje od tri godine kako bi se postigla spremnost za proizvodnju uz odgovarajuće prinose 3 . Troškovi projektiranja takvih čipova mogu biti u rasponu od 0,5 milijarde EUR do znatno više od 1 milijarde EUR. Intenzitet istraživanja i razvoja u tom sektoru visok je i iznosi više od 15 % 4 .

Europski akteri sad ulažu uglavnom u istraživanje i razvoj, ali nedovoljno u pretvaranje njihovih rezultata u koristi za industriju. Takvo istraživanje i razvoj ključni su pokretači minijaturizacije poluvodičkih tehnologija potrebnih za proizvodnju čipova sljedeće generacije koji će imati veliku računalnu snagu. U Europi sjedište imaju vodeće svjetske organizacije za istraživanje i tehnologiju. Međutim, mnogi rezultati europskog istraživanja i razvoja primjenjuju se u industriji izvan Unije.

Unija se ističe u projektiranju poluvodičkih komponenata za energetsku elektroniku, radiofrekvencijske i analogne uređaje, senzore i mikroupravljače koji danas imaju široku primjenu u automobilskoj i proizvodnoj industriji. Manje je jaka u projektiranju digitalne logike (procesori i memorije), koja postaje ključna jer podaci, umjetna inteligencija i povezivost postaju sveprisutni.

Unija je usto u vrlo dobrom položaju kad je riječ o materijalima i opremi potrebnima za rad velikih tvornica čipova jer ima mnogo poduzeća koja su bitne karike lanca opskrbe. Ima snažne i raznolike industrijske korisničke sektore, npr. automobilsku automatizaciju, industrijsku automatizaciju, zdravstvo, energetiku, komunikacije itd. Međutim, suradnja uzduž lanca vrijednosti je slaba.

Unija ukupno drži 10 % udjela u vrijednosti svjetskog tržišta poluvodiča 5 , što je znatno ispod njezine gospodarske važnosti. Unatoč snažnom globalnom položaju u proizvodnji materijala i opreme, Unija u velikoj mjeri ovisi o dobavljačima iz trećih zemalja kad je riječ o projektiranju, proizvodnji, pakiranju, testiranju i sklapanju čipova.

Danas su poluvodiči u središtu važnih geostrateških interesa i globalne tehnološke utrke. Zemlje si žele osigurati opskrbu najnaprednijim čipovima jer će to oblikovati njihovu sposobnost djelovanja (gospodarskog, industrijskog i vojnog) i pokretati digitalnu transformaciju. Sve velike svjetske regije jako puno ulažu i provode mjere potpore kako bi inovirale i ojačale svoje proizvodne sposobnosti.

Unija raspolaže resursima potrebnima da postane industrijski predvodnik na budućem tržištu čipova, a do 2030. želi udvostručiti svoj udio u vrijednosti svjetske proizvodnje na 20 % 6 . Cilj nije samo smanjiti ovisnosti, već i iskoristiti gospodarske prilike s obzirom na to da se prije kraja desetljeća očekuje udvostručenje globalnog tržišta poluvodiča, što povećava konkurentnost ekosustava poluvodiča i industrije poluvodiča u cjelini putem inovativnih proizvoda za europske građane.

Na tržištu se pojavljuju novi trendovi i prilike. Proizvođači poluvodiča sve više projektiraju namjenske čipove zajedno s poduzećima koja su krajnji korisnici radi povećanja radnih karakteristika sustava optimizacijom hardvera i softvera. Umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku na rubu mreže i digitalna transformacija industrijskih sektora nude nove mogućnosti za buduću konkurentnost europske tehnologije i industrijsko vodstvo.

Istovremeno se tehnologija stalno razvija. Slijedeći logiku Mooreova zakona 7 nastavlja se minijaturizacija prema manjim dimenzijama čvorova u konvencionalnim procesnim tehnologijama (FinFET i FDSOI), a energetski učinkovitija rješenja vrlo su tražena kako bi se postigla održivost sve većeg otiska procesiranja. Nove računalne paradigme, kao što su neuromorfno računalstvo i kvantne tehnologije, obećavajuće su tehnologije za nova područja primjene. Novi materijali kao što su silicijev karbid (SiC) i galijev nitrid (GaN) ključni su za upravljanje potrošnjom energije, npr. za optimalno korištenje snage baterija, posebno za električna vozila svih vrsta i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Ovo obrazloženje prati Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje ekosustava poluvodiča u Uniji (Akt o čipovima).

Kako bi se ostvarila ta vizija, Europska strategija za čipove temelji se na pet strateških ciljeva:

·Europa bi trebala ojačati svoj vodeći položaj u području istraživanja i tehnologije,

·Europa bi trebala razviti i poboljšati svoju sposobnost za inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova te pretvaranje tih inovacija u komercijalne proizvode,

·Europa bi trebala uspostaviti odgovarajući okvir za znatno povećanje svojih proizvodnih kapaciteta do 2030.,

·Europa bi trebala rješavati akutni problem manjka vještina, privlačiti nove talente i podupirati razvoj kvalificirane radne snage,

·Europa bi trebala razviti temeljito razumijevanje svjetskih lanaca opskrbe poluvodičima.

·uspostaviti inicijativu Čipovi za Europu kako bi se poduprla izgradnja tehnoloških kapaciteta i inovativnost velikih razmjera u cijeloj Uniji te omogućili razvoj i uvođenje najsuvremenijih poluvodičkih i kvantnih tehnologija sljedeće generacije kojima će se ojačati Unijino napredno projektiranje, integracija sustava, sposobnosti i vještine za proizvodnju čipova, pri čemu su u središtu start-up i scale-up poduzeća (prvi stup inicijative Čipovi za Europu).

Konkretno, Inicijativom će se izgraditi inovativna virtualna platforma za projektiranje kako bi se ojačao europski kapacitet za projektiranje, a bit će dostupna pod otvorenim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima. Platforma će potaknuti široku suradnju zajednica korisnika s projektantskim kućama, start-up poduzećima i MSP-ovima, pružateljima intelektualnog vlasništva i alata, projektantima i organizacijama za istraživanje i tehnologiju te će integrirati postojeće i nove mogućnosti projektiranja s proširenim bibliotekama i alatima za automatizaciju projektiranja elektroničkih elemenata i sklopova (EDA) 10 .

Inicijativom će se podupirati pilot-linije koje trećim stranama pružaju mogućnosti za testiranje, validaciju i daljnji razvoj projektiranih proizvoda pod otvorenim, transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima. Razvoj novih naprednih pilot-linija bit će priprema za sljedeću generaciju proizvodnih sposobnosti i njihovu validaciju.

Osim toga, Inicijativom će se doprinijeti izgradnji naprednih tehnoloških i inženjerskih kapaciteta za ubrzavanje inovativnog razvoja kvantnih čipova, npr. u obliku biblioteka za projektiranje kvantnih čipova, pilot-linija te objekata za testiranje i eksperimentiranje.

Inicijativom će se podupirati mreža centara kompetentnosti u cijeloj Uniji koji će pružati stručno znanje dionicima, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), start-up poduzeća i vertikalne sektore koji su krajnji korisnici, te poboljšati njihove vještine. Centri kompetentnosti olakšat će otvoren, transparentan i nediskriminirajući pristup infrastrukturi za projektiranje i pilot-linijama i njihovu učinkovitu upotrebu. Oni će postati centri kojima će gravitirati inovacije i novi, visokokvalificirani talenti.

Osim Inicijativom, razvoj dinamičnog i otpornog ekosustava poluvodiča trebalo bi podupirati aktivnostima za olakšavanje pristupa financiranju zaduživanjem i financiranju vlasničkim kapitalom u lancu vrijednosti poluvodiča (zajedničkim imenom „Fond za čipove”), i to pružanjem mogućnosti da se poveća dostupnost sredstava za potporu rastu start-up poduzeća, scale-up poduzeća i MSP-ova te ulaganja uzduž cijelog lanca vrijednosti, među ostalim za poduzeća u lancima vrijednosti poluvodiča, uz potencijalno mješovito financiranje u okviru Inicijative.

·stvoriti okvir za jamčenje sigurnosti opskrbe privlačenjem ulaganja i povećanjem proizvodnih kapaciteta za poluvodiče te s pomoću naprednog pakiranja, testiranja i sklapanja u okviru integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom koji su prvi svoje vrste (drugi stup, „sigurnost opskrbe”).

Konkretno, u Prijedlogu se definiraju kriteriji za olakšavanje provedbe specifičnih projekata kojima se doprinosi sigurnosti opskrbe poluvodičima u Uniji. U tu se svrhu razlikuju dvije vrste prvih postrojenja svoje vrste 11 : integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom 12 . Ako zahtjev postrojenja da ga se prizna kao jedno od te dvije vrste prvih postrojenja svoje vrste bude prihvaćen, Prijedlogom se od država članica zahtijeva da osiguraju učinkovitu obradu administrativnih zahtjeva povezanih s planiranjem, izgradnjom i radom priznatog prvog postrojenja svoje vrste.

Kao odgovor na sve veću potrebu za kiberotpornim lancima opskrbe 13 Komisija će surađivati s državama članicama i privatnim akterima na utvrđivanju sektorskih zahtjeva za pouzdane čipove s ciljem uspostave zajedničkih normi i certificiranja, kao i zajedničkih zahtjeva za nabavu, koje treba razviti uz potporu europskih organizacija za normizaciju prema potrebi i imajući na umu načela novog zakonodavnog okvira za ocjenjivanje sukladnosti i nadzor tržišta.

·uspostaviti koordinacijski mehanizam između država članica i Komisije za jačanje suradnje s državama članicama i među njima, praćenje opskrbe poluvodičima, procjenu potražnje, predviđanje nestašica, proglašavanje kriznih stanja i djelovanje putem namjenskog paketa mjera (treći stup, „praćenje i odgovor na krizu”).

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovaj je Prijedlog u skladu s Komunikacijom Komisije o ažuriranju nove industrijske strategije za 2020. 16 iz svibnja 2021., u kojoj se utvrđuju područja strateških ovisnosti zbog kojih mogu nastati slabe točke kao što su nestašice u opskrbi. Prijedlog se bavi izazovima u projektiranju, proizvodnji, pakiranju, testiranju i sklapanju utvrđenima u Komunikaciji i popratnom radnom dokumentu službi Komisije. U Komunikaciji se najavljuje Industrijski savez za procesore i poluvodičke tehnologije (Savez) 17 kako bi se utvrdili nedostaci u proizvodnji mikročipova i tehnološke promjene koje su poduzećima i organizacijama potrebne za napredak te kako bi se pridonijelo konkurentnosti poduzeća, povećalo digitalnu suverenost Europe i odgovorilo na potražnju za sljedećom generacijom sigurnih, energetski učinkovitih i snažnih čipova i procesora. U kontekstu ove Uredbe Savez će imati savjetodavnu ulogu.

Kako bi se ubrzala provedba djelovanja, inicijativom Čipovi za Europu uvodi se novi pravni instrument, europski konzorcij za infrastrukturu za čipove (ECIC), koji je posebno osmišljen kako bi se pojednostavnili i strukturirali pravni odnosi između privatno-javnih članova konzorcija, uključujući osobito organizacije za istraživanje i tehnologiju, te uspostavio strukturni dijalog s Komisijom za provedbu djelovanja u okviru te inicijative. Taj je novi pravni instrument dobrovoljan i njime će se dopuniti niz drugih pravnih instrumenata Unije, uključujući konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu15, kojima se omogućuje kombiniranje financiranja iz država članica, proračuna Unije i privatnih ulaganja. Pri osnivanju javno-privatnog konzorcija za potrebe provedbe djelovanja u okviru Inicijative pravni subjekti moći će birati među dostupnim pravnim instrumentima Unije koji bolje odgovaraju određenoj svrsi, sastavu i uspostavi određenog konzorcija. Zajedničko poduzeće za čipove, kojem je povjerena opća provedba određenih djelovanja u okviru ove Inicijative, može pod uvjetima iz članka 134. Komisijina Prijedloga uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2021/2085 o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa u pogledu Zajedničkog poduzeća za čipove 29 predvidjeti da određena djelovanja mogu provoditi samo pravni subjekti koji surađuju u okviru konzorcija koji može biti strukturiran u obliku europskog konzorcija za infrastrukturu za čipove ili bilo kojeg drugog pravnog instrumenta Unije dostupnog za osnivanje konzorcija.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Predloženim mjerama mogu se poduprijeti neke od glavnih politika Unije, kao što je zeleni plan 30 . Primjena poluvodičkih tehnologija i digitalnih tehnologija općenito snažan je pokretač prelaska na održivost i može dovesti do novih proizvoda te učinkovitijih i djelotvornijih načina rada koji pridonose ciljevima zelenog plana.

Poremećaji u opskrbi poluvodičima i ovisnosti o drugim regijama mogu usporiti prelazak na održivost europskih sektora koji imaju koristi od digitalnih rješenja. Kako bi se riješili problemi poremećaja i ovisnosti, Prijedlogom se jača europski kapacitet proizvodnje poluvodiča. Ako je primjenjivo, postrojenja bi trebala biti u potpunosti usklađena sa zahtjevima koji proizlaze iz zakonodavstva Unije, primjerice u vezi s procjenom utjecaja na okoliš, emisijama u zrak, vodu i tlo, uključujući rizik od industrijskih nesreća i njihovo sprečavanje, te bi trebala nastojati osigurati visoku energetsku učinkovitost te učinkovitost u pogledu potrošnje resursa i vode. Za jačanje proizvodnog kapaciteta potrebno je brzo uspostaviti postrojenja za proizvodnju poluvodiča, za koja se iznimno može smatrati da su od prevladavajućeg javnog interesa ako je to potrebno za odstupanja u postupcima izdavanja dozvola, uključujući u određenim procjenama utjecaja na okoliš, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti utvrđeni u relevantnim odredbama. Istodobno, koncept prvog svoje vrste uključuje moguću kvalifikaciju i na temelju predviđene energetske ili ekološke učinkovitosti postrojenja.

Projektiranjem elektroničkih proizvoda tako da budu trajni i unapređenjem usluga produljit će im se upotreba pa će biti manje zamjena i potrebe za novim proizvodima. Materijali za mikročipove mogu se oporabiti iz elektroničkog otpada. Tehnički je, primjerice, moguće reciklirati složene poluvodičke materijale, iako zasad samo u vrlo malim količinama. Inicijativa za održive proizvode, koja se temelji na proširenju područja primjene Direktive o ekološkom dizajnu, pružit će potencijalni instrument za takve zahtjeve. Komisija istražuje i razne mogućnosti za programe povrata i ponovne prodaje elektroničkih uređaja za široku potrošnju kako bi se potaknula opskrba funkcionalnim rabljenim uređajima.

Zbog povećanja digitalizacije i elektrifikacije energetski učinkoviti čipovi pridonose i drugim politikama, uključujući politike industrijske proizvodnje, prometa i energetike, npr. predstojećem akcijskom planu za digitalizaciju energetskog sektora 37 . Očekuje se da će se potražnja za poluvodičkim tehnologijama udvostručiti tijekom sljedećeg desetljeća. Sve se više čipova ugrađuje u robote i proizvodne strojeve, u industriji i poljoprivredi, ali i u prijevozna vozila i druge uređaje. Budući da je cilj Prijedloga pametna upotreba čipova i drugih digitalnih tehnologija te proizvodnja energetski učinkovitijih čipova, on je usklađen s više sektorskih politika te im pridonosi.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Ovom se Uredbom nastoje ostvariti dva zasebna specifična cilja, koji čine temeljne dijelove njezina općeg cilja uspostave usklađenog okvira za jačanje Unijina ekosustava poluvodiča. Prvi specifični cilj Uredbe, na kojem se temelji prvi stup, stvaranje je velikih inovacijskih kapaciteta i odgovarajućih tehnoloških sposobnosti u industriji poluvodiča radi ubrzanja inovacija i prilagodbe njima. Zatim, osnovu drugog i trećeg stupa čini cilj Uredbe da se otpornost i sigurnost opskrbe Unije u području poluvodičkih tehnologija povećaju podupiranjem i koordinacijom ulaganja u naprednu proizvodnju poluvodiča (drugi stup) te omogućivanjem koordiniranog praćenja i odgovora na krizu (treći stup).

Odgovarajuća pravna osnova za prvi cilj su članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 1. i članak 183. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Člankom 173. stavkom 3. predviđa se da Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, mogu odlučiti o posebnim mjerama kojima se podupiru djelovanja poduzeta u državama članicama kako bi se osigurali uvjeti potrebni za konkurentnost i inovacijski kapacitet Unije te postigla prilagodba industrije strukturnim promjenama zbog kratkih inovacijskih ciklusa. U pogledu većine aktivnosti poduzetih u okviru Inicijative ta je pravna osnova primjerena s obzirom na to da je prvi stup ove Uredbe usmjeren na ubrzavanje proizvodnje poluvodiča industrije Unije, jačanje suvereniteta u lancu opskrbe poluvodičima, povećanje industrijskih kapaciteta, olakšavanje razvoja inovativnih start-up poduzeća i MSP-ova te poticanje novih ulaganja u inovacije i tehnološki razvoj. S obzirom na svoju opsežnu prirodu Inicijativa se temelji i na glavi UFEU-a „Istraživanje i tehnološki razvoj te svemir” (članak 182. stavak 1. i članak 183.).

Odgovarajuća pravna osnova za drugi cilj, na kojem se temelje drugi i treći stup, jest članak 114. UFEU-a. Drugim i trećim stupom ovog Prijedloga nastoji se uspostaviti usklađeni pravni okvir za povećanje otpornosti i sigurnosti opskrbe u Uniji. Upotreba poluvodiča ključna je za brojne gospodarske sektore i društvene funkcije u Uniji te je otporna opskrba stoga neophodna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga se svi poremećaji u opskrbi moraju predvidjeti i na njih se mora odgovoriti bez odgode kako bi se očuvalo stabilno funkcioniranje strateških silaznih sektora. S obzirom na znatan gospodarski učinak trenutačne nestašice poluvodiča, države članice vjerojatno će pokrenuti regulatorne mjere za uklanjanje strukturnih slabosti sektora koje su dovele do trenutačne nestašice ili za odgovor na buduće nestašice u kriznim situacijama i njihovo ublažavanje 38 . Iako su prikladne za uklanjanje nedostataka na nacionalnoj razini, takve regulatorne mjere mogle bi rezultirati nedosljednim odgovorom na potrebu za jačanjem otpornosti i rješavanjem mogućih kriza na unutarnjem tržištu, što bi dovelo do fragmentacije sektora. Kako bi se omogućile koordinirane mjere za izgradnju otpornosti, potrebna su usklađena pravila za olakšavanje provedbe specifičnih projekata kojima se doprinosi sigurnosti opskrbe poluvodičima u Uniji (drugi stup). Predloženi mehanizam praćenja i odgovora na krizu (treći stup) trebao bi biti ujednačen kako bi se u prekograničnom lancu vrijednosti poluvodiča mogle koordinirano provoditi mjere pripravnosti za krizu. Prijedlogom se predviđa odgovarajuća upravljačka struktura i suradnja među državama članicama na razini Unije, čime se podupiru povjerenje, inovacije i rast na unutarnjem tržištu. Stoga je članak 114. UFEU-a relevantna pravna osnova za drugi i treći stup kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Drugim člancima UFEU-a ili svakim zasebnim člankom ne mogu se opravdati oba navedena cilja. Članak 122. UFEU-a nije relevantan jer ne pruža osnovu za oba cilja i nije u skladu ni s jednim od članaka 114. i 173. UFEU-a. Predloženi elementi navedeni su u jednom aktu jer sve mjere čine dosljedan pristup odgovoru, u različitim oblicima, na potrebe za jačanjem Unijina ekosustava poluvodiča.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

·Kad je riječ o prvom stupu („inicijativa Čipovi za Europu”), Inicijativom će se podupirati izgradnja tehnoloških kapaciteta i inovacije velikih razmjera u Uniji kako bi se omogućio razvoj i uvođenje najsuvremenijih poluvodičkih i kvantnih tehnologija sljedeće generacije te kako bi se uklonile kronične strukturne slabosti Europe u projektiranju i proizvodnji. Države članice uspostavile su 2018. prvi „važan projekt od zajedničkog europskog interesa” (VPZEI) kojim se podupiru inovativni prekogranični projekti u cijelom mikroelektroničkom lancu vrijednosti, a planira se i drugi važan projekt od zajedničkog europskog interesa u tom području 39 . Iako su takve inicijative od strateške važnosti za taj sektor, u ovoj je fazi vjerojatno da one same ne bi bile dovoljno usmjerene na izgradnju kapaciteta u obliku pilot-linija i infrastruktura za projektiranje koje trebaju biti široko dostupne svim zainteresiranim trećim stranama u cijeloj Europi i koje će usto Uniji omogućiti da preuzme važniju ulogu u globalnom i međuovisnom ekosustavu. Takvi veliki projekti mogu se ostvariti samo na razini Unije zbog opsega ulaganja te potrebnog znanja i iskustva.

