52022IP0040

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52022IP0040 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52022IP0040

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. veljače 2022. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2021. (2021/2183(INI))

SL C 342, 6.9.2022, p. 167–190 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
SL C 342, 6.9.2022, p. 156–179 (GA)

Date of document:: 17/02/2022; Datum glasanja
Date of vote:: 17/02/2022
Date of debate:: 15/02/2022

Author:: Europski parlament, Odbor za ustavna pitanja, Odbor za vanjske poslove
Form:: Rezolucija na vlastitu inicijativu
Parliamentary term:: Deveti saziv
Internal reference:: 2021/2183(INI)
Session:: 2021-2022

Treaty:

Ugovor o Europskoj uniji , Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Legal basis:

Link

Select all documents mentioning this document

Instruments cited:

Link

EUROVOC descriptor:

Subject matter:

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

Directory code:

18.00.00.00 Zajednička vanjska i sigurnosna politika

HTML

PDF

Official Journal

6.9.2022

Službeni list Europske unije

C 342/167

P9_TA(2022)0040

Provedba zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2021.

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. veljače 2022. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2021. (2021/2183(INI))

(2022/C 342/14)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica (1),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o vojnoj mobilnosti (2),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o autonomnim oružanim sustavima,

—	uzimajući u obzir svoje stajalište od 26. studenoga 2019. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost i Direktive 2008/118/EZ o općim aranžmanima za trošarine u pogledu obrambenih napora unutar okvira Unije (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće (4),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. siječnja 2020. o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike –godišnje izvješće (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o izvozu oružja: provedba Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o provedbi Direktive 2009/81/EZ u pogledu javne nabave u području obrane i sigurnosti te Direktive 2009/43/EZ u pogledu transfera obrambenih proizvoda (8),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište od 28. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o suradnji EU-a i NATO-a u kontekstu transatlantskih odnosa (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o stanju kapaciteta EU-a za kiberobranu (11),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za obranu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1092 (12),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (13),

—

uzimajući u obzir dokument naslovljen „Provedbeni plan za sigurnost i obranu”, koji je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila Vijeću 14. studenoga 2016. i zaključke Vijeća od 14. studenoga 2016. o provedbi Globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane, u kojima je utvrđena nova razina ambicije EU-a u području sigurnosti i obrane,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća 19. studenoga 2018., o uspostavi pakta za civilnu zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća o mladima, miru i sigurnosti od 7. lipnja 2018. i zaključke Vijeća o mladima u okviru vanjskog djelovanja od 5. lipnja 2020.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. studenoga 2020. o strateškom preispitivanju stalne strukturirane suradnje (PESCO) 2020.,

—	uzimajući u obzir izjavu članova Europskog vijeća od 26. veljače 2021. o sigurnosti i obrani,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća o obnovljenom partnerstvu s južnim susjedstvom – novi program za Sredozemlje od 16. travnja 2021.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o integriranoj strategiji Europske unije u Sahelu od 16. travnja 2021.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. studenoga 2013., 18. studenoga 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016., 14. studenoga 2016., 18. svibnja 2017., 17. srpnja 2017., 25. lipnja 2018., 17. lipnja 2019., 10. prosinca 2019., 17. lipnja 2020., 12. listopada 2020., 20. studenoga 2020., 7. prosinca 2020. i 10. svibnja 2021. o ZSOP-u,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. listopada 2021. o operaciji EUFOR Althea,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. listopada 2021. o hibridnom napadu bjelaruskog režima koji instrumentalizira migrante,

—	uzimajući u obzir novi strateški program za razdoblje 2019.–2024. koji je Europsko vijeće donijelo 20. lipnja 2019.,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu članova Europskog vijeća i država članica sahelske skupine zemalja G5 od 28. travnja 2020.,

—	uzimajući u obzir Koncept za integriran pristup klimatskim promjenama i sigurnosti koji je Vijeće donijelo 5. listopada 2021.,

—	uzimajući u obzir Plan Vijeća za klimatske promjene i obranu od 9. studenoga 2020.,

—	uzimajući u obzir izvješće o godišnjem preispitivanju u području obrane Europske obrambene agencije predstavljeno Vijeću na sastanku 20. studenoga 2020.,

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/797 od 17. svibnja 2019. o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama (14),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (15),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528 (16),

—	uzimajući u obzir odluke Vijeća (ZVSP) 2021/748, 2021/749 i 2021/750 od 6. svibnja 2021. o sudjelovanju Kanade, Kraljevine Norveške i Sjedinjenih Američkih Država u projektu u okviru PESCO-a pod nazivom Vojna mobilnost,

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/1143 od 12. srpnja 2021. o misiji Europske unije za vojno osposobljavanje u Mozambiku (EUTM Mozambique),

—	uzimajući u obzir globalnu strategiju naslovljenu „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: Jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica predstavila 28. lipnja 2016.,

—	uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 6. ožujka 2014. naslovljenu „Za otvoreno i sigurno globalno pomorsko dobro: elementi za strategiju sigurnosne zaštite u pomorstvu Europske unije” (JOIN(2014)0009),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće” (JOIN(2020)0018),

—	uzimajući u obzir govore o stanju Unije predsjednice von der Leyen iz 2020. i 2021, i njihova popratna pisma namjere,

—	uzimajući u obzir godišnji program rada Europskog fonda za obranu za 2021., koji je Komisija donijela 30. lipnja 2021.,

—	uzimajući u obzir Pregled Europskog revizorskog suda br. 09/2019 od 12. rujna 2019. o europskoj obrani,

—	uzimajući u obzir Sjevernoatlantski ugovor,

—	uzimajući u obzir dvije zajedničke izjave o suradnji EU-a i NATO-a potpisane 8. srpnja 2014. i 10. srpnja 2018.,

—	uzimajući u obzir Šesto izvješće o napretku od 17. svibnja 2021. o provedbi zajedničkog skupa prijedloga koji su 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017. odobrili Vijeće Europske unije i Vijeće NATO-a,

—	uzimajući u obzir zajednički skup od 74 prijedloga za provedbu Zajedničke izjave iz Varšave koji su vijeća EU-a i NATO-a odobrila 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017.,

—	uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu između EU-a i SAD-a naslovljenu „Prema obnovljenom transatlantskom partnerstvu” od 15. lipnja 2021.,

—	uzimajući u obzir rusku nezakonitu invaziju i pripojenje Krima,

—	uzimajući u obzir povrede zračnog prostora i morskih granica država članica koje provodi Rusija,

—	uzimajući u obzir povećanje gospodarske i vojne prisutnosti Kine u sredozemnim i afričkim zemljama,

—	uzimajući u obzir prijetnju domaćeg i stranog terorizma, ponajprije od skupina kao što je ISIL,

—	uzimajući u obzir nove tehnologije poput umjetne inteligencije, svemirskih kapaciteta i kvantnog računalstva koje otvaraju nove mogućnosti za čovječanstvo, ali donose i nove izazove u području obrane i vanjske politike koji zahtijevaju jasnu strategiju i konsenzus među saveznicima,

—	uzimajući u obzir Povelju UN-a Helsinški završni akt o Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju iz 1975.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravu mora,

—	uzimajući u obzir završno priopćenje s izvanrednog sastanka na vrhu Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) od 8. rujna 2021.,

—	uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 16 o promicanju pravednih, mirnih i uključivih društava za održivi razvoj,

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ustavna pitanja,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0358/2021),

A.	budući da je 2020. pandemija bolesti COVID-19 ukazala na porast globalnih rizika i osjetljivost EU-a s obzirom na njegove vanjske ovisnosti; budući da se uslijed pandemije koncept sigurnosti i strateške autonomije proširio na pitanja zdravlja, tehnologije i gospodarstva;

budući da se Europa suočava s brzim i trajnim pogoršanjem njezina strateškog okruženja; budući da terorizam i dalje predstavlja golemu prijetnju; budući da države članice izražavaju svoje ambicije u pogledu moći i provode strategiju širenja pribjegavajući uporabi oružanih snaga; budući da je posljedica te strategije rizik od militarizacije mora, svemira, Arktika ili kiberprostora te povratak utrke za naoružanje;

budući da su povećanje broja kibernapada na stratešku infrastrukturu tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 ili pak nedavna afera Pegasus primjeri koji opravdavaju brz razvoj zaštitnih mjera protiv najnovijih oblika kiberprijetnji i najnaprednijih tehnika špijunaže; budući da se EU obvezao uložiti 1,6 milijardi eura u kapacitete za odgovor i uvođenje alata za kibersigurnost za javnu upravu, poduzeća i građane, kao i u razvoj suradnje između javnog i privatnog sektora u tom području;

D.	budući da Parlament, kao mjesto izražavanja europske demokracije, predstavlja metu; budući da je digitalizacija aktivnosti zbog rada na daljinu tijekom pandemije bolesti COVID-19 samo povećala našu izloženost tekućim prijetnjama;

E.	budući da EU raspolaže ukupnim proračunom od 395 milijardi eura u vojnim kapacitetima svojih država članica, što ga stavlja na drugo mjesto u svijetu; budući da su kapaciteti Europe rascjepkani i pogođeni preklapanjima, nedostacima i manjkom interoperabilnosti;

budući da je sve veća složenost prijetnji povezana s tehnološkim razvojem, digitalizacijom društava i integracijom međunarodnih gospodarstava; budući da se posljedično povećava broj hibridnih prijetnji u kojima se kombiniraju vojna i/ili nevojna sredstva kao što su dezinformiranje, upotreba migracija za ucjenjivanje, kibernapadi ili gospodarski pritisci koji su u suprotnosti s europskim interesima i vrijednostima i koji predstavljaju sve veću prijetnju sigurnosti EU-a, njegovih poduzeća, javnih službi i građana;

budući da su se, radi suočavanja sa sve većim rizicima od krize na granicama EU-a ili u područjima od interesa za EU, države članice obvezale na pružanje kapaciteta za brzi odgovor u skladu s glavnim ciljevima EU-a, osobito borbenih skupina; budući da su te skupine suočene s brojnim političkim, organizacijskim i financijskim ograničenjima; budući da zbog toga nikad nisu bile raspoređene;

H.	budući da bi, ako se ne zaustavi dosad nezabilježeno gomilanje ruskih snaga unutar i oko Ukrajine koje je povezano sa zahtjevima Kremlja, ono moglo dovesti do povratka „sfera utjecaja” u Europi i smanjiti ambicije istočnih partnera EU-a kao što su Ukrajina i Gruzija da se pridruže NATO-u;

uzimajući u obzir angažiranost međunarodne zajednice, a posebno EU-a, u Sahelu i osobito u Maliju; budući da je malijska hunta prihvatila i već koristi ruske vojne instruktore i plaćenike povezane s takozvanom skupinom Wagner za sudjelovanje u vojnim aktivnostima u Maliju; uzimajući u obzir povrede prava koje je počinilo to društvo gdje god je interveniralo;

budući da povlačenje iz Afganistana i povratak talibana na vlast povećavaju rizik od terorizma za regiju, ali i šire; budući da je EU rasporedio misiju ZSOP-a, Policijsku misiju Europske unije u Afganistanu od 2007. do 2016. i dodijelio 17 milijardi eura za Afganistan; budući da su države članice tijekom povlačenja ovisile o Sjedinjenim Američkim Državama koje su rasporedile 6 000 vojnika kako bi osigurale zračnu luku Kabul u vrlo kratkom vremenu, što je omogućilo evakuaciju građanina Unije i afganistanskih državljana u opasnosti; budući da u toj situaciji EU nije bio u mogućnosti organizirati zračni most niti koordinirati svoje evakuacije; budući da, kad bi EU trebao provesti operaciju sličnu evakuaciji iz Kabula, u trenutačnom stanju ne bi bio u mogućnosti brzo donositi odluke, rasporediti postrojbe, provesti evakuacije i uspostaviti zračne mostove na učinkovit i agilan način; budući da, stoga, EU i njegove države članice moraju hitno izvući pouke iz afganistanske krize kako bi ojačali sposobnost EU-a da samostalno djeluje u sličnim okolnostima; budući da se Strateškim kompasom mora omogućiti određivanje razine ambicije EU-a, posebno s obzirom na pouke izvučene iz afganistanskog neuspjeha;

Uspostava sigurnosne i obrambene doktrine EU-a uz pomoć Strateškog kompasa, pokretača strateške autonomije

Ističe da se EU suočava sa sljedećim:

—

novim i rastućim prijetnjama koje proizlaze iz državnih i nedržavnih dionika u multipolarnom svijetu, kao što su terorizam, porast autoritarizma, hibridne prijetnje kroz strategije hibridnog ratovanja kao što su kibernapadi, instrumentalizacije migracije, širenje dezinformacija i strana uplitanja, kojima se brišu granice između rata i mira, što povećava prijetnje prirodnim izvorima, energetskom nesigurnošću i klimatskim promjenama,

—

povećanom globalnom militarizacijom, ponovnim natjecanjem globalnih sila uz pojačanu vojnu dimenziju i porast geopolitičkih napetosti, dobom nemira u kojem prevladava neprijateljsko natjecanje, smanjenim nastojanjima u području razoružanja i međunarodnih sustava kontrole oružja, širenjem oružja za masovno uništenje, uključujući nuklearno oružje, i uporabom kemijskog oružja,

—	i dalje nestabilnim susjedstvom, kako na istoku tako i na jugu;

smatra da nestabilno i nepredvidivo stanje na granicama Unije i u njezinu neposrednom susjedstvu (Sjeverna Afrika, Bliski istok, Kavkaz, Balkan, istočno Sredozemlje itd.) kao i u proširenom susjedstvu (Sahel, Rog Afrike itd.), ruska agresija na Ukrajinu i Gruziju, predstavlja i izravnu i neizravnu prijetnju sigurnosti kontinenta; naglašava neraskidivu poveznicu između unutarnje i vanjske sigurnosti; potvrđuje da je aktivan angažman u susjedstvu u interesu Europske unije; naglašava važnost stabilnosti na zapadnom Balkanu; sa zabrinutošću primjećuje povećanje militarizacije Krimskog poluotoka i pokušaje Ruske Federacije da destabilizira crnomorsku regiju;

oštro osuđuje povećanu vojnu prisutnost Rusije unutar i oko Ukrajine, kao i zahtjev Kremlja da se zaustavi daljnje širenje NATO-a i preoblikuje europska sigurnosna struktura na temelju zastarjele ideje „sfera utjecaja”; naglašava činjenicu da svaka demokratska zemlja može slobodno odabrati svoja savezništva i u tom pogledu snažno podupire prozapadne težnje Ukrajine i Gruzije, uključujući njihovo članstvo u NATO-u i buduće pristupanje EU-u;

