EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 12.10.2022.
COM(2022) 528 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2022.
{SWD(2022) 332 final} - {SWD(2022) 333 final} - {SWD(2022) 334 final} - {SWD(2022) 335 final} - {SWD(2022) 336 final} - {SWD(2022) 337 final} - {SWD(2022) 338 final}
I. UVOD
Početak 2022. obilježila je ničim izazvana i neopravdana ruska agresija na Ukrajinu, odnosno iznenadno suočavanje s novom geopolitičkom stvarnošću. Time se proširenje EU-a ponovno našlo u fokusu europskog programa.
Nakon što su u proljeće 2022. Ukrajina, Republika Moldova i Gruzija podnijele zahtjeve za članstvo u EU-u, Europska komisija iznijela je 17. lipnja na poziv Vijeća svoja mišljenja. Komisija je preporučila da se Ukrajini, Moldovi i Gruziji dodijeli europska perspektiva te da se Ukrajini i Moldovi dodijeli status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da se poduzmu koraci u nekoliko područja, a Gruziji nakon što se riješi niz prioritetnih pitanja. Europsko vijeće podržalo je 23. lipnja preporuke Komisije, priznalo europsku perspektivu triju zemalja podnositeljica zahtjeva i odobrilo Ukrajini i Moldovi status zemalja kandidatkinje za članstvo u EU-u. Komisija će podnijeti izvješće o ispunjenju koraka/prioriteta navedenih u njezinim mišljenjima o odgovarajućim zahtjevima za članstvo u okviru svojeg redovnog paketa za proširenje, u koji će od 2023. biti uključeni Ukrajina, Moldova i Gruzija. Osim toga, Komisija će do kraja 2022. iznijeti svoje ocjene sposobnosti triju predmetnih zemalja u pogledu preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u. Ruska agresija pokazala je jasnije nego ikad prije da je perspektiva članstva u Europskoj uniji snažna osnova ne samo za blagostanje, nego i za mir i sigurnost.
U tom kontekstu čelnici EU-a i zapadnog Balkana sastali su se 23. lipnja uoči sastanka Europskog vijeća. Raspravljali su o napretku u pogledu integracije u EU i izazovima koji proizlaze iz ruske agresije na Ukrajinu. Sastanak je bio i prilika da se istakne važnost usklađivanja s vrijednostima EU-a i zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP), koja postaje sve važnije pitanje u ovom novom geopolitičkom kontekstu. Poseban naglasak stavljen je na integraciju zapadnog Balkana u mjere EU-a za smanjenje negativnog učinka ruske agresije na Ukrajinu u pogledu opskrbe hranom i energijom te neovisnosti, kao i u mjere za potporu izgradnji kapaciteta za kibersigurnost i socijalni program, posebno uključujući mlade u gospodarstvo.
Čelnici EU-a ponovno su 23. i 24. lipnja potvrdili potpunu i nedvosmislenu predanost perspektivi članstva zapadnog Balkana u EU-u. Europsko vijeće pozvalo je da se ubrza pristupni proces i da se na temelju revidirane metodologije dalje nastavi s postupnom integracijom između Europske unije i zapadnog Balkana tijekom procesa proširenja na reverzibilan način koji se temelji na zaslugama. Ponovno je istaknulo važnost reformi, posebno u području vladavine prava i u području neovisnosti i funkcioniranja pravosuđa te borbe protiv korupcije. Europsko vijeće ponovno je potvrdilo da je hitno potreban konkretan napredak u rješavanju neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova, posebno u pogledu dijaloga Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Izjavilo je da je spremno dodijeliti status zemlje kandidatkinje Bosni i Hercegovini te je u tu svrhu pozvalo Komisiju da bez odgode izvijesti Vijeće o provedbi 14 ključnih prioriteta utvrđenih u njezinu mišljenju, s posebnim naglaskom na prioritete koji se odnose na važan skup reformi, kako bi Europsko vijeće moglo o tome ponovno odlučiti.
Prve međuvladine konferencije o pristupnim pregovorima održane su 19. srpnja sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, čime je otvorena nova faza politike proširenja EU-a. Komisija je odmah pokrenula proces analitičkog pregleda pravne stečevine EU-a (provjere).
Geopolitički izazovi koji su zahtijevali potpunu međusobnu solidarnost, a posebno ruska agresija na Ukrajinu, približili su EU i zapadni Balkan. EU je kao odgovor na rat integrirao zapadni Balkan u vlastite inicijative za sigurnost opskrbe hranom i energijom. Regija je dio europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu u području sigurnosti opskrbe hranom te je pozvana da s EU-om sudjeluje u zajedničkoj nabavi plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika. Turska je imala posredničku ulogu u izravnim pregovorima između Rusije i Ukrajine i srpanjskim dogovorima o žitu. Ona je veliki proizvođač poljoprivrednih proizvoda te stoga i strateški partner kad je riječ o globalnoj sigurnosti opskrbe hranom.
Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora uskladile su se s mjerama ograničavanja EU-a kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu. Srbija i Turska to još uvijek nisu učinile.
Turska je i dalje ključni partner Europske unije i zemlja kandidatkinja. Pristupni pregovori s Turskom u mirovanju su od 2018. Turska se i dalje udaljava od EU-a zbog stalnog nazadovanja u područjima temeljnih prava, neovisnosti pravosuđa, gospodarskog upravljanja i nedostatka reformi u mnogim sektorskim pitanjima. U pogledu istočnog Sredozemlja Europsko vijeće u lipnju 2022. izrazilo je duboku zabrinutost zbog nedavnih opetovanih djelovanja i izjava Turske.
U lipnju 2022. održalo je stratešku raspravu o odnosima Europske unije s njezinim partnerima u Europi. Prvi sastanak šireg formata europskih zemalja, takozvane europske političke zajednice, održan je 6. listopada 2022. u Pragu. Više od četrdeset čelnika europskih zemalja raspravljalo je o energiji, sigurnosti, klimi i gospodarskoj situaciji u Europi. Raspravljalo se i o budućem smjeru platforme te je donesena odluka o održavanju sljedećeg sastanka u Moldovi. Tim se neformalnim okvirom neće zamijeniti postojeće politike i instrumenti EU-a, posebno u području proširenja, te će se njime u potpunosti poštovati autonomija Europske unije u donošenju odluka.
Pregled ključnih događaja
Ruska ratna agresija na Ukrajinu poremetila je energetska tržišta, što je dovelo do povećane nestabilnosti cijena i energetske nesigurnosti s posljedicama za EU i njegovo neposredno susjedstvo. Rast cijena energije utječe i na druge sektore kao što su promet (rast cijena goriva) i industrija (rast cijena sirovina i gnojiva). Osim energije, kriza je imala velik utjecaj na poljoprivredno-prehrambeni sektor i druga tržišta, posebno na dostupnost i cjenovnu pristupačnost hrane, žitarica, pojedinih sirovina i cijena drugih proizvoda. Postoji velik neiskorišteni potencijal za izgradnju održivih i odgovornih strateških partnerstava u području kritičnih sirovina i važno je integrirati zapadni Balkan u lance opskrbe EU-a.
EU je u svoja nastojanja usmjerena na ublažavanje posljedica rata i pandemije bolesti COVID-19 uključio zapadni Balkan.
Puno se poduzima kako bi se ubrzala integracija zemalja zapadnog Balkana s obzirom na njihov status zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja. To se postiže sudjelovanjem u programima i agencijama EU-a, ali i provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Gospodarskog i investicijskog plana, uključivim okvirima regionalne suradnje kao što su Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju i Strategija EU-a za dunavsku regiju, a po mogućnosti i regionalnom gospodarskom integracijom. EU sustavno jača suradnju sa zapadnim Balkanom u području politika te se posebno usredotočuje na područja od zajedničkog interesa kao što su pravosuđe i unutarnji poslovi, gospodarstvo i jedinstveno tržište, energija, prometna i digitalna politika, civilna zaštita, socijalna politika, obrazovanje i istraživanje, inovacije te vanjski poslovi, sigurnost i obrana. Angažman u navedenim područjima uključuje potporu jačanju kiberkapaciteta i obrambenih kapaciteta. U procesu stabilizacije i pridruživanja već je predviđena znatna integracija prije datuma pristupanja. Osim mogućnosti u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, drugi regionalni sporazumi, posebno o Prometnoj zajednici i Energetskoj zajednici, nude znatan prostor za integraciju. U okviru Energetske zajednice EU otvara svoje tržište električne energije zapadnom Balkanu, za što su potrebne regulatorne reforme. U tom je kontekstu ključno unaprijediti plan za integraciju tržišta električne energije u regiji i s EU-om, uključujući donošenje zajedničke metodologije za izračun prijenosnog kapaciteta. Zelena tranzicija najbolja je prilika za Europu da postane energetski neovisnija te da pridonese usporavanju klimatskih promjena i poboljšanju života ljudi. Plan REPowerEU i vanjsko djelovanje EU-a u području energetike u svijetu koji se mijenja, koje je pokrenula Europska komisija u svibnju 2022., pridonijet će smanjenju ovisnosti EU-a i zapadnog Balkana o ruskom plinu. Očekuje se da će se u okviru tog plana zapadni Balkan u potpunosti uskladiti sa zakonodavstvom i prioritetima politika EU-a. Nova energetska platforma EU-a služit će za objedinjavanje potražnje, koordiniranje upotrebe infrastrukture, pregovaranje s međunarodnim partnerima i pripremu zajedničke nabave plina, vodika i ukapljenog prirodnog plina. U okviru plana REPowerEU potiče se i diversifikacija energije u sklopu poboljšanja energetske sigurnosti, uključujući diversifikaciju opskrbe prirodnim plinom. Iako se kratkoročnim mjerama mogu ublažiti posljedice te situacije, kriza jasno naglašava hitnu potrebu za prihvaćanjem zelene i digitalne tranzicije kao pokretača održivog rasta i diversifikacije.