·Kad je riječ o drugom stupu („sigurnost opskrbe”), mjere usmjerene na ubrzavanje ulaganja u proizvodnju poluvodiča mogu se na odgovarajući način osmisliti i provesti samo na razini Unije, s obzirom na opseg potrebnih ulaganja i zato što će takva proizvodna postrojenja po definiciji služiti cijelom unutarnjem tržištu, ojačati cijeli ekosustav i jamčiti sigurnost opskrbe u kriznim situacijama.

·U vezi s trećim stupom („praćenje i odgovor na krizu”), pojačanom suradnjom na razini Unije osigurat će se prikupljanje potrebnih i usporedivih podataka. Države članice i Komisija moći će zajedno predvidjeti nestašice, proglasiti krizno stanje u situaciji ozbiljne nestašice i uvesti potrebne mjere kako bi se takva kriza riješila učinkovitije nego skupom različitih nacionalnih mjera.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Prijedlog dolazi u obliku uredbe Europskog parlamenta i Vijeća. To je najprikladniji pravni instrument za prvi stup prijedloga o uspostavi inicijative Čipovi za Europu jer se samo uredbom, čije su pravne odredbe izravno primjenjive, može osigurati stupanj ujednačenosti potreban za uspostavu i funkcioniranje Unijine inicijative čiji je cilj podupiranje industrijskog sektora na cijelom unutarnjem tržištu. Odabir uredbe kao pravnog instrumenta za drugi stup opravdano je potrebom za ujednačenom primjenom novih pravila, posebno definicije integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom te za jedinstvenim postupkom za njihovo priznavanje i potporu. Osim toga, uredba je najprikladniji instrument za treći stup jer bi taj dio trebao osigurati mehanizam za predviđanje i uklanjanje ozbiljnih poremećaja u opskrbi poluvodičima u Uniji. Taj mehanizam ne zahtijeva prenošenje nacionalnim mjerama i izravno se primjenjuje.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

•Temeljna prava

Člankom 16. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) predviđena je sloboda poduzetništva. Mjerama u okviru prvog i drugog stupa ovog Prijedloga stvara se inovacijski kapacitet i potiče sigurnost opskrbe poluvodičima, čime se može ojačati sloboda poduzetništva u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonima i praksama. Međutim, neke mjere u okviru trećeg stupa koje su potrebne za uklanjanje ozbiljnih poremećaja u opskrbi poluvodičima u Uniji mogu privremeno ograničiti slobodu poduzetništva i slobodu ugovaranja, zaštićene člankom 16. te pravo na vlasništvo, zaštićeno člankom 17. Povelje. U skladu s člankom 52. stavkom 1. Povelje svako ograničenje tih prava u ovom Prijedlogu bit će predviđeno zakonodavstvom, poštovat će bit tih prava i sloboda te će biti usklađeno s načelom proporcionalnosti.

Obveza otkrivanja određenih informacija Komisiji, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti, poštuje bit slobode poduzetništva i neće nerazmjerno utjecati na nju (članak 16. Povelje). Svi zahtjevi za informacije služe cilju od općeg interesa Unije: omogućiti utvrđivanje potencijalnih mjera za ublažavanje krize uzrokovane nestašicom poluvodiča. Ti su zahtjevi za informacije primjereni i efikasni za postizanje cilja pružanjem informacija potrebnih za procjenu aktualne krize. Komisija u načelu traži samo željene informacije od predstavničkih organizacija i može uputiti zahtjeve pojedinačnim poduzetnicima samo ako je to dodatno potrebno. Budući da informacije o stanju opskrbe nisu dostupne na drugi način, ne postoji jednako efikasna mjera za prikupljanje informacija koje su europskim donositeljima odluka potrebne kako bi mogli poduzeti mjere ublažavanja. S obzirom na ozbiljne gospodarske i društvene posljedice nestašice poluvodiča i odgovarajuću važnost mjera ublažavanja, zahtjevi za informacije razmjerni su željenom cilju. Nadalje, ograničenje slobode poduzetništva i prava vlasništva kompenziraju se odgovarajućim zaštitnim mjerama. Svaki zahtjev za informacije može se uputiti samo u kriznoj situaciji u kojoj je Komisija provedbenim aktom proglasila krizno stanje.

Obveza da se prihvate prioritetne narudžbe i da im se prednost poštuje bit slobode poduzetništva i ugovorne slobode i neće nerazmjerno utjecati na te slobode (članak 16. Povelje) ni na pravo na vlasništvo (članak 17. Povelje). Ta obveza služi cilju od općeg interesa Unije kako bi se osigurao nastavak rada kritičnih sektora pogođenih poremećajima u opskrbi zbog nestašice poluvodiča. Obveza je primjerena i efikasna za postizanje tog cilja osiguravanjem povlaštenog iskorištavanja dostupnih resursa za proizvode koji se isporučuju tim sektorima. Ne postoji druga jednako efikasna mjera. Postrojenja za proizvodnju poluvodiča koja su podnijela zahtjev da ih se prizna kao „integrirana proizvodna postrojenja” i „EU tvornice čipova s otvorenim pristupom”, druga postrojenja za proizvodnju poluvodiča koja su prihvatila takvu mogućnost u kontekstu primanja javne potpore ili poduzetnike uzduž lanca opskrbe poluvodičima koji su prioritetnom narudžbom treće zemlje obvezani u mjeri koja znatno utječe na sigurnost opskrbe kritičnih sektora razmjerno je u kriznoj situaciji obvezati na prihvaćanje i davanje prednosti određenim narudžbama. Odgovarajućim zaštitnim mjerama osigurava se da negativan učinak obveze određivanja prioriteta na slobodu poduzetništva, slobodu ugovaranja i pravo na vlasništvo ne predstavlja kršenje tih prava. Svaka obveza davanja prednosti određenim narudžbama može se nametnuti samo u kriznoj situaciji u kojoj je Komisija provedbenim aktom proglasila krizno stanje. Predmetni poduzetnik može zatražiti od Komisije da preispita davanje prednosti određenim narudžbama ako nije u mogućnosti ispuniti narudžbu ili bi mu ispunjavanje narudžbe predstavljalo nerazumno ekonomsko opterećenje i prouzročilo posebne poteškoće. Nadalje, subjekt obveze oslobođen je odgovornosti za naknadu štete zbog kršenja ugovornih obveza koje proizlaze iz ispunjavanja obveze.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će ocijeniti ostvarenja, rezultate i učinak ovog Prijedloga tri godine nakon datuma početka njegove primjene i svake četiri godine nakon toga. Glavni rezultati evaluacije bit će predstavljeni u izvješću Europskom parlamentu i Vijeću, koje će biti objavljeno. Kako bi Komisija provela evaluaciju, Europski odbor za poluvodiče, države članice i nacionalna nadležna tijela dostavljaju joj informacije na zahtjev.

Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

1.1.Poglavlje I. – Opće odredbe

U poglavlju I. utvrđuje se predmet Uredbe. Utvrđuju se i definicije koje se upotrebljavaju u cijelom instrumentu. Uredbom se uspostavlja okvir mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča koji obuhvaća tri stupa. Točnije, Uredbom se uspostavlja inicijativa Čipovi za Europu, kojom se stvaraju uvjeti potrebni za jačanje kapaciteta Unije za industrijske inovacije (prvi stup), zatim sadržava definiciju i kriterije za integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom koji su prvi svoje vrste (drugi stup) te koordinacijski mehanizam za praćenje i odgovor na krizu (treći stup).

1.2.Poglavlje II. – Inicijativa Čipovi za Europu

1.3.Poglavlje III. – Sigurnost opskrbe

U poglavlju III. utvrđuje se okvir za integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom. Integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom proizvodna su postrojenja s kapacitetima za proizvodnju poluvodiča koja su „prva svoje vrste” u Uniji te doprinose sigurnosti opskrbe i otpornom ekosustavu na unutarnjem tržištu. Naime, da bi ispunilo kriterije za status integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom, postrojenje bi trebalo imati jasan pozitivan učinak na lanac vrijednosti poluvodiča u Uniji.

Dok su integrirana proizvodna postrojenja vertikalno integrirana proizvodna postrojenja, EU tvornice čipova s otvorenim pristupom znatan dio proizvodnog kapaciteta stavljaju na raspolaganje drugim industrijskim akterima, kao što su poduzeća za poluvodiče bez proizvodnje (tj. poduzeća koja projektiraju, ali ne proizvode čipove). Ulaganje u ta postrojenja olakšava razvoj proizvodnje poluvodiča u Uniji. Stoga će se, nakon što im Komisija prizna status integriranih proizvodnih postrojenja ili EU tvornica čipova s otvorenim pristupom, smatrati da ta postrojenja doprinose sigurnosti opskrbe poluvodičima u Uniji i stoga su u javnom interesu. Kako bi se postigla sigurnost opskrbe, države članice mogu, ne dovodeći u pitanje pravila o državnim potporama, provoditi programe potpore te su dužne osigurati administrativnu potporu, uključujući ubrzane administrativne postupke za obradu zahtjeva povezanih s njihovim planiranjem, izgradnjom i radom. Komisija će postrojenju priznati status integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom ako ispunjava kriterije utvrđene u tom poglavlju. Komisija može svoju odluku staviti izvan snage ako se priznanje temeljilo na netočnim informacijama ili ako postrojenje više ne ispunjava kriterije.

1.4.Poglavlje IV. – Praćenje i odgovor na krizu

Poglavlje IV. obuhvaća mehanizam za koordinirano praćenje lanca vrijednosti poluvodiča i odgovor na poremećaje u opskrbi poluvodičima koji utječu na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

U odjeljku 1. (Praćenje) utvrđuje se sustav praćenja i uzbunjivanja u lancu vrijednosti poluvodiča. Sustav se temelji na aktivnostima redovitog praćenja koje provode države članice, a koje u prvom redu obuhvaćaju promatranje pokazatelja za rano upozoravanje te dostupnosti i cjelovitosti usluga i robe koje isporučuju ključni sudionici na tržištu. Komisija daje osnovu za aktivnosti praćenja u obliku procjene rizika za Uniju u okviru koje utvrđuje pokazatelje za rano upozoravanje. Kako bi se osiguralo sudjelovanje industrije, države članice pozvat će relevantne dionike i industrijska udruženja da prijavljuju znatne fluktuacije u potražnji i poremećaje u svojem lancu opskrbe. Države članice trebale bi redovito dostavljati obavijesti i razmjenjivati nalaze u okviru Europskog odbora za poluvodiče. Ako države članice u okviru svojih aktivnosti praćenja ili na temelju obavijesti dionika saznaju za moguću krizu poluvodiča ili pojavu relevantnog rizičnog faktora, o tome su dužne obavijestiti Komisiju. Nakon tog upozorenja ili upozorenja iz drugih izvora, uključujući informacije primljene od međunarodnih partnera, Komisija saziva izvanredni sastanak Europskog odbora za poluvodiče. Na sastanku će se procijeniti potreba za proglašenjem kriznog stanja i raspraviti o mogućoj koordiniranoj javnoj nabavi prije nego što nastupi nestašica. Nadalje, Komisija će u ime Unije pokrenuti savjetovanja ili suradnju s relevantnim trećim zemljama kako bi se pronašla kooperativna rješenja za poremećaje u lancu opskrbe.

U odjeljku 2. (Krizno stanje) utvrđena su pravila za proglašenje stanja poluvodičke krize i detaljno opisane hitne mjere koje se mogu uvesti kao odgovor na nju.

Komisija je ovlaštena za proglašenje kriznog stanja provedbenim aktom ako postoje konkretni, ozbiljni i pouzdani dokazi o poluvodičkoj krizi. Takva poluvodička kriza nastaje kad postoje ozbiljni poremećaji u opskrbi poluvodičima koji uzrokuju znatne nestašice, koje pak imaju velike negativne posljedice na jedan ili više važnih sektora u Uniji, ili sprečavaju dobavu, popravak i održavanje osnovnih proizvoda koje upotrebljavaju kritični sektori. Provedbenim aktom utvrdit će se trajanje kriznog stanja ili njegovo produljenje. Prije prestanka kriznog stanja Komisija procjenjuje, uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za poluvodiče, treba li produljiti razdoblje njegova trajanja. Za vrijeme kriznog stanja Europski odbor za poluvodiče održavat će izvanredne sastanke kako bi se državama članicama omogućila bliska suradnja s Komisijom i koordinacija bilo kakvih nacionalnih mjera poduzetih u pogledu lanca opskrbe poluvodičima.

Nakon proglašenja kriznog stanja Komisija može poduzeti određene hitne mjere utvrđene u ovoj Uredbi. Od predstavničkih organizacija poduzetnika ili, ako je to potrebno, od pojedinačnih poduzetnika koji posluju u lancu opskrbe poluvodičima, može zatražiti informacije potrebne za procjenu poluvodičke krize i utvrđivanje mogućih mjera ublažavanja. Ti subjekti obvezni su Komisiji dostaviti zatražene informacije. Zatražene informacije mogu obuhvaćati informacije o njihovim proizvodnim sposobnostima, proizvodnim kapacitetima ili trenutačnim glavnim poremećajima ili bilo koje druge postojeće podatke potrebne da bi se procijenila priroda poluvodičke krize ili utvrdile i procijenile moguće mjere ublažavanja ili hitne mjere na nacionalnoj razini ili razini Unije. Komisija prema potrebi može obvezati integrirana proizvodna postrojenja, EU tvornice čipova s otvorenim pristupom, postrojenja za proizvodnju poluvodiča koja su prethodno pristala na tu mogućnost u kontekstu primanja javne potpore ili poduzetnike u lancu opskrbe poluvodičima koji su prioritetnom narudžbom treće zemlje obvezani u mjeri koja znatno utječe na rad kritičnih sektora da prihvate proizvodnju proizvoda relevantnih za kritične sektore u vrijeme krize i daju joj prednost. Uz to ili umjesto toga Komisija na zahtjev dviju ili više država članica može u njihovo ime djelovati kao središnje tijelo za nabavu radi nabave proizvoda relevantnih u vrijeme krize za kritične sektore. Komisija će procijeniti korisnost, nužnost i proporcionalnost zahtjeva uz savjetovanje s Europskim odborom za poluvodiče. Kad je riječ o definiciji kritičnih sektora, ova se Uredba odnosi na sektore navedene u Prilogu Komisijinu Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata 48 te na obrambeni sektor i druge aktivnosti koje su važne za javnu sigurnost i zaštitu, a njome se propisuje da Komisija te hitne mjere može ograničiti na određene sektore s tog popisa.

1.5.Poglavlje V. – Upravljanje

U poglavlju V. utvrđuju se sustavi upravljanja na razini Unije i nacionalnoj razini. Na razini Unije Prijedlogom se uspostavlja Europski odbor za poluvodiče, koji se sastoji od predstavnika država članica i kojim predsjeda Komisija. Europski odbor za poluvodiče o Inicijativi će savjetovati odbor javnih tijela Zajedničkog poduzeća za čipove (prvi stup); savjetovati Komisiju i pomagati joj u pogledu razmjene informacija o radu integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom (drugi stup); razmotriti i pripremiti utvrđivanje specifičnih kritičnih sektora i tehnologija, baviti se pitanjima praćenja i odgovora na krizu (treći stup) te pružati potporu u dosljednoj primjeni predložene Uredbe i olakšavati suradnju među državama članicama. Europski odbor za poluvodiče Komisiji će pružati potporu u međunarodnoj suradnji. Usto će koordinirati i razmjenjivati informacije s relevantnim kriznim strukturama uspostavljenima na temelju prava Unije. Europski odbor za poluvodiče sastajat će se u različitim sastavima i održavati zasebne sastanke za zadaće u okviru prvog stupa te za zadaće u okviru drugog i trećeg stupa. Komisija može osnovati stalne ili privremene podskupine Europskog odbora za poluvodiče i pozvati organizacije koje zastupaju interese industrije poluvodiča i druge dionike da u takvim podskupinama sudjeluju kao promatrači.

Za potrebe provedbe Uredbe države članice na nacionalnoj će razini odrediti jedno ili više nacionalnih nadležnih tijela i, među njima, nacionalnu jedinstvenu kontaktnu točku.

1.6.Poglavlja VI., VII., VIII. – Završne odredbe

U poglavlju VI. naglašava se obveza svih strana da poštuju povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija i poslovnih tajni. Obveza se primjenjuje na Komisiju, nacionalna nadležna tijela i druga tijela država članica te na sve predstavnike i stručnjake koji prisustvuju sastancima Europskog odbora za poluvodiče i Odbora. U tom se poglavlju utvrđuju i pravila o učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama i novčanim kaznama za nepoštovanje obveza iz ove Uredbe, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama. Komisija može izreći periodične penale relevantnim poduzetnicima koji za vrijeme poluvodičke krize ne prihvate određene narudžbe i ne daju im prednost. Nadalje, Komisija može izreći novčane kazne poduzetniku koji dostavi netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije ili ne dostavi informacije u propisanom roku.

U poglavlju VII. utvrđuju se pravila i uvjeti za izvršavanje delegiranih i provedbenih ovlasti. Komisija se Prijedlogom ovlašćuje za donošenje, prema potrebi, provedbenih akata radi utvrđivanja postupaka i postizanja ujednačene primjene Uredbe i delegiranih akata o izmjeni Priloga I. (aktivnosti utvrđene u njemu u skladu su s ciljevima Inicijative) i Priloga II. (mjerljivi pokazatelji i odredbe o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju kojima se dopunjuje ova Uredba).

Poglavlje VIII. sadržava izmjene drugih akata, uključujući program Digitalna Europa, i obvezu Komisije da Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja redovita izvješća radi evaluacije i preispitivanja Uredbe.

2022/0032 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. stavak 3., članak 18. stavak 1 te članke 183. i 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 49 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 50 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Poluvodiči su okosnica svakog digitalnog uređaja: od pametnih telefona i automobila preko ključnih primjena i infrastruktura u zdravstvu, energetici, komunikacijama i automatizaciji, pa sve do uređaja u većini drugih industrijskih sektora. Oni su ključni za funkcioniranje našeg modernog gospodarstva i društva, no u Uniji su nastupili dosad nezabilježeni poremećaji u opskrbi njima. Trenutačna nestašica simptom je trajnih i ozbiljnih strukturnih nedostataka u Unijinu lancu vrijednosti i opskrbe poluvodičima. Poremećaji su razotkrili dugotrajne slabe točke u tom pogledu, prije svega veliku ovisnost o trećim zemljama u proizvodnji i projektiranju čipova.

