Mišljenje Europskog odbora regija – Novi okvir za gradsku mobilnost

(2022/C 498/04)

Izvjestiteljica: Linda Gaasch (LU/Zeleni), članica Općinskog vijeća Grada Luxembourga Referentni dokumenti: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Novi okvir EU-a za gradsku mobilnost COM(2021) 811 final SWD(2021) 470 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR)

1.

pozdravlja objavljivanje novog okvira za gradsku mobilnost s obzirom na potrebu za hitnim mjerama za promicanje dekarbonizacije i promjenu načina prijevoza u urbanim područjima, koja su i dalje odgovorna za 23 % svih emisija ugljika iz prometa;

2.

naglašava potrebu za učinkovitim pristupom višerazinskog upravljanja koji se temelji na aktivnoj supsidijarnosti radi ostvarivanja ciljeva strategije EU-a za pametnu i održivu mobilnost; poziva EU da u tu svrhu pojača izravan dijalog s lokalnim i regionalnim vlastima te da pojača mogućnosti financiranja dostupne u okviru proračuna EU-a kao dio pristupa aktivne supsidijarnosti;

3.

podsjeća na to da je gospodarski rast gradskih središta izravno povezan s fluidnom mobilnošću, a ona pak ovisi o solidnoj mreži javnog prijevoza; ističe da, uz učinak na okoliš, troškovi zagušenja na razini EU-a godišnje iznose 270 milijardi EUR. (1) podsjeća na kroničnu potfinanciranost infrastrukture javnog prijevoza tijekom posljednjih desetljeća i naglašava potrebu za povećanjem sredstava EU-a kako bi se ubrzala tranzicija u području mobilnosti i pružila potpora lokalnim i regionalnim vlastima u ulaganjima potrebnima za postizanje ciljeva održivosti EU-a;

4.

potvrđuje svoju potporu jačem fokusu na planove održive gradske mobilnosti i cilju postizanja usklađenijeg pristupa u cijelom EU-u; ističe okolišne i društvene koristi aktivne mobilnosti, primjerice u vidu pješačenja i vožnje biciklom, posebno u području javnog zdravlja, te poziva na ambiciozan pristup u predstojećim ažuriranim smjernicama za planove održive gradske mobilnosti; poziva na integrirani pristup dodjeli prostora i prostornom planiranju na temelju najboljih praksi u tom području i na sveobuhvatan pristup sigurnosti u urbanim područjima; osobito ističe da je za veću odgovornost za promjene u dodjeli prostora i poboljšanje javnog prijevoza u gradskim područjima važno aktivno sudjelovanje građana, a posebno žena i osoba s invaliditetom;

5.

naglašava da političke odluke u području mobilnosti utječu na spolove na različite načine jer se žene tradicionalno koriste javnim prijevozom više nego muškarci, dok se muškarci više oslanjaju na automobil; poziva lokalne i regionalne vlasti da procijene učinak budućih prijedloga politika na različite spolove prije nego što iznesu svoje prijedloge;

6.

ističe da je potreban okvir potpore za napore lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu internalizacije vanjskih troškova i provedbe načela „onečišćivač plaća”, kao i veća fleksibilnost u vezi s proračunskim postupcima. U tom je kontekstu važno razmotriti situaciju u zemljama istočne Europe, posebno u slabije razvijenim regijama. One obično imaju veći broj vozila koja više onečišćuju (automobili, autobusi). Bilo bi važno regulirati prodaju vozila koja više onečišćuju (Euro 1–Euro 4) na razini EU-a jer ta vozila prelaze sa zapadnoeuropskog na istočnoeuropsko tržište. U tom bi pogledu također bilo važno da siromašnije regije i zemlje osmisle programe potpore kako bi im se pomoglo da dostignu uvjete kao u zapadnoj Europi. Poziva na to da se u vezi s povećanjem cijena benzina, koje je rezultat geopolitičkog konteksta, zauzme pristup koji bi bio u skladu s ciljevima Unije u pogledu dekarbonizacije prometa; u tom pogledu ističe potencijal korištenja javnih subvencija za potporu uslugama zelenog javnog prijevoza i poticanje promjene načina prijevoza u gradskim područjima, kao i za borbu protiv isključenosti u području mobilnosti u prigradskim i udaljenim ruralnim područjima;