Primjećuje da je 2020. godina bila obilježena pandemijom bolesti COVID-19 i brojnim izazovima u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike Unije, što je otkrilo našu nedostatnu usklađenost i ovisnost o ostatku svijeta; ističe da EU mora učiti iz toga, prvenstveno kako bi mogao ojačati svoj digitalni i tehnološki suverenitet i ukupnu stratešku autonomiju kao međunarodni akter te kapacitet i spremnost da odlučuje i djeluje autonomno, ako je to potrebno, u području vanjskih poslova, sigurnosti i obrane i kako bi mogao ponovno ocijeniti svoje ovisnosti o akterima koji ne dijele iste vrijednost; ponavlja potrebu za jačanjem autonomije EU-a u zdravstvenoj skrbi;

pozdravlja početak rada na Strateškom kompasu, dosad nezabilježenom dokumentu usmjerenom na strateško promišljanje, koji bi trebao biti dovršen u ožujku 2022.; ističe da je razvoj Strateškog kompasa polazište za uspostavu zajedničke europske obrane u skladu s odredbama članka 42. Stavka 2. UEU-a i za utvrđivanje ZSOP-a te da bi trebao predstavljati značajan korak prema istinskoj europskoj obrambenoj uniji, koja u obzir uzima specifične ustavne situacije nekih država članica; smatra da bi Strateški kompas trebao razviti veću koheziju u području sigurnosti i obrane; ističe da, u visoko multipolarnom svijetu s povećanim natjecanjem između velesila, ujedinjenja snaga Unije može doprinijeti zajamčenoj sigurnosti država članica EU-a i da je odlučna obrambena politika EU-a potrebna kako bi EU mogao učinkovito raditi na postizanju mira, ljudske sigurnosti, demorkacije i održivog razvoja; naglašava da je uspostava europske obrambene unije dio utvrđenog cilja EU-a o postizanju strateške autonomije; primjećuje da u tom kontekstu odgovor na izazove vanjske sigurnosti EU-a i njegovih država članica prvenstveno leži u afirmaciji i konkretnoj provedbi kapaciteta za bolju procjenu kriznih situacija, brže donošenje odluka i snažnije djelovanje kad okolnosti to zahtijevaju, prema potrebi samostalno, radi obrane svojih interesa i vrijednosti, uz istodobno poštovanje saveza i partnerstava; primjećuje da bi razvio veću dosljednost Unije u području sigurnosti i obrane; smatra da je hitno potrebno razviti istinsku europsku sigurnosnu uniju kojom se obuhvaćaju svi vojni i civilni sigurnosni aspekti, instrumenti, proračuni i sposobnosti te sve faze ciklusa sukoba od sprečavanja do stabilizacije nakon sukoba i koja se temelji na modernom, naprednom i čvrstom konceptu ljudske sigurnosti koji ispunjava sigurnosne zahtjeve građana Unije i lokalnog stanovništva te štiti sigurnost i stabilnost državnih institucija; potiče EU da poboljša svoje institucionalne kapacitete za sprječavanje sukoba, posredovanje, dijalog i smirivanjee sukoba;

naglašava važnost toga da se on temelji na sveobuhvatnoj analizi prijetnji; ističe da Strateški kompas mora predstavljati ambiciozan odgovor EU-a na tu analizu, čije rezultate treba redovito i realistično preispitivati s ciljem razvoja mehanizma za kontinuiranu procjenu prijetnji i parlamentarno savjetovanje;

naglašava da bi Strateški kompas trebao omogućiti jačanje kapaciteta EU-a za djelovanje, kao sve vjerodostojnijeg strateškog partnera i globalnog aktera za mir koji jača i brani međunarodni poredak temeljen na pravilima i multilateralnu suradnju, te sposobnost da po potrebi samostalno djeluje; ustraje na tome da bi tu inicijativu trebalo redovito ažurirati i odrediti ambiciozan smjer, usto realističan i operativan, te uključiti vremenski okvir za provedbu odluka i mehanizama praćenja; ističe da bi inicijativa trebala omogućiti Uniji da usklađeno i učinkovito ide u smjeru dosljedne obrambene politike, kulture izrade zajedničkih strategija, zajedničkog razumijevanja strateških izazova EU-a, sposobnosti predviđanja prijetnji i brzog i koordiniranog odgovora, budućih scenarija intervencije te autonomne otpornosti kako bi mogla mobilizirati resurse solidarnosti, u skladu s Ugovorima, kad je država članica u opasnosti te kada kada su ugroženi međunarodni mir, sigurnost i stabilnost izvan EU-a te konačno, osigurati zaštitu, interese i vrijednosti europskih građana; podsjeća da trenutna razina ambicije EU-a u za sigurnost i obranu, kako je utvrđeno u zaključcima Vijeća od 14. studenoga 2016., uključuje odgovor na vanjske sukobe i krize, izgradnju kapaciteta partnerâ i „zaštitu Unije i njezinih građana”; naglašava važnost integriranog pristupa kao temelja odgovora EU-a na sukobe i krize;

naglašava koliko je važno da Parlament, konkretno njegov Pododbor za sigurnost i obranu, redovito prima ažurirane informacije i izvješća o provedbi Strateškog kompasa od Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kada Strateški kompas bude odobren u ožujku 2022.;

Misije i operacije ZSOP-a u 2020. evaluacija i preporuke

podsjeća na to da EU trenutačno provodi 11 civilnih misija te sedam vojnih misija i operacija; podsjeća na to da su od toga samo tri operacije s izvršnim mandatom: operacija ATALANTA Pomorskih snaga EU-a (EUNAVFOR) u Somaliji, operacija na Sredozemlju EUNAVFOR MED IRIN i vojna operacija Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR ALTHEA); podsjeća na globalni angažman EU-a u Sahelu i Rogu Afrike u šest civilnih misija (misija Europske unije za izgradnju sposobnosti u Maliju (EUCAP Sahel Mali), EUCAP Sahel Niger, EUCAP Somalija)) i u šest vojnih misija (misija Europske unije za osposobljavanje u Maliju (EUTM Mali), EUTM Somalija, EUNAVFOR ATALANTA, EUNAVFOR MED IRINI); primjećuje da je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na te misije i operacije koje nisu ostvarile svoj puni potencijal, što je pogodilo njihovo djelovanje i ograničilo njihovu učinkovitost; predlaže da se proračun, planiranje i oprema za misije EU-a u području ZSOP-a procjenjuju u svjetlu lekcija naučenih u bolesti COVID-19 i stoga smatra da je su pregled rezultata i moguća prilagodba mandata dio standardne strateške revizije misije;

ističe važnost koju za Uniju imaju održiva stabilnost, ljudska sigurnost i prosperitet u njezinu susjedstvu; utvrđuje da su vojne misije ZSOP-a sada gotovo isključivo usmjerene na obuku oružanih snaga (EUTM), bez izvršne dimenzije i s ograničenom potporom; smatra da bi, ne dovodeći u pitanje neizvršnu dimenziju tih misija, njihov mandat trebalo ojačati, uz naglasak na osposobljavanje, kako bi se europskim savjetnicima omogućilo da što podrobnije na terenu provjere jesu li programi osposobljavanja prikladno provedeni i jesu li u skladu s operativnim potrebama lokalnih oružanih snaga;

10.

naglašava da bi se isporuka oružja trebala odvijati u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći uz potpuno poštovanje Zajedničkog stajališta EU-a o izvozu oružja, međunarodnog ljudskog prava i humanitarnog prava i učinkovitih odredbi o transparentnosti,

11.

izražava žaljenje zbog djelâ sudionikâ državnog udara u Maliju; duboko je zabrinut zbog toga što u Maliju i Sahelu općenito nedostaje osnovnih javnih usluga; izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosti u regiji; duboko je zabrinut izvješćima glavnog tajnika UN-a u kojima se navode ozbiljna kršenja ljudskih prava u prošlosti i sada kao i teški oblici kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući navodne ratne zločine koje čine oružane skupine, uključujući terorističke skupine i druge oružane snage skupine G5 Sahel; duboko žali zbog nekažnjavanja u tom pogledu i ističe da takvi trenutačni zločini ugrožavaju i europske i međunarodne napore u cilju stvaranja sigurnog i zaštićenog okruženja i suzbijanja oružanih skupina i terorista; ističe sve veću uključenost neprijateljskih aktera u regiji koja je ključna za našu sigurnost, što bi moglo dovesti u pitanje zajednički cilj EU-a i Malija, a to su sigurnost ljudi, mir, stabilnost i održivi razvoj u zemlji u kojoj drugi akteri nužno ne dijele ista etička načela kao EU i njezine države članice, voljni ispuniti praznine u pogledu sposobnosti, bez obzira na poštovanje vladavine prava, međunarodnih standarda ili ratnog prava; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve većeg utjecaja stranih privatnih vojnih poduzeća i mogućih planova vlade Malija da pokrene suradnju s privatnim ruskim vojnim poduzećem, organizacijom Wagner Group, posrednikom Kremlja, u osposobljavanju malijskih oružanih snaga; ističe da je takva suradnja nespojiva sa suradnjom EU-a u području sigurnosti i obrane, osobito s misijom EUTM Mali, te bi se stoga od EU-a zahtijevalo da preispita svoj angažman u Maliju; potiče sadašnje malijske vlasti da se suzdrže od sklapanja ugovora s organizacijom Wagner Group i omogućavanja njihovu osoblju ulazak na malijsko državno područje; općenitije ističe potrebu za strogim praćenjem postupaka privatnih zaštitarskih i vojnih poduzeća koje povećavaju svoju globalnu prisutnost u ranjivim područjima, uključujući Afriku, Latinsku Ameriku i istočnu Europu, te podsjeća na važnost informiranja Parlamenta o tom pitanju;

12.

prima na znanje najavu promjena u pogledu francuskog vojnog djelovanja u Sahelu u suradnji i uz savjetovanje s našim međunarodnim i afričkim partnerima; ističe da bi do takvog razvoja događaja trebalo doći uz blisko savjetovanje sa svim međunarodnim, a posebno europskim partnerima prisutnima u Sahelu; pozdravlja trajnu predanost EU-a i država članica stabilizaciji zemalja sahelske skupine G5, osobito pružanjem potpore zajedničkim snagama skupine G5 Sahel, jačanjem misija ZSOP-a EU-a i sve znatnijim sudjelovanjem oružanih snaga europskih država članica u radnoj skupini Takuba;

13.

pozdravlja prilagodbu novog proširenog mandata EUTM Mali; poziva na jačanje strukturne suradnje i neizvršne potpore oružanim snagama i na ubrzanje procesa regionalizacije koja omogućuje da misija pruža vojnu pomoć oružanim snagama zemalja skupine G5, a posebno Burkini Faso i Nigeru, što će imati posljedice za međunarodne, europske i afričke partnere; naglašava mogućnosti koje su se otvorile u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u pogledu isporuke opreme za osposobljavanje malijskih oružanih snaga, što će biti ključno za jačanje aktivnosti i učinkovitosti europskog djelovanja; uvjeren je da EU mora brzo i učinkovito povećati svoje sposobnosti osiguravanja oprema kako misije EUCAP i EUTM ne bi izgubile na vjerodostojnosti kod lokalnih tijela vlasti, pod uvjetom da te snage sigurnosti poštuju međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima te da budu pod demokratskim nadzorom;

14.

poziva države članice da pruže znatan doprinos savjetodavnoj aktivnosti misije EUTM Mali i da pošalju osoblje koje tome može pridonijeti; podsjeća da se u Sahelu mora nastaviti proces regionalizacije ZSOP-a kako bi se ojačala suradnja i koordinacija s međunarodnim akterima i s državama članicama EU-a uključenima u regiju, kroz trenutne inicijative kao što je Partnerstvo za sigurnost i stabilnost u Sahelu (P3S); ističe da EU pruža i snažnu potporu operacionalizaciji zajedničkih snaga skupine G5 Sahel i s njom povezane policijske komponente; pozdravlja novu integriranu strategiju EU-a u Sahelu koja uključuje širi pristup usmjeren na jačanje upravljanja i kojim se poseban naglasak stavlja na potrebu za jačanjem prisutnosti države i javnih službi u zemljama regije; ističe napore misije EUCAP Sahel Mali za potporu razmještanju malijskih sigurnosnih snaga u središnji Mali; ističe napore misije EUCAP Sahel Niger da pruži potporu Nigeru u razvoju nacionalne obrambene i sigurnosne politike; podsjeća da se regionalizacija djelovanja u okviru ZSOP-a podupire integrirani pristup EU-a u Sahelu te da se stoga moraju nastaviti djelovanja regionalne jedinice za savjetovanje i koordinaciju (RACC); smatra da je regionalizirani pristup ZSOP-u u Sahelu važan, ali da zahtijeva jasniju organizaciju i koordinaciju između sadašnjih vojnih i civilnih misija ZSOP-a, lokalnih aktera i drugih međunarodnih organizacija kao što su misija UN-a za očuvanje mira – Višedimenzionalna integrirana misija Ujedinjenih naroda za stabilizaciju (MINUSMA) – i operacija koje vodi francuska vojska; ustraje na tome da je potreban znatan napor u pružanju pomoći Burkini Faso s obzirom na intenzitet prijetnji s kojima se ta zemlja suočava uz ograničene kapacitete; podsjeća da vojni i sigurnosni odgovori moraju biti popraćeni konkretnim i vidljivim mjerama kako bi bili trajno učinkoviti i pružili osnovne usluge stanovništvu; ističe važnost mogućnosti aktivnije potpore obalnim državama u Gvinejskom zaljevu kako bi mogle suzbiti rastuću terorističku prijetnju s kojom su suočene; ističe potrebu za posvećivanjem posebne pozornosti rastućoj nestabilnosti u regijama Sahela, zapadne Afrike i Roga Afrike te važnim posljedicama onoga što se tamo događa, ne samo za afrički kontinent nego i za Europsku uniju;

15.

pozdravlja razmatranja u tijeku o sudjelovanju Mozambika i Indije u operacijama i misijama ZSOP-a u Africi; pozdravlja aktivno sudjelovanje Gruzije u akcijama ZSOP-a, a posebno njezino sudjelovanje u misijama osposobljavanja u Srednjoafričkoj Republici i Maliju;

16.