(2)Trebalo bi uspostaviti okvir za povećanje otpornosti Unije u području poluvodičkih tehnologija kako bi se potaknula ulaganja, ojačale sposobnosti Unijina lanca opskrbe poluvodičima i poboljšala suradnja među državama članicama i s Komisijom.

(3)Ovim se okvirom nastoje ostvariti dva cilja. Prvi je cilj uspostaviti uvjete neophodne za konkurentnost i inovacijski kapacitet Unije te ostvariti prilagodbu industrije strukturnim promjenama koje nastaju zbog kratkih inovacijskih ciklusa i potrebe za održivošću. Drugi cilj, koji je zaseban i nadopunjuje prvi, jest poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta uspostavom jedinstvenog pravnog okvira Unije za povećanje otpornosti i sigurnosti opskrbe Unije u području poluvodičkih tehnologija.

(4)Potrebno je poduzeti mjere za izgradnju kapaciteta i jačanje poluvodičkog sektora Unije u skladu s člankom 173. stavkom 3. Ugovora. Te mjere ne podrazumijevaju usklađivanje nacionalnih zakona i propisa. U tom bi pogledu Unija trebala povećati konkurentnost i otpornost poluvodičke tehnološke i industrijske baze te pritom ojačati inovacijski kapacitet svojeg poluvodičkog sektora, smanjiti ovisnost o ograničenom broju inozemnih poduzeća i geografskih lokacija te poboljšati mogućnosti projektiranja i proizvodnje naprednih komponenata. Inicijativa Čipovi za Europu („Inicijativa”) trebala bi poduprijeti te ciljeve svladavanjem raskoraka između naprednih istraživačkih i inovacijskih sposobnosti Europe i njihova održivog industrijskog iskorištavanja. Trebala bi promicati izgradnju kapaciteta kako bi se omogućili projektiranje, proizvodnja i integracija sustava u području poluvodičkih tehnologija sljedeće generacije, poboljšala suradnja među ključnim akterima u cijeloj Uniji, ojačali europski lanci opskrbe poluvodičima i vrijednosti poluvodiča, unaprijedili ključni industrijski sektori i stvorila nova tržišta.

(5)Upotreba poluvodiča ključna je za brojne gospodarske sektore i društvene funkcije u Uniji pa je otporna opskrba neophodna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. S obzirom na velik prekogranični promet poluvodičkim proizvodima otpornost i sigurnost opskrbe poluvodičima najbolje se mogu postići usklađivanjem zakonodavstva Unije na temelju članka 114. Ugovora. Kako bi se omogućile koordinirane mjere za stvaranje otpornosti, potrebna su usklađena pravila za olakšavanje provedbe specifičnih projekata koji doprinose sigurnosti opskrbe poluvodičima u Uniji. Predloženi mehanizam praćenja i odgovora na krizu trebao bi biti ujednačen kako bi se u prekograničnom lancu vrijednosti poluvodiča mogle koordinirano provoditi mjere pripravnosti za krizu.

(6)Postizanje tih ciljeva poduprijet će se mehanizmom upravljanja. Na razini Unije ovom se Uredbom uspostavlja Europski odbor za poluvodiče, koji se sastoji od predstavnika država članica i kojim predsjeda Komisija. Europski odbor za poluvodiče savjetovat će Komisiju i pomagati joj u vezi s određenim pitanjima, uključujući dosljednu primjenu ove Uredbe, olakšavanje suradnje među državama članicama i razmjenu informacija o pitanjima povezanima s ovom Uredbom. Europski odbor za poluvodiče trebao bi održavati zasebne sastanke za zadaće iz različitih poglavlja ove Uredbe. Na različitim sastancima mogu sudjelovati različiti sastavi predstavnika na visokoj razini, a Komisija može osnivati podskupine.

(7)S obzirom na globaliziranu prirodu lanca opskrbe poluvodičima, međunarodna suradnja s trećim zemljama važan je element za postizanje otpornosti Unijina ekosustava poluvodiča. Djelovanja poduzeta na temelju ove Uredbe Uniji bi također trebala omogućiti da kao središte izvrsnosti preuzme istaknutiju ulogu u funkcionalnijem globalnom i međuovisnom ekosustavu poluvodiča. Komisija bi, uz pomoć Europskog odbora za poluvodiče, trebala surađivati i graditi partnerstva s trećim zemljama u cilju pronalaženja rješenja, u mjeri u kojoj je to moguće, za poremećaje u lancu opskrbe poluvodičima.

(8)Za poluvodički sektor karakteristični su vrlo visoki troškovi razvoja i inovacija te izgradnje najsuvremenijih objekata za testiranje i eksperimentiranje za potporu industrijskoj proizvodnji. To izravno utječe na konkurentnost i inovacijski kapacitet industrije Unije te na sigurnost i otpornost opskrbe. S obzirom na iskustva stečena za vrijeme nedavnih nestašica u Uniji i svijetu te brz razvoj tehnoloških izazova i inovacijskih ciklusa koji utječe na lanac vrijednosti poluvodiča potrebno je uspostaviti Inicijativu kako bi se povećali konkurentnost, otpornost i inovacijski kapacitet Unije.

(9)Za održavanje snažne industrijske, konkurentne, održive i inovativne baze Unije prvenstveno su odgovorne države članice. Međutim, priroda i opseg inovacijskih izazova u poluvodičkom sektoru zahtijevaju zajedničko djelovanje na razini Unije.

(10)Cilj je okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća 51 (Obzor Europa), ojačati europski istraživački prostor (ERA) i potaknuti ga da postane konkurentniji, među ostalim u industriji, uz istodobno promicanje svih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti radi ostvarivanja strateških prioriteta i obveza Unije, kojima se u konačnici nastoje promicati mir, vrijednosti Unije i dobrobit njezinih naroda. Budući da je taj program među glavnim prioritetima Unije, ukupna financijska sredstva koja su mu dodijeljena ne bi se trebala smanjivati, a smanjenje financijskih sredstava programa radi jačanja financijske omotnice programa Digitalna Europa kako bi se pridonijelo Inicijativi za čipove trebalo bi nadoknaditi iz drugog izvora. Iz toga proizlazi da bi, ne dovodeći u pitanje institucijske ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća, programu Obzor Europa u razdoblju 2023.–2027. na raspolaganje trebalo staviti iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza koji odgovara iznosu smanjenja, a koji je rezultat potpunog ili djelomičnog neprovođenja projekata u okviru tog programa ili njegova prethodnika, kako je propisano člankom 15. stavkom 3. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 52 (Financijska uredba). Taj će se iznos pribrojiti onom od 0,5 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) koji je već naveden u Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o ponovnoj upotrebi opozvanih sredstava u vezi s istraživačkim programom.

(11)Kako bi Unija stekla kapacitete za istraživanje i inovacije u području poluvodičke tehnologije koji su potrebni da bi se njezina ulaganja u istraživanja i industriju održala na visokoj razini te kako bi se savladao postojeći raskorak između istraživanja i razvoja i proizvodnje, Unija i njezine države članice trebale bi bolje koordinirati svoj rad i zajednički ulagati. Da bi se to postiglo, Unija i države članice trebale bi voditi računa o ciljevima digitalne i zelene tranzicije. U okviru Inicijative trebalo bi putem svih komponenata i djelovanja u najvećoj mogućoj mjeri uvesti poluvodičke tehnologije u redovnu primjenu i maksimalno povećati njihove koristi kao snažnih pokretača prelaska na održivost koji mogu rezultirati novim proizvodima i učinkovitijom, djelotvornijom, čišćom i trajnijom upotrebom resursa, uključujući energiju i materijale potrebne za proizvodnju poluvodiča i njihovu uporabu tijekom cijelog životnog ciklusa.

(12)Kako bi se postigao njezin opći cilj i prevladale poteškoće u ponudi i potražnji u postojećem ekosustavu poluvodiča, Inicijativa bi trebala obuhvatiti pet glavnih komponenata. Prvo, da bi se ojačao europski kapacitet za projektiranje, Inicijativom bi se trebala podupirati djelovanja za izgradnju virtualne platforme dostupne u cijeloj Uniji. Platforma bi trebala povezati zajednicu projektantskih kuća, MSP-ova i start-up poduzeća, pružatelja intelektualnog vlasništva i dobavljača alata s organizacijama za istraživanje i tehnologiju kako bi mogla ponuditi virtualne alate za prototipove kao rezultat zajedničkog razvoja tehnologije. Drugo, da bi se povećale sigurnost i otpornost opskrbe te smanjila ovisnost Unije o proizvodnji trećih zemalja, Inicijativom bi se trebali podupirati razvoj i pristup pilot-linijama. Pilot-linije sektoru bi trebale omogućiti da provodi testiranje, eksperimentiranje i validaciju poluvodičkih tehnologija i projektnih koncepata sustava na višim razinama tehnološke spremnosti, odnosno od treće do osme razine, uz istodobno smanjenje utjecaja na okoliš u najvećoj mogućoj mjeri. U pilot-linije morat će ulagati Unija, države članice i privatni sektor da bi se riješili postojeći strukturni problemi i neuspjesi na tržištu uzrokovani nepostojanjem takvih postrojenja u Uniji, što narušava inovacijski potencijal i globalnu konkurentnost Unije. Treće, da bi se omogućila ulaganja u alternativne tehnologije kao što su kvantne tehnologije, koje pogoduju razvoju poluvodičkog sektora, Inicijativom bi se trebala poduprijeti djelovanja koja se odnose na, među ostalim, biblioteke za projektiranje kvantnih čipova, pilot-linije za proizvodnju kvantnih čipova te objekte za testiranje i eksperimentiranje na kvantnim komponentama. Četvrto, kako bi se promicala primjena poluvodičkih tehnologija, omogućio pristup postrojenjima za projektiranje i pilot-linijama te riješio problem nedostatka vještina u cijeloj Uniji, Inicijativom bi se trebalo poduprijeti osnivanje centara kompetentnosti za poluvodiče u svakoj državi članici. Pristup javno financiranoj infrastrukturi, kao što su pilot-linije i objekti za testiranje, te mreži centara kompetentnosti, trebao bi biti otvoren velikom broju korisnika te se velikim poduzetnicima mora odobravati na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi i po tržišnim uvjetima (ili uz plaćanje troškova uvećanih za razumnu maržu), dok MSP-ovi mogu imati povlašteni pristup ili ga ostvarivati po sniženim cijenama. Takav pristup, među ostalim za međunarodne istraživačke i komercijalne partnere, može rezultirati sveobuhvatnijim uzajamnim obogaćivanjem i stjecanjem znanja i izvrsnosti te pridonijeti povratu troškova. Peto, Komisija bi trebala putem namjenskog instrumenta za ulaganja u poluvodiče (u okviru aktivnosti za olakšavanje ulaganja zajednički nazvanih „Fond za čipove”) pružati potporu i u obliku vlasničkog kapitala i u obliku zaduživanja, među ostalim putem mehanizma mješovitog financiranja u okviru fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća 53 , i to u bliskoj suradnji s Grupom Europske investicijske banke i drugim partnerima u provedbi kao što su nacionalne razvojne banke i institucije. Aktivnostima Fonda za čipove trebao bi se podupirati razvoj dinamičnog i otpornog ekosustava poluvodiča, i to pružanjem mogućnosti da se poveća dostupnost sredstava za potporu rastu start-up poduzeća i MSP-ova te ulaganja uzduž cijelog lanca vrijednosti, među ostalim za ostala poduzeća u lancima vrijednosti poluvodiča. U tom će kontekstu Europsko vijeće za inovacije visokorizičnim inovatorima koji stvaraju tržišta pružiti dodatnu namjensku potporu u obliku bespovratnih sredstava i vlasničkog kapitala.

(13)Kako bi se prevladala ograničenja zbog trenutačne rascjepkanosti javnih i privatnih ulaganja, olakšali integracija, uzajamno obogaćivanje i povrat ulaganja u okviru tekućih programa te ostvarila zajednička strateška vizije Unije o poluvodičima kao sredstvu za ostvarenje ambicije Unije i njezinih država članica da preuzmu vodeću ulogu u digitalnom gospodarstvu, inicijativa Čipovi za Europu trebala bi olakšati poboljšanje koordinacije i sinergija između postojećih programa financiranja na razini Unije i na nacionalnoj razini, poboljšanje koordinacije i suradnje s industrijom i ključnim dionicima iz privatnog sektora te dodatna zajednička ulaganja s državama članicama. Inicijativa je ustrojena tako da se pri njezinoj provedbi objedinjavaju resursi Unije, država članica i trećih zemalja pridruženih postojećim programima Unije te privatnog sektora. Njezin se uspjeh stoga može temeljiti samo na naporima koje države članice i Unija zajedno ulažu u podupiranje znatnih kapitalnih troškova i široke dostupnosti virtualnih resursa za projektiranje, testiranje i isprobavanje te širenje znanja, vještina i kompetencija. S obzirom na posebnosti tih djelovanja, ciljeve Inicijative, a prvenstveno aktivnosti „Fonda za čipove”, trebalo bi prema potrebi podupirati i putem mehanizma mješovitog financiranja u okviru fonda InvestEU.

(14)Potpora u okviru Inicijative trebala bi se upotrebljavati za rješavanje, na razmjeran način, nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te se djelovanjima ne bi smjelo udvostručiti ili istisnuti privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanja bi trebala imati jasnu dodanu vrijednost za Uniju.

(15)Inicijativa bi se trebala temeljiti na čvrstoj bazi znanja i povećati sinergije s djelovanjima koje Unija i države članice trenutačno podupiru putem programa i djelovanja u području istraživanja i inovacija poluvodiča te razvoja dijela lanca opskrbe, prvenstveno putem programa Obzor Europa i Digitalna Europa, koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća 54 s ciljem da se do 2030. ojača položaj Unije kao globalnog aktera u poluvodičkoj tehnologiji i njezinim primjenama te poveća njezin globalni udio u proizvodnji. U okviru Inicijative te bi se aktivnosti dopunile bliskom suradnjom s drugim važnim dionicima, uključujući Industrijski savez za procesore i poluvodičke tehnologije.

(16)Kako bi se ubrzala provedba djelovanja u okviru Inicijative, potrebno je predvidjeti mogućnost da se neka od njih, ponajprije ona koja se odnose na pilot-linije, provedu putem novog pravnog instrumenta, europskog konzorcija za infrastrukturu za čipove (ECIC). ECIC bi trebao imati pravnu osobnost. To znači da zahtjev za financiranje djelovanja u okviru Inicijative može podnijeti sam ECIC, a ne pojedinačni subjekti koji ga sačinjavaju. Glavni cilj ECIC-a trebao bi biti poticanje djelotvorne i strukturirane suradnje među pravnim subjektima, uključujući organizacije za istraživanje i tehnologiju. Zbog toga u ECIC-u moraju sudjelovati najmanje tri pravna subjekta iz tri države članice te on mora djelovati kao konzorcij javno-privatnog sektora za specifično djelovanje. Uspostava ECIC-a ne bi trebala uključivati stvarno osnivanje novog tijela Unije i ne bi trebala biti usmjerena na jedno specifično djelovanje u okviru Inicijative. Njime bi se trebao nadoknaditi nedostatak instrumenata Unije za kombiniranje financiranja iz država članica, proračuna Unije i privatnih ulaganja za potrebe provedbe djelovanja u okviru Inicijative. Snažne sinergije osobito se mogu postići kombiniranim razvojem raznih pilot-linija u okviru ECIC-a, i to udruživanjem sredstava Unije sa zajedničkim resursima država članica i drugih sudionika. Proračun ECIC-a koji bi u predviđenom razdoblju njegova rada na raspolaganje stavile države članice i sudionici iz privatnog sektora trebao bi biti usklađen s trajanjem djelovanja koja se provode u okviru ove Inicijative. Komisija ne bi trebala izravno sudjelovati u konzorciju.

(17)Primarnu provedbu Inicijative trebalo bi povjeriti Zajedničkom poduzeću za čipove, kako je osnovano Uredbom Vijeća XX/XX o izmjeni Uredbe (EU) 2021/2085 o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa u pogledu Zajedničkog poduzeća za čipove 55 .

(18)Za poticanje uspostave potrebnih kapaciteta za proizvodnju i povezanih mogućnosti projektiranja te postizanje sigurnosti opskrbe u Uniji može biti primjerena javna potpora. U vezi s tim potrebno je utvrditi kriterije za olakšavanje provedbe specifičnih projekata koji doprinose postizanju ciljeva ove Uredbe i razlikovati dvije vrste instrumenata, a to su integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom.

(19)Integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom trebala bi pružati kapacitete za proizvodnju poluvodiča koji su „prvi svoje vrste” u Uniji te doprinose sigurnosti opskrbe i otpornom ekosustavu na unutarnjem tržištu. Odlučujući čimbenici za uspostavu prvih postrojenja svoje vrste mogli bi se odnositi na tehnološki čvor, materijal supstrata kao što su silicijev karbid i galijev nitrid te druge inovacije proizvoda koje se odnose na bolje radne karakteristike, procesnu tehnologiju ili energetsku i okolišnu učinkovitost. Postrojenje usporedivih sposobnosti industrijskih razmjera još ne bi smjelo postojati u Uniji u bitnoj mjeri ili za njega ne bi smjela postojati obveza da će se u njoj izgraditi, ne računajući postrojenja za istraživanje i razvoj ili male proizvodne pogone.

(20)Ako EU tvornica čipova s otvorenim pristupom nudi proizvodni kapacitet poduzetnicima koji nisu povezani s operaterom postrojenja, trebala bi uspostaviti, provesti i održavati odgovarajuću i djelotvornu funkcionalnu razdvojenost kako bi se spriječio protok povjerljivih informacija između unutarnje i vanjske proizvodnje. To bi se trebalo primjenjivati na sve informacije dobivene u postupku projektiranja te u glavnim ili završnim proizvodnim postupcima.

(21)Da bi ispunilo kriterije za integrirano proizvodno postrojenje ili EU tvornicu čipova s otvorenim pristupom, uspostava i rad postrojenja trebali bi imati jasan pozitivan učinak na lanac vrijednosti poluvodiča u Uniji, posebno u pogledu otporne opskrbe poluvodičima za korisnike na unutarnjem tržištu. Učinak na nekoliko država članica, uključujući kohezijske ciljeve, trebalo bi smatrati jednim od pokazatelja jasnog pozitivnog učinka integriranog proizvodnog postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom na lanac vrijednosti poluvodiča u Uniji.

(22)Važno je da integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom ne podliježu izvanteritorijalnoj primjeni obveza pružanja javne usluge koje nameću treće zemlje, a koje bi mogle ugroziti njihovu sposobnost da koriste svoju infrastrukturu, softver, usluge, objekte, imovinu, resurse, intelektualno vlasništvo ili znanje koji su im potrebni za ispunjavanje obveze u pogledu prioritetnih narudžbi u skladu s ovom Uredbom, za što bi morali pružiti jamstva.

(23)S obzirom na brz razvoj poluvodičkih tehnologija i radi jačanja buduće industrijske konkurentnosti Unije, integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom trebali bi se obvezati na kontinuirano i učinkovito ulaganje u poluvodiče sljedeće generacije, među ostalim testiranjem i eksperimentiranjem na novim postignućima koristeći prioritetni pristup pilot-linijama uspostavljenima u okviru inicijative Čipovi za Europu i ne dovodeći pritom u pitanje ostvarivanje tuđih prava na pristup.