Središnja uloga aktivne mobilnosti

7.

ističe da pješačenje ne predstavlja nikakve troškove za pješake te da je zdravo i održivo; isto tako ističe da je vožnja biciklom ugljično neutralna i cjenovno pristupačna prijevozna opcija koja se lako može kombinirati s drugim vrstama prijevoza; stoga potiče Komisiju da promiče mjere za podizanje svijesti o prednostima aktivne mobilnosti u odnosu na upotrebu osobnih vozila, pri čemu poseban naglasak treba staviti na ulogu aktivne mobilnosti u sprečavanju bolesti povezanih s nedovoljnim kretanjem, kao što su kardiovaskularne bolesti, pretilost i dijabetes;

8.

u tom pogledu izražava žaljenje zbog toga što, unatoč tim prednostima, načini prijevoza koji najviše onečišćuju u gradovima, tj. pojedinačna benzinska i dizelska vozila, zauzimaju najveći dio javnog prostora namijenjenog mobilnosti; hitno poziva Europsku komisiju da novim financiranjem potakne lokalne vlasti da u taj prostor vrate aktivniju mobilnost, primjerice u vidu pješačenja i vožnje biciklom, te solidan i dobro ustrojen javni prijevoz;

9.

ističe da su pješačenje i vožnja biciklom korisni za mikrogospodarstvo četvrti ili zajednice jer pješaci i biciklisti obično koriste usluge poduzeća koja se nalaze u blizini njihova boravišta; također ističe da su takvi oblici putovanja korisni za ljudsko zdravlje, posebno u slučaju određenih bolesti poput kardiovaskularnih, te stoga dovode do značajnih ušteda za zajednicu;

10.

ističe ulogu koju mikromobilnost može imati kao fleksibilno i cjenovno pristupačno rješenje za početni i završni dio putovanja, kao i za druge relacije, ističe važnost uvjeta dobre dostupnosti aktivnim načinima prijevoza, uključujući sigurna parkirališta za bicikle na čvorištima javnog prijevoza (kao što su kolodvori) i rješenja koja se temelje na zajedničkoj mobilnosti zadnjeg kilometra; te poziva na poticanje uvođenja mikromobilnosti i u prigradskim i ruralnim područjima;

11.

ističe važnost poticanja pojedinaca na kupnju bicikala, uključujući e-bicikle, za dekarbonizaciju i smanjenje zagušenja; ponavlja da je potrebno poticati postupno ukidanje mjera privatnog sektora, kao što su naknade za službeni automobil, te ih zamijeniti održivijim alternativama za mobilnost;

12.

traži od Komisije da ubrza svoj rad na europskoj biciklističkoj strategiji, o čemu se prvi put raspravljalo na neformalnom sastanku Vijeća ministara prometa 2015., kako bi se predvidjeli europski okvir i smjernice za biciklističke politike;

13.

preporučuje promicanje aktivne mobilnosti smanjenjem prostorne nejednakosti i poboljšanjem infrastrukture i sigurnosti ulica; nadalje preporučuje povećanje broja parkirališnih mjesta za bicikle (i na odredištu i na početku putovanja), javnih postaja s crpkama, alatima i instalacijom za punjenje, kao i objekata za popravak bicikala; ističe da su troškovi izgradnje i održavanja kvalitetnih biciklističkih staza mnogo niži od troškova izgradnje novih cesta i/ili proširenja postojećih;

14.

