EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.11.2022.

COM(2022) 592 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Za snažan i održiv sektor algi u Uniji

{SWD(2022) 361 final}

1.Uvod

Vrijeme je da se u potpunosti iskoristi potencijal algi kao obnovljivog resursa u Europi. Potreba da se osigura opskrba sirovinama i energijom postala je još važnija zbog neopravdane i ničim izazvane ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja utječe na dostupnost gnojiva, sastojaka hrane za životinje i energije. Takva situacija „uzrokuje znatan rast globalnih cijena energije, robe i hrane te sve veću neizvjesnost, što su čimbenici koji usporavaju rast i pogoršavaju inflacijski pritisak na globalnoj razini” 1 .

Zbog porasta svjetskog stanovništva, iscrpljivanja resursa, pritisaka na okoliš i klimatskih promjena potrebno je drukčije pristupiti hrani i gospodarskim sustavima. Da bi se to dogodilo, ključno je razviti nove i održive načine prehrane brzorastućeg svjetskog stanovništva. Kako? Za početak, iskorištavanjem ogromnog i premalo korištenog bogatstva mora i oceana, iz kojih, iako prekrivaju više od 70 % Zemljine površine, trenutačno dolazi samo do 2 % hrane za ljude 2 . 

U europskom zelenom planu 3 , strategiji „od polja do stola” 4 i Komunikaciji o održivom plavom gospodarstvu 5 utvrđuje se potencijal proizvoda morske akvakulture kao izvora bjelančevina za hranu i hranu za životinje s niskim ugljičnih otiskom. U strategiji „od polja do stola” naglašava se uloga algi kao alternativnog izvora bjelančevina za održiv prehrambeni sustav i globalnu sigurnost opskrbe hranom.

U Strateškim smjernicama za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030. 6 (Strateške smjernice za akvakulturu u EU-u) naglašava se potreba za promicanjem uzgoja algi – i makroalgi (morske alge) i mikroalgi 7 – kako bi se pridonijelo postizanju nekoliko ciljeva europskog zelenog plana. Uzgoj algi može pridonijeti ostvarivanju ciljeva EU-a u kao što su dekarbonizacija, nulta stopa onečišćenja, kružnost, očuvanje i obnova bioraznolikosti, zaštita ekosustava i razvoj usluga povezanih s okolišem. Alge mogu zamijeniti proizvode koji se temelje na fosilnim gorivima i služiti kao sirovina za biljne biostimulanse, biokemikalije i druge materijale te biogoriva. U Komunikaciji o održivim ciklusima ugljika 8 prepoznaje se potencijal algi za niskougljično plavo gospodarstvo.

U izvješću „Hrana iz oceana” 9 , koji je izradila Skupina na visokoj razini u okviru Mehanizma za znanstveno savjetovanje Europske komisije, utvrđeno je da morske alge imaju potencijal da zadovolje predviđenu potražnju za više od 100 milijuna tona dodatne biomase koja je potrebna za prehranu ljudi u sljedećih 20 godina. Proizvodnja i prerada algi i drugih novih morskih resursa (biomasa) mogu pomoći u proizvodnji održivih proizvoda za prehranu ljudi i životinja 10 , ali i lijekova, nutraceutika, biljnih biostimulansa, ambalaže od bioloških sirovina, kozmetike i drugih neprehrambenih proizvoda (vidjeti sliku 1.).

Slika 1.: Primjene biomase algi 11

Međutim, širenje uzgoja morskih algi na moru ne bi smjelo utjecati na ravnotežu morskih ekosustava i trebalo bi se odvijati tako da se izbjegne ponavljanje pogrešaka povezanih s okolišem koje su se dosad činile na kopnu.

Iako je trenutačno malen, europski sektor algi može postati važan dio plavog biogospodarstva EU-a. Kombinacija istraživanja i inovacija u EU-u i entuzijastičnog poduzetništva europskom sektoru algi dala je poticaj koji mu je bio potreban za razvoj i širenje (u Globalnom sporazumu UN-a 12 čak se naziva revolucija algi 13 ), a pridonosi i ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana. Time se Europi omogućuje da u sljedećem desetljeću iskoristi svoj potencijal za uzgoj algi.

Koalicija Alge za Europu 14 procjenjuje da bi se europska potražnja za algama mogla povećati s oko 270 000 tona 15 2019. na 8 milijuna tona 2030. i tada dosegnuti vrijednost od 9 milijardi EUR 16 u svim sektorima, od kojih bi najveći bili hrana za životinje, hrana i biljni biostimulansi (gnojidbeni proizvodi) 17 . Zbog takvog povećanja proizvodnje moglo bi se otvoriti približno 85 000 radnih mjesta, godišnje ukloniti tisuće tona fosfora i dušika iz europskih mora i ublažiti do 5,4 milijuna tona emisija CO2 te smanjiti pritisak na zemljište16.

Uspješna industrija algi u Uniji mogla bi postati predvodnica i izvor inspiracije za druge industrije da postanu regenerativne, inovativne i društveno uzorne, pri čemu će se otvoriti tisuće radnih mjesta, posebno u obalnim zajednicama. U Komunikaciji o Komisijinu novom pristupu za održivo plavo gospodarstvo5 razmatra se potencijal algi u EU-u i utvrđuje usklađen pristup, uključujući ciljano djelovanje, kako bi se poduprlo povećanje regenerativnog 18 uzgoja i proizvodnje algi u EU-u te razvila i usmjerila tržišta 19 za prehrambenu i neprehrambenu primjenu algi.

2.Zašto se alge smatraju neiskorištenim resursom u Europi?