Suradnja u tim područjima podupire se povećanim sudjelovanjem zapadnog Balkana u neformalnim vijećima i redovitim kontaktima na visokoj razini. Čelnici EU-a nastavili su surađivati sa svojim kolegama na zapadnom Balkanu, među ostalim na razini sastanka na vrhu, posljednji put na sastanku EU-a i čelnika zemalja zapadnog Balkana u lipnju 2022. Nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove u svibnju 2022. ministri vanjskih poslova EU-a prvi su put održali neformalnu razmjenu mišljenja s kolegama sa zapadnog Balkana. Od preuzimanja obveza na sastanku na vrhu u Brdu partneri sa zapadnog Balkana pozvani su da u pisanom obliku pridonesu sastancima Vijeća za vanjske poslove te su o zaključcima tih sastanaka naknadno obaviješteni. Sudjeluju i u pilot-fazi Europske diplomatske akademije. U prosincu 2021. u Brdu pri Kranju godišnji ministarski forum EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslovima bio je prilika da EU razgovara s regijom o jačanju politika u području migracija, azila i upravljanja granicama, suzbijanju terorizma, ekstremizma i radikalizacije, borbi protiv organiziranog kriminala, jačanju vladavine prava i reformi pravosuđa. Ministarski sastanak triju platformi zapadnog Balkana za kulturu, istraživanje i inovacije, obrazovanje i osposobljavanje održan je u Tirani u lipnju 2022. u kontekstu bliže suradnje pokrenute u okviru programa za zapadni Balkan u području inovacija, istraživanja, obrazovanja, kulture, mladih i sporta. Ministarski dijalog o regulatornim aspektima digitalne politike održan je u lipnju 2022. u Bruxellesu.
Gospodarskim i investicijskim planom za zapadni Balkan (EIP) nastavilo se povezivati reforme i ulaganja potrebna u različitim zemljama, pružajući dugoročnu viziju, posebno u pogledu politika infrastrukture i povezivosti. Plan je ušao u fazu provedbe te je i dalje glavni plan za pomoć EU-a kako bi se premostio socioekonomski jaz između regije i EU-a te kako bi se pomoglo njegovoj zelenoj i digitalnoj tranziciji. Gospodarski i investicijski plan i zeleni program, koji su usmjereni na klimatsku politiku, kružno gospodarstvo, biološku raznolikost, borbu protiv onečišćenja i održive prehrambene sustave, najbolji su alati za postupno jačanje otpornosti i energetske neovisnosti u regiji. Glavne inicijative plana usmjerene su na prijelaz s ugljena, diversifikaciju pravaca opskrbe plinom, ulaganje u obnovljive izvore energije i povećanje uštede energije u okviru vala obnove. Detaljan pregled provedbe Gospodarskog i investicijskog plana nalazi se u prilogu ovoj Komunikaciji.
Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu odobreno je sufinanciranje EU-a i bilateralnih donatora za 24 vodeća projekta infrastrukturnih ulaganja u ključne energetske i prometne koridore te za socijalne i digitalne projekte, obnovljivu energiju, energetsku učinkovitost te postrojenja za pročišćavanje otpada i otpadnih voda ukupne vrijednosti veće od 3,3 milijarde EUR. Regija uz potporu EU-a napreduje i u provedbi zelenog programa. Potreban je dodatan rad u reformama za potporu zelenoj tranziciji i regionalnoj gospodarskoj integraciji kako bi se iskoristio puni potencijal ulaganja.