(24)Kako bi postupak priznavanja statusa integriranog proizvodnog postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom bio ujednačen i transparentan, odluku o priznanju trebala bi donijeti Komisija na temelju zahtjeva pojedinačnog poduzetnika ili konzorcija nekoliko poduzetnika. Kako bi se uzela u obzir važnost koordiniranog i suradničkog pokretanja planiranog postrojenja, Komisija bi u svojoj procjeni trebala razmotriti spremnost države članice ili država članica u kojima podnositelj zahtjeva namjerava uspostaviti postrojenje da podupre njegovu uspostavu. Nadalje, pri ocjeni održivosti poslovnog plana Komisija bi mogla uzeti u obzir cjelokupne rezultate podnositelja zahtjeva. S obzirom na povlastice povezane s priznanjem statusa integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom Komisija bi trebala pratiti ispunjavaju li postrojenja kojima je taj status dodijeljen i dalje kriterije utvrđene u ovoj Uredbi.

(25)Zbog njihove važnosti za postizanje sigurnosti opskrbe i uspostavu otpornog ekosustava poluvodiča trebalo bi smatrati da su integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom od javnog interesa. Sigurnost opskrbe poluvodičima važna je i za digitalizaciju koja omogućuje zelenu tranziciju mnogih drugih sektora. Kako bi se doprinijelo sigurnosti opskrbe poluvodičima u Uniji, države članice mogu provoditi programe potpore i pružati administrativnu potporu u nacionalnim postupcima izdavanja dozvola. Time se ne dovodi u pitanje nadležnost Komisije u području državnih potpora na temelju članaka 107. i 108. Ugovora, ako je to relevantno. Države članice trebale bi podupirati uspostavu integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom u skladu s pravom Unije.

(26)Integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom treba uspostaviti što prije, a administrativno opterećenje treba svesti na najmanju moguću mjeru. U tu bi svrhu države članice trebale što brže obraditi zahtjeve povezane s planiranjem, izgradnjom i radom integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom. Trebale bi imenovati tijelo koje će olakšati i koordinirati postupke izdavanja dozvola i koordinatora koji će služiti kao jedinstvena kontaktna točka za projekt. Nadalje, ako je to potrebno za odobravanje odstupanja na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ 56 i Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 57 , može se smatrati da su uspostava i rad tih postrojenja od prevladavajućeg javnog interesa u smislu prethodno navedenih pravnih tekstova, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti utvrđeni u tim odredbama.

(27)Zajedničke norme za zelene, pouzdane i sigurne čipove donijele bi velike koristi za unutarnje tržište. Budući pametni uređaji, sustavi i platforme za povezivost morat će se oslanjati na napredne poluvodičke komponente i ispunjavati zahtjeve u pogledu okolišne održivosti, povjerenja i kibersigurnosti, koji će uvelike ovisiti o značajkama temeljne tehnologije. U tu bi svrhu Unija trebala razviti referentne postupke certificiranja i zahtijevati od industrije da zajednički razvije takve postupke za specifične sektore i tehnologije s potencijalno velikim društvenim učinkom.

(28)S obzirom na to Komisija bi, uz savjetovanje s Europskim odborom za poluvodiče, trebala pripremiti teren za certificiranje zelenih, pouzdanih i sigurnih čipova i ugrađenih sustava koji se oslanjaju na poluvodičke tehnologije ili ih upotrebljavaju u velikoj mjeri. Ponajprije bi trebalo razmotriti i utvrditi relevantne sektore i proizvode za koje je potrebna takva certifikacija.

(29)S obzirom na strukturne nedostatke lanca opskrbe poluvodičima i posljedični rizik od budućih nestašica, ovom se Uredbom uvode instrumenti za koordinirani pristup praćenju i učinkovitom uklanjanju mogućih poremećaja na tržištu.

(30)Budući da se složeni i međusobno povezani lanci vrijednosti poluvodiča brzo razvijaju te da u njima sudjeluju razni akteri, potreban je koordinirani pristup redovitom praćenju kako bi se povećala sposobnost ublažavanja rizika koji bi mogli negativno utjecati na opskrbu poluvodičima. Države članice trebale bi pratiti lanac vrijednosti poluvodiča usredotočujući se pritom na pokazatelje za rano upozoravanje te dostupnost i cjelovitost usluga i robe koje isporučuju ključni sudionici na tržištu, i to na način koji ne predstavlja prekomjerno administrativno opterećenje za poduzetnike.

(31)Sve relevantne nalaze, uključujući informacije koje su dostavili relevantni dionici i industrijska udruženja, trebalo bi dostaviti Europskom odboru za poluvodiče kako bi se omogućila redovita razmjena informacija među predstavnicima država članica na visokoj razini te kako bi se te informacije uvrstile u pregled praćenja lanaca vrijednosti poluvodiča.

(32)Važno je uzeti u obzir posebne uvide u stanje s opskrbom korisnika poluvodiča. Države članice stoga bi trebale utvrditi glavne kategorije korisnika na svojim nacionalnim tržištima i biti u redovitom kontaktu s njima. Nadalje, države članice trebale bi relevantnim organizacijama dionika, uključujući industrijska udruženja i predstavnike glavnih kategorija korisnika, pružiti mogućnost da dostave informacije o znatnim promjenama u ponudi i potražnji te poznatim poremećajima u svojem lancu opskrbe, među ostalim, po mogućnosti, o nedostupnosti kritičnih poluvodiča ili sirovina, iznadprosječno dugom proizvodnom procesu, kašnjenjima u isporuci i izvanrednim poskupljenjima.

(33)Za provedbu tih aktivnosti praćenja nadležnim tijelima država članica mogu biti potrebne određene informacije koje možda nisu javno dostupne, kao što su informacije o ulozi pojedinačnog poduzetnika u lancu vrijednosti poluvodiča. U ograničenim okolnostima u kojima je to nužno i razmjerno u svrhu provedbe aktivnosti praćenja, nadležna tijela država članica trebala bi moći zatražiti te informacije od dotičnog poduzetnika.

(34)Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju ako relevantni čimbenici ukazuju na moguću poluvodičku krizu. Kako bi odgovor na takve krize bio koordiniran, Komisija bi nakon upozorenja države članice ili iz drugih izvora, uključujući informacije od međunarodnih partnera, trebala sazvati izvanredni sastanak Europskog odbora za poluvodiče kako bi se procijenila potreba za proglašenjem kriznog stanja i razmotrilo je li primjereno, nužno i razmjerno da države članice provedu koordiniranu zajedničku nabavu. Komisija bi trebala pokrenuti savjetovanja i suradnju s relevantnim trećim zemljama kako bi se uklonili eventualni poremećaji u međunarodnom lancu opskrbe, u skladu s međunarodnim obvezama i ne dovodeći u pitanje postupovne zahtjeve iz Ugovora o međunarodnim sporazumima.

(35)U okviru praćenja nacionalna nadležna tijela također bi trebala evidentirati poduzetnike s poslovnim nastanom na svojem državnom području koji posluju u lancu opskrbe poluvodičima u Uniji i te podatke dostaviti Komisiji.

(36)Kako bi se olakšalo djelotvorno praćenje, potrebna je dubinska procjena rizika povezanih s različitim fazama lanca vrijednosti poluvodiča, među ostalim u pogledu podrijetla i izvora opskrbe izvan Unije. Takvi rizici mogu biti povezani s kritičnim ulaznim elementima i opremom za industriju, uključujući digitalne proizvode koji mogu biti osjetljivi, mogući učinak krivotvorenih poluvodiča, proizvodne kapacitete i druge rizike koji mogu poremetiti, ugroziti ili negativno utjecati na lanac opskrbe. Među tim rizicima mogu biti lanci opskrbe koji imaju elemente čije zakazivanje može ugroziti cijeli lanac ili oni koji su vrlo koncentrirani na neki drugi način. Ostali relevantni čimbenici mogli bi uključivati dostupnost zamjenskih ulaznih elemenata ili alternativnih izvora kritičnih materijala te otporan i održiv prijevoz. Komisija bi trebala, uz pomoć Europskog odbora za poluvodiče i uzimajući u obzir informacije primljene od glavnih kategorija korisnika, izraditi procjenu rizika na razini Unije.

(37)Radi predviđanja budućih poremećaja u različitim fazama lanca vrijednosti poluvodiča u Uniji i pripreme za njih Komisija bi trebala uz pomoć Europskog odbora za poluvodiče utvrditi pokazatelje za rano upozoravanje u okviru procjene rizika za Uniju. Takvi pokazatelji mogli bi uključivati dostupnost sirovina, poluproizvoda i ljudskog kapitala potrebnih za proizvodnju poluvodiča ili odgovarajuće proizvodne opreme, predviđenu potražnju za poluvodičima na tržištu Unije i svjetskom tržištu, porast cijena koji premašuje uobičajenu fluktuaciju cijena, posljedice nesreća, napada, prirodnih katastrofa ili drugih ozbiljnih događaja, učinak trgovinskih politika, carine, ograničenja izvoza, trgovinskih prepreka i drugih mjera povezanih s trgovinom te posljedice zatvaranja poduzeća, njihova premještanja ili preuzimanja ključnih sudionika na tržištu. Države članice trebale bi pratiti te pokazatelje za rano upozoravanje.

(38)Pretpostavlja se da je niz poduzetnika koji isporučuju usluge ili robu u području poluvodiča ključan za učinkovit lanac opskrbe poluvodičima u Unijinu ekosustavu poluvodiča zbog broja poduzetnika u Uniji koji se oslanjaju na njihove proizvode, svojeg udjela na tržištu Unije ili na svjetskom tržištu, važnosti koju imaju za osiguravanje dostatne razine opskrbe ili mogućeg učinka poremećaja u opskrbi njihovim proizvodima ili uslugama. Države članice trebale bi utvrditi te ključne sudionike na tržištu na svojim državnim područjima.

(39)U skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2019/452 o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji 58 pri utvrđivanju može li izravno strano ulaganje utjecati na sigurnost ili javni poredak države članice i Komisija mogu razmotriti njegove potencijalne učinke na kritične tehnologije i robu s dvojnom namjenom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 59 , uključujući poluvodiče.

(40)U okviru praćenja države članice mogle bi posebno obratiti pozornost na dostupnost i cjelovitost usluga i robe ključnih sudionika na tržištu. Država članica koja ustanovi da postoje problemi mogla bi na njih upozoriti Europski odbor za poluvodiče.

(41)Za brz, učinkovit i koordiniran odgovor Unije na poluvodičku krizu potrebno je donositeljima odluka pružiti pravodobne i ažurirane informacije o razvoju operativne situacije te se pobrinuti da je moguće poduzeti učinkovite mjere za osiguravanje opskrbe poluvodičima u pogođenim kritičnim sektorima.

(42)Stanje poluvodičke krize trebalo bi proglasiti ako postoje konkretni, ozbiljni i pouzdani dokazi o takvoj krizi. Poluvodička kriza nastupa u slučaju ozbiljnih poremećaja u opskrbi poluvodičima zbog kojih nastaju znatne nestašice koje uzrokuju znatna kašnjenja i negativne posljedice na jedan ili više važnih gospodarskih sektora u Uniji, izravno ili zbog lančane reakcije uzrokovane nestašicom s obzirom na to da su industrijski sektori Unije velika baza korisnika poluvodiča. Poluvodička kriza može nastupiti i kad zbog ozbiljnih poremećaja u opskrbi poluvodičima dođe do znatnih nestašica koje sprečavaju dobavu, popravak i održavanje osnovnih proizvoda koje upotrebljavaju kritični sektori, primjerice medicinske i dijagnostičke opreme.

(43)Kako bi se pružio brz i učinkovit odgovor na takvu poluvodičku krizu, Komisija bi trebala biti ovlaštena da, uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za poluvodiče, provedbenim aktima na unaprijed određeno razdoblje proglasi krizno stanje. Komisija bi trebala, uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za poluvodiče, procijeniti potrebu za produljenjem i, ako se potvrdi da takva potreba postoji, produljiti trajanje kriznog stanja na unaprijed utvrđeno razdoblje.

(44)U kriznom stanju neophodne su bliska suradnja između Komisije i država članica te koordinacija svih nacionalnih mjera poduzetih u pogledu lanca opskrbe poluvodičima kako bi se poremećaji uklonili vodeći računa o usklađenosti, otpornosti i učinkovitosti. U tu bi svrhu Europski odbor za poluvodiče prema potrebi trebao održavati izvanredne sastanke. Sve poduzete mjere trebale bi biti strogo ograničene na trajanje kriznog stanja.

(45)Pri proglašenju kriznog stanja trebalo bi utvrditi i provesti odgovarajuće, učinkovite i razmjerne mjere, ne dovodeći u pitanje moguću kontinuiranu međunarodnu suradnju s relevantnim partnerima koja ima za cilj ublažiti kriznu situaciju u razvoju. Komisija bi prema potrebi trebala zatražiti informacije od poduzetnika u lancu opskrbe poluvodičima. Nadalje, Komisija bi trebala moći, ako je to nužno i razmjerno, obvezati integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom da prihvate narudžbu za proizvodnju proizvoda relevantnih u vrijeme krize i daju joj prednost te djelovati kao središnje tijelo za nabavu kad je za to ovlaste države članice. Komisija bi te mjere mogla ograničiti na određene kritične sektore. Nadalje, Europski odbor za poluvodiče može pružati savjete o potrebi uvođenja režima za kontrolu izvoza u skladu s Uredbom (EU) 2015/479 Europskog parlamenta i Vijeća 60 . Europski odbor za poluvodiče također može procijeniti daljnje primjerene i djelotvorne mjere te pružati savjete o njima. Primjena svih tih hitnih mjera trebala bi biti razmjerna i ograničena na ono što je potrebno za uklanjanje znatnih poremećaja u mjeri u kojoj je to u najboljem interesu Unije. Komisija bi trebala redovito izvješćivati Europski parlament i Vijeće o poduzetim mjerama i razlozima na kojima se one temelje. Komisija može nakon savjetovanja s Odborom izdati dodatne smjernice o provedbi i primjeni hitnih mjera.

(46)Za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta kritičan je niz sektora. Ti su kritični sektori oni koji su navedeni u Prilogu Komisijinu Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata 61 . Za potrebe ove Uredbe kritičnim bi se sektorom usto trebale smatrati obrambene i druge aktivnosti koje su važne za javnu sigurnost i zaštitu. Određene mjere trebale bi se donositi samo radi osiguravanja opskrbe kritičnih sektora. Kad poluvodička kriza poremeti ili prijeti da će poremetiti njihov rad, Komisija može hitne mjere ograničiti na neke od tih sektora ili na njihove određene dijelove.

(47)Za vrijeme kriznog stanja od poduzetnika u lancu opskrbe poluvodičima s poslovnim nastanom u Uniji zahtjeva se dostava informacija radi dubinske procjene poluvodičke krize kako bi se utvrdile potencijalne mjere ublažavanja ili hitne mjere na razini Unije ili nacionalnoj razini. Takve informacije mogu se odnositi na proizvodnu sposobnost, proizvodni kapacitet te trenutačne glavne poremećaje i uska grla. Ti bi aspekti mogli uključivati uobičajenu i trenutačnu stvarnu zalihu proizvoda relevantnih u vrijeme krize u proizvodnim postrojenjima poduzeća koja se nalaze u Uniji te u postrojenjima u trećim zemljama kojima poduzeće upravlja ili od kojih naručuje ili kupuje zalihe, uobičajeno i trenutačno prosječno vrijeme isporuke proizvoda koji se najviše proizvode, očekivani obujam proizvodnje u sljedeća tri mjeseca za svako proizvodno postrojenje u Uniji, razloge zbog kojih nije moguće ostvariti proizvodni kapacitet ili druge postojeće podatke potrebne da bi se procijenila priroda poluvodičke krize ili moguće mjere ublažavanja ili hitne mjere na nacionalnoj razini ili razini Unije. Svaki zahtjev trebao bi biti razmjeran, a pri njegovu bi postavljanju trebalo uzeti u obzir legitimne ciljeve poduzetnika te troškove i trud koji je potrebno uložiti u stavljanje podataka na raspolaganje i utvrditi odgovarajuće rokove za dostavljanje traženih informacija. Poduzetnici bi trebali biti obvezni odgovoriti na zahtjev i mogu podlijegati sankcijama ako to ne učine ili ako dostave netočne informacije. Na sve bi se prikupljene informacije trebala primjenjivati pravila o povjerljivosti. Ako poduzetnik dobije zahtjev za informacije o svojim aktivnostima u području poluvodiča od treće zemlje, o tome bi trebao obavijestiti Komisiju kako bi se moglo ocijeniti je li opravdano da i Komisija dostavi zahtjev za informacije.

(48)Kako bi se osiguralo da kritični sektori mogu nastaviti s radom u vrijeme krize i kad je to potrebno i razmjerno za tu svrhu, Komisija bi integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom mogla obvezati da prihvate narudžbe proizvoda relevantnih za vrijeme krize i daju im prednost. Ta se obveza može proširiti i na postrojenja za proizvodnju poluvodiča koja su pristala na takvu mogućnost u kontekstu primanja javne potpore. Odluku o prioritetnoj narudžbi trebalo bi donijeti u skladu sa svim primjenjivim pravnim obvezama Unije, uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. Obveza u pogledu ispunjavanja prioritetnih narudžbi trebala bi imati prednost pred bilo kojom obvezom na činidbu na temelju privatnog ili javnog prava, a njome bi se trebali uzeti u obzir legitimni ciljevi poduzetnika te troškovi i trud koji je potrebno uložiti radi bilo kakve promjene u redoslijedu proizvodnje. Poduzetnicima koji ne ispune obvezu u pogledu prioritetnih narudžbi mogu se izreći sankcije.

(49)Dotični poduzetnik trebao bi biti obvezan prihvatiti prioritetnu narudžbu i dati joj prednost. U iznimnim i opravdanim slučajevima poduzetnik bi mogao od Komisije zatražiti da preispita nametnutu obvezu. To se primjenjuje ako postrojenje ne može ispuniti narudžbu čak i ako joj da prednost, bilo zbog nedostatne proizvodne sposobnosti bilo zbog nedostatnog proizvodnog kapaciteta, ili ako bi to predstavljalo nerazumno ekonomsko opterećenje i izazvalo posebne poteškoće za postrojenje.

(50)Ako poduzetnik koji posluje u lancu opskrbe poluvodičima u Uniji iznimno zaprimi prioritetnu narudžbu od treće zemlje, trebao bi o tom zahtjevu obavijestiti Komisiju kako bi se na temelju te informacije moglo procijeniti bi li, ako postoji znatan učinak na sigurnost opskrbe kritičnih sektora i ako su u danom slučaju ispunjeni drugi zahtjevi nužnosti, proporcionalnosti i zakonitosti, i Komisija trebala nametnuti obvezu u pogledu prioritetne narudžbe.

(51)S obzirom na važnost sigurnosti opskrbe kritičnih sektora koji obavljaju vitalne društvene funkcije, poštovanje obveze u pogledu ispunjavanja prioritetnih narudžbi ne bi trebalo podrazumijevati odgovornost za štetu prema trećim stranama zbog bilo kakvog kršenja ugovornih obveza koje može proizići iz nužnih privremenih promjena operativnih procesa dotičnog proizvođača, u mjeri u kojoj je kršenje ugovornih obveza bilo nužno radi poštovanja obveze davanja prednosti prioritetnim narudžbama. Poduzetnici koji su potencijalno obuhvaćeni područjem primjene prioritetnih narudžbi trebali bi navesti tu mogućnost u uvjetima svojih poslovnih ugovora. Ne dovodeći u pitanje primjenjivost drugih odredaba, to izuzeće od odgovornosti ne utječe na odgovornost za neispravne proizvode, kako je propisana Direktivom Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. 62

(52)Obveza davanja prednosti proizvodnji određenih proizvoda poštuje i neće nerazmjerno utjecati na slobodu poduzetništva i ugovornu slobodu utvrđene u članku 16. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te na pravo na vlasništvo utvrđeno u članku 17. Povelje. U skladu s člankom 52. stavkom 1. Povelje svako ograničenje tih prava u ovoj Uredbi bit će predviđeno zakonodavstvom, poštovat će bit tih prava i sloboda te će biti usklađeno s načelom proporcionalnosti.