Zbog malog udjela masti i bogatstva prehrambenih vlakana, mikronutrijenata i bioaktivnih spojeva alge se često navode kao zdrava i niskokalorična hrana, pri čemu su određene vrste poznate po posebno visokom udjelu bjelančevina. Njihovi biokemijski spojevi i svojstva čine ih vrijednom sirovinom za sve veći broj drugih komercijalnih primjena, npr. hrana za životinje/ribe i dodaci toj hrani, farmaceutski proizvodi, nutraceutici, biljni biostimulansi, ambalaža od bioloških sirovina, kozmetika ili biogoriva te pročišćavanje otpadnih voda, primjerice, fiksacija ugljika i hranjivih tvari itd. Isto tako, alge uklanjaju hranjive tvari iz vodenih ekosustava, čime se smanjuje eutrofikacija 20 . Ako se uzgajaju u moru, morske alge uklanjaju ugljik i tako smanjuju zakiseljavanje oceana. Naravno, sve te potencijalne koristi morat će se razmotriti s obzirom na postojeće zakonodavstvo EU-a, a prema potrebi i u odnosu na potencijalne zdravstvene rizike (npr. s obzirom na visok udio teških metala u određenim vrstama algi).

Industrija morskih algi u Europi trenutačno je više usmjerena na skupljanje morskih algi u divljini nego na uzgoj u objektima akvakulture kao u Aziji te se nalazi u svojim počecima 21 . Dok je azijsko tržište 22 ,14 u proteklom desetljeću znatno naraslo (na tom tržištu morske alge čine oko polovice globalne akvakulturne proizvodnje), europska proizvodnja morskih algi zasad je zanemariva (vidjeti sliku 2. u nastavku). 

Slika 2.: Proizvodnja u okviru morske akvakulture u EU-u i na globalnoj razini 23

Unatoč trenutačno neznatnom udjelu na globalnom tržištu morskih algi 24 Europa ima povoljne poslovne izglede za razvoj znatne industrije algi usmjerene na akvakulturnu proizvodnju i inovativnu marikulturu morskih algi (morska permakultura 25 ). Takva industrija može iskoristiti potencijal europskih morskih prostranstava i pritom otvarati radna mjesta u lokalnim zajednicama, proizvoditi zdrave niskougljične proizvode, obnavljati obalne ekosustave (npr. fiksiranje CO2 i hranjivih tvari te stvaranje kisika) i pružati usluge ekosustava 26 .

EU je najveći svjetski uvoznik proizvoda od morskih algi u smislu vrijednosti (554 milijuna EUR u 2016.), stoga u Europi očito postoji velika potražnja za takvim proizvodima. Ta će se potražnja vjerojatno povećati u skladu s trendovima u području zdravlja i održivosti. Porast svjetskog stanovništva i obrasci potrošnje dodatno će potaknuti potražnju za algama i proizvodima od njih 27 . Očekuje se da će se u predstojećim godinama u Uniji povećati i potražnja za algama i proizvodima od njih (vidjeti sliku 3.). Kad je riječ o mikroalgama, koje se mogu proizvesti i na kopnu te daleko od mora, potražnja na tržištu EU-a za Chlorellom 28 i cijanobakterijom Spirulinom 29 isto tako raste.

Slika 3.: Očekivano povećanje potražnje 30 za proizvodima od algi16, 31 .

Očekuje se da će europsko tržište do 2025. rasti po godišnjoj stopi od 6,4 % za Chlorellu i 8,7 % za Spirulinu30. Potražnja za prehrambenim proizvodima i pićima koji sadržavaju morske alge u Europi u razdoblju 2011.–2015. povećala se 2,5 puta 32 . Zbog sve većeg broja vegetarijanskog i veganskog stanovništva u Uniji, koje se trenutačno procjenjuje na oko 75 milijuna, i potrošača koji su sve informiraniji o pitanjima okoliša i zdravlja povećat će se i potražnja za prehrambenim i neprehrambenim proizvodima na biljnoj bazi, uključujući alge. 

Sve pomorske regije u EU-u prepoznate su i kao plodno tlo i kao područja na kojima bi se razvojem industrije algi mogle ostvariti znatne okolišne i socioekonomske koristi 33 . Primjerice, Atlantski ocean i Sjeverno more imaju hladnu vodu bogatu hranjivim tvarima, što su idealni prirodni uvjeti za uzgoj morskih algi, a istraživači smatraju 34 da Europa ima golema područja koja su pogodna za njihov uzgoj 35 . 

3.Što je dosad učinjeno i zašto to nije dovoljno?

U Planu za plavo biogospodarstvo 36 , koji je krajem 2019. nakon savjetovanja s oko 300 relevantnih dionika objavio Forum za plavo biogospodarstvo 37 , utvrđena su uska grla i dane preporuke u četiri glavna područja: 1. politike, okoliš i propisi; 2. financije i poslovni razvoj; 3. potrošači i lanci vrijednosti te 4. znanost, tehnologija i inovacije. Kad je riječ o postojećem europskom sektoru algi i njegovu potencijalu za održivi rast, u planu je zaključeno da razvoj algi ometaju čimbenici kao što su visoki troškovi proizvodnje, mala proizvodnja, ograničeno poznavanje tržišta, potrebe potrošača te rizici i učinci uzgoja algi na okoliš, kao i rascjepkani okvir upravljanja. Na slici 4. sažeti su najveći problemi te utvrđeni opći i konkretni načini njihova rješavanja.