podsjeća da je situacija u pogledu sigurnosti u Somaliji izuzetno zabrinjavajuća i da je ona izvor destabilizacije u cijelom Rogu Afrike i šire; naglašava da je Al-Shabab i dalje jedna od najmoćnijih terorističkih organizacija povezanih s Al-Qaidom i da bi to trebalo potaknuti države članice da razmotre veće sudjelovanje u europskim misijama i operacijama u toj strateškoj regiji i pružanje sredstava potrebnih za njih; ističe da jačanje EUTM-a Somalija uvođenjem savjetovanja zapovjednih struktura omogućuje znatan utjecaj na vođenje operacija unutar multilateralnog instrumenta vojne pomoći; naglašava da EUNAVFOR ATALANTA, EUCAP i EUTM Somalija čine usklađeni paket potpore Strateškom okviru EU-a za Rog Afrike; pozdravlja ključnu ulogu operacije ATALANTA u borbi protiv piratstva i nezakonite trgovine na Rogu Afrike, čime se uspješno štite plovila za dostavu pomoći u okviru Svjetskog programa za hranu, kao i misije EUCAP Somalija u savjetovanju saveznih i regionalnih vlasti Puntlanda i Somalilanda o razvoju aktivnosti obalne straže i pomorske policije; naglašava da je angažman EU-a na području Roga Afrike i dalje važan za jačanje kapaciteta somalijskih snaga sigurnosti te također primjećuje potrebu da se poboljša njihova učinkovitost; pozdravlja te i dalje potiče partnere jednakih stavova na sudjelovanje u cilju osiguravanja sigurnih plovnih putova u Adenskom zaljevu i Indijskom oceanu; poziva na integrirani pristup u cilju rješavanja problema s razvojem i upravljanjem koji potiču piratstvo;

17.

sa zabrinutošću primjećuje pogoršanje političke i sigurnosne situacije u Srednjoafričkoj Republici; poziva na obnovu uključivog dijaloga između vlade, demokratske oporbe i civilnog društva te na revitalizaciju mirovnog sporazuma; izražava žaljenje zbog toga što se od 2018. predsjednik Srednjoafričke Republike okrenuo privatnom vojnom poduzeću i ruskom posredniku Wagner Group, koje je odgovorno za ratne zločine i teška kršenja ljudskih prava u Srednjoafričkoj Republici; izražava zabrinutost zbog utjecaja te odluke na održivost i učinkovitost misije osposobljavanja srednjoafričkih postrojbi; osuđuje porast broja prijetnji i neprijateljskih incidenata usmjerenih na Višedimenzionalnu integriranu misiju Ujedinjenih naroda za stabilizaciju (MINUSCA) u koje su uključene određene lokalne i strane oružane snage, uključujući strana poduzeća zadužena za pitanja sigurnosti, te kampanja dezinformiranja usmjerenih na djelovanje EU-a; pozdravlja i u potpunosti podupire uspostavu savjetodavne misije Europske unije u Srednjoafričkoj Republici (EUAM RCA); pozdravlja misiju EUTM, osobito obuku časnika i dočasnika Srednjoafričkih oružanih snaga (FACA) i njezin doprinos cjelokupnom procesu reforme sigurnosnog sektora (RSS) koji koordinira misija MINUSCA i u potpunosti je podupire; ustraje na potrebi obavještavanja javnosti o ciljevima i napretku misije; naglašava važnost procjene stvarne sposobnosti EU-a da odgovori na potrebe FACA-e u pogledu opreme, kao dio strateškog preispitivanja koje će se provesti u prvoj polovini 2022.; ustraje na tome da potpora u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći za jedinice EUTM-a mora biti uvjetovana time da vlasti Srednjoafričke Republike potiču pozitivan razvoj u političkoj, unutarnjoj i regionalnoj situaciji;

18.

podsjeća na stratešku važnost Mozambičkog kanala; pozdravlja predanost država članica i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika rješavanju problema sve većih terorističkih prijetnji u regiji Cabo Delgado i izražava zabrinutost zbog rizika od proširenja te prijetnje u tom području; pozdravlja odluku Vijeća o pokretanju misije Europske unije za vojno osposobljavanje u Mozambiku (EUTM Mozambik); primjećuje uporabu Europskog instrumenta mirovne pomoći za pokrivanje zajedničkih troškova misije EUTM Mozambik i osiguravanje vojne opreme; poziva Vijeće i ESVD da na najbolji mogući način upotrijebe Europski instrument mirovne pomoći i iskoriste to iskustvo za poboljšanje i proširenje Europskog instrumenta mirovne pomoći u budućnosti; prima na znanje da misija EUTM ispunjava poseban cilj, to jest osposobljavanje jedinica specijalnih snaga u borbi protiv pobune islamista u regiji Cabo Delgado, uključujući džihadistički pokret Ansar al-Sunna; poziva na njegovu provedbu što je prije moguće s obzuirom na situaciju; potiče države članice da ravnopravnije doprinesu okupljanju snaga misije; naglašava potrebu za sveobuhvatnom, dugoročnom i usklađenom strategijom za Mozambik koi se također mora boriti protiv islamističkih pobuna i suočiti s nedostacima u upravljanju i razvoju u cilju postizanja održivog rješenja sukoba; ističe potrebu da se osigura da se vladine snage pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava i da počinitelji izvansudskih pogubljenja, mučenja, pljački i ostalih zlouporaba budu privedeni pravdi;

19.

pozdravlja nedvojbenu predanost Vijeća operaciji EUFOR ALTHEA, kako je navedeno u njegovim zaključcima od 18. listopada 2021., te produljenje operacije Althea u 2020. i preusmjeravanje njezina mandata na potporu vlastima Bosne i Hercegovine (BiH) daodrže sigurno i zaštićeno okruženje, kao i treće strateško preispitivanje operacije predstavljene u lipnju 2021; podsjeća da je ta misija otvorila put prema miru, stabilizaciji i europskoj integraciji BiH te da ta misija još uvijek ima ključnu ulogu za sigurnost i stabilnost BiH i te regije; podsjeća da iskustva i pouke iz te misije znatno doprinose svim sadašnjim i budućim vojnim i civilnim misijama i operacijama u okviru ZSOP-a; izražava uznemirenost zbog mogućih neustavnih i secesionističkih postupaka srpskog člana predsjedništva BiH, Milorada Dodika, koji ugrožavaju Mirovni sporazum iz Dayotona, a time i mir u cijeloj regiji; naglašava da je još uvijek potrebno održavati prikladnu sposobnost jačanja udaljenog djelovanja radi omogućavanja brze reakcije u slučaju da se sigurnosna situacija pogorša; prima na znanje da bi se ta misija mogla unaprijediti sigurnim informacijskim i komunikacijskim kanalima s glavnim gradovima država članica te boljim prikupljanjem obavještajnih podataka iz otvorenih izvora i sposobnosti analize; naglašava važnost nastavka sekundarne aktivnosti razminiranja i kolektivnog osposobljavanja oružanih snaga BiH; potiče države članice da ispune svoje obveze u pogledu okupljanja snaga za misiju Althea; raduje se sudjelovanje Ukrajine u misiji Althea; priznaje važnu suradnju između EU-a i NATO-a na zapadnom Balkanu, osobito putem misije EUFOR ALTHEA, čija se operacijska sjedišta nalaze u Vrhovnom zapovjedništvu savezničkih snaga u Europi (SHAPE) zahvaljujući aranžmanu Berlin Plus;

20.

sa zadovoljstvom prima na znanje rezultate promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia); slaže se s njezinim produljenjem za dvije godine; naglašava potrebu za daljnjim razmatranjem angažmana u okviru ZSOP-a u toj regiji; oštro osuđuje nezakonitu rusku okupaciju i militarizaciju gruzijskih regija Abhazije i Činvali/Južne Osetije kršenjem međunarodnog prava, što predstavlja ozbiljnu prijetnju regiji Istočnog partnerstva i Europi u cijelosti; izražava zabrinutost zbog sve lošijeg sigurnosnog stanja u okupiranim područjima Gruzije i destabilizirajućih aktivnosti Ruske Federacije, koje destabiliziraju mir i sigurnost regije Istoćnog partnerstva; potiče EU da nastavi zahtijevati da se Rusija konstruktivno uključi u međunarodne rasprave u Ženevi i ispuni svoje obveze iz sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a, osobito da povuče sve svoje vojne snage s okupiranih teritorija Gruzije i omogući promatračkoj misiji EU-a neometan pristup cijelom državnom području Gruzije; osuđuje protuzakonita pritvaranja i otmice gruzijskih građana te pojačane aktivnosti „postavljanja granica” uz liniju administrativnog razgraničenja; izražava zabrinutost zbog kampanja dezinformiranja usmjernih na misiju EUMM Georgia i poziva na jačanje njezinih kapaciteta za praćenje, analizu i stratešku komunikaciju; ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu potporu zemljama Istočnog partnerstva, posebno njihovoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti unutar njihovih međunarodno priznatih granica; potiče EU da pojača svoje sudjelovanje u mirnom rješavanju sukoba diljem regije Istočnog partnerstva; ponavlja svoj poziv EU-u da osigura da se sigurnosna dimenzija zemalja Istočnog partnerstva na odgovarajući način odražava u Strateškom kompasu te da razmotri sklapanje nekoliko sigurnosnih paktova koji bi predstavljali okvire za povećanje ulaganja i podrške u pogledu sigurnosne, vojne, obavještajne i kibernetčike suradnje s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom kao pridruženim zemljama, u svrhu jačanja njihove otpornosti;

21.

prima na znanje jačanje savjetodavne misije EU-a u Iraku (EUAM) uključivanjem potpore provedbi reforme sektora unutarnje sigurnosti i provedbi nacionalnih strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma (uključujući borbu protiv nasilnog ekstremizma) i organiziranog kriminala, s posebnim naglaskom na upravljanje granicama, financijski kriminal, osobito korupciju, pranje novca i nezakonitu trgovinu dobrima kulturne baštine;

22.

poziva EU da se uhvati u koštac sa sustavnim i sve brojnijim prijetnjama zaštiti i očuvanju kulturne baštine te da suzbije krijumčarenje kulturnih artefakata, posebno u područjima sukoba; napominje da su u Iraku neke zajednice, uslijed oduzimanja kulturne baštine i povijesnih korijena, postale podložnije radikalizaciji; podsjeća da je misija EUAM Iraq jedina misija ili operacija ZSOP-a u čiji je mandat uključena komponenta zaštite kulturne baštine u cilju pružanja pomoći i obrazovanja lokalnim partnerima u suočavanju sa sigurnosnim izazovima povezanima s očuvanjem i zaštitom kulturne baštine; poziva Vijeće i ESVD da uključe sličnu komponentu u druge misije i operacije;

23.

potiče raspoređivanje članova misije Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granica u Libiji (EUBAM Libya) u Tripoli, iz kojeg će obavljati svoje misije; predlaže da ta misija, koja djeluje kao potpora libijskim vlastima u razbijanju organiziranih zločinačkih mreža uključenih u krijumčarenje migranata, trgovinu ljudima i terorizam u područjima upravljanja granicama, u okviru regionalne strategije nastavi istraživati mogućnosti za potporu razvoju graničnih kapaciteta država Sahela koji EU provodi u vezi s misijama ZSOP-a u Sahelu (posebno EUCAP Sahel Niger); izražava zabrinutost zbog sudbine migranata, tražitelja azila i izbjeglica u Libiji; poziva libijske vlasti i paravojne postrojbe na zatvaranje objekata za zadržavanje migranata;

24.

pozdravlja pokretanje operacije ZSOP-a EUNAVFOR MED IRINI na Sredozemlju i njezino produljenje do 31. ožujka 2023.; ističe njezinu ključnu ulogu u provedbi embarga na oružje za Libiju u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2526 (2020.); naglašava da izgradnja kapaciteta onemogućava trgovinu ljudima i oružjem; činjenicu da je misija EUNAVFOR MED IRINI 2020. primila brojna odbijanja inspekcija, čak i na turskim plovilima; poziva na transparentnu komunikaciju ESVD-a u tom pogledu; primjećuje da su dosadašnja sredstva misije EUNAVFOR MED vrlo mala, što znatno ograničava njezine kapacitete; izražava zabrinutost zbog činjenice da NATO, koji je aktivan u tom području putem operacije Sea Guardian, ne sudjeluje uistinu povećanim povezivanjem suradnje ili dijeljenjem informacija i resursa; naglašava stratešku važnost javne komunikacije o misiji i njezinim ukrcavanjima na plovila, ispitivanjima uz privolu i inspekcijama, uključujući njihova odbijanja; ističe međunarodne obveze o traganju i spašavanju ljudi u opasnosti na moru u potpunosti skladu s pomorskim pravom; poziva EU da preuzme značajnu ulogu na Sredozemlju jer je postao akter koji može jamčiti stabilnost regije; pozdravlja rezultate Skupine EU-a za vezu i planiranje (EULPC) u pružanju stručnog znanja i iskustva u području sigurnosti, obavještajnih podataka i planiranja istodobno akterima EU-a u Bruxellesu, na kopnu ili na moru (delegacija EU-a, EUBAM, EUNAVFOR MED) i u Misiji potpore Ujedinjenih naroda u Libiji (UNSMIL);

25.

žali zbog sveobuhvatne destabilizirajuće uloge Turske u mnogim važnim područjima u EU-u i njegovu susjedstvu, koja prijeti miru, sigurnosti i stabilnosti u regiji; iznimno je zabrinut zbog nezakonitih aktivnosti i prijetnji vojne akcije Turske protiv država članica EU-a u istočnom Sredozemlju, osobito Grčke i Cipra i nastavka njezinih novo najavljenih nezakonitih aktivnosti u ciparskom i grčkom pomorskom pojasu te ih oštro osuđuje; primjećuje napore za smirivanje napetosti, ali izražava žaljenje zbog provokativnih djelovanja, prijetnji turskih brodova agresijom protiv operacije MED IRINI, čime krše međunarodno pravo i suverena prava država članica EU-a; ponovno ističe spremnost Unije da upotrijebi sve instrumente i mogućnosti koji su joj na raspolaganju, uključujući one iz članka 29. UEU-a i članka 215. UFEU-a, kako bi obranila svoje interese i interese svojih država članica te održala regionalnu stabilnost;

26.

pohvaljuje rad savjetodavne misije Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine); navodi izvješće ESVD-a o procjeni potreba profesionalnog vojnog obrazovanja u Ukrajini i pozdravlja trenutačni rad na određivanju obuhvata mogućeg angažmana EU-a u Ukrajini na temelju tog izvješća te dopunjavanju napora Ukrajine i njezinih međunarodnih partnera u reformi profesionalnog vojnog obrazovanja u zemlji;

27.

poziva na ponovno jačanje civilnog ZSOP-a provedbom 22 obveze iz pakta za civilni ZSOP; naglašava da se Strateškim kompasom mora postaviti cilj za obnovu pakta za civilni ZSOP, te da bi se pravovremeno trebao usvojiti Pakt 2.0; podržava zamisao da bi Kompas trebao ocrtavati temeljene elemente civilnog ZSOP-a, uključujući razvoj civilnih sposobnosti nakon 2023.; podržava ideju da bi strateški prioriteti za civilni ZSOP trebali biti povezani s godišnjim postupkom preispitivanja Pakta; naglašava potrebu za većom povezanošću ZSOP-a, pravosuđa i unutarnjih poslova te djelovanja Komisije, kada je to prikladno i uz poštovanje različitih zadaća i postupaka obiju politika propisanih Ugovorom i drugih relevantnih dionika nadležnih za upravljanje krizama, kako bi se istaknuo doprinos ZSOP-a odgovoru Unije na izazove u području sigurnosti; poziva EU na promišljanje i djelovanje u području postojećih postupaka razmještanja misija kako bi proces donošenja odluka bio žurniji i učinkovitiji; smatra da EU mora nastaviti sa sveobuhvatnom procjenom civilnih misija EUCAP Sahel Mali, EUCAP Sahel Niger, EUCAP Somalija i EUAM RCA i provesti reviziju njihovih mandata, proračuna i ljudskih resursa, osiguravajući da one ispunjavaju stvarne potrebe, kako bi se potaknula njihova operativnost i učinkovitost;

28.