naglašava da sustavi kao što su naknade za zagušenje i zone s iznimno niskim ili nultim emisijama pomažu u smanjenju motoriziranog individualnog prijevoza u gradovima, smanjuju onečišćenje zraka dušikovim oksidima i česticama, poboljšavaju lokalno javno zdravlje, te također mogu pružiti ključne prihode za razvoj i poboljšanje javnog prijevoza te infrastrukture i usluga aktivne mobilnosti; smanjenjem individualnog motoriziranog prijevoza također potiču osjećaj suodgovornosti građana za njihovu neposrednu okolinu i stvaraju prostor za društvene interakcije i smanjenje izolacije, istodobno promičući fizičku aktivnost i sport;

15.

žali zbog toga što u prijedlogu Komisije o mreži TEN-T trenutačno nisu predviđeni objekti za dijeljenje/skladištenje bicikala niti izravni pristupni putovi prema multimodalnim čvorištima u gradskim čvorovima mreže TEN-T;

16.

predlaže „sigurnu strategiju aktivne mobilnosti” na razini EU-a kako bi se potaknuo koordinirani europski odgovor na izazov da se pješačenje i vožnja biciklom učine što sigurnijima;

17.

poziva na uvođenje još jedne emisijske norme Euro za automobile, kombije, kamione i autobuse (Euro 7/VII) kako bi se smanjile emisije toksičnih onečišćujućih tvari (tj. dušikova oksida, amonijaka, ugljikovog monoksida i čestica PM 10–2,5) te kako bi se izbjegli deseci tisuća preuranjenih smrtnih slučajeva svake godine; duboko žali zbog odluke Europske komisije da ponovno odgodi prijedloge za emisijsku normu Euro 7/VII u svojem programu rada za 2022., što dovodi u pitanje njezin cilj nulte stope onečišćenja i njezinu predanost europskom zelenom planu, i ugrožava sposobnost industrije da planira tehničke promjene;

Pristupačna mobilnost za sve

18.

poziva na sustav javnog prijevoza dostupan svim građanima, zahvaljujući planskoj uključenosti, posebno uzimajući u obzir osobe s invaliditetom; ističe koristi uključivanja korisnika već u ranoj fazi planiranja infrastrukture i usluga prijevoza; potvrđuje važnost pristupačnosti utvrđenu u okviru Europske strategije za osobe s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. i Europskog akta o pristupačnosti; ističe važnost projekata kao što je Nagrada za pristupačnost grada;

19.

poziva na sveobuhvatniji pristup kako bi se osigurala pristupačnost tijekom cijelog putovanja;

20.

naglašava da je za socijalnu, gospodarsku i teritorijalnu koheziju od presudne važnosti riješiti problem siromaštva u području mobilnosti; stoga poziva na multimodalni i integrirani pristup u cilju borbe protiv isključenosti u pogledu mobilnosti i osiguravanja jednakog pristupa gradskim središtima; u tom pogledu pozdravlja obvezu Komisije utvrđenu u novom okviru za gradsku mobilnost da riješi problem „nejednakosti u pristupu mreži javnog prijevoza, uključujući poboljšanje pristupa željezničkim postajama”; poziva i na pružanje dodatne potpore manjim gradovima, prigradskim područjima i ovisnim ruralnim i planinskim područjima kako bi se osigurala povezanost tih područja i jednak pristup prelasku na održivu mobilnost za njihove građane;

Jačanje javnog prijevoza kao okosnice gradske mobilnosti

21.

pozdravlja namjeru Komisije da „surađuje s nacionalnim i lokalnim upravama i svim dionicima kako bi se osiguralo da [javni prijevoz] i dalje bude okosnica gradske mobilnosti”; ističe potrebu za koordinacijom svih dostupnih alata i resursa u tu svrhu, uključujući važnu ulogu obveze pružanja javne usluge u osiguravanju povezanosti s urbanim središtima;

22.