Komisija je proteklih godina pokrenula i poduprla niz inicijativa povezanih s algama koje su trenutačno u fazi provedbe ili planiranja (2021.–2023.). Te inicijative uključuju projekt EU4Algae 38 (stvaranje zajedničke platforme europskih dionika u području algi), pozive na podnošenje prijava fondova EU-a za istraživanje i inovacije (Obzor 2020. 39 , Obzor Europa 40 ), Zajedničko europsko poduzeće za bioindustriju 41 , ulaganja u sektor algi koja omogućuju Europski fond za pomorstvo i ribarstvo 42 i Europski fond za regionalni razvoj 43 i mehanizme potpore poslovanju koji su povezani s plavim gospodarstvom (Blue Invest 44 , mehanizam za pomoć u području akvakulture ).

Slika 4.: Problemi, ciljevi i predložena područja djelovanja za inicijative EU-a povezane s algama 45

Pokrenute su i inicijative radi povećanja znanja o algama, kao što su Europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru 46 (mapiranje poduzeća za proizvodnju algi), Komisijin centar znanja za biogospodarstvo 47 , Studija o biomasi Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) 48 , studije povezane s algama u kojima se razmatra kako alge mogu pomoći u ostvarivanju ciljeva u području klime 49 te njihov odnos s hranjivim tvarima 50 , inicijative za povećanje znanja o oceanima i informiranje javnosti 51 , strategije pametne specijalizacije itd. Odbor misije EU-a Obnova naših oceana i voda do 2030. 52 u nedavnom izvješću 53 navodi da je obnova oceana i voda od vitalne važnosti za egzistenciju, dobrobit i prihode građana Unije. U okviru inicijative Food 2030 54 , koja se provodi u okviru programa Obzor Europa, započet je i potaknut sistemski pristup politici istraživanja i inovacija koji spaja kopno i more, proizvođače s potrošačima, „od polja do stola do trbuha i natrag”. U okviru nje poziva se na preobrazbu prehrambenih sustava kako bi se poštovale granice planeta, osigurala zdrava, sigurna i kvalitetna hrana i prehrana za sve te održalo raznoliko, pravedno, uključivo i uspješno prehrambeno gospodarstvo. Jedan od deset akcijskih planova u okviru inicijative Food 2030 usmjeren je na razvoj rješenja za proizvodnju hrane iz oceanskih i slatkovodnih resursa, pri čemu uzgoj algi ima središnju ulogu.

Europski plavi forum korisnika mora 55 dodatno će potaknuti rasprave među sektorima plavog gospodarstva (npr. sektor algi kao najveći dio plavog biogospodarstva EU-a), dionicima i znanstvenicima kako bi se razvile sinergije i uskladile konkurentske uporabe mora u interesu klimatske neutralnosti, nulte stope onečišćenja te zaštite i očuvanja morskog okoliša.

Trenutačno se na alge, a posebno na akvakulturu morskih algi, primjenjuje niz europskih i nacionalnih regulatornih tekstova (slika 5.) 56 . Umjesto rascjepkanosti koju to uzrokuje sektor algi imao bi više koristi od usklađenijeg pristupa.

Slika 5.: Pravni akti EU-a relevantni za akvakulturu morskih algi

Svakom mjerom koja je navedena u odjeljku 4. pojedinačno se pridonosi razvoju europskog sektora algi. Međutim, potreban je koordiniraniji i sustavniji pristup kojim se postojeći okvir dopunjava dodatnim mjerama politike, npr. istodobna primjena različitih poluga za poticanje razvoja regenerativnog europskog sektora algi.

Komisija ima glavnu ulogu u stvaranju uvjeta koji omogućuju da se uklone prepreke s kojima se europski sektor algi trenutačno suočava. Trebala bi isto tako pronaći rješenje za potencijalne zabrinutosti građana EU-a koje se odnose na okolišnu održivost uzgoja morskih algi na velikim površinama i sigurnost proizvoda od algi koji se stavljaju na tržište EU-a.

4.Što EU treba učiniti?

Kako bi se iskoristio potencijal europskog sektora algi, potrebno je povećati regenerativni uzgoj i proizvodnju algi u cijelom EU-u te razviti i usmjeriti tržišta za prehrambenu i neprehrambenu primjenu algi. Nakon toga oslobodit će se potencijal EU-a da osigura trajnu opskrbu biomasom algi, stratešku autonomiju u odnosu na uvoz i neometano funkcioniranje sektora algi.

Kako bi se iskoristio puni potencijal europskog sektora algi, na temelju sveobuhvatne preliminarne analize sektora i opsežnog savjetovanja s dionicima 57 utvrđene su posebne mjere. One se nadovezuju na postojeće inicijative (vidjeti odjeljak 3.), najbolje dostupne znanstvene spoznaje, saznanja i podatke te najbolje poslovne prakse.

U ovoj Komunikaciji utvrđuju se 23 mjere usmjerene na:

(1)poboljšanje okvira upravljanja i zakonodavstva;

(2)poboljšanje poslovnog okruženja; 

(3)uklanjanje nedostataka u pogledu znanja, istraživanja, tehnologije i inovacija;

(4)povećanje društvene osviještenosti o algama i proizvodima od algi te njihove tržišne prihvaćenosti u EU-u.

Mjere navedene u ovoj Komunikaciji trebaju se provoditi koordinirano, a to će se učiniti u bliskoj suradnji s državama članicama i relevantnim dionicima.

Za provedbu mjera predviđenih u ovoj Komunikaciji namijenjena su određena sredstva 58 , a neke mjere povezane s algama iz programa Obzor Europa već su provedene 59 ili se provode 60 . Komisija će nastaviti razmatrati mogućnosti za uključivanje mjera povezanih s algama u navedeni poziv na podnošenje prijedloga i u druge takve pozive 61 .