Priznaje doprinos misija i operacija ZSOP-a miru, sigurnosti i stabilnosti, ali ukazuje na postojanju strukturnu slabost i sporost postupka donošenja odluka za civilne i vojne misije i opaeracije ZSOP-a; ističe važnost osiguravanja fleksibilnijih i otpornijih mandata vojnih misija koji su prilagođeni situaciji na terenu; poziva na promjene u strukturama i postupcima ZSOP-a kako bi se misije mogle rasporediti na brži, fleksibilniji i dosljedniji način; ističe hitnu potrebu za bolju povezanost sadašnjih europskih ad hoc operacija i vojnih misija ili operacija ZSOP-a, osobito kada je riječ o rješavanju hitne krize ili jamčenju pristupa spornim strateškim prostorima; naglašava da svi budući mandati moraju imati jasnu sveobuhvatnu izlaznu strategiju u kombinaciji s popisom za to potrebnih resursa; ističe da je potrebno da sve misije, a posebno vojne misije, surađuju s lokalnim stanovništvom u izgradnji kapaciteta u razumnom roku kako bi se omogućio održiv izlaz;

29.

naglašava potrebu za redovitom, sustavnom i transparentnom procjenom svih misija i operacija ZSOP-a na temelju relevantnih strateških i operativnih kriterija; poziva visokog predstavnika Unije za vanjske poslove da pokrene postupak stjecanja iskustva iz prethodnih i aktualnih misija, operacija i akcija te da pažnju usmjeri na političke, institucijske i socioekonomske okolnosti koje se moraju osigurati kako bi sigurnosno i obrambeno djelovanje učinkovito podržalo dugotrajnu izgradnju mira i ojačalo održive i demokratske upravljačke strukture; smatra da je potrebno prenijeti više operativnih odgovornosti za provedbu i upravljanju misijama i operacijama na njihovo vojno zapovjedništvo; općenito poziva na sustavno uključivanje vojnih struktura EU-a u sve politike i instrumente koji utječu na operativni angažman europskih oružanih snaga, a osobito u rad programskog odbora Europskog fonda za obranu;

30.

vrlo je zabrinut zbog nedostatnog okupljanja snaga u operacijama i misijama te snažno potiče države članice da što prije riješe taj problem; potiče EU i njegove države članice da misijama i operacijama ZSOP-a pruži potrebno osoblje, osposobljavanje i kapacitete kako bi mogle izvršiti svoje mandate i postati opreznije i izdržljivije u manje povoljnim uvjetima; u tom smislu ističe projekt „Operativni centar za odgovor na krizu” u okviru PESCO-a o kojem se trenutačno raspravlja, a čiji je cilj poboljšati proces okupljanja snaga; istodobno žali zbog toga što zasad samo šest država članica sudjeluje u tom projektu u okviru PESCO-a; poziva Vijeće i Komisiju da u potpunosti iskoriste Europski instrument mirovne pomoći i mogućnosti financiranja iz proračuna Unije koje su predviđene Ugovorima kako bi olakšali proces okupljanja snaga i raspoređivanja vojnih snaga; podupire sudjelovanje trećih zemalja u operacijama i misijama ZSOP-a kada su u skladu s europskim interesima i vrijednostima; vjeruje da bi to sudjelovanje trebalo povećati kad i gdje je to potrebno;

31.

Izražava zabrinutost zbog porasta manipulacija informacijama, dezinformacija i hibridnih prijetnji koje osobito potječu iz Rusije i Kine, ali i od ostalih aktera, što izravno utječe na više područja na terenu i misija i operacija ZSOP-a i destabiliziraju se čitave regije i oduzima legitimitet misijama EU-a u inozemstvu; poziva na oblikovanje odgovora misija i operacija ZSOP-a na te prijetnje po hitnom postupku; u tom pogledu ističe potrebu za zajedničkim naporima EU-a, država članica i partnerskih zemalja, uključujući u predviđanjima hibridnih prijetnji, kibernapada i kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (CBRN) prijetnji; pozdravlja uspostavu pričuve kapaciteta za odgovor na incidente u području CBRN-a; potiče ESVD da u okviru strateške komunikacije pruži konkretnu potporu misijama i operacijama ZSOP-a;

32.

poziva na jačanje zapovjednih struktura EU-a, posebno Vojnog stožera EU-a (EUMS) i Službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC), kojima se što prije moraju osigurati nužno osoblje, oprema i sredstva, te koji moraju moći na siguran način razmjenjivati klasificirane podatke, među ostalim s državama članicama i misijama/operacijama; u tom pogledu žali zbog odgode prijelaza na 2. fazu MPCC-a i poziva države članice da u potpunosti poštuju svoje obveze kako bi to omogućile; naglašava da je važno da MPCC što prije postane punopravna zapovjedna i nadzorna strukture (stožer), sposobna za prognoziranje i strateško predviđanje, usmjeravanje europskih operacija i misija s brzinom odgovora i fleksibilnošću koje su potrebne za strateški kontekst i jačanje operativne strateške autonomije Europljana;

33.

ističe da sudjelovanje žena u misijama ZSOP-a pridonosi učinkovitosti misija i podiže kredibilitet EU-a kao zagovornika ravnopravnosti žena i muškaraca u cijelom svijetu; poziva na sustavniju provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti te Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2250 o mladima, miru i sigurnosti, kao i na jačanje programa EU-a o tim pitanjima; poziva na smislenu rodno osviještenu politiku pri sastavljanju ZSOP-a, posebno kroz bolju rodnu ravnotežu među osobljem i vodstvom misija i operacija ZSOP-a te specifičnu obuku razmještenog osoblja; poziva na donošenje mjera za osiguranje radne okoline bez seksualnog ili rodno uvjetovanog uznemiravanja; ponavlja svoj poziv da se rodna analiza uključi u nove instrumente ZSOP-a, uključujući Europski fond za obranu i Europski instrument mirovne pomoći; pozdravlja činjenicu da su sve civilne misije ZSOP-a imenovale svog savjetnika za rodna pitanja i poziva vojne misije ZSOP-a da učine isto; potiče države članice EU-a da predlože žene kao kandidatkinje za postojeća slobodna radna mjesta; žali zbog toga što je broj žena koje rade u misijama ZSOP-a, a posebno u vojnim operacijama, i dalje vrlo nizak; potiče ESVD na promicanje potrebe za konkretnim ciljem za povećanje broja žena u misijama i operacijama EU-a za upravljanje kriznim situacijama; potiče države članice da pronađu načine za jačanje politika zapošljavanja i zadržavanja te da promiču sudjelovanje žena u misijama izgradnje i održavanja mira; ističe da je potrebno uvrstiti novu proračunsku liniju za financiranje radnih mjesta savjetnikâ za rodna pitanja u okviru vojnih misija ZSOP-a;

34.

iščekuje zajedničku komunikaciju o strateškom pristupu za potporu razoružanju, demobilizaciji i reintegraciji nekadašnjih boraca, koji je najavljen u pismu namjere o stanju Unije za 2020. koju smatra pravovremenom revizijom koncepta EU-a za potporu u području razoružanja, demobilizacije i reintegracije iz 2006.; naglašava važnost reforme sigurnosnog sektora kao prioriteta, osobito za naše civilne misije ZSOP-a; stoga poziva Komisiju i ESVD da prošire nadolazeću Zajedničku komunikaciju o razoružanju, demobilizaciju i reintegraciji i reformi sigurnosnog sektora i izgradnju kapaciteta kao potporu sigurnosti i razvoju radi stvaranja dosljednog, usklađenog i istinski obnovljenog pristupa Unije sigurnosnoj pomoći trećim zemljama; poziva na dosljednost između instrumenata ZSOP-a i razvojne pomoći EU-a;

Predviđanje kriza i upravljanje njima

35.

pozdravlja sposobnost europskih vojski da u službi građana surađuju u borbi protiv pandemije tijekom 2020.; smatra da je vrijedan doprinos oružanih snaga za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 pokazao važnost upotrebe vojnih sredstava i kapaciteta država članica u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; potiče EU i države članice da ozbiljno razmotre i u cijelosti primjenjuju detaljna pravila za provedbu članka 44. UEU-a kako bi se EU-u omogućilo da brzo, učinkovito i po potrebi fleksibilno reagira na sigurnosne krize uz snažnu zajedničku europsku dimenziju, među ostalim na način koji omogućuje da ad hoc operacije koje već provodi skupina država članica naknadno prime ex post mandat; pozdravlja pozitivnu ulogu udruživanja i koordinacije oružanih zračnih snaga tijekom pandemije bolesti COVID-19, posebno u pogledu zdravstvenih transfera i isporuka opreme među više država članica, kao i uspostavljene sinergije s infrastrukturama i sredstvima saveznika NATO-a u pogledu zračnog prijevoza i prijevoza osnovne opreme; posebno pozdravlja ulogu Europskog zapovjedništva zračnog prijevoza u evakuaciji, transferu bolesnika i isporuci medicinskih potrepština tijekom pandemije; općenito potiče uporabu vojne zračne mobilnosti, uključujući prijevoz, opskrbu gorivom u zraku i zrakoplovno-medicinsku evakuaciju u Europi, što jamči djelotvornost i učinkovitosti napora u vojnom zračnom prijevozu u Europi; u tom pogledu poziva države članice da razmotre zajednički razvoj ove strateške vojne opreme i potiče stvaranje Unijine vojne jedinice za krizne situacije radi olakšavanja prekogranične upotrebe vojnih logističkih kapaciteta u suočavanju s kriznim situacijama kako bi se s ciljem pomoći civilnim operacijama potpore poboljšale koordinacija, sinergija i solidarnost;

36.

podržava ambiciju uspostave „snaga za brzi odgovor”, koju zagovara potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik, a koje bi trebale uključivati multinacionalnu kopnenu brigadu od oko 5 000 vojnika te zračnu i mornaričku sastavnicu i sastavnicu specijalnih snaga koje se mogu mobilizirati u sigurnosnoj krizi; podsjeća da EU trenutačno ne raspolaže potrebnim znanjem i vještinama niti kapacitetima na kopnu, moru i u zraku, potrebnima za provedbu operacija ekspedicijskog ulaska radi ponovne uspostave sigurnosti na terenu; vjeruje da je realistično i nužno da, kao prvi korak, države članice u okviru Strateškog kompasa dogovore okolnosti zbog kojih bi bilo potrebno mobilizirati te snage te da dogovore jedan ili nekoliko operativnih scenarija, uključujući one u iznimno kratkim rokovima; međutim, podsjeća da u više od 15 godina postojanja borbene skupine EU-a nikada nisu bile upotrijebljene, osobito zbog nedostatka političkog konsenzusa među državama članicama i složenosti provedbe i financiranja, iako je nekoliko puta postojala mogućnost njihova raspoređivanja; podsjeća potrebu da se doprinese njihovoj operativnosti provođenjem redovitih terenskih vježbi; izražava žaljenje zbog slabe predanosti država članica u tom kontekstu i u političkom i u praktičnom smislu; izražava žaljenje zbog toga što je samo jedna borbena skupina, pod vodstvom Italije, bila funkcionalna u 2021.; izražava zabrinutost zbog strateškog planiranja za 2022. i 2023. te poziva na njegovu reviziju; poziva države članice da povećaju svoj angažman u vojnim kapacitetima EU-a; navodi da koncept snaga brzog raspoređivanja treba osigurati dodanu vrijednost u usporedbi s borbenim skupinama EU-a; stoga poziva Vijeće i Komisiju da temeljito procijene i razrade mogućnosti za uspostavljanje pripravnih snaga koje će biti stalno stacionirane i trenirati zajedno; smatra da bi nove „snage za brzi odgovor” trebale biti ili rezultat ambiciozne reforme borbenih skupina ili ih u potpunosti zamijeniti kako bi se izbjeglo daljnje udvostručavanje vojnih kapaciteta u okviru ZSOP-a Europske unije; slaže se s razinom ambicije koju je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik postavio u pogledu pouzdanosti vojnih alata EU-a, osobito ad hoc instrumenata; poziva Vijeće i Europsku službu za vanjsko djelovanje da istraže najbolji način za raspoređivanje borbenih skupina EU-a ili novih „snaga za brzi odgovor”, provedbu članka 44. Ugovora o Europskoj uniji, te još uvijek neiskorištenu operativnu komponentu PESCO-a; očekuje da utvrđivanje tih elemenata mora omogućiti EU-u i njegovim zemljama članicama da vojnim sredstvima brzo i učinkovito odgovore na krize u svojem susjedstvu te da obavljaju zadaće navedene u članku 43. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji, koje su poznate i kao petersberške zadaće;

37.

naglašava važnost točnih i pravodobnih obavještajnih podataka za potporu odlučivanju, osiguravanje sigurnosnih misija i operacija i za bolju borbu protiv kampanja vršenja utjecaja i dezinformiranja koje su na njih usmjerene; poziva ESVD da razvije obavještajne kapacitete na područjima operacija osnivanjem obavještajnih jedinica u svim misijama i operacijama ZSOP-a, koje bi u stvarnom vremenu pružale obavještajne podatke Centru EU-a za analizu obavještajnih podataka (EU IntCen), EUMS-u i Službi za planiranje i vođenje civilnih operacija (CPCC) radi podrške u odlučivanju; općenito ističe da rad EU IntCen-a i Obavještajne uprave EUMS-a (EUMS INT) ovisi o volji država članica da dijele informacije i poziva na povećanje financijskih i tehničkih resursa EU IntCen-a; slaže se s analizom koju je predsjednica Europske komisije predstavila u govoru o stanju Unije 2021., prema kojoj EU mora poboljšati obavještajnu suradnju; naglašava važnost informiranost o stanju i koordinacije među nacionalnim obavještajnim službama te pozdravlja poziv predsjednice Komisije na uspostavu zajedničkog centra EU-a za procjenu situacije, ključnog alata za poboljšanje strateškog predviđanja i strateške neovisnosti EU-a;

38.