ističe hitnu potrebu za ukupnim povećanjem kapaciteta javnog prijevoza, kako u pogledu geografske pokrivenosti tako i u pogledu povećane učestalosti, kako bi se odgovorilo na očekivano povećanje broja putnika; podsjeća na kronični manjak ulaganja tijekom posljednjih desetljeća i investicijski jaz s kojim se suočavaju prijevoznici u javnom prijevozu, kako je istaknuo Europski revizorski sud;

23.

ističe da se javni prijevoz mora upotpuniti alternativnim ponudama i multimodalnim konceptima; u tom pogledu poziva na fleksibilna rješenja za početni i završni dio putovanja koja bi se temeljila na potražnji; također naglašava važnost promicanja aktivne mobilnosti, posebno bicikliranja;

24.

ističe da je potrebno osigurati i proširiti održivu infrastrukturu javnog prijevoza, uključujući odgovarajuće sustave za punjenje električnih autobusa koji omogućuju međugradska putovanja u teškim klimatskim i terenskim uvjetima te povećavaju komercijalnu brzinu;

25.

poziva na jačanje multimodalnih čvorišta kako bi se omogućilo neometano prelaženje na različite načine prijevoza, uključujući poboljšanje dostupnosti aktivne mobilnosti i osiguravanje sigurnih parkirališta za bicikle, u svrhu osiguravanja bržeg i učinkovitijeg prijevoza ljudi i robe;

26.

naglašava važnost prigradskih veza, uključujući prekogranične veze, s obzirom na to da putovanje na posao ne prestaje na granicama gradova i mora se olakšati i unutar ruralnih područja i izvan nacionalnih granica u pograničnim regijama, primjerice osiguravanjem infrastrukture za sustav „parkiraj i vozi se” povezane s prometnom mrežom;

27.

ističe da su potrebne mjere kojima bi se potaknulo uvođenje usluga javnog prijevoza na zahtjev, posebno u perifernim i najudaljenijim ruralnim područjima, te poziva Komisiju da pruža potporu za ispitivanje takvih rješenja i predloži sustav financiranja i subvencija za tu vrstu usluge;

28.

podsjeća na to da se najudaljenije regije, zbog svojeg terena i male površine, suočavaju sa znatnim prometnim zagušenjima u većim gradovima, osobito u obalnom pojasu. Unatoč tome, u njima se razvijaju projekti za povećanje održivosti i čistoće prometa koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse za druge regije EU-a i za zemlje u njihovom susjedstvu;

29.

ističe važnost multimodalnog izdavanja karata kako bi održive vrste prijevoza bile što pristupačnije i učinkovitije za korisnike, uz sveobuhvatnu zaštitu prava putnika u vezi s kašnjenjima i drugim nedostacima usluge;

30.

poziva Komisiju da istraži mogućnost podupiranja zajedničke javne nabave za javne prijevoznike ili lokalne i regionalne vlasti koji žele udružiti snage u tom području kako bi se postigli održiviji i standardiziraniji postupci kupnje; poziva na obnovljeni mehanizam financiranja EU-a za potporu javnoj nabavi čistih autobusa i naglašava potrebu da se osigura da su proračunska pravila EU-a u skladu sa stvarnim stanjem pri kupnji željezničkih vozila;

31.

ističe potrebu za podupiranjem prekvalifikacije i usavršavanja javnih prijevoznika i lokalnih i regionalnih vlasti u kontekstu sve veće digitalizacije usluga i sustava javnog prijevoza;

32.

ističe važnost razvoja i modernizacije željezničke infrastrukture i razvoja programâ potpore u tom pogledu, posebno u područjima u kojima postoje dokazi o znatnom pogoršanju;

Vizija nulte stope

33.

ističe ključnu važnost ambicioznijeg pristupa osiguravanju zaštite ranjivih sudionika u cestovnom prometu kako bi se potaknuo daljnji prelazak na aktivne načine prijevoza;

34.