4.1.Poboljšanje okvira upravljanja i zakonodavstva

Trenutačno se na uzgoj algi na moru ili na kopnu primjenjuje određeno zakonodavstvo EU-a , npr. zakonodavstvo koje se odnosi na sigurnost hrane ili na gnojidbene proizvode (slika 5.). Međutim, postoji znatna rascjepkanost u područjima u kojima ne postoji regulatorni okvir na razini EU-a, već samo različiti nacionalni propisi, ovisno o posebnim okolnostima sektora u državi članici EU-a (npr. o izdavanju dozvola, pristupu pomorskom dobru, vrstama koje se uzgajaju).

Europskom sektoru algi stoga je potrebno usklađeno i djelotvorno upravljanje u cijelom EU-u, uključujući pojednostavnjene postupke te okvir za praćenje i kvalitetu, čiji je krajnji cilj stavljanje na tržište sigurnih proizvoda od biomase algi iz održivih izvora. Mjere u tu svrhu mogle bi uključivati razvoj novog alata za uzgajivače algi u državama članicama koji je prilagođen uvjetima uzgajanja u različitim morskim bazenima te promicanje uključivanja odredbi povezanih s algama u nacionalne okvire za upravljanje (npr. prostorni planovi morskog područja) i strategije (npr. strategije za biogospodarstvo). Posebna mjera trebala bi biti usmjerena na načine na koje se uzgajivačima algi može olakšati pristup pomorskom dobru radi uzgoja algi i pribavljanje dozvola za taj uzgoj (npr. nadovezivanje na smjernice za pristup pomorskom dobru koje su predviđene u okviru strateških smjernica za akvakulturu EU-a, razmjena primjera dobre prakse primjenom otvorene metode koordinacije za akvakulturu itd.).

Komisija će isto tako poticati države članice da uzgoj algi uključe u nacionalne/regionalne prostorne planove na temelju Direktive o prostornom planiranju morskog područja kako bi se promicao održivi razvoj i poticalo supostojanje različitih sektora u morskom području. Bolje upravljanje podrazumijeva i razvoj novih ili poboljšanih industrijskih standarda za proizvode na bazi algi i razmatranje uvođenja potrebnih pravnih promjena.

4.2.Potpora poboljšanju poslovnog okruženja

Poslovno okruženje koje omogućuje neometano funkcioniranje i uspješan rad te zdrav morski okoliš ključni su za djelotvorno povećanje regenerativnog sektora algi. Poboljšanjem poslovnog okruženja povećat će se suradnja industrije EU-a unutar njegovih granica te s industrijama algi u zemljama koje graniče s EU-om kako bi se prema potrebi pripremili zahtjevi za stavljanje na tržište nove hrane i otkrile vrste koje se upotrebljavaju u okviru tradicionalne prehrane u državama članicama 65 . To bi trebalo pridonijeti uvođenju novih vrsta algi na tržište EU-a, čime će se povećati raznolikost vrsta algi koje se upotrebljavaju za hranu odnosno hranu za životinje ili u druge svrhe.

Proizvodnju algi trebalo bi poticati različitim mehanizmima financiranja kako bi se diversificirali gospodarska djelatnost i izvori prihoda za zajednice u obalnim i ruralnim područjima. Konkretno, Komisija će pilot-projektima poticati i podupirati preusmjeravanje ribara prema regenerativnom oceanskom uzgoju.

Trebalo bi pružiti ciljanu potporu inovativnim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) u iskorištavanju podataka o istraživanju tržišta i jačanju kapaciteta ulagača da mobiliziraju kapital za poduzeća/tehnologije s visokim potencijalom te pripremom novih paketa za edukaciju o održivosti namijenjenih MSP-ovima i pružanjem tehničke pomoći za ubrzavanje suradnje među poduzećima (B2B). Trebalo bi procijeniti i moguću upotrebu i ekstrakciju hranjivih tvari dobivenih iz proizvoda od algi te uključivanje proizvoda na bazi algi u okvire za zeleno označivanje i zelenu javnu nabavu.

4.3.Uklanjanje nedostataka u pogledu znanja, podataka, tehnologije i inovacija

Tehnološki razvoj, inovacije i bolje znanje ključni su za poticanje regenerativnog uzgoja i proizvodnje algi u EU-u. Dostupnost pouzdanih informacija o sektoru algi EU-a, uključujući socioekonomske i okolišne podatke, trenutačno je ograničena 70 . Time se usporava razvoj i usmjeravanje tržišta algi. Za utvrđivanje potencijala algi za doprinos ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana potreban je zajednički ciljani istraživački rad koji se može odviti u okviru programa EU-a Obzor Europa, među ostalim putem namjenskih poziva na podnošenje prijedloga Partnerstva za održivo plavo gospodarstvo 71 i misije EU-a: Obnova naših oceana i voda do 2030. 72

Razvoj glavnih metoda za proizvodnju algi trenutačno je u tijeku (vidjeti sliku 6.), ali potrebno je razviti inovativnu opremu za povećanje produktivnosti u sektoru algi i kvalitete proizvoda od algi. To mogu biti (po mogućnosti automatizirani) sustavi za uzgoj i proizvodnju na velikim površinama, sonde za praćenje s kontrolno-upravljačkim sustavima i slično koji mogu smanjiti nepredvidivi gubitak biomase i troškove rada. Inovativna oprema isto tako može imati ključnu ulogu u poboljšanju završnih postupaka, kao što biorafinerije koje obrađuju cjelokupnu biomasu makroalgi i mikroalgi, a ne samo malu količinu aktivnih sastojaka, dok se ostatak biomase odbacuje. Osim toga, potrebno je ukloniti sustavne prepreke inovacijama i ubrzati pristup tržištu za proizvode od algi 73 .