pozdravlja uspostavu Europskog instrumenta mirovne pomoći u 2020.; podsjeća da će Europski instrument mirovne pomoći moći pružiti Uniji mogućnost bržeg i učinkovitijeg odgovora na trenutne izazove u području sigurnosti te stoga poziva na njegovu brzu operativnu provedbu; ustraje na osiguravanju potrebne opreme, uključujući smrtonosnu opremu gdje je to relevantno i potrebno, i osposobljavanja na područjima operacija, uzimajući u obzir geografski uravnoteženu prirodu instrumenta, u potpunosti u skladu s osam kriterija Zajedničkog stajališta 944, uz poštivanje ljudskih prava i humanitarnog prava, sa sveobuhvatnom ex ante procjenom rizika i stalnim praćenjem na razini EU-a opskrbljivanja vojnom tehnologijom aktera iz trećih zemalja i učinkovitim odredbama o transparentnosti; ističe da ESVD mora strogo pratiti i osigurati sljedivost i ispravnu uporabu materijala iz Europskog instrumenta mirovne pomoći isporučenog našim partnerima, vodeći računa o sveobuhvatnom pristupu europskog instrumenta mirovne pomoći; ističe da Europski instrument mirovne pomoći ne rješava samo pitanje osiguravanja opreme partnerima nego pruža i mogućnost financiranja zajedničkih troškova vojnih operacija u okviru ZSOP-a koje bi se trebalo koristiti u mjeri u kojoj je to potrebno; obvezuje se osigurati usklađenost i komplementarnost misija i operacija ZSOP-a, financijskih instrumenata EU-a, NDICI-ja i Europskog instrumenta mirovne pomoći; ponovno poziva na stvaranje nove upravne jedinice u okviru ESVD-a za upravljanje tim novim instrumentom; ističe da je potrebna primjena Strateškog kompasa za razvoj jasne vizije o načinu na koji države članice žele koristiti EPF u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju;

39.

pozdravlja plan ESVD-a iz studenoga 2020. za klimatske promjene i obranu, koji sadrži konkretne mjere za suočavanje sa sve većom sponom između klime i sigurnosti; ističe sve češće prirodne katastrofe, globalne pandemije ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, koje, kao i kiberprijetnje i hibridne prijetnje, pridonose već postojećim izazovima i da su stoga za njih potrebna dodatna sredstva; potiče EU i države članice da razviju svoje kapacitete za suočavanje s tim novim izazovima; ističe da se sredstva za rješavanje tih novih sigurnosnih izazova ne bi trebala preusmjeravati iz tradicionalnih, konvencionalnih obrambenih i sigurnosnih kapaciteta;

40.

smatra da je instrumentalizacija migracijskih tokova duž istočnih vanjskih granica EU, zajedno s kampanjama dezinoformiranja, dio kombiniranog hibridnog ratovanja, čiji je cilj zastrašivanje i destabilizacija EU-a; poziva Uniju da razvije relevantno zakonodavstvo koje će osiguravati nužne zaštitne mjere kako bi se djelotvorno reagiralo i odgovorilo na instrumentalizaciju migracija u političke svrhe koju provode treće zemlje, kako bi se osigurala učinkovita zaštita vanjskih granica EU-a i zaštita ljudskih prava i ljudskog dostojanstva te kako bi se usvojile mjere za sprječavanje nezakonitih prelazaka; ponavlja solidarnost s Latvijom, Litvom i Poljskom koje se suočavaju s instrumentalizacijom migracija koju provodi Lukašenkov režim u cilju destabilizacije EU-a;

Otpornija Unija: osiguravanje pristupa spornim strateškim područjima, jačanje uzajamne pomoći i sigurnosti među državama članicama

Zaštita slobode kretanja na moru

41.

podsjeća na to da EU, s obzirom na trenutne geopolitičke napetosti u sektoru pomorstva, mora braniti univerzalne vrijednosti i načela, Povelju UN-a, međunarodno pravo kao što je Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), multilateralizam i međunarodnu suradnju te štititi svoje interese jamčeći slobodu plovidbe, sigurnost pomorskih komunikacijskih linija i odobalne infrastrukture; podsjeća da su pomorski interesi Unije usko povezani s dobrobiti, prosperitetom i sigurnošću njezinih građana te da se približno 90 % vanjske trgovine Unije i 40 % njezine unutarnje trgovine kreće morskim putem; ističe nadležnost i ovlast, posebno normativnu, Europske unije u pogledu otpornosti;

42.

ponovno poziva na potrebu za jačanjem uloge EU-a kao međunarodnog pružatelja pomorske sigurnosti; poziva EU da se osloni na svoje pomorske operacije u okviru ZSOP-a i da ih i dalje razvija kako bi se osigurala snažna platforma za daljnji razvoj trajnijeg međunarodnog operativnog angažmana; poziva na to da se razmotre mogućnosti organizacije redovitih pomorskih vježbi koje bi trebale objediniti resurse s posadom i bez nje kad god je to moguće radi poboljšanja interoperabilnosti; smatra da je za Uniju vrlo važno održati stabilno o sigurno okruženje na morima koji je okružuju; sa zabrinutošću napominje da se u Koordiniranom godišnjem preispitivanju u području obrane (CARD) prepoznaje da su sposobnosti pomorskog zapovjedništva i nadzora te obavještajno-nadzorno-izvidničke sposobnosti „veliki nedostaci”; pozdravlja šest projekata PESCO-a usmjerenih na razvoj pomorskih sposobnosti, kao i zajedničke razvojne programe za pomorske sposobnosti; ističe potrebu za bliskom suradnjom EU-a i NATO-a radi usvajanja zajedničkog učinkovitog pristupa prijetnjama pomorskoj sigurnosti, kao što su prekogranični i organizirani kriminal, uključujući mreže organiziranog kriminala koje sudjeluju u trgovini ljudima, oružjem i drogom, krijumčarenjem i nezakonitim ribolovom;

43.

u tom kontekstu pozdravlja pokretanje koncepta koordinirane pomorske prisutnosti i pilot-projekta u Gvinejskom zaljevu; poziva na proširenje tog koncepta, koji se temelji na analizi potreba, u što ubraja mogućnost doprinosa smanjenju regionalnih tenzija, na druga područja interesa, osobito indo-pacifičku regiju, kako bi se osigurali i zaštitili europsko međunarodno stajalište i vrijednosti; poziva da se taj koncept i relevantne aktualne misije ocjenjuju te da se o njima raspravlja u Parlamentu; također poziva Komisiju da posveti posebnu pozornost aspektima sigurnosti i obrane pri sljedećem ažuriranju svoje Komunikacije o međunarodnom upravljanju oceanima koje je predviđeno za 2022.; poziva države članice s pristupom moru da ojačaju svoje vojne pomorske kapacitete kako bi mogle suzbiti asimetrične i konvencionalne prijetnje pomorskoj sigurnosti, slobodi plovidbe i plavom gospodarstvu EU-a; poziva EU da ažurira svoju strategiju pomorske sigurnosti do 2022.; pozdravlja pokretanje misije informiranosti u stanju o pomorstvu u Hormuškom tjesnacu 2020. (EMASOH) i podupire njezin dvostruki cilj: „osigurati sigurno okruženje za plovidbu i ublažiti postojeće regionalne tenzije”; pozdravlja „sveobuhvatnuu i usklađenu” stratešku reviziju EUNAVFOR-a Atalanta, EUTM-a Somalija i EUCAPA Somalija i njihovo produljenje kako bi se obuhvatili svi sigurnosni aspekti;

Suzbijanje hibridnih prijetnji

44.

osuđuje zlonamjerna djela počinjena protiv država članica, kao što su hibridni napadi koji instrumentaliziraju migraciju; poziva Uniju i države članice da poboljšaju svoje spsobnosti prepoznavanja hibridnih prijetnji; inzistira na tome da EU i države članice odlučno i koordinirano reagiraju na sve nove zlonamjerne, nezakonite i destabilizirajuće kiberaktivnosti koristeći pritom puni potencijal instrumenata dostupnih EU-u u suradnji sa svojim partnerima; poziva države članice da poboljšaju nacionalne kapacitete za kiberobranu; poziva EU da radi na uspostavi pravnog instrumenta za odgovor na hibridne prijetnje i da razvije općenitu kibersposobnost koja podrazumijeva sigurne mreže, komunikacije i dijeljenje informacija, osposobljavanje i vježbe, uključujući uz pomoć projekata PESCO-a, i ispravnu upotrebu alata za kiberdiplomaciju EU-a; poziva na hitnu reviziju političkog okvira za kiberobranu kako bi EU i njegove države članice povećali svoju sposobnost sprječavanja, pripisivanja odgovornosti, odvraćanja i odgovora, jačajući svojeg položaja, informiranost o stanju te svoje alate i postupke; ističe potrebu da sve institucije i države članice EU-a surađuju na svim razinama kako bi izgradile strategiju kibersigurnosti, čiji bi glavni cilj trebao biti dodatno povećanje otpornosti, te razvile zajedničke, bolje i otpornije nacionalne civilne i vojne kapacitete u području kibersigurnosti i suradnje kako bi se odgovorilo na trajne sigurnosne izazove; stoga pozdravlja objavu u govoru o stanju Unije iz 2021. o europskoj politici kiberobrane; pozdravlja povećanu suradnju među državama članicama u kiberobrani u okviru PESCO-a, uključujući timove za brzi odgovor na kiberincidente; podsjeća da uspješna provedba misija i operacija EU-a sve više ovisi o neometanom pristupu sigurnom kiberprostoru te stoga iziskuje snažne i otporne operativne kapacitete u području kibersigurnosti, kao i primjerene odgovore na napade na vojne objekte, misije i operacije; prepoznaje da je odvraćanje od kibernapada u određenoj mjeri učinkovitije ako sadržava i određena ofenzivna sredstva i mjere, pod uvjetom da je njihova primjena u skladu s međunarodnim pravom; izražava zabrinutost zbog ovisnosti EU-a i njegovih država članica o stranim alatima za jamčenje njihove kibersigurnosti; naglašava potrebu za poticanjem kulture kibersigurnosti u javnim i privatnim europskim subjektima, također uvođenjem namjenskih tečajeva i kurikuluma; prima na znanje važan rad na osposobljavanju koji je provodi Europska akademija za sigurnost i obranu u za kiberobranu i u tom pogledu pozdravlja uspostavljanje platforme za obrazovanje, osposobljavanje, evaluaciju i vježbe u području kiberpitanja (ETEE); naglašava da bi Europska akademija za sigurnost i obranu trebala iskoristiti strukturne fondove Unije kako bi poboljšala svoj doprinos razvoju kapaciteta EU-a za kiberobranu, posebno s obzirom na povećanu potrebu za vrhunskim stručnjacima za kibersigurnost; uviđa sve veću važnost kibernetičkih i automatiziranih kapaciteta obavještajnih službi; naglašava da predstavljaju prijetnju svim državama članicama i institucijama EU-a; potiče sve institucije EU-a i države članice da nastave poboljšavati svoje kibernetičke i automatizirane tehnologije i dodatno potiče na suradnju u području tih tehnoloških napredaka; preporučujeda se istraže mogućnosti za poticanje izgradnje kiberkapaciteta naših partnera, kao što je proširenje opsega misija osposobljavanja EU-a tako da uključuju i pitanja kiberobrane ili pokretanje civilnih misija u tom području; pozdravlja uvođenje sankcija ruskim, kineskim i sjevernokorejskim počiniteljima kibernapada, uključujući WannaCry, NotPetya i Operation Cloud Hopper;

45.

poziva ESVD da uspostavi paket mjera EU-a, u skladu s akcijskim planom za europsku demokraciju, koji bi bio usmjeren na povećanje otpornosti država članica i dionika na dezinformacije, ali i na uvođenje obaveznih zahtjeva za društvene platforme i omogućavanje građanima da donose informiranje odluke te na poboljšanje sposobnosti EU-a da ojača borbu protiv dezinformacija i zlonamjernog djelovanja kako bi ih se moglo uočiti, odvratiti od njihova počinjenja, suzbiti i sankcionirati;

46.

ustraje u tome da se, s obzirom na razvoj te prijetnje i nužnu prilagodbu naših institucija, uspostave mjere u europskim institucijama, uključujući u Parlamentu, kako bi se ojačali unutarnji kapaciteti; naglašava važnost međuinstitucijske koordinacije koju provodi tim za hitne računalne intervencije za institucije, tijela i agencije EU-a (CERT-EU); potiče europske institucije, posebno Europsku komisiju, da osiguraju potrebne ljudske resurse za jačanje CERT-EU-a; u tom pogledu apelira na potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika i/ili države članice da povećaju financijske i ljudske resurse kako bi ojačali sposobnost EU-a da se obrani od kibernapada;

47.

potiče jačanje uzajamne operativne pomoći među državama članicama; naglašava važnost provedbe dodatnih vježbi temeljenih na scenarijima upravljanja krizama; poziva države članice da, po završetku Strateškog kompasa, postignu ambiciozno zajedničko razumijevanje članka 42. stavka 7. UEU-a i članka 222. UFEU-a, uključujući aktiviranje članka 222. UFEU-a i članka 42. stavka 7. UEU-a u hipotetskom scenariju kibernapada; u tom pogledu naglašava da uvjeti za aktiviranje članka 42. stavka 7. UEU-a i načini potrebne pomoći nikada nisu bili jasno utvrđeni te poziva na oprerativniju provedbu tog alata;

Očuvanje suvereniteta EU-a u svemiru i zraku

48.

poziva EU da razvije svemirsku obrambenu strategiju kako bi zaštitila autonoman i neometan pristup EU-a i njezinih država članica svemirskim resursima u svakom trenutku; ustraje na potrebi da se potiče zajednička europska strateška kultura sigurnosti i obrane u području svemira, smanjila strateška ovisnost i poboljšalo operativno upravljanje europskim svemirskim programima, uz eventualnu usmjerenost na stratešku autonomiju u svim drugim područjima; podržava inicijative usmjerene na poticanje svemirske politike EU-a, uključujući ambiciozni novi svemirski program EU-a, kojima se mora nastojati zaštititi trenutačni i prošli europski svemirski resursi; potiče EU da poveća informiranost o stanju i potporu u području geoprostorne inteligencije jačanjem svojih stručnih kapaciteta kroz Satelitski centar Europske unije (SATCEN) i stručnih kapaciteta država članica, kako bi osigurala povezanost ZSOP-a i svemirskog programa EU-a uz pomoć sustava Galileo, osobito PRS-a i programa Copernicus, da iskoristi mogućnosti ulaganja (posebno u okviru programa Obzor Europa i Europskog fonda za obranu) i da ispita druge moguće sinergije između svemira i obrane (uključujući kapacitete); naglašava važnost toga da EU ima autonomni pristup svemiru i vlastita vozila za lansiranje svemirskih letjelica; ustraje u tome da bi EU trebao biti predvodnik u jačanju međunarodnog svemirskog prava, što je sve spornije područje; poziva EU i države članice da aktivno promiču međunarodne inicijative za razoružanje u svemiru;

49.