(53)Nakon proglašenja kriznog stanja dvije ili više država članica mogle bi Komisiju ovlastiti da objedini potražnju i djeluje u njihovo ime za javnu nabavu u javnom interesu, u skladu s postojećim pravilima i postupcima u Uniji i oslanjajući se pritom na svoju kupovnu moć. Komisiju bi se mandatom moglo ovlastiti da za određene kritične sektore sklapa sporazume o kupnji proizvoda relevantnih u vrijeme krize. Komisija bi uz savjetovanje s Odborom trebala procijeniti korisnost, nužnost i proporcionalnost za svaki zahtjev. Ako ne namjerava postupiti u skladu sa zahtjevom, o tome bi trebala obavijestiti predmetne države članice i Odbor te navesti svoje razloge. Nadalje, države članice sudionice trebale bi imati pravo imenovati predstavnike koji će pružati smjernice i savjete u postupcima nabave i pregovorima o ugovorima o kupnji. Uvođenje i upotreba kupljenih proizvoda trebali bi ostati u nadležnosti država članica sudionica.

(54)Za vrijeme krize zbog nestašice poluvodiča moglo bi se pokazati potrebnim da Unija razmotri zaštitne mjere. Europski odbor za poluvodiče može izraziti svoja stajališta koja bi mogla pridonijeti Komisijinoj procjeni predstavlja li stanje na tržištu znatan nedostatak osnovnih proizvoda u skladu s Uredbom (EU) 2015/479.

(55)Kako bi se olakšale neometana, djelotvorna i usklađena provedba ove Uredbe te suradnja i razmjena informacija, trebalo bi osnovati Europski odbor za poluvodiče. Europski odbor za poluvodiče trebao bi Komisiji pružati savjete i pomagati joj u vezi s određenim pitanjima. To bi trebalo obuhvaćati savjetovanje odbora javnih tijela Zajedničkog poduzeća za čipove o inicijativi Čipovi za Europu, razmjenu informacija o radu integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom, razmatranje i pripremu utvrđivanja specifičnih sektora i tehnologija s potencijalno visokim društvenim učinkom i pripadajućom važnosti za sigurnost za koje je potrebno certificiranje pouzdanih proizvoda te rad u području koordiniranog praćenja i odgovora na krizu. Nadalje, Europski odbor za poluvodiče trebao bi osigurati dosljednu primjenu ove Uredbe te olakšati suradnju među državama članicama i razmjenu informacija o pitanjima povezanima s ovom Uredbom. Europski odbor za poluvodiče trebao bi podupirati Komisiju u međunarodnoj suradnji u skladu s međunarodnim obvezama, među ostalim u prikupljanju informacija i procjeni krize. Nadalje, Europski odbor za poluvodiče trebao bi koordinirati, surađivati i razmjenjivati informacije s drugim strukturama Unije za odgovor na krizu i pripravnost na krize kako bi Unija imala dosljedan i koordiniran pristup kad je riječ o odgovoru i mjerama pripravnosti u slučaju poluvodičkih kriza.

(56)Europskim odborom za poluvodiče trebao bi predsjedati predstavnik Komisije. Nacionalna jedinstvena kontaktna točka svake države članice trebala bi u Europski odbor za poluvodiče imenovati barem jednog predstavnika na visokoj razini. Usto bi mogli imenovati različite predstavnike u vezi s različitim zadaćama Europskog odbora za poluvodiče, ovisno o tome o kojem se poglavlju ove Uredbe raspravlja na sastancima Europskog odbora za poluvodiče. Komisija može osnovati podskupine i trebala bi imati pravo organizirati rad tako da poziva stručnjake da sudjeluju na sastancima na ad hoc osnovi ili da poziva organizacije koje zastupaju interese poluvodičke industrije Unije, kao što je Industrijski savez za procesore i poluvodičke tehnologije, da sudjeluju u podskupinama kao promatrači.

(57)Europski odbor za poluvodiče održavat će zasebne sastanke za zadaće iz poglavlja II. te za zadaće iz poglavlja III. i IV. Države članice trebale bi nastojati osigurati djelotvornu i učinkovitu suradnju u Europskom odboru za poluvodiče. Komisija bi trebala moći olakšati interakcije Europskog odbora za poluvodiče i drugih tijela, ureda, agencija i savjetodavnih skupina Unije. S obzirom na važnost opskrbe poluvodičima za druge sektore i posljedičnu potrebu za koordinacijom Komisija bi, ako je to relevantno i primjereno, trebala osigurati sudjelovanje drugih institucija i tijela Unije kao promatrača na sastancima Europskog odbora za poluvodiče u vezi s mehanizmom za praćenje i odgovor na krizu uspostavljenim u poglavlju IV. Kako bi nastavio i iskoristio rad europske stručne skupine za poluvodiče, Europski odbor za poluvodiče trebao bi nakon provedbe Preporuke Komisije o zajedničkom Unijinom paketu mjera za prevladavanje nestašica poluvodiča obavljati njezine zadaće. Nakon što Europski odbor za poluvodiče započne s radom, ta bi stručna skupina trebala prestati postojati.

(58)Države članice imaju ključnu ulogu u primjeni i provedbi ove Uredbe. U tom bi pogledu svaka država članica trebala imenovati jedno ili više nacionalnih nadležnih tijela za potrebe učinkovite provedbe ove Uredbe te se pobrinuti da ta tijela imaju odgovarajuće ovlasti i da raspolažu odgovarajućim resursima. Države članice mogle bi imenovati postojeće tijelo ili postojeća tijela. Kako bi se povećala organizacijska učinkovitost u državama članicama i uspostavila službena kontaktna točka za kontakt s javnošću i drugim dionicima na razini država članica i Unije, uključujući Komisiju i Europski odbor za poluvodiče, svaka država članica trebala bi odrediti, unutar jednog od tijela koje je odredila kao nadležno tijelo na temelju ove Uredbe, jednu nacionalnu jedinstvenu kontaktnu točku odgovornu za koordinaciju pitanja povezanih s ovom Uredbom i prekograničnu suradnju s nadležnim tijelima drugih država članica.

(59)Kako bi se osigurala pouzdana i konstruktivna suradnja nadležnih tijela na razini Unije i na nacionalnoj razini, sve strane uključene u primjenu ove Uredbe trebale bi poštovati povjerljivost informacija i podataka prikupljenih pri obavljanju svojih zadaća. Komisija i nacionalna nadležna tijela, njihovi dužnosnici, službenici i druge osobe koje rade pod nadzorom tih tijela te dužnosnici i državni službenici drugih tijela država članica ne bi smjeli otkrivati informacije koje su prikupili ili razmijenili u skladu s ovom Uredbom i koje su obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne. To bi se trebalo primjenjivati i na Europski odbor za poluvodiče i Odbor za poluvodiče osnovane ovom Uredbom. Prema potrebi, Komisija bi trebala moći donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju praktične upute za postupanje s povjerljivim informacijama u kontekstu prikupljanja informacija.

(60)Ispunjavanje obveza nametnutih na temelju ove Uredbe trebalo bi biti izvršivo s pomoću novčanih kazni i periodičnih penala. U tu svrhu također bi trebalo utvrditi odgovarajuće razine novčanih kazni i periodičnih penala za nepoštovanje obveza. Osim na izricanje novčanih kazni i periodičnih penala rokovi zastare trebali bi se primjenjivati i na izvršenje sankcija. Usto, Komisija bi predmetnim poduzetnicima ili predstavničkim organizacijama poduzetnika trebala dati pravo na saslušanje.

(61)Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora radi izmjene Priloga I. ovoj Uredbi kako bi se uzele u obzir tehnološke promjene i kretanja na tržištu, u pogledu djelovanja koja su u njemu utvrđena na način koji je u skladu s ciljevima ove Uredbe i radi izmjene Priloga II. ovoj Uredbi u pogledu mjerljivih pokazatelja kad se to smatra potrebnim te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 63 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(62)Radi ostvarenja ciljeva Inicijative i osiguranja ujednačenih uvjeta za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u vezi s odabirom ECIC-a te u vezi s postupkom za uspostavu i definiranje zadaća centara kompetentnosti i postupkom za uspostavu mreže. Nadalje, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu proglašenja stanja poluvodičke krize kako bi se omogućio brz i koordiniran odgovor te utvrdile praktične upute za postupanje s povjerljivim informacijama. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. 64

(63)S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za jačanje poluvodičkog sektora na razini Unije, u prvom redu sljedećim mjerama:

(a)uspostavom inicijative Čipovi za Europu („Inicijativa”);

(b)određivanjem kriterija za priznavanje i podupiranje prvih integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom svoje vrste koje povećavaju sigurnost opskrbe poluvodičima u Uniji;

(c)uspostavom koordinacijskog mehanizma između država članica i Komisije za praćenje opskrbe poluvodičima i odgovora na krizu u nestašici poluvodiča.

Članak 2.

Definicije

1.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„poluvodič” znači jedno od sljedećeg:

(a)materijal, bilo elementarni, kao što je silicij, bilo spoj, kao što je silicijev karbid, kojem se može mijenjati električna vodljivost, ili

(b)komponenta koja se sastoji od niza slojeva poluvodičkih, izolacijskih i vodljivih materijala u skladu s unaprijed određenim uzorkom i koja je namijenjena za obavljanje jasno definiranih elektroničkih i/ili fotoničkih funkcija;

2.„čip” znači elektronički uređaj koji čine razni funkcionalni elementi na jednom komadu poluvodičkog materijala, obično u obliku memorijskih, logičkih, procesorskih i analognih uređaja; još se naziva „integrirani krug”;

3.„tehnološki čvor” znači struktura na poluvodiču koja služi kao tranzistorska upravljačka elektroda i mjera za proizvodni postupak u nanometrima;

4.„lanac opskrbe poluvodičima” znači sustav aktivnosti, organizacija, aktera, tehnologije, informacija, resursa i usluga uključenih u proizvodnju poluvodiča koji obuhvaća sirovine, proizvodnu opremu, projektiranje, proizvodnju, sklapanje, ispitivanje i pakiranje;

5.„lanac vrijednosti poluvodiča” znači skup aktivnosti povezanih s poluvodičkim proizvodom od njegova koncipiranja do njegove krajnje upotrebe, uključujući sirovine, proizvodnu opremu, istraživanje, projektiranje, proizvodnju, ispitivanje, sklapanje i pakiranje do ugradnje u gotove proizvode i validacije u njima;

6.„pilot-linija” znači eksperimentalni projekt ili aktivnost što se odnosi na više razine tehnološke spremnosti, od treće do osme, radi unapređenja infrastrukture potrebne za testiranje, demonstraciju i ugađanje proizvoda ili sustava s obzirom na pretpostavke modela;

7.„koordinator” znači pravni subjekt koji je član europskog konzorcija za infrastrukturu za čipove osnovanog u skladu s člankom 7. i kojeg su svi članovi tog konzorcija imenovali glavnom kontaktnom točkom za potrebe odnosa konzorcija s Komisijom;

8.„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači mala i srednja poduzeća kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ 65 ;

9.„poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije MSP i koje zapošljava najviše 1 500 osoba, pri čemu se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima od 3. do 6. Priloga Preporuci 2003/361/EZ;

10.„prvo postrojenje svoje vrste” znači industrijsko postrojenje sposobno za proizvodnju poluvodiča, koja obuhvaća glavni ili završni proizvodni postupak ili oba, koje već u bitnoj mjeri ne postoji u Uniji ili za koje ne postoji obveza da će se u njoj izgraditi, naprimjer u pogledu tehnološkog čvora, materijala supstrata kao što su silicijev karbid i galijev nitrid te drugih inovacija proizvoda koje se odnose na poboljšanje radnih karakteristika, procesa ili energetske i okolišne učinkovitosti;

11.„čipovi sljedeće generacije” i „poluvodičke tehnologije sljedeće generacije” znači čipovi i poluvodičke tehnologije koji nadmašuju najsuvremeniju tehnologiju nudeći znatna povećanja računalne snage ili energetske učinkovitosti, kao i druge bitne koristi kad je riječ o energiji i okolišu;

12.„glavni proizvodni postupak” znači cjelokupna obrada poluvodičke pločice;

13.„završni proizvodni postupak” znači pakiranje, sklapanje i testiranje svakog pojedinačnog integriranog kruga;

14.„korisnik poluvodiča” znači poduzetnik koji proizvodi proizvode u koje se ugrađuju poluvodiči;

15.„ključni sudionici na tržištu” znači poduzetnici u Unijinu poluvodičkom sektoru čije je pouzdano funkcioniranje ključno za lanac opskrbe poluvodičima;

16.„kritični sektor” znači bilo koji sektor iz Priloga Komisijinu Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata te obrambeni sektor i druge aktivnosti koje su važne za javnu sigurnost i zaštitu;

17.„proizvod relevantan u vrijeme krize” znači poluvodiči, poluproizvodi i sirovine potrebne za proizvodnju poluvodiča ili poluproizvoda koji su pogođeni krizom poluvodiča ili su strateški važni za prevladavanje te krize ili njezinih gospodarskih posljedica;

18.„proizvodna sposobnost” znači potencijalna proizvodnja postrojenja za proizvodnju poluvodiča s optimalnim resursima, obično količina pločica određene veličine koja se može obraditi u određenom vremenu;

19.„proizvodni kapacitet” znači proizvodnja postrojenja za proizvodnju poluvodiča, obično količina pločica određene veličine koja se uglavnom obradi u određenom vremenu.

Poglavlje II.

Inicijativa Čipovi za Europu

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 3.
Uspostava Inicijative

1.Inicijativa se uspostavlja u trajanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027.

2.Inicijativa se podupire financiranjem iz programa Obzor Europa i programa Digitalna Europa, osobito njegova specifičnog cilja br. 6, u maksimalnom okvirnom iznosu od 1,65 milijardi EUR odnosno 1,65 milijardi EUR. To se financiranje provodi u skladu s Uredbom (EU) 2021/695 i Uredbom (EU) 2021/694.

Članak 4.
Ciljevi Inicijative

1.Opći je cilj Inicijative pružanje potpore razvoju tehnoloških kapaciteta i inovacija velikih razmjera u cijeloj Uniji kako bi se omogućili razvoj i uvođenje najsuvremenijih poluvodičkih i kvantnih tehnologija kao i onih sljedeće generacije koje će povećati mogućnosti Unije u naprednom projektiranju, integraciji sustava i proizvodnji čipova te doprinijeti ostvarenju digitalne i zelene tranzicije.

2.Inicijativa ima sljedećih pet operativnih ciljeva:

(a)postupna izgradnja naprednih kapaciteta velikih razmjera za projektiranje integrirane poluvodičke tehnologije. Taj se operativni cilj postiže:

1.uspostavom inovativne virtualne platforme, dostupne u cijeloj Uniji, kojom će se postojeći i novi kapaciteti za projektiranje objediniti s proširenim bibliotekama i alatima za automatizaciju projektiranja elektroničkih elemenata i sklopova (EDA);

2.unapređivanjem kapaciteta za projektiranje aktualnim inovativnim postignućima, kao što su arhitekture procesora koje se temelje na arhitekturi smanjenog skupa naredbi (RISC-V);

3.proširenjem ekosustava poluvodiča integriranjem vertikalnih tržišnih sektora, čime se doprinosi zelenim, digitalnim i inovacijskim programima Unije;

(b)poboljšanje postojećih i razvoj novih naprednih pilot-linija. Taj se operativni cilj postiže:

1.povećanjem tehnoloških sposobnosti u tehnologijama proizvodnje čipova sljedeće generacije združivanjem istraživačkih i inovacijskih aktivnosti i pripremom razvoja budućih tehnoloških čvorova, uključujući najsuvremenije čvorove manje od 2 nm, potpuno osiromašeni silicij na izolatoru (FD-SOI) od 10 nm i manje te 3D integraciju heterogenih sustava i napredno pakiranje;

2.podupiranjem inovacija velikih razmjera omogućivanjem pristupa novim ili postojećim pilot-linijama za eksperimentiranje, testiranje i validaciju novih projektnih koncepata u kojima se integriraju ključne funkcionalnosti, kao što su novi materijali i arhitekture za energetsku elektroniku koji potiču održivu energiju i elektromobilnost, niža potrošnja energije, sigurnost i veća računalna snaga, ili u kojima se integriraju revolucionarne tehnologije, kao što su neuromorfni čipovi i ugrađeni čipovi za umjetnu inteligenciju, integrirana fotonika, grafen i druge 2D tehnologije bazirane na materijalima;

3.podupiranjem integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom tako da imaju prioritetni pristup novim pilot-linijama;

(c)izgradnja naprednih tehnoloških i inženjerskih kapaciteta za ubrzanje inovativnog razvoja kvantnih čipova;

(d)uspostava mreže centara kompetentnosti u cijeloj Uniji kako bi se:

1.ojačali kapaciteti i dionicima, uključujući MSP-ove i start-up poduzeća koji su krajnji korisnici, ponudilo široko stručno znanje te tako olakšali pristup i učinkovito korištenje tim kapacitetima i resursima;

2.riješio problem nedostatka vještina, i to privlačenjem i mobiliziranjem novih talenata te pružanjem potpore razvoju odgovarajuće kvalificirane radne snage za jačanje poluvodičkog sektora, među ostalim prekvalifikacijom i usavršavanjem radnika;

(e)poduzimanje aktivnosti, zajednički nazvanih aktivnosti u okviru „Fonda za čipove”, kojima bi se start-up i scale-up poduzećima, MSP-ovima i drugim poduzećima u lancu vrijednosti poluvodiča olakšao pristup financiranju zaduživanjem i financiranju vlasničkim kapitalom, putem mehanizma mješovitog financiranja u okviru fonda InvestEU te preko Europskog vijeća za inovacije s ciljem:

1.povećanja učinka poluge proračunske potrošnje Unije i postizanja većeg multiplikacijskog učinka u pogledu privlačenja financijskih sredstava iz privatnog sektora;

2.pružanja potpore poduzećima s teškoćama u pristupu financiranju i odgovaranja na potrebu za jačanjem gospodarske otpornosti Unije i njezinih država članica;

3.ubrzavanja ulaganja u području tehnologije proizvodnje poluvodiča i projektiranja čipova te poticanja financiranja iz javnog i privatnog sektora, uz istodobno povećanje sigurnosti opskrbe za cijeli lanac vrijednosti poluvodiča.

Članak 5.
Komponente Inicijative

1.Inicijativa ima sljedećih pet komponenti:

(a)kapaciteti za projektiranje za integrirane poluvodičke tehnologije;

(b)pilot-linije za pripremu inovativne proizvodnje i za objekte za testiranje i eksperimentiranje;

(c)napredni tehnološki i inženjerski kapaciteti za kvantne čipove;

(d)mreža centara kompetentnosti i razvoj vještina;

(e)aktivnosti u okviru „Fonda za čipove” za olakšavanje pristupa start-up i scale-up poduzeća, MSP-ova i drugih poduzeća u lancu vrijednosti poluvodiča financiranju zaduživanjem i financiranju vlasničkim kapitalom.