Potrebno je i steći bolje znanje o učincima koje na okoliš imaju sakupljanje divljih morskih algi i količine morskih algi koje more izbaci na obale EU-a kako bi se procijenilo koja je količina te vrste biomase dovoljna da bi poduzeća u EU-u imala održive poslovne mogućnosti. Sektor uzgoja algi zasigurno bi imao koristi od pristupa očuvanju europskih sojeva morskih algi koji je centraliziran na razini cijelog EU-a. Takvim bi se pristupom pridonijelo očuvanju bioraznolikosti morskih algi.

Slika 6.: Glavne metode proizvodnje algi u Europi

Iako imaju kapacitet za uklanjanje ugljika i smanjenje zakiseljavanja oceana, morske su alge dosad uglavnom bile zanemarene u procjenama plavog ugljika. Međutim, studije pokazuju da morske struje mogu premještati makroalge, koje se zatim talože u ponorima ugljika izvan svojih staništa 74 . Ugljik se može sekvestrirati i pretvaranjem algi u trajne proizvode, kao što su kružne sirovine od algi (uključujući ambalažu). Pojašnjenjem i kvantificiranjem tih postupaka proizvođačima u akvakulturi mogli bi se omogućiti dodatni poticaji (npr. zajmovi povezani s plavim ugljikom) za aktivnosti kao što su regenerativni uzgoj morskih algi i integrirana proizvodnja algi. 

Međutim, potrebno je više znanja o izvedivim opcijama za poboljšanje politike i pravnih aranžmana za uključivanje plavog ugljika među prirodna rješenja klimatskih pitanja, za istraživanje financijskih pristupa i računovodstvenih instrumenata za emisije stakleničkih plinova te uklanjanje i sekvestraciju ugljika korištenjem algi te o tome kako na to utječu uzgoj i upotreba, za objašnjavanje prava vlasništva, za sastavljanje popisa tehnologija u razvoju (npr. senzori) i računalnih alata (npr. umjetna inteligencija, lanac blokova) za mjerenje i monetizaciju sekvestracije plavog ugljika uz male troškove i poboljšanje našeg razumijevanja manje poznatih aspekata ciklusa plavog ugljika (npr. doprinosi morskih algi). Potrebno je i bolje razumijevanje izvedivosti i perspektive za razvoj gospodarstva plavog ugljika, posebno uzgoja koji je povezan s plavim ugljikom i certifikacije uklanjanja ugljika. Primjenom inovativnih pristupa u marikulturi morskih algi (kao što je morska permakultura) mogao bi se olakšati i uzgoj morskih algi u pučinskim vodama Sredozemnog mora i Atlantskog oceana na jugu EU-a, gdje je dubina vode prikladna za takve operacije.

4.4.Povećanje društvene osviještenosti o algama i proizvodima od algi te njihove tržišne prihvaćenosti

Potrošači i građani u EU-u često nisu svjesni mnogih koristi koje donose uzgoj algi i proizvodi od algi, od obnavljanja morskih ekosustava do izrade niskougljičnih proizvoda i otvaranja radnih mjesta u okviru plavog gospodarstva. Povećanjem društvene osviještenosti o algama i proizvodima od njih može se potaknuti potražnja za njima i dati zamah razvoju sektora algi u EU-u.

Poznavanje sektora plavog biogospodarstva može se povećati obrazovnim programima u školama, emisijama o kuhanju s morskim algama, lecima i novinskim člancima o toj temi te kampanjama putem društvenih medija. Ciljana analiza ponašanja i sklonosti potrošača prema proizvodima od algi isto bi tako pomogla da se dobije ideja o tome gdje nedostaje znanja i gdje je stoga potrebno organizirati inicijative za informiranje te u kojem bi smjeru trebalo razvijati poslovanje povezano s algama.

5.Zaključci

Ako djeluje odmah, EU može iskoristiti priliku da riješi potencijalne probleme te odgovori na sve veći interes za alge kao zamjensku sirovinu u različitim sektorima, ali i da potakne razvoj gospodarski, društveno i okolišno sigurnog, obnovljivog i konkurentnog resursa za sve veće europsko i međunarodno tržište proizvoda na bazi algi. Kako se navodi u okviru misije programa Obzor Europa – Obnova naših oceana i voda do 2030., obnavljanje oceana i voda ključno je za egzistenciju, dobrobit i izvore prihoda građana EU-a, posebno obalnih zajednica. Alge u tome mogu imati ključnu ulogu.

U kontekstu europskog zelenog plana ta inicijativa ima važnu ulogu u pretvaranju trenutačnih izazova povezanih s okolišem i klimom u poslovne prilike. U okviru nje integrirano se i sustavno pristupa stvaranju sinergija između mjera koje se već provode i predlaganju novih mjera opisanih u ovoj Komunikaciji. Takva integracija i koordinacija ključne su za djelotvornu provedbu i pametnu gospodarsku primjenu proračuna EU-a osiguravanjem sinergija i maksimiziranjem razmjene znanja.

Europski sektor algi mlad je i dinamičan sektor s industrijom koja se brzo mijenja, sve većim znanjem i sve većim brojem istraživačkih projekata. Komisija će do kraja 2027. izraditi izvješće o procjeni napretka u provedbi ove Komunikacije.

(1)   Zaključci Europskog vijeća, 23. i 24. lipnja 2022.

(2) Morsko područje EU-a (5,7 milijuna km2) veće je od njegova kopnenog područja (4 milijuna km2). S druge strane, količina biomase iznosi ukupno 1 milijardu (suhih) tona, od čega 69 % dolazi iz poljoprivrednog sektora, 31 % iz šumarstva, dok ribarstvo i akvakultura pridonose s manje od 1 % ( JRC Biomass report (Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) o biomasi) ). 

(3)

COM(2019) 640 final.

(4)  COM(2020) 381 final.

(5) COM(2021) 240 final od 17.5.2021.