upozorava da svemir ima potencijal da se brzo pretvori u vojnu arenu ako se ne uspostave pravi međunarodni pravni instrumenti; ustraje u tome da bi EU trebao biti predvodnik u jačanju međunarodnog svemirskog prava, što je sve spornije područje, težiti sprečavanju naoružavanja svemira radom na sveobuhvatnom pravnom instrumentu, i poticati saveze, međunarodnu suradnju i multilateralna rješenja u tom pogledu;

50.

pozdravlja prijedlog novog europskog projekta sigurne povezivosti, koji uključuje kvantne satelite; poziva na brzo dovršenje tog projekta kako bi se podigla razina sigurnosti telekomunikacija u Uniji; ističe rastući rizik od kibernapada i fizičkih napada na europske satelite i države članice; ustraje u tome da je nužno spriječiti takve napade i uspostaviti obrambene mehanizme protiv njih;

51.

zabrinut je zbog daljnjeg povećanja količine svemirskog otpada, osobito u niskoj orbiti, što stvara rizik za naše satelitske kapacitete, kao i zbog sve većeg broja mikrosatelita; ističe da nove megakonstelacije satelita dodatno povećavaju rizik od sudara; zdravlja rad u tijeku na razvoju europske politike za upravljanje svemirskim prometom i poziva na jačanje pregovora kako bi se postigli međunarodni odogovri na to pitanje; smatra da bi jedno od konkretnih postignuća takve politike trebalo voditi do poboljšanja kapaciteta za nadzor svemirskog otpada; predlaže da se SATCENU-u povjeri analiza i izrada izvješća o sigurnosti i/ili slabim točkama satelita EU-a i država članica u pogledu svemirskog otpada, kibernapada i izravnih raketnih napada;

52.

primjećuje znatan rad koji provodi EU SATCEN; žali zbog toga što se za financiranje misija SATCEN-a ne može iskoristiti dugoročno planiranje proračuna Europske unije i ističe da bi SatCen trebao iskoristiti strukturna financijska sredstva Unije kako bi mogao održati svoj doprinos djelovanjima Unije, posebno u cilju satelitskog snimanja visoke rezolucije za potporu misijama i operacijama ZSOP-a; smatra da bi se u programu rada Europskog fonda za obranu trebale uzeti u obzir potrebe tehnološkog razvoja SATCEN-a; predlaže stvaranje zajednice za analizu geoprostornih podataka u okviru PESCO-a; vjeruje da SATCEN u tom kontekstu treba imati značajnu ulogu; predlaže da Parlament i SATCEN potpišu ugovor koji bi omogućio Parlamentu pristup uslugama snimanja i analize SATCEN-a koje smatra korisnima za prikupljanje informacija i zauzimanje stajališta i odlučivanje, uz potpuno poštovanje postupaka povjerljivosti i sigurnosti SATCEN-a;

53.

inzistira na poštovanju slobode zračnog prometa; poziva Uniju da se zaštiti od prijetnji civilnom zrakoplovstvu ili nepoštovanja njegova zračnog prostora te da štiti međunarodnu sigurnost zračnog prometa u suradnji s misijom NATO-a za zračni policijski nadzor i s partnerima EU-a; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika da započne rad na procjeni preporučljivosti proširenja koncepta koordinirane pomorske prisutnosti na zračno okruženje;

Zaštita strateške infrastrukture

54.

ističe nove prijetnje s kojima se Europa suočava, među ostalim gospodarsku prisilu, kampanje dezinformiranja, uplitanje u izbore i krađu intelektualnog vlasništva; napominje da te prijetnje za sada ne dovode do primjene članka 5. Sjevernoatlanskog ugovora niti članka 42. stavka 7. UEU-a, ali smatra da je potrebno zajednički odgovoriti na takve prijetnje; poziva na pojačanu europsku koordinaciju radi procjene, analize i sprječavanja dodatnih hibridnih napada nekih međunarodnih aktera; poziva na operacionalizaciju postojećih instrumenata EU-a kako bi se dodatno doprinijelo sprječavanju i suzbijanju hibridnih prijetnji te zaštiti kritične infrastrukture, funkcioniranju naših demokratskih institucija i osiguravanju naših lanaca opskrbe, uz razmatranje postojećih struktura i nove mogućnosti provedbe kolektivnih protumjera kao dijela šireg paketa mjera za suzbijanje hibridnih prijetnji; ističe da europske institucije, agencije i druga tijela hitno moraju razvitisvoje kapacitet za stratešku komunikaciju, opremiti se sigurnim komunikacijskim ustavima i kapacitetima za brz odgovor na napade te znatno poboljšati svoju otpornost;

55.

poziva EU da primijeni znanje stečeno tijekom vježbi temeljenih na scenarijima iz članka 42. stavka 7. UEU-a te da osmisli fleksibilnu i neobvezujuću analizu za njegovu aktivaciju kako bi se poboljšala uzajamna pomoć i solidarnost među državama članicama;

56.

naglašava da su kabeli od optičkih vlakana temelj naših digitalnih gospodarstava na internetu, kroz koje prolazi 97 % internetskog prometa; ističe da su, iako su ti kablovi središnji i neophodni element ključne infrastrukture EU-a te su stoga od iznimne geopolitičke važnosti, nedavno bili mete sabotaže ili stranih špijunskih operacija; smatra da bi EU trebao staviti na prvo mjesto sigurnost i zaštitu tih kablova; poziva EU da uspostavi vlastiti program za sigurnost kabela od optičkih vlakana, koji uključuje istraživanje, koordinaciju, razvoj politika, izvještavanje o incidentima i nadzor i osposobljavanje obalne straže; ističe da naša suvremena gospodarstva općenito, a konkretno i obrambena i sigurnosna industrija, znatno ovise o poluvodičima; u tom pogledu pozdravlja priopćenje predsjednice Europske komisije da bi se nedostataka poluvodiča trebao riješiti jačanjem istraživanja, projektiranja i proizvodnje u EU-u s pomoću europskog propisa o čipovima; u tom kontekstu posebno ističe važnost europske obrambene i sigurnosne industrije za EU jer pruža sredstva za jamčenje sigurnosti europskih građana te za održivi gospodarski razvoj Unije; pozdravlja napore EU-a u postizanju tih ciljeva i stvaranje europskog saveza za sirovine (ERMA);

Razvoj civilnih i vojnih sposobnosti, poboljšanje procesa i razvoja te osiguravanje njihove usklađenosti

57.

konstatira da je pandemija razotkrila naše nedostatke, slabosti i trenutne izazove; napominje da EU nije imao pune kapacitete i sposobnosti za osiguravanje sigurne i koordinirane evakuacije svojih građana iz Afganistana tijekom kaotične vojne evakuacije iz međunarodne zračne luke u Kabulu; stoga poziva na temeljitu procjenu; poziva na političku volju da se također djeluje tijekom izvanrednih situacija i kriza na brz, učinkovit i jasan način te na smanjenje strateških ovisnosti Europe, uključujući i kada utječu na njezinu sposobnost vojnog djelovanja; podsjeća na cilj jačanja strateške autonomije Europske unije kako bi ona mogla biti pouzdan strateški partner, zahtjevan i sposoban za obranu svojih interesa i vrijednosti; u tom pogledu pozdravlja trud i inicijative Europske komisije i aktivnosti ESVD-a;

58.

pozdravlja napredak postignut kako bi se omogućio razvoj novih europskih vojnih kapaciteta u okviru Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane (PADR) u jačanju Europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB), što je ključno za postizanje strateške autonomije; ističe važnost snažnog, konkurentnog i inovativnog EDTIB-a u kombinaciji s pojavom tržišta obrambene opreme EU-a koje u potpunosti poštuje pravila unutarnjeg tržišta i Zajedničkog stajališta EU-a o izvozu oružja; poziva Komisiju da u svrhu operativne uspješnosti iz tih instrumenata izvuče konkretne pouke za Europski fond za obranu; pozdravlja donošenje Uredbe o Europskom fondu za obranu i njezinih jasnih pravila; podsjeća na izrazito osjetljivu i stratešku narav istraživanja u području obrane, kako za industrijsku konkurentnost tako i za stratešku autonomiju EU-a; smatra da je bitno, kako bi se očuvala konkurentnost EDTIB-a, podržati pristup njegovih poduzeća bankovnom i nebankovnom financiranju; naglašava da je obrambena proizvodnja uvelike dvojake prirode i služi civilnoj domeni; poziva Komisiju da osigura da europska ekološka oznaka, koja potiče industriju da više poštuje okoliš, zaštiti konkuretnost europske obrambene industrije, osobito zbog toga što ona ima važnu ulogu u strateškoj autonomiji EU-a;

59.

potiče uspostavljanje učinkovitog upravljanja u kojem sudjeluju Komisija i države članice u svrhu upravljanja projektima na državnoj i industrijskoj razini; preporučuje Komisiji da bi trebala istražiti mogućnosti za ublažavanje birokratskog opterećenja kako bi olakšala sudjelovanje poduzeća, prvenstveno malih i srednjih poduzeća (MSP-ova), u projektima Europskog fonda za obranu; potiče na to da inicijative kao što su EDIDP, PESCO i Europski fond za obranu olakšavaju sudjelovanje MSP-ova povećanjem potpore inkubatorima i kapitalnim ulaganjima; preporučuje uspostavu zajedničkog mehanizma za terensko ispitivanje kapaciteta razvijenih u okviru EDIDP-a i Europskog fonda za obranu kako bi se olakšala integracija tih kapaciteta u nacionalnim vojskama; pozdravlja odredbe Direktive o javnoj nabavi u području obrane (Direktiva 2009/81/EZ) koja potiče suradničku javnu nabavu u području obrane i poziva države članice da u potpunosti iskoriste razvojne aktivnosti poduzete u okviru tog fonda te kako bi se osiguralo postizanje odgovarajuće razine ekonomija razmjera;

60.

potiče Komisiju da nastavi raditi na suzbijanju kontinuirane fragmentacije europskog unutarnjeg tržišta obrambenih proizvoda, koja i dalje dovodi do nepotrebnog dupliciranja i brojnih neučinkovitosti u izdacima za obranu u državama članicama;

61.

izražava žaljenje zbog smanjenja sredstava za Europski fond za obranu u okviru višegodišnjeg financijskog okvira i vojnu mobilnost, zbog čega je usklađenost obrambenih inicijativa EU-a (PESCO, CARD, EDF i Instrument za povezivanje Europe (CEF)) još potrebnija; u tom pogledu ističe ulogu Europske obrambene agencije (EDA); podsjeća na zaključke prvog CARD-a, a osobito na važnost povećanja usklađenosti među europskim inicijativama za prioritete u pogledu kapaciteta i nacionalnih procesa planiranja, posebno dugoročno, kako bi se istinski odgovorilo na potrebe oružanih snaga; poziva Vijeće i Komisiju da dodatno uključe preporuke CARD-a u buduće programe rada Europskog fonda za obranu i projekte u okviru PESCO-a kako bi se poboljšala usklađenost tih instrumenata; u tom pogledu podsjeća na krajnju odgovornost država članica da ostvare cilj usklađenosti europskih kapaciteta, posebno u područjima navedenima u izvješću CARD-a; također podsjeća na važnost angažmana država članica u različitim okvirima za održavanje stabilnog ritma ulaganja u obranu i upotrebe mogućnosti Europskog fonda za obranu za poticanje novih ulaganja; naglašava da su odgovarajuće razine financijskih resursa, osoblja i imovine ključne kako bi se osiguralo da Unija ima snagu i kapacitet promicati mir i sigurnost unutar svojih granica i u svijetu; poziva na povećanje proračuna Europskog fonda za obranu nakon 2027.;

62.

prima na znanje pokretanje inovacijskog fonda NATO-a za nove i disruptivne tehnologije koji je potpisalo 16 država članica i Ujedinjena Kraljevina; ističe da ovaj fond obuhvaća pitanja koja su obuhvaćena i Europskim fondom za obranu i stoga poziva sve države članice sudionice da osiguraju komplementarnost s Europskim fondom za obranu kako bi se izbjegla nepotrebno preklapanje; u tom kontekstu naglašava potrebu za bliskom suradnjom EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pitanjima sigurnosti i obrane;

63.

poziva države članice saveznice NATO-a da nastoje osigurati da njihovi nacionalni obrambeni proračuni iznose najmanje 2 % njihova BDP-a;

64.

tiče da su PESCO i Europski fond prije svega alati na raspolaganju Uniji i njezinim državama članicama; naglašava da bi se uz pomoć PESCO-a i Europskog fonda za obranu trebala poboljšati suradnja s visokom europskom dodanom vrijednošću među državama članicama; stoga podsjeća na ciljeve jačanja strateške autonomije Unije, povećanja operativnosti europskih snaga i interoperabilnosti sustava obrane, smanjenja fragmentacije kapaciteta i europskog obrambenog tržišta u tim inicijativama, potpore konkuretnosti EDTIB-a, jačanja strateške autonomije, tehnološke suverenosti, poboljšanja operativnosti i smanjenja fragmentacije europskog obrambenog tržišta;

65.

žali zbog zaostatka u reviziji odluke o upravljanju PESCO-om; podsjeća da je nužno razviti financijske poticaje; podsjeća na to da se o sudjelovanju trećih država u pojedinačnim projektima PESCO-a mora odlučivati na pojedinačnoj osnovi, kada je to sudjelovanje u strateškom interesu Unije, osobito kad je riječ o pružanju tehničkog znanja i iskustva ili dodatnih sposobnosti, te da mora biti visoko uvjetovano i provoditi se na temelju utvrđene i djelotvorne uzajamnosti; traži da bude u potpunosti uključen u odluku omogućavanja sudjelovanja treće strane u bilo kojem projektu PESCO-a; pozdravlja rad na prvim fazama projekta vojne mobilnosti i poziva na brzu provedbu sljedećih faza; pozdravlja sudjelovanje Sjedinjenih Američkih Država, Norveške i Kanade u projektu vojne mobilnosti; pozdravlja bilateralna partnerstva u području dijaloga o sigurnosti i obrani, posebno s Kanadom i Norveškom, koje daju važan doprinos misijama i operacijama ZSOP-a;

66.

naglašava da Europski fond za obranu trebaju promicati izgradnju i konsolidaciju europskih industrijskih sektora i europskih industrijskih predvodnika i poticati konkurentnost MSP-ova pružanjem višegodišnje logike planiranja koja uključujuje razvoj tehnoloških planova i planova sposobnosti radi osiguravanja predvidljivosti koja je nužna za složene dugoročne projekte, te iskoristiti sinergije između civilnog i obrambenog sektora; stoga ustraje da je potrebno ostvariti sinergije s različitim politikama Unije, a posebno s Obzorom Europa i europskim svemirskim programom, kako bi se resursi Europskog fonda za obranu učinkovito usmjerili na vojna pitanja u užem smislu; pozdravlja akcijski plan Europske komisije za postizanje sinergija među civilnom, obrambenom i svemirskom industrijom, koji promiče inovacije povezane s robom s dvojnom namjenom; poziva Uniju i Komisiju da u svim svojim politikama sustavno uzimaju u obzir EDTIB-a strateškoj autonomiji Unije; isto tako poziva Komisiju da predstavi posebnu industrijsku strategiju za EDTIB;

67.

pozdravlja činjenicu da je strateško preispitivanje PESCO-a dovelo do smanjenja broja projekata, koji su usmjereniji, i povećanja njegova političkog praćenja; podsjeća države članice da je važno da poštuju preuzete obveze u tom okviru kako bi se projekti bili učinkovitiji i kako bi se postigla potpuna operativna sposobnost u predviđenom roku, odnosno prije 2025.; stoga očekuje da će sljedeće strateško preispitivanje obuhvaćati i temeljitu procjenu koja mora dovesti do ostvarivanja rezultata projekata u okviru PESCO-a;

68.

podupire prijedlog Komisije da se vojna oprema osmišljena i razvijena u EU-u oslobodi od poreza na dodanu vrijednost, što je pozitivna mjera kojom se nastoje ujednačiti prakse na svjetskoj razini i promicati europska strateška autonomija;

69.