Članak 6.
Sinergije s programima Unije

1.Inicijativom se omogućuju sinergije s programima Unije kako je navedeno u Prilogu III. Komisija vodi računa da iskorištavanje komplementarnosti Inicijative s programima Unije ne bude zapreka ostvarivanju ciljeva.

Članak 7.
Europski konzorcij za infrastrukturu za čipove

1.Za potrebe provedbe prihvatljivih djelovanja i drugih povezanih zadaća koje se financiraju u okviru Inicijative može se osnovati europski konzorcij za infrastrukturu za čipove („ECIC”) pod uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Za ECIC vrijedi sljedeće:

(a)ima pravnu osobnost od datuma stupanja na snagu odluke Komisije iz stavka 6.;

(b)ima jedno ili više zakonskih sjedišta na državnom području jedne ili više država članica;

(c)sastoji se od najmanje tri pravna subjekta iz najmanje tri države članice te posluje kao konzorcij javno-privatnog sektora u kojem sudjeluju države članice i privatni pravni subjekti;

(d)imenuje koordinatora.

3.Koordinator Komisiji podnosi pisani zahtjev koji sadržava sljedeće:

(a)zahtjev Komisiji za osnivanje ECIC-a s popisom predloženih pravnih subjekata koji čine ECIC;

(b)nacrt statuta ECIC-a koji sadržava barem odredbe o: postupku osnivanja, članstvu, proračunu, registriranom sjedištu, mjerodavnom pravu i nadležnosti, vlasništvu nad rezultatima, upravljanju, uključujući postupak donošenja odluka i konkretnu ulogu te, ako je primjenjivo, glasačka prava država članica i Komisije, likvidaciji, izvješćivanju te odgovornosti.

4.Komisija razmatra zahtjev za osnivanje ECIC-a na temelju svih sljedećih kriterija:

(a)odgovarajućih kompetencija, znanja i sposobnosti predloženog ECIC-a i pravnih subjekata koji ga čine u području poluvodiča;

(b)odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja i infrastrukture potrebnih za provedbu prihvatljivih djelovanja u okviru Inicijative;

(c)operativnih i pravnih sredstava za primjenu administrativnih i ugovornih pravila te pravila o financijskom upravljanju koja su utvrđena na razini Unije;

(d)odgovarajuće financijske izvedivosti koja odgovara razini sredstava Unije kojima će upravljati i dokazane, ako je to primjereno, putem jamstava koja po mogućnosti izdaje javno tijelo;

(e)proračuna koji bi države članice i sudionici iz privatnog sektora stavili na raspolaganje za financiranje ECIC-a i povezanih modaliteta;

(f)odgovarajuće sposobnosti ECIC-a da osigura pokrivanje potreba industrije.

5.Komisija provedbenim aktom i na temelju kriterija iz stavka 4. donosi jednu od sljedećih odluka:

(a)o osnivanju ECIC-a, ako zaključi da su zahtjevi utvrđeni u stavcima 3. i 4. ispunjeni;

(b)o odbijanju zahtjeva, ako zaključi da zahtjevi utvrđeni u stavcima 3. i 4. nisu ispunjeni.

Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2.

6.Podnositelji zahtjeva obavješćuju se o odluci iz stavka 5.

7.Odluka o osnivanju ECIC-a objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

8.ECIC ima znatnu opću autonomiju u utvrđivanju članstva, upravljanja, financiranja, proračuna i načina na koji se od članova traže odgovarajući financijski doprinosi, glasačkih prava i metoda rada. Međutim, organizacija, sastav i metode rada ECIC-a, uključujući bilo kakve izmjene Statuta, moraju biti u skladu s ciljevima ove Uredbe i inicijative Čipovi za Europu i doprinositi njihovu ostvarenju te se o njima obavješćuje Komisija.

9.ECIC objavljuje godišnje izvješće o radu s tehničkim opisom svojih aktivnosti i financijskim izvještajem. Godišnje izvješće o radu dostavlja se Komisiji i objavljuje. Komisija može dati preporuke u vezi s pitanjima obuhvaćenima godišnjim izvješćem o radu.

Članak 8.
Europska mreža centara kompetentnosti za poluvodiče

1.Za potrebe provedbe djelovanja u okviru komponente Inicijative iz članka 5. točke (d) može se uspostaviti europska mreža centara kompetentnosti za poluvodiče („mreža”).

2.Kad je riječ o provedbi djelovanja u okviru komponente Inicijative iz članka 5. točke (d), mreža može obavljati sve ili neke od sljedećih aktivnosti u korist industrije Unije, osobito MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, te javnog sektora:

(a)omogućivanje pristupa uslugama projektiranja i alatima za projektiranje u okviru komponente Inicijative iz članka 5. točke (a) te pilot-linijama koje se podupiru u okviru komponente Inicijative iz članka 5. točke (b);

(b)informiranje i dijeljenje potrebnog iskustva, stručnog znanja te vještina s dionicima kako bi im se pomoglo da djelotvornom upotrebom infrastrukture ubrzaju razvoj i integraciju novih poluvodičkih tehnologija, mogućnosti projektiranja i koncepata sustava;

(c)informiranje i pružanje ili omogućivanje pristupa stručnom znanju, iskustvu te uslugama, među ostalim alatima za provjeru spremnosti projektiranog sustava, novim i postojećim pilot-linijama te potpornim mjerama u okviru Inicijative koje su potrebne za razvoj vještina i kompetencija;

(d)olakšavanje prijenosa stručnog znanja i iskustva između država članica i regija, poticanje razmjene vještina, znanja i primjera dobre prakse te poticanje zajedničkih programa;

(e)razvoj i vođenje posebnih aktivnosti osposobljavanja u području poluvodičkih tehnologija kao potporu stvaranju baze talenata u Uniji.

3.Države članice određuju kandidate za centre kompetentnosti u skladu sa svojim nacionalnim postupcima i administrativnim i institucionalnim strukturama u otvorenom natjecateljskom postupku. Komisija provedbenim aktima utvrđuje postupak za osnivanje centara kompetentnosti, uključujući kriterije odabira, te daljnje zadaće i funkcije centara u pogledu provedbe djelovanja u okviru Inicijative, postupak za uspostavu mreže i postupak donošenja odluka o odabiru subjekata koji čine mrežu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2.

4.Mreža ima znatnu opću autonomiju u određivanju načina na koji je organizirana te svojeg sastava i metoda rada. Međutim, organizacija, sastav i metode rada mreže moraju biti u skladu s ciljevima ove Uredbe i Inicijative te doprinositi njihovu ostvarenju.

Članak 9.
Provedba

1.Komponente navedene u članku 5. točkama od (a) do (d) u okviru Inicijative mogu se povjeriti Zajedničkom poduzeću za čipove iz Uredbe Vijeća XX/XX o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2021/2085 i uključiti u program rada Zajedničkog poduzeća za čipove.

2.Kako bi se uzelo u obzir tehnološke promjene i kretanja na tržištu, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. radi izmjene Priloga I. u pogledu aktivnosti koje su u njemu utvrđene na način koji je u skladu s ciljevima Inicijative, kako su utvrđeni u članku 4.

3.Kako bi provedba i evaluacija Inicijative bile djelotvorne, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. radi izmjene Priloga II. u pogledu mjerljivih pokazatelja za praćenje provedbe i izvješćivanje o ostvarivanju ciljeva Inicijative, kako su utvrđeni u članku 4.

Poglavlje III.

Sigurnost opskrbe

Članak 10.
Integrirana proizvodna postrojenja

1.Integrirana proizvodna postrojenja prva su postrojenja svoje vrste u Uniji za projektiranje i proizvodnju poluvodiča, uključujući glavni ili završni proizvodni postupak ili oba, koja doprinose sigurnosti opskrbe unutarnjeg tržišta.

2.Integrirano proizvodno postrojenje ispunjava sljedeće kriterije:

(a)smatra se prvim postrojenjem svoje vrste;

(b)njegova uspostava i rad imaju jasan pozitivan učinak na Unijin lanac vrijednosti poluvodiča kad je riječ o sigurnosti opskrbe i povećanju kvalificirane radne snage;

(c)jamči da ne podliježe izvanteritorijalnoj primjeni obveza pružanja javne usluge trećih zemalja na način koji bi mogao ugroziti sposobnost poduzetnika da ispuni obveze iz članka 21. stavka 1. te se obvezuje obavijestiti Komisiju ako takva obveza nastane;

(d)obvezuje se ulagati u čipove sljedeće generacije.

3.Za potrebe ulaganja u čipove sljedeće generacije u skladu sa stavkom 2. točkom (d) integrirano proizvodno postrojenje ima prioritetni pristup pilot-linijama uspostavljenima u skladu s člankom 5. točkom (b). Nijednim takvim prioritetnim pristupom ne dovodi se u pitanje ostvarivanje prava drugih zainteresiranih poduzetnika na pristup pilot-linijama.

Članak 11.
EU tvornice čipova s otvorenim pristupom

1.EU tvornice čipova s otvorenim pristupom prva su postrojenja svoje vrste u Uniji za proizvodnju poluvodiča koja obavljaju glavni ili završni proizvodni postupak ili oba i nude proizvodni kapacitet nepovezanim poduzetnicima te tako doprinose sigurnosti opskrbe unutarnjeg tržišta.

2.EU tvornica čipova s otvorenim pristupom ispunjava sljedeće kriterije:

(a)smatra se prvim postrojenjem svoje vrste;

(b)njezina uspostava i rad imaju jasan pozitivan učinak na Unijin lanac vrijednosti poluvodiča kad je riječ o sigurnosti opskrbe i povećanju kvalificirane radne snage, osobito uzimajući u obzir mjeru u kojoj nudi proizvodne kapacitete za glavni ili završni proizvodni postupak ili oba poduzetnicima koji nisu povezani s postrojenjem ako postoji dostatna potražnja;

(c)jamči da ne podliježe izvanteritorijalnoj primjeni obveze pružanja javne usluge trećih zemalja na način koji bi mogao ugroziti sposobnost poduzetnika da ispuni obveze iz članka 21. stavka 1. te se obvezuje obavijestiti Komisiju ako takva obveza nastane;

(d)obvezuje se ulagati u čipove sljedeće generacije.

3.Ako EU tvornica čipova s otvorenim pristupom nudi proizvodni kapacitet poduzetnicima koji nisu povezani s operaterom postrojenja, ona uspostavlja i održava odgovarajuću i djelotvornu funkcionalnu razdvojenost postupaka projektiranja i proizvodnje radi zaštite informacija dobivenih u svakoj fazi.

4.Za potrebe ulaganja u čipove sljedeće generacije u skladu sa stavkom 2. točkom (d) EU tvornica čipova s otvorenim pristupom ima prioritetni pristup pilot-linijama uspostavljenima u skladu s člankom 5. točkom (b). Nijednim takvim prioritetnim pristupom ne dovodi se u pitanje ostvarivanje prava drugih zainteresiranih poduzetnika na pristup pilot-linijama.

Članak 12.
Zahtjev i priznavanje

1.Svaki poduzetnik ili konzorcij poduzetnika („podnositelj zahtjeva”) može Komisiji podnijeti zahtjev za priznavanje planiranog postrojenja podnositelja zahtjeva kao integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom.

2.Komisija ocjenjuje zahtjev u pravednom i transparentnom postupku uz savjetovanje s Europskim odborom za poluvodiče i na temelju sljedećih elemenata:

(a)ispunjavanja kriterija iz članka 10. stavka 2. odnosno članka 11. stavka 2.;

(b)poslovnog plana u kojem se evaluira financijska održivost projekta, uključujući informacije o svim planiranim javnim potporama;

(c)dokazanog iskustva podnositelja zahtjeva u instaliranju i vođenju sličnih postrojenja;

(d)dostavljanja odgovarajućeg popratnog dokumenta kojim se dokazuje spremnost države članice ili država članica u kojima podnositelj zahtjeva namjerava otvoriti svoje postrojenje za olakšavanje uspostave takvog postrojenja.

Komisija pravodobno obrađuje zahtjev i donosi svoju odluku te o njoj obavješćuje podnositelja zahtjeva.

3.Komisija prati aktivnosti integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom. Ako Komisija utvrdi da postrojenje više ne ispunjava kriterije iz članka 10. stavka 2. odnosno članka 11. stavka 2., o nalazima obavješćuje Europski odbor za poluvodiče. Nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče i nakon saslušanja predstavnika postrojenja, Komisija može staviti izvan snage odluku kojom se postrojenju odobrava status integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom.

4.Komisija može, nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče, staviti izvan snage odluku o priznavanju statusa integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom ako se priznanje temeljilo na zahtjevu koji sadržava netočne informacije.

5.Postrojenja koja više nisu integrirana proizvodna postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom gube sva prava povezana s priznanjem tog statusa koja proizlaze iz ove Uredbe.

Članak 13.
Javni interes i javna potpora

1.Smatra se da integrirana proizvodna postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom doprinose sigurnosti opskrbe poluvodičima u Uniji i stoga su u javnom interesu.

2.Kako bi se postigla sigurnost opskrbe u Uniji, države članice mogu, ne dovodeći u pitanje članke 107. i 108. Ugovora, provoditi programe potpore i davati administrativnu potporu integriranim proizvodnim postrojenjima i EU tvornicama čipova s otvorenim pristupom u skladu s člankom 14.

Članak 14.
Ubrzani nacionalni postupci izdavanja dozvola

1.Države članice osiguravaju učinkovitu i pravodobnu obradu administrativnih zahtjeva povezanih s planiranjem, izgradnjom i radom integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom. U tu svrhu sva relevantna nacionalna tijela osiguravaju najbržu pravno moguću obradu tih zahtjeva.

2.Ako takav status postoji u nacionalnom pravu, integriranim proizvodnim postrojenjima i EU tvornicama čipova s otvorenim pristupom dodjeljuje se status od najveće moguće nacionalne važnosti i kao takvi se obrađuju u postupcima izdavanja dozvola, uključujući one povezane s procjenom utjecaja na okoliš i, ako je tako propisano nacionalnim pravom, u prostornom planiranju.

3.Sigurnost opskrbe poluvodičima može se smatrati imperativnim razlogom prevladavajućeg javnog interesa u smislu članka 6. stavka 4. i članka 16. stavka 1. točke (c) Direktive 92/43/EEZ i prevladavajućeg javnog interesa u smislu članka 4. stavka 7. Direktive 2000/60. Stoga se može smatrati da su planiranje, izgradnja i rad integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom od prevladavajućeg javnog interesa, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti utvrđeni u tim odredbama.

4.Za svako integrirano proizvodno postrojenje i EU tvornicu čipova s otvorenim pristupom predmetna država članica imenuje tijelo zaduženo za olakšavanje i koordinaciju administrativnih zahtjeva povezanih s planiranjem, izgradnjom i radom. To tijelo imenuje koordinatora koji služi kao jedinstvena kontaktna točka za integrirano proizvodno postrojenje ili EU tvornicu čipova s otvorenim pristupom. Tijelo može osnovati radnu skupinu u kojoj su zastupljena sva tijela povezana s administrativnim zahtjevima u svrhu izrade plana izdavanja dozvola te praćenja i koordinacije provedbe tog rasporeda. Ako uspostava integriranog proizvodnog postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom zahtijeva donošenje odluka u dvije ili više država članica, odgovarajuća tijela poduzimaju sve potrebne korake za učinkovitu i djelotvornu međusobnu suradnju i koordinaciju.

Poglavlje IV.

Praćenje i odgovor na krizu

Odjeljak 1.
Praćenje

Članak 15.
Praćenje i uzbunjivanje

1.Države članice provode redovito praćenje lanca vrijednosti poluvodiča. Pritom osobito:

(a)prate pokazatelje za rano upozoravanje utvrđene u skladu s člankom 16.;

(b)prate raspoloživost i cjelovitost usluga i robe koje isporučuju ključni sudionici na tržištu utvrđeni u skladu s člankom 17.

Države članice relevantne nalaze dostavljaju Europskom odboru za poluvodiče u obliku redovitih obavijesti.

2.Države članice pozivaju glavne korisnike poluvodiča i druge relevantne dionike da dostavljaju informacije o znatnim fluktuacijama potražnje i poznatim poremećajima u svojem lancu opskrbe. Radi lakše razmjene informacija, države članice osiguravaju mehanizam i administrativni ustroj za te obavijesti.

3.Nacionalna nadležna tijela imenovana na temelju članka 26. stavka 1. mogu zahtijevati informacije od predstavničkih organizacija poduzetnika ili pojedinačnih poduzetnika koji djeluju u lancu opskrbe poluvodičima ako je to potrebno i razmjerno za potrebe stavka 1. Nacionalna nadležna tijela u tom će slučaju posebno voditi računa o tome da se administrativno opterećenje koje MSP-ovima nastaje zbog tog zahtjeva smanji na najmanju moguću mjeru te će za dostavljanje takvih informacija prednost davati digitalnim sredstvima. Sa svim informacijama dobivenima na temelju ovog stavka postupa se u skladu s obvezama povjerljivosti utvrđenima u članku 27.

4.Ako država članica sazna za moguću poluvodičku krizu ili znatnu fluktuaciju potražnje ili ima konkretne i pouzdane informacije o bilo kojem drugom rizičnom faktoru ili događaju, odmah o tome obavješćuje Komisiju („rano upozorenje”).

5.Ako Komisija sazna za moguću poluvodičku krizu, znatnu fluktuaciju potražnje ili ima konkretne i pouzdane informacije o nastanku bilo kojeg drugog rizičnog faktora ili događaja na temelju upozorenja države članice dostavljenog u skladu sa stavkom 4. ili iz drugih izvora, uključujući informacije od međunarodnih partnera, bez nepotrebne odgode:

(a)saziva izvanredni sastanak Europskog odbora za poluvodiče radi koordinacije sljedećih aktivnosti:

1.procjene opravdanosti proglašenja kriznog stanja iz članka 18.;

2.rasprave o tome je li primjereno, potrebno i razmjerno da države članice zajednički kupe poluvodiče, poluproizvode ili sirovine koje su pogođene ili im prijeti opasnost da će biti pogođene potencijalnom poluvodičkom krizom („koordinirana nabava”);

(b)pokretanja savjetovanja ili suradnje, u ime Unije, s relevantnim trećim zemljama kako bi se za poremećaje pronašla kooperativna rješenja u lancu opskrbe u skladu s međunarodnim obvezama. To može uključivati, prema potrebi, koordinaciju u relevantnim međunarodnim forumima.

6.Koordiniranu nabavu iz stavka 5. točke (a) podtočke ii. države članice provode u skladu s pravilima utvrđenima u članku 38. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća 66 .

7.Nacionalna nadležna tijela imenovana na temelju članka 26. stavka 1. sastavljaju popis poduzetnika koji posluju u lancu opskrbe poluvodičima na svojem državnom području koji, među ostalim, sadržava nepovjerljive informacije o uslugama ili robi te podatke za kontakt. Taj popis i njegova naknadna ažuriranja dostavljaju Komisiji. Komisija može, nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče, izdati smjernice kako bi dodatno specificirala informacije koje je potrebno prikupiti te odredila tehničke specifikacije i formate.

Članak 16.
Procjena rizika za Uniju i pokazatelji za rano upozoravanje

1.Komisija nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče procjenjuje rizike koji mogu poremetiti, ugroziti ili negativno utjecati na opskrbu poluvodičima (procjena rizika za Uniju). U procjeni rizika za Uniju Komisija utvrđuje pokazatelje za rano upozoravanje.

2.Komisija prema potrebi preispituje procjenu rizika za Uniju, uključujući pokazatelje za rano upozoravanje.