naglašava da će obnovljeni pristup dodjeli cestovnog prostora u urbanim područjima imati najznačajniji učinak na sigurnost ranjivih sudionika u cestovnom prometu, a istodobno će potaknuti promjenu ponašanja i smanjiti onečišćenje zraka i onečišćenje bukom, kao i zagušenje; pozdravlja namjeru Europske komisije da o tome pruži smjernice u vezi s provedbom Direktive 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture;

35.

ističe značajan učinak uvođenja općeg smanjenja brzine radi poboljšanja sigurnosti na cestama u gradskim područjima, kako je Komisija Europskih zajednica prvi put formulirala u svojoj Komunikaciji „Ograničenja brzine u Zajednici” (3); ponavlja da je Europski parlament pozvao Europsku komisiju da izda preporuku državama članicama (4) za ograničenje brzine od 30 km/h u relevantnim ulicama u urbanim područjima i naglašava pozitivan učinak koji je ta promjena politike imala na razne gradove jer je dovela do smanjenja broja žrtava na cesti i pozitivno utjecala na zdravlje u gradovima općenito, što je podržano i na Trećoj globalnoj ministarskoj konferenciji o sigurnosti na cestama, a nakon toga i u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda;

36.

ističe pozitivan učinak dana bez vozila na gradove jer građanima pružaju priliku za istraživanje alternativnih načina prijevoza i pomažu im da ponovno iskoriste pravo korištenja javnih prostora; poziva Europsku komisiju da iznese prijedlog o pozivanju gradova u EU-u da odrede najmanje jedan usklađeni dan godišnje i proglase ga danom bez vozila;

37.

naglašava da je ulice potrebno osmisliti tako da budu prilagođene niskim brzinama i da postoji bolja vidljivost najranjivijih korisnika javnog prostora; ističe učinkovitost smirivanja prometa putem infrastrukture i poticajnih mjera;

38.

poziva Komisiju da te preporuke uzme u obzir u svojim predstojećim smjernicama o kvalitetnoj infrastrukturi za ranjive sudionike u cestovnom prometu.

Gradska mobilnost otporna na buduće promjene

39.

iako nova tehnološka rješenja imaju važnu ulogu u tome da gradovi postanu prihvatljiviji za život, naglašava da bi okosnicu u nastojanju da se postigne prijevoz tereta i putnika bez emisija trebala činiti postojeća tehnološka rješenja kao što su električni (teretni) bicikli, električni autobusi (trolejbusi), tramvaji i vlakovi;

40.

naglašava važnost ubrzavanja napretka prema integriranom izdavanju karata za sve vrste javnog prijevoza; poziva Komisiju da predvidi razvoj standardizirane aplikacije EU-a, sa zajedničkim pravilima, za lakši pristup u gradovima diljem EU-a i promicanje korištenja javnog prijevoza, što bi pozitivno utjecalo i na željeznički turizam i na putovanje na posao;

41.

poziva na blisku i ranu suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima u vezi s uvođenjem europske lisnice za digitalni identitet koju bi mogli koristiti prijevoznici i putnici, kao što je istaknuto u novom okviru za gradsku mobilnost;

42.

podsjeća da je zajednička mobilnost rješenje za smanjenje prometa u gradovima i problema povezanih sa zagušenjem te da bi trebalo poticati njezin razvoj;

43.

ističe da je prikupljanje podataka važno sredstvo za planiranje prometne infrastrukture te bi stoga svi prikupljeni podaci trebali biti dostupni svim relevantnim akterima; iako je važno olakšati jednostavna rješenja, uključujući mobilne aplikacije „sve u jednom”, potrebno je osigurati i zaštitu podataka; potrebno je osigurati i zaštitu podataka; potrebno je uvesti zajedničku i koordiniranu metodologiju za prikupljanje podataka na raznim područjima kako bi se olakšala razmjena dobrih praksi i usporedba pouzdanih pokazatelja mobilnosti;