Smatra da bi košarica sposobnosti Starteškog kompasa trebala imati sljedeće ciljeve:

—	definirati jasne prioritete za reviziju plana za razvoj sposobnosti (CDP) i kasnije cikluse glavnih ciljeva (tj. headline goals (HLG)),

—	pojednostavniti procese planiranja i razvoja sposobnosti (CDP, glavni ciljevi (HLG) / ciljevi u pogledu kapaciteta sa snažnim učinkom (HICG), PESCO, CARD) te održavati dosljednost rezultata s relevantnim procesima NATO-a, posebno kad je riječ o njegovu procesu planiranja obrane (PPO),

—	integrirati procese razvoja vojnih sposobnosti EU-a u postupke planiranja i upotrebljavati na najbolji način obrambene inicijative EU-a uz pomoć PESCO-a i CARD-a,

—	omogućiti fokus na mali broj projekata usklađenih s ciljevima ZSOP-a, koji su potrebni za postizanje razine ambicije EU-a, koji jačaju sposobnosti država članica, koji su operativni i osiguravaju dodanu vrijednost EU-a;

70.

naglašava da digitalizacija ne pružae samo mogućnosti, već i bitne prijetnje u pogledu zlonamjernog djelovanja (državni i nedržavni akteri te brisanje granica utvrđenih u okviru prava primjenjivog na oružane sukobe) protiv naše sigurnosti i demokracije, te da usto taj sektor ne poznaje ni granice; vjeruje da treba ići i dalje kako bi se Europpljanima zajamčio pristup ovom novom spornom sektoru i kako bi se razvila kultura sigurnosti i solidarnosti među Europljanima, kao i učinkoviti alati za ostvarivanje tog cilja; poziva na to da se posebna pozornost posveti utjecaju novih tehnologija kako bi se osiguralo da se one primjenjuju i upotrebljavaju u cijelom EU-u te kako bi se olakšala istraživanja i inovacije i povećala otpornost Unije, osiguravajući pritom kontrolu njihove upotrebe, a osobito:

—	analiza utjecaja umjetne inteligencije na sigurnost i obranu, uključujući zlonamjernu upotrebu te vrste tehnologije i upotrebu umjetne inteligencije koju u slučaju takvih prijetnji provode države članice;

—	naglasiti važnost inovativnog i kompetitivnog EDTIB-a (koji je sredstvo za ispunjavanje potreba koje su utvrdile države članice i EU) i utvrditi prednosti i ranjivosti;

—	jamčiti sigurnost lanaca opskrbe (unutar i izvan EU-a), uključujući za sirovine, ključne sastavne dijelove i tehnologije;

—	dijeliti u stvarnom vremenu upozorenja, informacije i prijetnje kroz povezanost operativnih centara;

71.

stoga poziva EU da preuzme vodstvo u globalnim nastojanjima da se uspostavi sveobuhvatni regulatorni okvir za razvoj i upotrebu oružja koje pokreće umjetna inteligencija; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika, države članice i Europsko vijeće da donesu zajedničko stajalište o sustavima autonomnog oružja kojim se osigurava smislen ljudski nadzor nad ključnim funkcijama sustava naoružanja; ustraje u tome da je potrebno započeti međunarodne pregovore u cilju donošenja pravno obvezujućeg instrumenta kojim bi se zabranilo potpuno autonomno oružje; podupirati rad na smrtonosnim autonomnim sustavima naoružanja u okviru Konvencije o uporabi određenog konvencionalnog oružja, koja je za sada jedini međunarodni forum za raspravljanje o tim pitanjima;

72.

pozdravlja obnovljenu predanost država članica Zajedničkom stajalištu, izmijenjenom Odlukom Vijeća (ZVSP) 2019/1560 i ističe važnost temeljite procjene zahtjeva za odobrenje izvoza vojne tehnologije i opreme u skladu s kriterijima koji su u njemu navedeni; prima na znanje da Odluka Vijeća (ZVSP) 2019/1560 i pripadajući zaključci od 16. rujna 2019. odražavaju sve veću osviještenost među državama članicama o potrebi za većom transparentnošću i konvergencijom na nacionalnoj razini i razini EU-a u području izvoza oružja; pozdravlja trud uložen u povećanje transparentnosti te javni i parlamentarni nadzor nad izvozom oružja; poziva na zajednički rad na poboljšanju procjena rizika, provjera krajnjih korisnika i provjera nakon isporuke;

73.

čvrsto smatra da, budući da EU ima sve veće ambicije u pitanjima obrane, postoji potreba za većom konvergencijom i dosljednošću politika država članica o izvozu oružja; poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme, kako je izmijenjeno Odlukom Vijeća (ZVSP) 2019/1560, i strogo primjenjuju kriterij br. 4 o regionalnoj stabilnosti; poziva na uspostavu mehanizma savjetovanja među državama članicama u svrhu procjene sukladnosti sa Zajedničkim stajalištem;

74.

prima na znanje zajedničke napore nekih država članica da razviju ključne buduće sposobnosti izvan okvira EU-a, a osobito budući borbeni zračni sustav (FCAS) i glavni borbeni kopneni sustav (MGCS); ističe da su ti projekti važni za općenito jačanje europskih vojnih sposobnosti; ističe da su u rezultatima prvog CARD-a modernizacija i nabava sustava glavnih borbenih tenkova utvrđene kao ciljno područje za suradnju; preporučuje da predmetne države članice istraže dodatne mogućnosti suradnje i financiranja na europskoj razini, posebice Europski fond za obranu, kako bi u potpunosti iskoristile inovativni potencijal europskih obrambenih industrija i postigle povećanje ekonomije razmjera; u tom kontekstu smatra da je projekt Tempest, koji vodi Ujedinjena Kraljevina, a u kojem sudjeluju i države članice, nepotrebno dupliciranje budućeg borbenog zračnog sustava i stoga potiče države koje sudjeluju u oba projekta da ih kombiniraju kako bi postigle ekonomije razmjera te osigurale interoperabilnost između EU-a i Ujedinjene Kraljevine; u tom kontekstu naglašava potrebu za bliskom suradnjom EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pitanjima sigurnosti i obrane, jačanjem partnerstava u području obrane i potpore autonomiji partnerskih zemalja;

Jačanje partnerstava u području obrane i potpora suverenitetu partnerskih zemalja

Obrana multilateralizma u kontekstu nadzora naoružanja, razoružanja i neširenja oružja

75.

poziva na pružanje potpore jačanju i očuvanju strukture nadzora oružja u Europi u kontekstu postupnog slabljenja obilježenog povlačenjem SAD-a i Rusije iz Sporazuma o otvorenom nebu; poziva na aktivnu potporu i jačanje sustavâ i forumâ o razoružanju u svim aspektima: univerzalizacija, potpora pri provedbi, politička i institucionalna potpora te financijska potpora; poziva EU da posebnu pozornost posveti rizicima KBRN-a u kontekstu Organizacije za zabranu kemijskog oružja, s posebnim naglaskom na režimu zabrane i ugovornim obvezama Konvencije o kemijskom oružju (CWC) te borbi protiv nekažnjavanja;

76.

pozdravlja produljenje Novog sporazuma o strateškom smanjenju oružja (sporazum Novi START) i žali zbog završetka Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa (INF); prima na znanje širenje hipersoničnih projektila; smatra da bi Europska unija trebala doprinijeti sprečavanju međunarodne utrku u naoružanju hipersoničnim projektilima; ponovno potvrđuje svoju punu podršku predanosti EU-a i njegovih država članica Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kao temelju režima neširenja nuklearnog oružja i nuklearnog razoružanja; ponavlja pozive na donošenje konkretnih i učinkovitih mjera tijekom 10. revizijske konferencije stranaka NPT-a; ustraje u potrebi za osiguravanjem da EU igra snažnu i konstruktivnu ulogu u razvoju i ponovnom jačanju globalnih nastojanja za neširenjem naoružanja koja se temelje na pravilima i kontroli oružja te arhitekturi razoružanja;

77.

ponovno ističe kontinuiranu potporu Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu (ZSAP) kao najboljem mogućem načinu dobivanja jamstva o neširenju oružja u Iranu; pozdravlja ponovno pokretanje pregovora i poziva sve strane da u potpunosti poštuju preuzete obveze; poziva Uniju da se pobrine za to da sve strane ispunjavaju obveze iz Konvencije o kemijskom oružju (CWC) te da se bori protiv nekažnjavanja; poziva EU i njegove države članice da se zalažu za sklapanje protokola uz Konvenciju o biološkom oružju kojim bi se uspostavili mehanizmi provjere;

Jačanje dijaloga, partnerstva i suradnje u području sigurnosti i obrane

78.

ističe da bi Unija trebala usvojiti strateški pristup prema svojim uzajamno korisnim partnerstvima koja se osobito temelje na zajedničkim vrijednostima i načelima o obrani interesâ EU-a i njegovom cilju postizanja strateške autonomije; ističe da je u interesu Unije da djeluje zajedno s partnerima, uz potpuno poštovanje savezâ i stratešku autonomiju kao dio multilateralnog okvira;

79.

poziva na daljnju pojačanu suradnju s međunarodnim organizacijama, a posebno s UN-om, među ostalim u okviru misija ZSOP-a i operacija održavanja mira, osobito u zajedničkim područjima operacija; naglašava važnost suradnje s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u sigurnosti;

80.

ističe potrebu za jačanjem transatlantske suradnje EU-a i SAD-a na temelju ravnopravnog partnerstva na osnovi zajedničkih vrijednosti i ciljeva, istodobno poštujući autonomiju, interese i težnje drugih strana; pozdravlja uspostavu strateškog dijaloga između EU-a i SAD-a o sigurnosti i obrani radi doprinosa obostrano korisnim i uravnoteženim transatlantskim odnosima; posebno pozdravlja tekuće ili predstojeće dijaloge između EU-a i SAD-a o Kini, Rusiji i indo-pacifičkoj regiji; ističe operativnu dimenziju tog partnerstva, vodeći pritom računa o očuvanju strateške autonomije EU-a, osobito u pogledu propisa SAD-a o međunarodnoj trgovini oružjem (ITAR); pozdravlja primjerenost tog formata za suzbijanje hibridnih prijetnji; stoga pozdravlja pridruživanje trećih zemalja Europskoj obrambenoj agenciji u okviru administrativnih sporazuma, pod uvjetom da ono podliježe pravno obvezujućim quid pro quo mjerama i jamstvima, čime se štite obrambeni i sigurnosni interesi Unije i njezinih država članica; žali zbog činjenice da se premalo savjetovalo i informiralo saveznike EU-a o povlačenju iz Afganistana i o trilateralnom sigurnosnom paktu AUKUS; ističe da bi to trebalo podsjetiti EU na hitnu potrebu za realizacijom svoje obrane kako bi se osigurala njegova sposobnost da bude globalni akter za mir;

81.

ističe da se nužna suradnja s NATO-om, propisana člankom 42. stavkom 2. Sjevernoatlanskog ugovora mora razvijati uz poštovanje posebnosti i uloga NATO-a i EU-a i autonomije u donošenju odluka obje organizacije; poziva na jačanje NATO-a, koji se oslanja na ojačanu Europsku uniju (europski stup u okviru NATO-a) i nada se da će se partnerstvo između EU-a i NATO-a razviti na vrlo konkretan način, s obzirom na jačanje hibridne prirode prijetnji i koje bi trebalo uzeti u obzir parametre koji nisu izravno povezani s vojskom u strateškoj konkurentnosti u mirnodopskom razdoblju; priznaje da za nove prijetnje na europskom tlu, kao što su dezinformacije, krađa intelektualnog vlasništva, gospodarska prisila ili kibersabotaža, Europska unija jača svoje sposobnosti kako bi postala pružatelj sigurnosti; ističe da trenutačna strateška situacija zahtijeva potporu NATO-a bez zadrške za europske obrambene inicijative, uključujući kapacitete, uz poštovanje ovlasti svake od organizacija; podsjeća na važnost potpune provedbe sporazuma „Berlin plus” i omogućavanja razmjene povjerljivih dokumenata između obiju organizacija; smatra da aktivnosti koje se usporedno provode u okviru „strateškog kompasa” EU-a i očekivanog ažuriranja strateškog koncepta NATO-a predstavljaju jedinstvenu priliku za utvrđivanje jasnih prioriteta i dosljednosti te dodatnih sinergija kojima će se ojačati transatlantska veza i poboljšati suradnja EU-a i NATO-a; u tom kontekstu poziva na to da novi strateški koncept NATO-a u uzme u obzir Strateški kompas EU-a i bude usklađen s njim; prepoznaje ulogu koju NATO ima kao temelj zajedničke sigurnosti za države članice koji su također i članice NATO-a; međutim, sa zabrinutošću primjećuje da duboke i postojane razlike s jednom od država saveznica NATO-a koja nije članica Europske unije otežavaju suradnju između te dvije organizacije i potkopavaju solidarnost među državama članicama, posebno na strateškom području istočnog Sredozemlja; sa zanimanjem iščekuje novu zajedničku izjavu EU-a i NATO-a;

82.

prima na znanje mogući eksponencijalni rast broja ekstremističkih prijetnji nakon povlačenja NATO-a i posljedničnog talibanskog preuzimanja vlasti u Afganistanu; poziva na temeljito razmišljanje o naučenim lekcijama iz Afganistana i na razvijanje aktivne strategije u regiji kako bi se ublažio utjecaj Afganistana kao novog sigurnog i plodnog tla za razvoj ekstremizma i terorizma; ponavlja da se trebaju poduzeti svi potrebni napori kako bi se zaštitila sigurnost i ljudska prava Afganistanaca te kako bi ih se zaštitilo od nasilja, progona i ubijanja; ističe da je potrebno nastaviti evakuacije, osobito osoba koje su radile za EU; napominje da je povlačenje iz Afganistana istaknulo potrebu EU-a da poveća svoj udio odgovornosti u globalnoj sigurnosti i da smisleno doprinese jačanju svojih sposobnosti i kapaciteta;