(6)   Komisijine strateške smjernice za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u

(7) U europskoj normi EN 17399:2020 alge se definiraju kao funkcionalna skupina organizama koja se sastoji od mikroalgi, makroalgi, cijanobakterija i labirintulomiceta. Alge se opisuju i kao vodeni organizmi koji nalikuju na biljke čija veličina seže od jednostaničnih organizama (mikroalge i cijanobakterije) do divovskih višestaničnih oblika kao što su morske alge (makroalge).

(8)   Komunikacija o održivim ciklusima ugljika

(9)   Food from the Oceans (Hrana iz oceana)

(10) Studije pokazuju da upotreba algi ili morskih algi kao izvora bjelančevina i omega-3 masnih kiselina za prehranu riba pozitivno utječe na stope rasta riba i postotke njihova preživljavanja, smanjuje troškove hrane za životinje i predstavlja održiviji izvor hrane za ribe Review on use of macro algae (seaweed) in fish nutrition (Pregled upotrebe makroalgi (morske alge) u prehrani riba) , Saleh, H., 2020.

(11) Slike © Adobe Stock: Drimafilm (pozadina s vodenom lećom); Dewald (hrana za životinje); valya82 (zdjela morskih algi); Atelopus (biološko obnavljanje okoliša); Viktor (alge na dnu jezera); chokniti (alge za biogorivo); Miha Creative (gnojiva); Voyagerix (njega lica); lovelyday12 (cement); Arsenii (granule bioplastike); sharky1 (tablete).

(12) Globalni sporazum UN-a ima jedinstvenu mogućnost za potporu poduzećima koja svoje prakse nastoje uskladiti s onim što je potrebno za održivu i uključivu budućnost. Podržavaju ga sve 193 zemlje koje sudjeluju u Općoj skupštini UN-a te je dalje globalni normativni autoritet i referentna točka za djelovanje i vodstvo u okviru globalnog pokreta za korporativnu održivost.

(13)   Seaweed Revolution: a Manifesto for a Sustainable Future (Revolucija algi: manifest za održivu budućnost) , zaklada Lloyd's Register, Globalni sporazum UN-a, 2020.

(14) Alge za Europu je poslovna organizacija čija je namjera poduprijeti sustavne inovacije i razmjenu primjera najbolje prakse, pokrenuti ulaganja i povećati prepoznatljivost algi. Sastoji se od 56 dionika iz sektora algi.

(15)  Seaweeds and microalgae: an overview for unlocking their potential in global aquaculture development (Morske alge i mikroalge: pregled za iskorištavanje njihova potencijala i globalni razvoj akvakulture), Organizacija Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO), 2021. https://doi.org/10.4060/cb5670en .

(16) Najbolji scenarij, izvor: Alge za Europu.

(17)   Hidden Champion of the Ocean: Seaweed as a Growth Engine for a Sustainable European Future (Skriveni šampion oceana: alge kao pokretač rasta za održivu budućnost Europe) , Alge za Europu, 2021.

(18)  Regeneracija je sposobnost ekosustava – konkretno okoliša i njegovih živih stanovnika – da se obnovi i oporavi od štete. Regeneracija podrazumijeva da ekosustavi obnavljaju ono što je pojedeno, poremećeno ili ubrano. Njezina je najveća snaga fotosinteza, pretvorba solarne energije i hranjivih tvari u biljnu biomasu. Uzgoj algi ekosustavu može donijeti vrijedne proizvode i usluge, među ostalim nova staništa za ribe i pokretne vrste beskralježnjaka (prema ovom izvješću ).

(19) Usmjereni marketing znači marketing usmjeren na široke mase. Ciljana mu je publika vrlo velika, a proizvode i usluge koji se oglašavaju mogu upotrebljavati gotovo svi.

(20)   Blue carbon: The potential of coastal and oceanic climate action (Plavi ugljik: Potencijal djelovanja u području klime na području obala i oceana) , Claes, J., Hopman, D., Jaeger, G., Rogers, M., 2022.

(21)   Brief on algae biomass production (Kratak opis proizvodnje biomase od algi) , Araujo, R., Lusser, M., Sanchez Lopez, J. and Avraamides, M. (editor(s)), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2019.; Sustainable Seaweed Aquaculture Full Recommendations (Cjelovite preporuke za održivu proizvodnju algi u okviru akvakulture) , Barbier, M. et al., 2019.

(22) Na globalnoj razini 2019. proizvedeno je 35,8 milijuna tona algi, od čega je 34,8 milijuna tona (97 % globalne proizvodnje) proizvedeno u Aziji, dok je proizvodnja u EU-u iznosila 0,085 milijuna tona (0,2 % globalne proizvodnje), pri čemu je samo 0,4 % uzgojeno, a ostatak je skupljen iz divljih stokova. Izvor: FAO, 2019. (bilješka 13.).

(23) Izvor podataka: FAO.

(24) U Europi se godišnje proizvede 0,3 milijuna tona algi (99 % skupljanje divljih algi), dok se u svijetu godišnje proizvede gotovo 36 milijuna tona (99 % akvakultura algi) (FAO, podaci za 2019.).

(25) Morska permakultura je oblik morskog uzgoja koji odražava načela permakulture (pristup upravljanju zemljištem i oblikovanju naselja koji je vođen obrascima koji se primjećuju u bogatim prirodnim ekosustavima ) ponovnim stvaranjem šumskih staništa morskih algi i drugih ekosustava u oceanskom okolišu u blizini obale i na pučini. Time se omogućuje regenerativno dugoročno sakupljanje morskih algi i morskih prehrambenih proizvoda uz istodobno obnavljanje života u oceanu. U okviru morske permakulture primjenjuje se tehnologija dubinskog navodnjavanja za pristup dubokoj vodi koja je hladna i bogata hranjivim tvarima. U EU-u bi se uzgoj morskih algi u okviru morske permakulture mogao olakšati u vodama Sredozemnog mora i Atlantskog oceana te u južnom dijelu EU-a. 