44.

naglašava potrebu da se pri osmišljavanju politika održive mobilnosti na odgovarajući način uzme u obzir rodna dimenzija, vodeći računa o posebnim potrebama žena i njihovoj većoj izloženosti siromaštvu u području mobilnosti, kao i o ranjivosti drugih skupina;

Planovi održive gradske mobilnosti kao ključni alat za dekarbonizaciju gradske mobilnosti

45.

potvrđuje potporu OR-a većem fokusu na planove održive gradske mobilnosti u kontekstu okvira za gradsku mobilnost i kao obvezni zahtjev za više od 400 gradskih čvorišta definiranih u predloženoj reviziji Uredbe o mreži TEN-T. Međutim, gradovi/općine koji su već razvili planove koji ispunjavaju zahtjeve za planove održive gradske mobilnosti trebali bi se moći koristiti svojim planovima;

46.

također podržava preporuku da gradovi usvoje planove održive gradske mobilnosti; međutim, ističe da je potrebno izraditi planove održive gradske mobilnosti koji se mogu primijeniti i na područja s različitim vrstama općina koja funkcioniraju kao velegradska područja ili urbane aglomeracije;

47.

pozdravlja namjeru Komisije da od država članica zatraži provedbu dugoročnih programa potpore planovima održive gradske mobilnosti kako bi se pomoglo u izgradnji kapaciteta i provedbi tih planova u skladu sa smjernicama EU-a o planovima održive gradske mobilnosti te u tom kontekstu poziva na obveznu blisku suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima; poziva Komisiju da jača blisku suradnju između predviđenih voditelja nacionalnih programa održive gradske mobilnosti i predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti na terenu te da prati tu suradnju u praksi;

48.

naglašava da je za rješavanje pitanja tranzicije u pogledu mobilnosti u urbanim područjima ključno da planovi održive gradske mobilnosti učinkovito obuhvate funkcionalna područja u cjelini; poziva Komisiju da razmotri načine poticanja poboljšane povezivosti i pristupa uslugama mobilnosti u predgrađima te prigradskim i okolnim ruralnim područjima;

49.

pozdravlja najavljeni pojednostavnjeni skup pokazatelja i alata za usporednu analizu koji bi trebali biti objavljeni do kraja 2022., kao i planirane mjere potpore u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za potporu gradskim čvorovima mreže TEN-T u tom području. Međutim, važno je osigurati da razvoj i praćenje pokazatelja ne dovedu do prekomjernog radnog opterećenja za gradove/općine;

50.

naglašava potrebu za tim da se u koordinaciji s lokalnim i regionalnim vlastima usklađeno prikupljaju podaci u ključnim područjima (npr. kilometri biciklističkih staza, svakodnevni korisnici, nesreće, vrsta mreža), koji bi doprinijeli budućem odlučivanju i odabiru ulaganja u aktivnu mobilnost, među ostalim u kontekstu planova održive gradske mobilnosti; pritom bi administrativno opterećenje povezano s prikupljanjem, pružanjem i održavanjem podataka trebalo svesti na najmanju moguću mjeru;

51.

ističe nove ciljeve okvira za gradsku mobilnost u pogledu uključivosti i pristupačnosti i pozdravlja uvođenje pokazatelja o cjenovnoj pristupačnosti javnog prijevoza u vezi s ažuriranim smjernicama plana održive gradske mobilnosti; time se može pridonijeti ublažavanju potencijalnih rizika koji proizlaze iz siromaštva u pogledu mobilnosti;

52.