83.

poziva na jačanje odnosa s demokratskim državama u indo-pacifičkoj regiji, osobito u posebnim tematskim sektorima (kibersigurnost, hibridi, pomorski sektor, kontrola oružja, itd.), te s Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN) i partnerima u Latinskoj Americi; ističe sigurnosne izazove u indo-pacifičkoj regiji koja predstavlja znatan interes za EU; sa sve većom zabrinutošću prima na znanje stalno rastuće napore Kine u naoružanju i vojnom stajalištu, a posebno izvješće o testiranju hipersoničnog projektila i sve veća kršenja identifikacijske zone protuzračne obrane Tajvana; poziva sve uključene strane da svoje razlike razriješe mirnim putem i da smanje napetosti te da se suzdrže od poduzimanja jednostranih mjera kako bi se promijenio status quo; poziva sve strane da se pridržavaju načela međunarodnog prava, osobito UNCLOS-a; ističe sve veću važnost dezinformacija koje potječu iz indo-pacifičke regije, a koje ugrožavaju djelovanje EU-a u toj regiji i stoga poziva Vijeće i Komisiju da rješavaju taj problem na sličan način kao i problem dezinformacija koje potječu iz istočnog krila EU-a; s velikom zabrinutošću prima na znanje nedavno iskazivanje sile i sve veće tenzije u regionalnim žarišnim točkama, kao što su Južnokinesko i Istočnokinesko more te Tajvanski tjesnac; ističe da su mir i stabilnost u indo-pacifičkoj regiji od velike važnosti za EU i njegove države članice; izražava veliku zabrinutost zbog kontinuiranih vojnih manevara Kine u Tajvanskom tjesnacu, među ostalim onih usmjerenih na Tajvan ili koji se odvijaju u identifikacijskoj zoni protuzračne obrane Tajvana; poziva Narodnu Republiku Kinu da stane s takvim zastrašivanjem vojnim oružjem koje predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu i indo-pacifičkoj regiji; ponavlja da je potreban dijalog, bez prisile ili destabilizirajućih taktika s obiju strana; naglašava svoje protivljenje svakom jednostranom djelovanju koje bi moglo ugroziti status quo Tajvanskog tjesnaca i da svaka promjena odnosa preko Tjesnaca ne smije biti provedena protiv volje građana Tajvana; ističe da je sve ratoborniji stav Kine prema određenim zemljama i teritorijima razlog za zabrinutost; naglašava da bi EU trebao provesti procjenu mogućih posljedica regionalnog sukoba na sigurnost EU-a, čime bi se također trebalo utvrditi kako bi EU trebao odgovoriti na pogoršanje sigurnosne situacije u indo-pacifičkoj regiji i šire; pozdravlja trenutačna razmatranja o sudjelovanju Japana u misiji EUTM Mali i Mozambik i Indije u Africi u operacijama i misijama ZSOP-a;

84.

pozdravlja potpisivanje sporazuma o strateškoj vojnoj i obrambenoj suradnji između Grčke i Francuske, što je pozitivan korak prema europskoj strateškoj neovisnosti i stvaranju prave i funkcionalne europske obrambene unije; poziva na jačanje suradnje s partnerskim zemljama na Sredozemlju kako bi se suzbili ekstremizam i terorizam, nezakonita trgovina oružjem i trgovina ljudima;

85.

ističe geopolitičku važnost Unije u preuzimanju glavne odgovornosti za svoju regionalnu stabilnost, sigurnost i blagostanje te u sprječavanju destabilizirajućih procesa u susjedstvu EU-a, na istoku, jugu te na Arktiku; prepoznaje sve veću političku, gospodarsku, ekološku, sigurnosnu i stratešku vrijednost Arktičkog kruga; potiče države članice da nastave suradnju s Arktičkim vijećem u svim pitanjima od interesa za EU te poziva na razvoj sveobuhvatne strategije za tu regiju; prima na znanje nove sigurnosne izazove na Arktiku uzrokovane promjenama u okolišu i sve većim geopolitičkim interesom za regiju; ističe potrebu za uključivanjem politike EU-a o Arktiku u ZSOP; naglašava da EU mora imati jasnu viziju svoje uloge u sigurnosnim pitanjima na Arktiku i ostvariti učinkovitu suradnju s NATO-om; naglašava da Arktik mora ostati područje mirne suradnje i upozorava na povećanu militarizaciju regije;

86.

priznaje važnost sudjelovanja ZSOP-a u istočnom susjedstvu; podržava produbljenje vojne i sigurnosne suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva radi održavanja stabilnosti na granicama Unije; ponavlja svoj poziv na razvijanje aktivnije uloge EU-a u mirnom rješavanju tekućih sukoba i u sprječavanju svih budućih sukoba u regiji; poziva na pružanje potpore zemljama Istočnog partnerstva i na uključivanje zainteresiranih zemalja Istočnog partnerstva u aktivnosti Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji; poziva na uspostavu platforme EU-a za suradnju skupine za stratešku suradnju i Istočnog partnerstva radi rješavanja pitanja povezanih s borbom protiv dezinformacija u cilju jačanja otpornosti zemalja Istočnog partnerstva;

87.

prepoznaje doprinos Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine u misijama i operacijama ZSOP-a; podupire dublju suradnju u području obrane i sigurnosti s tim vrijednim partnerima;

88.

ponavlja svoju strogu osudu agresivnog ponašanja Rusije prema Ukrajini, posebice znatno jačanje vojne prisutnosti na ukrajinskim granicama i Donbasu, okupiranom Krimu i Bjelarusu, stalnu financijsku i vojnu potporu oružanim skupinama u Donbasu, nezakonitu okupaciju Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja, blokadu Azovskog mora te stalne kibernetičke i druge hibridne napade na Ukrajinu; ističe da jačanje ruske vojne prisutnosti i opetovano kršenje primirja predstavljaju prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti u Europi; poziva rusku vladu da povuče svoje snage s ukrajinskih granica i da prestane prijetiti svojim susjedima; podsjeća na to da su Normandijski format te I. i II. sporazum iz Minska jedine diplomatske inicijative kojima je cilj okončati neprijateljstva između Ukrajine i separatista u Donjecku i Lugansku koje podupire Rusija, te poziva na potporu naporima za ponovno pokretanje pregovora u okviru Normandijskog formata i postizanje opipljivih rezultata; s obzirom na situaciju, pohvaljuje znatne napore za održavanje intenzivne suradnje između EU-a, njegovih država članica i Sjedinjenih Američkih Država te među državama članicama; poziva na veću i vjerodostojnu vojnu i sigurnosnu pomoć Ukrajini u skladu s njezinim potrebama, među ostalim mobilizacijom Europskog instrumenta mirovne pomoći; potiče države članice da povećaju bilateralnu vojnu i sigurnosnu pomoć Ukrajini; prima na znanje prvi sastanak u okviru kiberdijaloga između EU-a i Ukrajine i spreman je po potrebi poduprijeti veću pomoć EU-a Ukrajini u području kibersigurnosti; pozdravlja pokretanje dijaloga između EU-a i Ukrajine o kibersigurnosti te potiče sličnu interakciju s drugim zainteresiranim zemljama Istočnog partnerstva;

89.

žali zbog nepostojanja partnerstva između Ujedinjene Kraljevine i EU-a u području sigurnosti i obrane zbog nezainteresiranosti vlade Ujedinjene Kraljevine, unatoč jamstvima koja su dana u okviru političke deklaracije kojom je utvrđen okvir za budući odnos EU i Ujedinjene Kraljevine; ističe potrebu za sporazumom o vanjskoj politici i suradnji u području sigurnosti između EU-a i Ujedinjene Kraljevine kako bi se mogli bolje suočiti sa zajedničkim globalnim sigurnosnim izazovima; potiče vladu Ujedinjene Kraljevine da otvori pregovore za uspostavljanje snažne suradnje u vanjskoj politici, sigurnosti, obrani i razvoju sposobnosti; potiče jačanje suradnje i partnerstva s relevantnim afričkim organizacijama, kao što su Afrička unija, ECOWAS, Južnoafrička razvojna zajednica (SADC), sahelska skupina zemalja G5, Panafrički parlament, koji promiče veću ulogu parlamenta u Africi; poziva također EU da i dalje ispunjava svoje obveze u kontekstu četvrtog sastanka na vrhu EU-a i Afrike kako bi se podržala gospodarska i politička stabilnost i dodatno poduprli kapaciteti Afričkih snaga u pripravnosti; naglašava, s obzirom na cikličku narav sukoba u regiji, potrebu za većim političkim angažmanom vlada koje podržava EU kako bi se osigurala veća transparentnost, borbe protiv korupcije, poticanja uključivosti i suradnje s građanima u nastojanju da se obuzda eksplozija oružanih i etničkih sukoba u Africi;

90.

poziva na suradnju u osposobljavanju i povećanju vojnih kapaciteta s partnerskim zemljama oslabljenima sukobima ili regionalnim prijetnjama ili ugroženima zlonamjernim inozemnim uplitanjima;

91.

prepoznaje ulogu povećanog protoka nezakonitog novca u poreznim oazama i rizik koji on predstavlja u pogledu povećane militarizacije, financiranja terorističkih aktivnosti i pogoršavanja globalna nestabilnosti; poziva na uvođenje dodatnih mjera za suzbijanje pranja novca i osnaživanje partnera, osobito u Africi i Latinskoj Americi, mehanizmima za suzbijanje nejasnih financijskih transakcija koje uključuju sudjelovanje vlasti u poreznim oazama;

Poboljšanje europskog upravljanja ZSOP-om

92.

pozdravlja činjenjicu da je Glavna uprava za obranu i svemir (DG DEFIS) počela s radom; pozdravlja najavu da će se početkom 2022. održati sastanak na vrhu o europskoj obrani, kao i činjenicu da je predsjednik Europskog vijeća 2022. proglasio godinom europske obrane; očekuje da će obje inicijative dati novi poticaj daljnjem razvoju europske obrambene unije; poziva građane, akademsku zajednicu, civilno društvo i privatni sektor da izraze svoja očekivanja povezana sa strukturom ZSOP-a, mirom, obranom, sigurnosnim programom, Strateškim kompasom i ulogom EU-a u svijetu u okviru Konferencije o budućnosti Europe; poziva institucije EU-a da uvaže takva očekivanja tako da ih pretoče u konkretne prijedloge i mjere; ističe važnost unapređenja alata dostupnih civilnom društvu radi osiguravanja njegova smislena uključenost u stvaranje obrambene politike i nadzor nad njom; poziva na osnivanje punopravnog Odbora za sigurnost i obranu u Parlamentu i na formalizaciju Vijeća ministara obrane EU-a;

93.

podsjeća na ulogu koju ima Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; poziva države članice da ocijene reformu postupka donošenja odluka, osobito članak 31. UEU-a, kojim se glasovanje kvalificiranom većinom proširuje na vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a u područjima povezanima sa ZSOP-om kao i da razmotre potpunu primjenu „premošćujućih klauzula” i područje primjene članaka kojima se povećavaju solidarnost i uzajamna pomoć EU-a u slučaju kriza;

94.

podsjeća na to da bi Parlament trebalo na prikladan način izvještavati i da bi se s njim trebala unaprijed provoditi savjetovanja o planiranju, izmjeni i potencijalnom završetku misija ZSOP-a; ističe potrebu da se Europski parlament aktivnije uključi u ocjenjivanje misija i operacija ZSOP-a u cilju jačanja njihove transparentnosti te političke i javne potpore; smatra da bi trebalo uzeti u obzir njegove preporuke; odlučan je u namjeri da u potpunosti odigra svoju nadzornu ulogu nad Instrumentom Globalna Europa, posebno kad je riječ o njegovoj dimenziji „mir i sigurnost”, te u uspostavi Europskog fonda za obranu;

95.

ističe potrebu za razvojem još uže suradnje s nacionalnim parlamentima u pitanjima ZSOP-a kako bi se ojačali odgovornost i nadzor te osnažila obrambena diplomacija;

96.

naglašava da bi Parlament trebalo redovito izvještavati i da bi s njim trebalo provoditi savjetovanja o provedbi PESCO-a s obzirom na njegovu nužnu povezanost s različitim financijskim instrumentima ZSOP-a, osobito s Europskim fondom za obranu, nad kojim Europski parlament provodi nadzor;

97.

ustraje na važnosti učinkovitog povezivanja različitih upravljačkih struktura (Komisije, ESVD-a, EDA-e, itd.). te na potrebi njegovanja dobrih odnosa s Europskim parlamentom, koji jedjnog tijela koje zastupa građane Unije, u skladu s relevantnim odredbama Ugovorâ;

98.

s posebnom će pozornosti osigurati da se u pravu EU-a u većoj mjeri uzima u obzir specifičnost vojske; u tu svrhu podsjeća na to da se Europski parlament obvezao na zaštitu statusa vojske, koji ispunjava vrlo specifične zahtjeve tog posla i jamstvo je učinkovitosti oružanih snaga u svakoj državi članici; poziva na očuvanje sredstava djelovanja obavještajnih službi, koje ne mogu obavljati svoju zadaću zaštite nacionalne sigurnosti bez pristupa, u preventivne svrhe, u cijelosti zadržanim podacima o vezi za vrijeme dovoljno dugog razdoblja koje je odredio zakonodavac i pod nadzorom nacionalnog suca i Europske konvencije o ljudskim pravima; prima na znanje da je Vijeće usvojilo njegov opći pristup o paketu za jedinstveno europsko nebo; podsjeća da je potrebno očuvati suverenitet država članica i slobodu djelovanja europskih oružanih snaga; kad je riječ o pružanju usluga, podsjeća na zahtjeve nacionalne sigurnosti u pogledu pristupa, pouzdanosti i cjelovitosti podataka i ističe činjenicu da uključivanje zaštitnih vojnih klauzula u propise EU-a mora omogućiti odgovor na taj dvojaki problem;

o o

99.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku Europske komisije i nadležnim povjerenicima kao što je povjerenik za unutarnje tržište, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku NATO-a, agencijama Europske unije koje djeluju u području svemira, sigurnosti i obrane te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 285, 29.8.2017., str. 110.

(2) SL C 388, 13.11.2020., str. 22.

(3) SL C 232, 16.6.2021., str. 71.

(4) SL C 270, 7.7.2021., str. 54.

(5) SL C 270, 7.7.2021., str. 41.

(6) SL C 385, 22.9.2021., str. 47.

(7) SL C 404, 6.10.2021., str. 202.

(8) SL C 494, 8.12.2021., str. 54.

(9) SL C 506, 15.12.2021., str. 159.

(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0346.

(11) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0412.

(12) SL L 170, 12.5.2021., str. 149.