(26)  Uzgoj morskih algi u akvakulturi ima potencijal pružiti niz usluga ekosustavu, uključujući ublažavanje klimatskih promjena, zaštitu obale, očuvanje bioraznolikosti i poboljšanje kvalitete vode ( Izvješće stručnjaka u okviru mehanizma EKLIPSE ).

(27)

 Summary for policymakers of the thematic assessment of the sustainable use of wild species of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES) („Sažetak za oblikovatelje politika tematske procjene održive uporabe divljih vrsta u okviru Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava”), srpanj 2022.

(28)  Chlorella je obična jednostanična zelena alga kopnenih i vodenih staništa koja se na tržištu EU-a uzgaja za hranu ili kao sastojak hrane. Bogata je hranjivim tvarima i dobar je izvor nekoliko vitamina, minerala i antioksidansa.

(29)  Spirulina je mikroskopska nitasta cijanobakterija vodenih staništa (rod Spirulina) koja se uzgaja za upotrebu kao dodatak prehrani. Jedan je od najpopularnijih dodataka prehrani na bazi algi. Ima visok udio bjelančevina, bogata je vitaminima (B1, B2 i B3), mikroelementima (bakar, željezo, magnezij itd.) te sadržava esencijalne masne kiseline omega-3 i omega-6. Spirulina platensis, a super food? (Spirulina platensis, superhrana?) , Jung, F., Kruger-Gengte, A., 2019., Journal of Cellular Biotechnology.

(30) U širem kontekstu, predviđena potražnja za biomasom u EU-u veća je za 40–100 % od raspoložive ponude ( Izvješće EU Biomass in a net zero economy (Upotreba biomase EU-a u gospodarstvu s nultom neto stopom emisija) (climate-kic.org) ).

(31)   The European Market Potential for Seaweed of Marine Algae (Potencijal europskog tržišta za morske alge) . CBI (Centar za promicanje uvoza iz zemalja u razvoju). 2021.

(32) Mintel, 2016.

(33)   A global spatial analysis reveals where marine aquaculture can benefit nature and people (Globalna prostorna analiza otkriva područja na kojima morska akvakultura može biti korisna za prirodu i ljude) , Theuerkauf, S. J., Morris, J. A., Waters, T. J., Wickliffe, L. C., Alleway, H. K., Jones, R. C., 2019.

(34)   Global Potential of Offshore and Shallow Waters Macroalgal Biorefineries to Provide for Food, Chemicals and Energy: Feasibility and Sustainability (Globalni potencijal biorafinerija za makroalge na otvorenom moru i u plitkim vodama za proizvodnju hrane, kemikalija i energije: izvedivost i održivost) , Lehahn, Y., Nivrutti, I., Golberg, A., 2016.

(35)

 Podaci pokazuju da je Kina s 13 000 km obale i stvarnom površinom za uzgoj od 136 223 ha (1 362 km2) 2019. uzgojila 20,1 milijun tona algi. S druge strane, EU-27, sa svojih 66 000 km obale i 5,7 milijuna km2 morskog područja (od čega 141 000 km2 otpada na priobalne vode (0–1 nautičku milju od obale), a 715 000 km2 na teritorijalne vode (0–12 nautičkih milja od obale)) uzgaja manje od 1 000 tona morskih algi godišnje. Ako se do 2030. iskoristi potencijal EU-a za uzgoj algi, dobavljači iz EU-a mogli bi pokriti trećinu tržišnih zahtjeva.16

(36)   Plan Foruma za plavo biogospodarstvo

(37) Komisija je 2018. pokrenula Forum za plavo biogospodarstvo kako bi predstavnike industrije, javnih tijela, akademske zajednice, financijskog sektora i civilnog društva okupila radi jačanja konkurentskog položaja EU-a, iskorištavanja potencijala obnovljivih resursa i osiguravanja održive uporabe resursa iz plavog biogospodarstva u nastajanju. Cilj je tog foruma razviti zajedničko poimanje trenutačnog stanja plavog biogospodarstva u EU-u i izraditi preporuke koje su povezane sa strateškim kretanjima, tržišnim prilikama, odgovarajućom financijskom pomoći, regulatornim mjerama i istraživačkim prioritetima.

(38)   Projekt EU4Algae

(39)   Obzor 2020.

(40)   Obzor Europa

(41)   Zajedničko europsko poduzeće za bioindustriju

(42)   Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

(43)   Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

(44)   Blue Invest

(45) Informacije se temelje na radu Glavne uprave za pomorska pitanja i ribarstvo (GU MARE) (javna savjetovanja, ciljana savjetovanja s dionicima itd.) za potrebe izrade ovog dokumenta.

(46) Emodnet human activities (Ljudska aktivnost Emodneta)  

(47)   Komisijin centar znanja za biogospodarstvo

(48)   Studija JRC-a o biomasi

(49)   Studija Algae and Climate (Alge i klima)

(50)   Studija Algae, shellfish and nutrients (Alge, školjkaši i hranjive tvari)

(51)   EU4Ocean Coalition for Ocean Literacy (Koalicija za znanje o oceanima u okviru projekta EU4Ocean)  

(52)   Misija EU-a: Obnova naših oceana i voda  

(53) „Obnova naših oceana i voda do 2030.: privremeno izvješće odbora misije o zdravim oceanima, morima, obalnim i unutarnjim vodama”, Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Ured za publikacije, 2020., https://data.europa.eu/doi/10.2777/885438.