3.Pri praćenju lanca vrijednosti poluvodiča na temelju članka 15. države članice prate pokazatelje za rano upozoravanje koje je utvrdila Komisija.

Članak 17.
Ključni sudionici na tržištu

1.Države članice utvrđuju ključne sudionike na tržištu u lancima opskrbe poluvodičima na svojem državnom području uzimajući u obzir sljedeće elemente:

(a)broj drugih poduzetnika u Uniji koji se oslanjaju na uslugu ili robu koju isporučuje sudionik na tržištu;

(b)udio na tržištu takvih usluga ili robe koji ključni sudionik drži na razini Unije ili svijeta;

(c)važnost sudionika na tržištu za održavanje dostatne razine opskrbe uslugom ili robom u Uniji, uzimajući u obzir dostupnost alternativnih mogućnosti dobave te usluge ili robe;

(d)posljedice koje poremećaj u opskrbi uslugom ili robom koju isporučuje sudionik na tržištu može imati na Unijin lanac opskrbe poluvodičima i ovisna tržišta.

2.Pri praćenju lanca vrijednosti poluvodiča na temelju članka 15. države članice, nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče, prate dostupnost i cjelovitost usluga ili robe koje isporučuju ti ključni sudionici na tržištu.

Odjeljak 2.
Krizno stanje u opskrbi poluvodičima

Članak 18.
Proglašenje kriznog stanja

1.Smatra se da je poluvodička kriza nastupila ako postoje ozbiljni poremećaji u opskrbi poluvodičima zbog kojih nastaju znatne nestašice koje:

(a)uzrokuju znatna kašnjenja ili imaju znatne negativne posljedice na jedan ili više važnih gospodarskih sektora u Uniji, ili

(b)sprečavaju dobavu, popravak i održavanje osnovnih proizvoda koje upotrebljavaju kritični sektori.

2.Ako se Komisijinom procjenom dobiju konkretni, ozbiljni i pouzdani dokazi za poluvodičku krizu, Komisija može proglasiti krizno stanje provedbenim aktima u skladu s člankom 33. stavkom 2. Trajanje proglašenog stanja navodi se u provedbenom aktu. Kad, s obzirom na opseg i težinu poluvodičke krize, to zahtijevaju opravdani krajnje hitni razlozi, na provedbene akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 33. stavku 3.

3.Prije isteka razdoblja na koje je proglašeno krizno stanje Komisija, nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče, procjenjuje treba li proglašeno krizno stanje produljiti. Ako se u procjeni zaključi da je produljenje primjereno, Komisija može provedbenim aktima produljiti proglašeno stanje. Trajanje produljenja utvrđuje se u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 33. stavkom 2. Komisija može odlučiti produljiti proglašeno krizno stanje više puta ako je to primjereno.

4.Za vrijeme kriznog stanja Komisija, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, prema potrebi saziva izvanredne sastanke Europskog odbora za poluvodiče. Države članice blisko surađuju s Komisijom i koordiniraju sve nacionalne mjere poduzete u vezi s lancem opskrbe poluvodičima u okviru Europskog odbora za poluvodiče.

5.Mjere poduzete u skladu s člancima 20., 21. i 22. prestaju se primjenjivati kad istekne razdoblje na koje je proglašeno krizno stanje. Komisija preispituje procjenu rizika za Uniju u skladu s člankom 16. stavkom 2. najkasnije šest mjeseci nakon isteka razdoblja kriznog stanja.

Članak 19.
Paket mjera za izvanredne situacije

1.Ako se proglasi krizno stanje i ako je to potrebno radi prevladavanja poluvodičke krize u Uniji, Komisija poduzima mjeru iz članka 20. u skladu s uvjetima koji su u njemu utvrđeni. Komisija može poduzeti i mjere iz članka 21. ili 22. ili iz oba, pod uvjetima koji su u njima utvrđeni.

2.Komisija može, nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče, ograničiti mjere iz članaka 21. i 22. na određene kritične sektore čije je funkcioniranje poremećeno ili im prijeti poremećaj zbog poluvodičke krize.

3.Ako se proglasi krizno stanje i ako je to potrebno radi prevladavanja poluvodičke krize u Uniji, Europski odbor za poluvodiče može:

(a)procijeniti učinak mogućeg uvođenja zaštitnih mjera, a osobito odgovara li stanje na tržištu znatnom nedostatku osnovnog proizvoda u skladu s Uredbom 2015/479, i mišljenje dostaviti Komisiji;

(b)procijeniti i preporučiti daljnje primjerene i djelotvorne hitne mjere.

4.Primjena mjera iz stavka 1. razmjerna je i ograničena na ono što je nužno za uklanjanje ozbiljnih poremećaja vitalnih društvenih funkcija ili gospodarskih djelatnosti u Uniji te mora biti u najboljem interesu Unije. U primjeni tih mjera izbjegava se nerazmjerno administrativno opterećivanje MSP-ova.

5.Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svim mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1. i obrazlaže svoju odluku.

6.Komisija može, nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče, izdati smjernice o uvođenju i primjeni hitnih mjera.

Članak 20.
Prikupljanje informacija

1.Komisija nakon savjetovanja s Europskim odborom za poluvodiče zahtijeva od predstavničkih organizacija poduzetnika ili, ako je potrebno, pojedinačnih poduzetnika koji posluju u lancu opskrbe poluvodičima da obavijeste Komisiju o svojim proizvodnim sposobnostima, proizvodnim kapacitetima, trenutačnim glavnim poremećajima te da dostave druge postojeće podatke potrebne za procjenu prirode poluvodičke krize ili za utvrđivanje i procjenu mogućih mjera ublažavanja ili hitnih mjera na nacionalnoj razini ili razini Unije.

2.Zahtjev za informacije mora biti razmjeran u smislu granularnosti i količine podataka te učestalosti pristupa traženim podacima i u njemu se navodi njegova pravna osnova, vodi se računa o legitimnim ciljevima poduzetnika te trošku i trudu koje iziskuje stavljanje podataka na raspolaganje te se utvrđuje rok u kojem se informacije trebaju dostaviti. U zahtjevu se navode i sankcije predviđene u članku 28.

3.Vlasnici poslovnih subjekata ili njihovi zastupnici i, u slučaju pravnih osoba, trgovačkih društava ili organizacija ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe ovlaštene da ih zastupaju na temelju zakona ili njihovih temeljnih akata, dužni su dostaviti tražene informacije u ime tog poslovnog subjekta ili udruženja poslovnih subjekata. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih stranaka. Potonje snose punu odgovornost ako su dostavljene informacije nepotpune, netočne ili obmanjujuće.

4.Ako poduzetnik u odgovoru na zahtjev podnesen na temelju ovog članka dostavi netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije ili ih ne dostavi u propisanom roku, izreći će mu se novčana kazna u skladu s člankom 28.

5.Ako poduzetnik s poslovnim nastanom u Uniji dobije zahtjev za informacije o svojim aktivnostima u području poluvodiča od treće zemlje, on o tome obavješćuje Komisiju na način koji Komisiji omogućuje da zatraži slične informacije. Komisija obavješćuje Europski odbor za poluvodiče o postojanju takvog zahtjeva treće zemlje.

Članak 21.
Prioritetne narudžbe

1.Ako je to potrebno i razmjerno za funkcioniranje svih ili određenih kritičnih sektora, Komisija može obvezati integrirana proizvodna postrojenja i EU tvornice čipova s otvorenim pristupom da prihvate narudžbu proizvoda relevantnih u vrijeme krize („prioritetna narudžba”) i daju joj prednost. Ta obveza ima prednost pred bilo kojom obvezom na činidbu na temelju privatnog ili javnog prava.

2.Obveza iz stavka 1. može se nametnuti i drugim poduzetnicima u proizvodnji poluvodiča koji su prihvatili takvu mogućnost u kontekstu primanja javne potpore.

3.Ako se na poduzetnika u proizvodnji poluvodiča s poslovnim nastanom u Uniji primjenjuje mjera prioritetne narudžbe treće zemlje, on o tome obavješćuje Komisiju. Ako ta obveza znatno utječe na poslovanje određenih kritičnih sektora, Komisija može tog poduzetnika obvezati da prihvati narudžbe proizvoda relevantnih za vrijeme krize i da im prednost u skladu sa stavcima 4., 5. i 6.

4.Obveze na temelju stavaka 1., 2. i 3. Komisija utvrđuje odlukom. Odluka se donosi u skladu sa svim primjenjivim pravnim obvezama Unije, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, uključujući načela nužnosti i proporcionalnosti. U odluci se osobito vodi računa o legitimnim ciljevima predmetnog poduzetnika te trošku i trudu koje iziskuje bilo kakva promjena u redoslijedu proizvodnje. Komisija u odluci navodi pravnu osnovu za prioritetnu narudžbu, određuje rok u kojem se narudžba treba ispuniti i, prema potrebi, navodi proizvod i količinu te sankcije predviđene u članku 28. za neispunjavanje obveze. Prioritetna narudžba mora biti po poštenoj i razumnoj cijeni.

5.Predmetni poduzetnik dužan je prihvatiti prioritetnu narudžbu i dati joj prednost. Poduzetnik može zatražiti od Komisije da preispita prioritetnu narudžbu kad to smatra opravdanim na temelju jednog od sljedećih razloga:

(a)ako poduzetnik ne može ispuniti prioritetnu narudžbu zbog nedovoljne proizvodne sposobnosti ili nedovoljnog proizvodnog kapaciteta, čak ni uz povlašteni tretman narudžbe;

(b)ako bi prihvaćanje narudžbe poduzetniku predstavljalo nerazumno ekonomsko opterećenje i prouzročilo mu posebne poteškoće.

6.Ako je poduzetnik obvezan prihvatiti prioritetnu narudžbu i dati joj prednost, on nije odgovoran ni za kakvo kršenje ugovornih obveza koje je nužno za ispunjenje prioritetne narudžbe. Odgovornost se isključuje samo u mjeri u kojoj je kršenje ugovornih obveza bilo nužno za poštovanje propisanog davanja prednosti.

Članak 22.

Zajednička nabava

1.Komisija može na zahtjev dviju ili više država članica utvrditi mandat za obavljanje uloge središnjeg tijela za nabavu u ime država članica sudionica („države članice sudionice”) za njihovu javnu nabavu proizvoda relevantnih za vrijeme krize za određene kritične sektore („zajednička nabava”).

2.Komisija procjenjuje korisnost, nužnost i razmjernost zahtjeva uz savjetovanje s Europskim odborom za poluvodiče. Ako Komisija ne namjerava postupiti u skladu sa zahtjevom, o tome obavješćuje predmetne države članice i Europski odbor za poluvodiče te daje obrazloženje odbijanja.

3.Komisija sastavlja prijedlog okvirnog sporazuma koji potpisuju države članice sudionice. Tim se okvirnim sporazumom detaljno organizira zajednička nabava iz stavka 1.

4.Nabavu na temelju ove Uredbe Komisija provodi u skladu s pravilima o vlastitoj nabavi utvrđenima u Financijskoj uredbi. Komisija može imati mogućnost i odgovornost da u ime svih država članica sudionica sklapa ugovore s gospodarskim subjektima, uključujući pojedinačne proizvođače proizvoda relevantnih za vrijeme krize, o kupnji takvih proizvoda ili o prethodnom financiranju proizvodnje ili razvoju takvih proizvoda u zamjenu za pravo prioriteta u odnosu na rezultat.

5.Ako nabava proizvoda relevantnih za vrijeme krize uključuje financiranje iz proračuna Unije, u posebnim se sporazumima s gospodarskim subjektima mogu utvrditi posebni uvjeti.

6.Komisija provodi postupke nabave i sklapa ugovore s gospodarskim subjektima u ime država članica sudionica. Komisija poziva države članice sudionice da imenuju predstavnike za sudjelovanje u pripremi postupaka nabave. Uvođenje i upotreba kupljenih proizvoda ostaju u nadležnosti država članica sudionica.

Poglavlje V.

Upravljanje

Odjeljak 1.

Europski odbor za poluvodiče

Članak 23.

Osnivanje i zadaće Europskog odbora za poluvodiče

1.Osniva se Europski odbor za poluvodiče.

2.Europski odbor za poluvodiče Komisiji pruža savjete i pomoć u skladu s ovom Uredbom, osobito:

(a)savjetovanjem odbora javnih tijela Zajedničkog poduzeća za čipove o Inicijativi;

(b)razmjenom informacija o radu integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom;

(c)razmatranjem i pripremanjem utvrđivanja specifičnih sektora i tehnologija s potencijalno visokim društvenim učinkom i pripadajućom važnosti za sigurnost za koje je potrebno certificiranje pouzdanih proizvoda;

(d)rješavanje problema u praćenju krize i odgovoru na nju;

(e)pružanjem savjeta o dosljednoj primjeni ove Uredbe, olakšavanjem suradnje među državama članicama i razmjenom informacija o pitanjima povezanima s ovom Uredbom.

3.Europski odbor za poluvodiče podupire Komisiju u međunarodnoj suradnji, uključujući prikupljanje informacija i procjenu krize, u skladu s međunarodnim obvezama.

4.Europski odbor za poluvodiče osigurava koordinaciju, suradnju i razmjenu informacija, prema potrebi, s relevantnim strukturama za odgovor na krizu i pripravnost na krizu uspostavljenima na temelju prava Unije.

Članak 24.
Ustroj Europskog odbora za poluvodiče

1.Europski odbor za poluvodiče sastoji se od predstavnika država članica, a njime predsjeda predstavnik Komisije.

2.Svaka nacionalna jedinstvena kontaktna točka iz članka 26. stavka 3. imenuje predstavnika na visokoj razini u Europskom odboru za poluvodiče. Ako je to važno u pogledu funkcije i stručnosti, država članica može imati više od jednog predstavnika u vezi s različitim zadaćama Europskog odbora za poluvodiče. Svaki član Europskog odbora za poluvodiče ima zamjenika.

3.Na prijedlog Komisije i u dogovoru s njom Europski odbor za poluvodiče donosi svoj poslovnik običnom većinom glasova svojih članova.

4.Komisija može osnovati stalne ili privremene podskupine za potrebe razmatranja određenih pitanja. Prema potrebi, Komisija može u takve podskupine u svojstvu promatrača pozvati organizacije koje zastupaju interese industrije poluvodiča, uključujući Industrijski savez za procesore i poluvodičke tehnologije te korisnike poluvodiča na razini Unije. Za potrebe razmatranja posebnih aspekata strateških smjernica za tehnologiju i izvješćivanja o tome Europskom odboru za poluvodiče osniva se podskupina koja uključuje organizacije Unije za istraživanja i tehnologiju.

Članak 25.
Rad Europskog odbora za poluvodiče

1.Europski odbor za poluvodiče održava redovite sastanke najmanje jedanput na godinu. Može održavati izvanredne sastanke na zahtjev Komisije ili države članice i kako je navedeno u člancima 15. i 18.

2.Europski odbor za poluvodiče održava zasebne sastanke za zadaće iz članka 23. stavka 2. točke (a) i zadaće iz članka 23. stavka 2. točaka (b), (c) i (d).

3.Predsjednik saziva sastanke i priprema dnevni red u skladu sa zadaćama Europskog odbora za poluvodiče na temelju ove Uredbe i njegovim poslovnikom. Komisija pruža administrativnu i analitičku potporu aktivnostima Europskog odbora za poluvodiče u skladu s člankom 23.

4.Komisija može prema potrebi imenovati promatrače za sudjelovanje na sastancima. Komisija može na sastanke Europskog odbora za poluvodiče na ad hoc osnovi pozivati stručnjake sa specifičnim stručnim znanjem, među ostalim iz relevantnih organizacija dionika, o određenom predmetu na dnevnom redu. Komisija može olakšavati interakciju između Europskog odbora za poluvodiče i drugih tijela, ureda, agencija i savjetodavnih skupina Unije. Komisija poziva predstavnika Europskog parlamenta kao promatrača u Europski odbor za poluvodiče. Komisija se dužna pobrinuti da na sastancima Europskog odbora za poluvodiče koji se odnose na poglavlje IV. o praćenju i odgovoru na krizu kao promatrači sudjeluju relevantne druge institucije i tijela Unije. Promatrači i stručnjaci nemaju pravo glasa i ne sudjeluju u formuliranju mišljenja, preporuka ili savjeta Europskog odbora za poluvodiče i njegovih podskupina.

5.Europski odbor za poluvodiče poduzima mjere potrebne kako bi se zajamčilo sigurno postupanje s povjerljivim informacijama i njihova sigurna obrada.

Odjeljak 2.

Nacionalna nadležna tijela

Članak 26.
Određivanje nacionalnih nadležnih tijela i jedinstvenih kontaktnih točaka

1.Svaka država članica određuje jedno ili više nacionalnih nadležnih tijela za osiguravanje primjene i provedbe ove Uredbe na nacionalnoj razini.

2.Ako države članice odrede više nacionalnih nadležnih tijela, dužne su jasno utvrditi odgovornosti dotičnih tijela i osigurati da ta tijela djelotvorno i učinkovito surađuju u ispunjavanju svojih zadaća na temelju ove Uredbe, među ostalim u pogledu određivanja i aktivnosti nacionalne jedinstvene kontaktne točke iz stavka 3.

3.Svaka država članica određuje jednu nacionalnu jedinstvenu kontaktnu točku, koja obavlja funkciju povezivanja kako bi se osigurala prekogranična suradnja s nacionalnim nadležnim tijelima drugih država članica, s Komisijom te Europskim odborom za poluvodiče („jedinstvena kontaktna točka”). Ako određena država članica odredi samo jedno nadležno tijelo, to nadležno tijelo ujedno je i jedinstvena kontaktna točka.

4.Svaka država članica obavješćuje Komisiju o određivanju nacionalnog nadležnog tijela i, prema potrebi, razlozima za određivanje više nacionalnih nadležnih tijela te o određivanju nacionalne jedinstvene kontaktne točke, uključujući njihove točne zadaće i odgovornosti u skladu s ovom Uredbom, njihove podatke za kontakt te sve naknadne izmjene tih informacija.

5.Države članice dužne su osigurati da nacionalna nadležna tijela, uključujući određenu jedinstvenu kontaktnu točku, svoje ovlasti izvršavaju nepristrano, transparentno i pravodobno te da im se daju ovlasti i odgovarajući tehnički, financijski i ljudski resursi za ispunjavanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe.

6.Države članice dužne su osigurati da se nacionalna nadležna tijela, prema potrebi i u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, savjetuju i surađuju s drugim relevantnim nacionalnim tijelima te s relevantnim zainteresiranim stranama Komisija nacionalnim nadležnim tijelima olakšava razmjenu iskustava.

Poglavlje VI.

Povjerljivost i sankcije

Članak 27.
Postupanje s povjerljivim informacijama

1.Komisija i nacionalna nadležna tijela, njihovi dužnosnici, službenici i druge osobe koje rade pod nadzorom tih tijela te dužnosnici i službenici drugih tijela država članica ne smiju otkrivati informacije koje prikupe ili razmijene u skladu s ovom Uredbom i koje su obuhvaćene obvezom čuvanja poslovne tajne. Dužni su poštovati povjerljivost informacija i podataka koje dobiju pri obavljanju svojih zadaća i aktivnosti tako da posebno štite prava intelektualnog vlasništva i osjetljive poslovne informacije ili poslovne tajne. Ta se obveza primjenjuje na sve predstavnike država članica, promatrače, stručnjake i druge sudionike koji prisustvuju sastancima Europskog odbora za poluvodiče u skladu s člankom 23. te na članove Odbora u skladu s člankom 33. stavkom 1.

2.Komisija i države članice prema potrebi mogu razmjenjivati povjerljive informacije s nadležnim tijelima trećih zemalja s kojima su sklopile bilateralne ili multilateralne sporazume o povjerljivosti kojima se jamči odgovarajuća razina povjerljivosti.