insistira na tome da bi Europska komisija, podupirući razvoj planova održive gradske mobilnosti i radi poštovanja načela supsidijarnosti, u svojem tekućem i budućem radu na pokazateljima za planove održive gradske mobilnosti trebala pojačati izravno savjetovanje s europskim gradovima i njihovim udrugama. OR napominje da je oko 50 gradova sudjelovalo u nedavnom pilot-projektu za razvoj pokazatelja održive gradske mobilnosti i istodobno ističe da su mnogi europski gradovi već razvili kvalitetne planove održive gradske mobilnosti s operativnim pokazateljima. OR bi u budućnosti mogao olakšati širi doseg i izravniji protok informacija između EU-a i lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se osiguralo da pokazatelji koje predlaže Europska komisija ne stvore prekomjernu birokraciju ili nepotrebno opterete lokalne i regionalne vlasti;

53.

pozdravlja usredotočenost novog okvira za gradsku mobilnost na gradski prijevoz tereta i predloženu integraciju gradske logistike u planove održive gradske mobilnosti, posebno s obzirom na znatno povećanje e-trgovine i promjene u obrascima distribucije tereta uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; naglašava velik potencijal rješenja, tehnologija i vozila s nultom stopom emisija za gradsku logistiku; potiče upotrebu modernih teretnih bicikala i bicikala s prikolicom s obzirom na to da bi se otprilike polovina svih putovanja motornim vozilima za prijevoz robe unutar europskih gradova mogla preusmjeriti na bicikle; podsjeća da su taj cilj već utvrdili ministri prometa EU-a u svojoj „Deklaraciji o biciklizmu kao klimatski prihvatljivom načinu prijevoza” iz 2015.;

54.

poziva na donošenje poticajnih mjera za podupiranje korištenja gradske željeznice za prijevoz tereta;

55.

pozdravlja namjeru da se među svim stranama, uključujući lokalne vlasti, potiču dijalog i suradnja te podupire razmjena podataka o urbanoj logistici kao temelj za praćenje napretka i dugoročno planiranje; poziva na aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u pogledu predviđenih zahtjeva za izvješćivanje povezanih s pojednostavnjenim pokazateljima održive gradske mobilnosti;

Financiranje

56.

ističe da će opsežan prelazak na javne i aktivne načine prijevoza predviđen novim okvirom za gradsku mobilnost i strategijom za održivu i pametnu mobilnost biti moguć samo uz pojačanu i koordiniranu potporu javnih tijela na europskoj, nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini i prije svega uz ciljanije financiranje;

57.

poziva Komisiju da pruži detaljniji pregled izvora financiranja dostupnih za gradsku mobilnost i načina na koji lokalne i regionalne vlasti mogu pristupiti tim sredstvima; istodobno naglašava ključnu važnost dugoročnih strategija i dugoročnih proračuna za pružanje stabilnog okvira za planiranje gradske mobilnosti i ulaganja;

58.

izražava zabrinutost zbog toga što su sredstva dostupna za gradsku mobilnost u okviru instrumenata EU-a u praksi prilično ograničena, teško dostupna ili neprikladna za lokalne i regionalne vlasti i/ili ovise o proizvoljnim čimbenicima kao što je povoljna suradnja između nacionalnih i podnacionalnih razina upravljanja; poziva na to da se u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira i u skladu s nacionalnim propisima koji imaju isti cilj povećaju iznosi za programe i alate dostupne za izravno financiranje lokalnih i regionalnih vlasti;

59.

izražava zabrinutost zbog toga što bi određene aspekte pravila predviđenih u sustavu nacionalnih i regionalnih računa EU-a (ESA) moglo biti teško uskladiti u praksi sa znatnim infrastrukturnim ulaganjima lokalnih i regionalnih vlasti, posebno sa zahtjevom da se takvi rashodi evidentiraju u jednoj financijskoj godini, što stvara pretjerano visok deficit u odgovarajućim regionalnim računima; preporučuje da se potencijal dostupnih sredstava EU-a optimizira tako da se lokalnim i regionalnim vlastima omogući da postupno bilježe takve rashode u svojim računima tijekom životnog ciklusa infrastrukture;

60.