(54) https://research-and-innovation.ec.europa.eu/research-area/environment/bioeconomy/food-systems/food-2030_en

(55) Komisija je u Komunikaciji o novom pristupu održivom plavom gospodarstvu najavila njegovu uspostavu u predstojećim mjesecima, nakon objave poziva za dostavu prijedloga: https://ted.europa.eu/udl?uri=TED:NOTICE:351341-2022:TEXT:HR:HTML&tabId=1 .  

(56) U Komisijinim smjernicama kao što su radni dokument službi Komisije o primjeni Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji u vezi s akvakulturom ( poveznica ) i Smjernice o akvakulturi i mreži NATURA 2000 objašnjava se primjena zakonodavstva EU-a o okolišu na sektor akvakulture.

(57)   Sažetak otvorenog javnog savjetovanja  

(58) Kao što su dva projekta uključena u Program rada GU-a MARE za 2023. (podupiranje uspostave regenerativne industrije algi u EU-u i uvođenje regenerativnog oceanskog uzgoja).

(59) Iskorištavanje potencijala algi za uspješno europsko plavo biogospodarstvo, HORIZON-CL6-2021-CIRCBIO-01-09, mjera zaključena 6. listopada 2021.

(60) Svjetionik u bazenima Baltičkog mora i Sjevernog mora – uvođenje na tržište održivih proizvoda i rješenja koji se temelje na algama, HORIZON-MISS-2022-OCEAN-01-06 (rok za podnošenje prijava bio je 27. rujna 2022.); Prema poslovnim modelima koji se temelje na lokalnim zajednicama: regenerativni oceanski uzgoj, HORIZON-MISS-2022-OCEAN-01-10, (rok za podnošenje prijava bio je 27. rujna 2022.).

(61) Kao što su Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, EU-ov program LIFE, program Interreg Europe, Europski institut za inovacije i tehnologiju („EIT Food”) itd.

(62) Primjerice s pomoću mehanizma za pomoć pri izradi pomorskih prostornih planova i stručne skupine država članica te otvorene metode koordinacije za akvakulturu.

(63) Primjerice pristup prostoru, odabir vrsta koje će se uzgajati, nacionalni aspekti povezani sa zdravljem (npr. razine joda) itd.

(64) Komisija će taj proces poduprijeti izradom smjernica o dobrim praksama za administrativne postupke i omogućivanjem razmjene dobre prakse o izdavanju dozvola i upravljanju u području uzgoja algi u kontekstu otvorene metode koordinacije za akvakulturu.

(65) Prije 15. svibnja 1997. (datum stupanja na snagu Uredbe o novoj hrani).

(66) To uključuje upotrebu sekundarnih hranjivih tvari (iz otpadnih voda) ili viška hranjivih tvari iz eutrofičnih površinskih voda za uzgoj mikroalgi i cijanobakterija u zatvorenim krugovima.

(67) Primjerice za proizvodnju hranjivih tvari za biljne biostimulanse (biognojiva) koja je usredotočena na prerađenu biomasu (npr. preostala biomasa nakon ekstrakcije aktivnih sastojaka ili biomasa dobivena iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili izbačena na obalu (na plažama)).

(68) To može uključivati dostavu podataka o istraživanju tržišta i jačanje kapaciteta ulagača da mobiliziraju kapital za poduzeća/tehnologije visokog potencijala, nove pakete za edukaciju o održivosti namijenjene MSP-ovima i tehničku pomoć za brže sklapanje poslova.

(69)   Platforma za pametnu specijalizaciju  

(70) Izvješće s radionice zajednice prakse: Algae production in Europe: status, challenges and future developments (Proizvodnja algi u Europi: stanje, izazovi i buduća kretanja) , Centar znanja za biogospodarstvo Europske komisije.

(71) Europsko partnerstvo za klimatski neutralno, održivo i produktivno plavo gospodarstvo jest javno-javno partnerstvo između Europske komisije i država članica uspostavljeno u okviru programa Obzor Europa.

(72)

  Misija EU-a: Obnova naših oceana i voda za cilj ima razviti rješenja za akvakulturu s nultom stopom emisija ugljika i niskom razinom utjecaja na okoliš.

(73) Primjerice, kako bi se dodatno unaprijedile i na tržište plasirale baterije koje se napajaju s pomoću algi, koje funkcioniraju na temelju otkrića da plavo-zelene alge pri fotosintezi stvaraju malu količinu električne energije koja „reagira s aluminijskom elektrodom i upotrebljava se za napajanje mikroprocesora”, Bombelli, P. i dr.: „ Powering a Microprocessor by Photosynthesis (Napajanje mikroprocesora s pomoću fotosinteze) ”. Energy & Environmental Science, svibanj 2022. DOI: 10.1039/D2EE00233G 

(74) „The future of Blue Carbon science (Budućnost znanja o plavom ugljiku)”, Macreadie, P.I., Anton, A., Raven, J.A. et al, Nat Commun 10, 3998 (2019.).

(75) S obzirom na zdravstvene rizike povezane s mogućom pojavom visokih koncentracija teških metala kod određenih vrsta algi rasprave o najvećim dopuštenim razinama i praćenju bit će povezane s raspravama o potrebi za savjetom o konzumaciji određenih vrsta morskih algi.

(76) Iz raznih izvora kao što su Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA), Eurostat, Okvir za prikupljanje podataka, industrija itd.

(77) Primjerice korištenjem Eurobarometra – zbirke istraživanja javnog mnijenja koja se od 1974. redovito provode u državama članicama u ime institucija EU-a.

(78) Mogu se kombinirati s ciljanim aktivnostima informiranja, kao što je organiziranje kulinarskog natjecanja radi povećanja sudjelovanja i informiranosti potrošača.