3.Komisija može donijeti provedbene akte, prema potrebi na temelju iskustva stečenog u prikupljanju informacija, kako bi utvrdila praktična rješenja za postupanje s povjerljivim informacijama u kontekstu razmjene informacija u skladu s ovom Uredbom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2.

Članak 28.
Sankcije i novčane kazne

1.Ako to smatra potrebnim i razmjernim, Komisija odlukom može:

(a)izreći novčane kazne ako, kao odgovor na zahtjev podnesen na temelju članka 20., predstavničke organizacije poduzetnika ili određeni poduzetnik namjerno ili krajnjom nepažnjom dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije, ili ako ih ne dostave u propisanom roku;

(b)izreći novčane kazne ako određeni poduzetnik namjerno ili krajnjom nepažnjom ne ispuni obvezu obavješćivanja Komisije o obvezi prema trećoj zemlji u skladu s člankom 20. stavkom 5. i člankom 21. stavkom 3.;

(c)izreći periodične penale ako određeni poduzetnik namjerno ili krajnjom nepažnjom ne ispuni obvezu davanja prednosti proizvodnji proizvoda relevantnih u vrijeme krize u skladu s člankom 21.

2.Novčane kazne izrečene u slučajevima iz stavka 1. točaka (a) i (b) ne smiju biti veće od 300 000 EUR.

3.Periodični penali izrečeni u slučajevima iz stavka 1. točke (c) ne smiju biti veći od 1,5 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini za svaki radni dan tijekom neispunjavanja obveze u skladu s člankom 21., računajući od datuma utvrđenog u odluci.

4.Pri određivanju iznosa novčane kazne ili periodičnog penala u obzir se uzimaju narav, težina i trajanje povrede, imajući na umu načela proporcionalnosti i primjerenosti.

5.Ako poduzetnik ispuni obvezu radi čijeg je izvršavanja izrečen periodični penal, Komisija može odrediti niži konačni iznos periodičnog penala nego što je predviđeno na temelju prvobitne odluke.

6.Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost da preispita odluke kojima je Komisija odredila novčanu kaznu ili periodični penal. Može ukinuti, smanjiti ili povećati izrečenu novčanu kaznu ili periodični penal.

Članak 29.
Rok zastare za izricanje novčanih kazni i periodičnih penala

1.Na ovlasti dodijeljene Komisiji člankom 28. primjenjuju se sljedeći rokovi zastare:

(a)dvije godine za povrede odredaba o zahtjevima za informacije u skladu s člankom 20.;

(b)dvije godine za povrede odredaba o obvezi obavješćivanja u skladu s člankom 20. stavkom 5. i člankom 21. stavkom 3.;

(c)tri godine za povrede odredaba o obvezi davanja prednosti proizvodnji proizvoda relevantnih u vrijeme krize u skladu s člankom 21.

2.Rok počinje teći na dan počinjenja povrede. U slučaju kontinuiranih ili ponavljanih povreda, rok počinje teći na dan prestanka povrede.

3.Istjecanje roka zastare prekida se svakim djelovanjem koje poduzmu Komisija ili nadležna tijela država članica radi osiguravanja usklađenosti s odredbama ove Uredbe.

4.Prekid istjecanja roka zastare primjenjuje se na sve stranke koje se smatraju odgovornima za sudjelovanje u povredi.

5.Nakon svakog prekida rok počinje teći iznova. Međutim, rok zastare istječe najkasnije na dan kad protekne razdoblje koje je dvostruko dulje od roka zastare, a da Komisija nije izrekla novčanu kaznu ili periodični penal. To se razdoblje produljuje za onoliko vremena koliko je rok zastare suspendiran jer je odluka Komisije predmet postupka pred Sudom Europske unije.

Članak 30.
Rok zastare za izvršenje sankcija

1.Ovlasti Komisije za izvršenje odluka donesenih u skladu s člankom 28. podliježu roku zastare od tri godine.

2.Rok počinje teći na dan pravomoćnosti odluke.

3.Istjecanje roka zastare za izvršenje novčanih kazni i periodičnih penala prekida se:

(a)obaviješću o odluci o promjeni prvobitno utvrđenog iznosa novčane kazne ili periodičnog penala ili o odbijanju zahtjeva za promjenu;

(b)svakim djelovanjem Komisije ili države članice na zahtjev Komisije u cilju izvršenja plaćanja novčane kazne ili periodičnog penala.

4.Nakon svakog prekida rok počinje teći iznova.

5.Istjecanje roka zastare za izvršenje novčanih kazni i periodičnih penala suspendira se dok:

(a)traje dopušteno vrijeme plaćanja;

(b)je izvršenje plaćanja suspendirano na temelju odluke Suda.

Članak 31.
Pravo na saslušanje za izricanje novčanih kazni ili periodičnih penala

1.Prije donošenja odluke u skladu s člankom 28., Komisija je dužna dotičnom poduzetniku ili dotičnim predstavničkim organizacijama poduzetnika dati priliku da budu saslušani o:

(a)preliminarnim nalazima Komisije, među ostalim o svim pitanjima o kojima je Komisija iznijela prigovore;

(b)mjerama koje Komisija namjerava poduzeti s obzirom na preliminarne nalaze na temelju točke (a) ovog stavka.

2.Dotični poduzetnici i dotične predstavničke organizacije poduzetnika mogu se očitovati o preliminarnim nalazima Komisije u roku koji je Komisija odredila u svojim preliminarnim nalazima, a koji ne smije biti kraći od 14 dana.

3.Komisija svoje odluke temelji isključivo na prigovorima o kojima su se dotični poduzetnici i dotične predstavničke organizacije poduzetnika mogli očitovati.

4.U postupku se u potpunosti mora poštovati pravo dotičnih poduzetnika ili predstavničkih organizacija poduzetnika na obranu. Dotični poduzetnik ili dotične predstavničke organizacije poduzetnika imaju pravo na uvid u spis Komisije u skladu s uvjetima dogovorenog otkrivanja, podložno legitimnom interesu poduzetnika u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na uvid u spis ne odnosi se na povjerljive informacije i interne dokumente Komisije ili tijela država članica. Pravo na uvid posebno se ne odnosi na korespondenciju između Komisije i tijela država članica. Odredbe ovog stavka ni na koji način ne sprečavaju Komisiju da otkrije i upotrijebi informacije koje su neophodne kako bi dokazala povredu propisa.

Poglavlje VII.

Delegiranje ovlasti i postupak odbora

Članak 32.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 9. stavaka 2. i 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu zakonodavnog akta.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 9. stavaka 2. i 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 9. stavaka 2. i 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 33.

Odbor

1.Komisiji pomaže odbor („Odbor za poluvodiče”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

Poglavlje VIII.

Završne odredbe

Članak 34.

Izmjene Uredbe (EU) 2021/694 o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240

1.Uredba (EU) br. 2021/694 mijenja se kako slijedi:

(1)u članak 3. stavak 2. dodaje se sljedeća točka (f):

„(f) specifični cilj 6 – poluvodiči.”;

(2)umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Specifični cilj 6 – poluvodiči

Financijskim doprinosom Unije u okviru specifičnog cilja 6 – poluvodiči nastoje se postići ciljevi utvrđeni u članku 4. točkama od (a) do (d) Uredbe XX/XX Europskog parlamenta i Vijeća.”;

(3)    članak 9. stavci 1. i 2. mijenjaju se kako slijedi:

„Članak 9.

Proračun

1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 8 638 000 000 EUR po tekućim cijenama.

2. Okvirna raspodjela iznosa iz stavka 1. jest kako slijedi:

2 076 914 000 EUR za specifični cilj 1 – računalstvo visokih performansi;

1 841 956 000 EUR za specifični cilj 2 – umjetna inteligencija;

1 529 566 000 EUR za specifični cilj 3 – kibersigurnost i povjerenje;

517 347 000 EUR za specifični cilj 4 – napredne digitalne vještine;

1 022 217 000 EUR za specifični cilj 5 – uvođenje i najbolja uporaba digitalnih kapaciteta te interoperabilnost;

1 650 000 000 EUR za specifični cilj 6 – poluvodiči.”;

(4)u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Suradnja s trećim zemljama i organizacijama kako je navedena u stavku 1. ovog članka u pogledu specifičnih ciljeva 1, 2, 3 i 6 podliježe članku 12.”;

(5)    u članku 12. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ako je to propisno opravdano zbog sigurnosnih razloga, programom rada može se predvidjeti i da pravni subjekti s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama i pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji, ali pod kontrolom iz trećih zemalja, mogu biti prihvatljivi za sudjelovanje u svim ili nekim djelovanjima u okviru specifičnih ciljeva 1, 2 i 6 samo ako ispunjavaju zahtjeve koje ti pravni subjekti trebaju ispuniti kako bi se zajamčila zaštita ključnih sigurnosnih interesa Unije i država članica te osigurala zaštita podataka iz klasificiranih dokumenata. Ti se zahtjevi utvrđuju u programu rada.”;

(6)u članak 13. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.    Sinergije specifičnog cilja 6 s drugim programima Unije opisane su u članku 6. i Prilogu III. Uredbi XX/XX.”;

(7)članak 14. mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(8)„1.Program se provodi u okviru izravnog upravljanja, u skladu s Financijskom uredbom, ili u okviru neizravnog upravljanja povjeravanjem određenih zadaća provedbe tijelima iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c) Financijske uredbe, u skladu s člancima od 4. do 8.a ove Uredbe. Tijela kojima je povjerena zadaća provedbe Programa mogu odstupiti od pravila o sudjelovanju i širenju utvrđenih u ovoj Uredbi samo ako je takvo odstupanje predviđeno u pravnom aktu kojim se osnivaju ta tijela ili se tim tijelima povjeravaju zadaće izvršenja proračuna ili, za tijela iz članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c) podtočke ii., iii. ili v. Financijske uredbe, ako je takvo odstupanje predviđeno u sporazumu o doprinosima i posebne operativne potrebe tih tijela ili priroda djelovanja to zahtijevaju.”;

(9)u članak 14. dodaje se sljedeći stavak:

„4. Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 22. Uredbe XX/XX, primjenjuju se odredbe tog članka.”;

(10)u članku 17. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za financiranje su prihvatljiva samo djelovanja kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u člancima od 3. do 8.a.”;

(11)u Prilog I. dodaje se sljedeća točka:

„Specifični cilj 6 – poluvodiči

Djelovanja u okviru specifičnog cilja 6 navedena su u Prilogu I. Uredbi XX/XX.”;

(12)u Prilog II. dodaje se sljedeća točka:

„Specifični cilj 6 – poluvodiči

Mjerljivi pokazatelji za praćenje provedbe i izvješćivanje o napretku specifičnog cilja 6 navedeni su u Prilogu II. Uredbi XX/XX.”;

(13)u Prilog III. dodaje se sljedeća točka:

„Specifični cilj 6 – poluvodiči: sinergije s programima Unije za specifični cilj 6 navedene su u Prilogu III. Uredbi XX/XX.”

Članak 35.

Evaluacija i preispitivanje

1.Najkasnije tri godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe i svake četiri godine nakon toga Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o evaluaciji i preispitivanju ove Uredbe. Ta se izvješća objavljuju.

2.Europski odbor za poluvodiče, države članice i nacionalna nadležna tijela Komisiji na njezin zahtjev dostavljaju informacije za potrebe evaluacije i preispitivanja.

3.Pri provedbi evaluacije i preispitivanja Komisija uzima u obzir stajališta i zaključke Europskog odbora za poluvodiče, Europskog parlamenta, Vijeća i drugih relevantnih tijela ili izvora.

Članak 36.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE    

1.1.    Naslov prijedloga/inicijative    

1.2.    Predmetna područja politike    

1.3.    Prijedlog/inicijativa odnosi se na:    

1.4.    Ciljevi    

1.4.1.    Opći ciljevi    

1.4.2.    Posebni ciljevi    

1.4.3.    Očekivani rezultati i učinak    

1.4.4.    Pokazatelji uspješnosti    

1.5.    Osnova prijedloga/inicijative    

1.5.1.    Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative    

1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.    

1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava    

1.5.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima    

1.5.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele    

1.6.    Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative    

1.7.    Predviđeni načini upravljanja    

2.    MJERE UPRAVLJANJA    

2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja    

2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole    

2.2.1.    Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole    

2.2.2.    Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika    

2.2.3.    Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)    

2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti    

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.    Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.    Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.    Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.    Doprinos trećih strana

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode    

U ovom zakonodavnom financijskom izvještaju iznesene su proračunske posljedice Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima) i Prijedloga uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2021/2085 o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa. On je dopuna zakonodavnom financijskom izvještaju za Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije, koji je dio Prijedloga uredbe Vijeća o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor Europa (COM(2021) 87, 23. veljače 2021.).

Proračunske posljedice navedene u ovom zakonodavnom financijskom izvještaju sastoje se od dvaju elemenata:

Rashodi za inicijativu Čipovi za Europu (osim Fonda za čipove) i tekuće aktivnosti u okviru Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije, kojima će upravljati Zajedničko poduzeće za čipove. Ukupni rashodi kojima će upravljati Zajedničko poduzeće za čipove, prethodno poznato kao Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije, iznose 4,175 milijardi EUR, od čega je 1,8 milijardi EUR već bilo dodijeljeno Zajedničkom poduzeću za ključne digitalne tehnologije.

Rashodi za osoblje Europske komisije koje će obavljati nove zadaće povjerene Komisiji u pogledu nadzora Zajedničkog poduzeća za čipove, preispitivanja i odlučivanja o zahtjevima za osnivanje europskog konzorcija za infrastrukturu za čipove, preispitivanja i odlučivanja o zahtjevima za integrirana proizvodna postrojenja ili EU tvornice čipova s otvorenim pristupom, pružanja potpore Europskom odboru za poluvodiče te, zajedno s državama članicama, praćenja lanaca opskrbe poluvodičima i odlučivanja o potrebnim djelovanjima. Za te aktivnosti predviđeno je ukupno 9 jedinica ekvivalenta punog radnog vremena.

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1Naslov prijedloga/inicijative

1.2Predmetna područja politike 

1.1.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

¨ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 67  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.2.Ciljevi

1.2.1.Opći ciljevi

1.2.2.Posebni ciljevi

Uspostava inicijative Čipovi za Europu kako bi se pružila potpora razvoju tehnoloških kapaciteta velikih razmjera s pomoću ulaganja u prekogranične i otvorene inovativne infrastrukture uspostavljene u Uniji kako bi se omogućio razvoj najsuvremenijih poluvodičkih tehnologija i poluvodičkih tehnologija sljedeće generacije koje će povećati mogućnosti Unije u naprednom projektiranju, integraciji sustava i proizvodnji čipova (prvi stup, „inicijativa Čipovi za Europu”).

Stvaranje okvira za jamčenje sigurnosti opskrbe privlačenjem ulaganja i povećanjem proizvodnih kapaciteta za poluvodiče te s pomoću naprednog pakiranja, testiranja i sklapanja u okviru integriranih proizvodnih postrojenja i EU tvornica čipova s otvorenim pristupom koji su prvi svoje vrste (drugi stup, „sigurnost opskrbe”).

Uspostava koordinacijskog mehanizma između država članica i Komisije za jačanje suradnje s državama članicama i među njima, praćenje opskrbe poluvodičima, procjenu potražnje, predviđanje nestašica, proglašavanje kriznih situacija i djelovanje s pomoću namjenskog paketa mjera (treći stup, „pripravnost i praćenje”).

1.2.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.2.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.3.Osnova prijedloga/inicijative 

1.3.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.3.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.3.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.3.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.3.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.4.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 Ograničeno trajanje

    na snazi od datuma donošenja Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima)

    financijski učinak od 2023. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2023. do 2031. za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje    

1. provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

2. nakon čega slijedi redovna provedba.

1.5.Predviđeni načini upravljanja 

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

 putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

 putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

 trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 EIB-u i Europskom investicijskom fondu

 tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

 osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.1.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Prijedlogom se neće povećati ukupna razina rashoda programiranih u okviru naslova 1. višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Doprinos iz proračuna EU-a inicijativi Čipovi za Europu objedinit će se iz programa Obzor Europa i programa Digitalna Europa te će se, osim djelovanja u okviru Europskog vijeća za inovacije, usmjeriti u Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije (buduće Zajedničko poduzeće za čipove) i ono će ga provesti. Za to će se u program Digitalna Europa dodati šesti specifični cilj.

Taj šesti specifični cilj financirat će se:

i.    unutarnjom preraspodjelom aktualne omotnice programa Digitalna Europa;

ii.    upotrebom nedodijeljene razlike u okviru naslova 1.; i

iii.    smanjenjem omotnica za Instrument za povezivanje Europe – Promet i Instrument za povezivanje Europe – Digitalni sektor.

U sažetoj tablici u odjeljku 3.2.4. naveden je pregled svih izvora financiranja.

·Odobrena sredstva za poslovanje koja su u okviru programa Obzor Europa namijenjena ili prenamijenjena za inicijativu Čipovi za Europu

·Odobrena sredstva za poslovanje koja će se objediniti u okviru šestog specifičnog cilja programa Digitalna Europa za potrebe inicijative Čipovi za Europu, koju će provoditi buduće Zajedničko poduzeće za čipove:

Za informaciju: pregled provedbe od strane Europskog vijeća za inovacije i Zajedničkog poduzeća za čipove

A.Obzor Europa

Provedba od strane Europskog vijeća za inovacije

Provedba od strane Zajedničkog poduzeća za čipove

Zajedničko poduzeće za čipove provest će 500 milijuna EUR namijenjenih za potrebe inicijative Čipovi za Europu u okviru postojeće financijske omotnice Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije:

Iznos od 850 milijuna EUR prenamijenjen u okviru programa Obzor Europa provest će Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije (buduće Zajedničko poduzeće za čipove), a bit će podijeljen na rashode poslovanja i rashode za potporu kako slijedi:

Konsolidirana odobrena sredstva Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije (buduće Zajedničko poduzeće za čipove) u okviru programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva za prijašnje aktivnosti Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije koje nisu dio inicijative Čipovi za Europu, bit će sljedeća:

B.Program Digitalna Europa

U okviru programa Digitalna Europa, osim iznosa od 125 milijuna EUR koji će se provesti u okviru fonda InvestEU, Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije (buduće Zajedničko poduzeće za čipove) provest će 1 525 milijuna EUR, a taj će iznos biti podijeljen na rashode poslovanja i rashode za potporu kako slijedi:

Ukupna dodatna odobrena sredstva objedinjena u okviru naslova 1. koja će buduće Zajedničko poduzeće za čipove provesti za potrebe inicijative Čipovi za Europu iznose 2 375 milijuna EUR, od čega je 850 milijuna EUR u okviru programa Obzor Europa, a 1 525 milijuna EUR u okviru programa Digitalna Europa. Bit će podijeljena na rashode poslovanja (glava 3.) i rashode za potporu (glava 1. i glava 2.) kako slijedi:

Ukupna odobrena sredstva koja će Zajedničko poduzeće za čipove u budućnosti provesti u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa, uključujući odobrena sredstva za prijašnje aktivnosti Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije koje nisu dio inicijative Čipovi za Europu, iznose 4 175 milijuna EUR. Bit će podijeljena na rashode poslovanja (glava 3.) i rashode za potporu (glava 1. i glava 2.) kako slijedi:

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Indikativni ciljevi i ostvarenja u tablici u nastavku početna su verzija, a uglavnom se temelje na pokazateljima iz Priloga II. predloženoj uredbi. Očekuje se da će u budućnosti biti dostupne razrađenije definicije.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)