ističe da mnoge lokalne i regionalne vlasti očekuju da će razina EU-a osigurati snažnije mjere za poticanje internalizacije vanjskih troškova u prometnom sektoru i sustavniju primjenu načela „onečišćivač plaća” i „korisnik plaća”; ističe potrebu za okvirom potpore koji bi popratio napore lokalnih i regionalnih vlasti u tom pogledu;

61.

ustraje u tome da bi se prihodi od poreza na CO2 trebali usmjeriti u željezničku ili biciklističku mrežu i druge održive infrastrukturne projekte potrebne za tranziciju prometnog sustava. Općenito, učinkovit i razuman porez na CO2 središnja je sastavnica klimatski prihvatljive politike mobilnosti;

Upravljanje i razmjena najboljih praksi

62.

naglašava potrebu za učinkovitim pristupom višerazinskog upravljanja koji se temelji na aktivnoj supsidijarnosti; pozdravlja namjeru Komisije da lokalne i regionalne vlasti intenzivnije uključi u reformiranu stručnu skupinu za gradsku mobilnost uz predstavnike država članica te poziva Komisiju da u taj rad uključi i OR; naglašava važnost jačanja zastupljenosti glavnih aktivnih aktera mobilnosti (pješaka i biciklista), kao i korisnika javnog prijevoza, u planiranju urbane mobilnosti;

63.

poziva na razmjenu najboljih praksi s naglaskom na odgovarajućoj infrastrukturi kojom se osiguravaju sigurni i udobni prostori za aktivnu mobilnost, primjerice u vidu pješačenja i vožnje biciklom; u tom pogledu ističe važnost odvojenih staza za pješake i bicikliste;

64.

kad je riječ o sigurnosti na cestama, poziva na razmjenu dosadašnjih iskustava i najboljih praksi kako bi se osigurao pristup koji bi potaknuo promjenu ponašanja;

65.

pozdravlja velik interes koji su gradovi EU-a izrazili u misiji EU-a za klimatski neutralne i pametne gradove, što odražava snažnu predanost mnogih gradova EU-a ostvarivanju tranzicije u području mobilnosti, ali i potrebu za dodatnom financijskom, tehničkom i strateškom potporom na razini EU-a; poziva Komisiju da zadrži taj zamah tako da omogući što aktivnije sudjelovanje svih gradova EU-a koji se žele pridružiti;

66.

posebno insistira na tome da misija EU-a za klimatski neutralne i pametne gradove i program za 100 klimatski neutralnih gradova ne bi trebali povećati nejednakosti i razlike između najnaprednijih gradova i gradova koji zaostaju; poziva na to da se pažnja posebno posveti cilju misije u okviru kojeg se svi gradovi EU-a podržavaju u zelenoj tranziciji;

67.

poziva institucije EU-a da budu primjer drugima i da usvoje programe slične programu „100 klimatski neutralnih gradova”;

68.

poziva na razmjenu najboljih praksi diljem EU-a o cjenovnoj pristupačnosti javnog prijevoza; nadalje traži od Europske komisije da provede studiju o izvedivosti uvođenja sustava besplatnog javnog prijevoza diljem EU-a kako bi se potaknula promjena načina prijevoza. Ta bi studija trebala obuhvatiti i socijalne i financijske aspekte, uključujući trenutačnu ulogu prodaje karata u nadoknađivanju sve većih tekućih troškova koje snose lokalne i regionalne vlasti i javni prijevoznici.

---

(1)  Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda, 06/2020: https://www.eca.europa.eu/en/Pages/DocItem.aspx?did=53246.

(2)  Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (SL L 319, 29.11.2008., str. 59.).

(3)  COM(86) 735 final.

(4)  Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2021. o Okviru politike EU-a za sigurnost na cestama za razdoblje 2021. – 2030.: preporuke za sljedeće korake u ostvarenju „vizije nula” (2021/2014(INI)) (SL C 132, 24.3.2022., str. 45.).