Kako bi se bolje podržao gospodarski oporavak nakon pandemije i kako bi se bolje nosili s posljedicama ruskog rata protiv Ukrajine, ključno je da se u sljedećim programima gospodarskih reformi predlože mjere kojima se promiče uključiv i održiv gospodarski rast u skladu s prioritetima EU-a u pogledu zelene tranzicije i digitalizacije. Za bolje iskorištavanje prilika i smanjenje potencijalnih negativnih posljedica pandemije i rata, ključno je da partneri na zapadnom Balkanu i Turska održe makrofiskalnu stabilnost i provedu strukturne reforme radi uklanjanja utvrđenih slabosti u svojim gospodarstvima te da dugoročno postanu otporniji. S obzirom na veliku neizvjesnost, sve lošije izglede za rast te visoke i trajne inflacijske pritiske, možda će biti potrebne ciljane i privremene mjere za ublažavanje negativnih učinaka na najranjivije dijelove stanovništva. Tu je potporu potrebno pažljivo uravnotežiti s potrebom za ponovnom izgradnjom fiskalnih rezervi i smanjenjem slabosti povezanih s javnim dugom s pomoću vjerodostojnih srednjoročnih strategija fiskalne konsolidacije. Zaustavljanje inflacije koja je vrlo visoka i još uvijek raste, smanjenje makroekonomskih neravnoteža i vraćanje vjerodostojnosti makroekonomskih politika posebno su važni u Turskoj. Potpuna predanost provedbi reformi utvrđenih u programima gospodarskih reformi i u političkim smjernicama koje su te zemlje donijele zajedno s državama članicama EU-a ključna je ne samo za poboljšanje konkurentnosti, poticanje otvaranja radnih mjesta i olakšavanje socijalne uključenosti, nego i za osiguravanje fiskalne održivosti, ispunjavanje gospodarskih kriterija u pristupnom procesu te maksimalno povećanje potencijalnog učinka paketa ulaganja EU-a.
Donošenjem Uredbe o instrumentu IPA III u rujnu 2021. i programskog okvira instrumenta IPA III u prosincu 2021. započeta je provedba instrumenta IPA III. Prije kraja 2021. Komisija je donijela godišnje i višegodišnje odluke o financiranju u vrijednosti većoj od 4 milijarde EUR. To je posebno omogućilo provedbu Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan. Programiranje instrumenta IPA III i dalje počiva na kvalitetnom pristupu utemeljenom na politikama koji uključuje strateško i dinamično uvođenje pomoći te u središte stavlja temeljne zahtjeve za članstvo. Komisija i Europski parlament održali su dva geopolitička dijaloga na visokoj razini u listopadu 2021. i svibnju 2022. kako bi raspravljali o općem pristupu provedbi instrumenta IPA III, njegovim ciljevima i programiranju sredstava IPA-e.
Zapadni Balkan mora intenzivirati svoja zalaganja i ojačati političku volju za rješavanje pitanja koja ometaju provedbu zajedničkog regionalnog tržišta, čime će se maksimalno iskoristiti prednosti Gospodarskog i investicijskog plana. Na sastanku na vrhu održanom u Sofiji u studenome 2020. u okviru Berlinskog procesa regija je postigla dogovor o ambicioznom planu za uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta. Ostvaren je određeni napredak, npr. proširenje zelenih traka na države članice EU-a. Međutim, zbog neslaganja koja nisu povezana s opsežnim radom na zajedničkom regionalnom tržištu do danas nije bilo moguće dobiti političko odobrenje sporazuma dovršenih na tehničkoj razini. Ti sporazumi u okviru zajedničkog regionalnog tržišta donijeli bi znatne koristi u smislu povećanja privlačnosti i konkurentnosti cijele regije, ubrzanja oporavka nakon pandemije i ublažavanja posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Time bi se privukli i ulagači koji traže diversifikaciju ponude i kraće lance vrijednosti te bi se pomoglo u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti ulaganja u infrastrukturu za povezivost. Stoga je važno da sve strane konstruktivno sudjeluju u izgradnji zajedničkog regionalnog tržišta i da ispune preuzete zajedničke obveze u korist ljudi i poduzeća u regiji. Inicijativa Otvoreni Balkan koju su pokrenule Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija može imati pozitivnu ulogu u tom procesu, pod uvjetom da se temelji na pravilima EU-a i da ostane uključiva prema svim partnerima sa zapadnog Balkana. Unatoč novim ograničenjima u opskrbi, zapadni Balkan trebao bi se suzdržati od uvođenja jednostranih ograničenja trgovine. Sve postojeće mjere koje su u suprotnosti sa sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju i Srednjoeuropskim ugovorom o slobodnoj trgovini (CEFTA) i koje su u suprotnosti s idejom zajedničkog regionalnog tržišta trebalo bi što prije ukinuti.
Ruska agresija protiv Ukrajine snažno je utjecala na čitavu regiju i dodatno naglasila važnost usklađivanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike u procesu proširenja. Zapadni Balkan i Turska uskladili su se s velikom većinom međunarodne zajednice, uključujući EU, glasovanjem za dvije rezolucije Opće skupštine UN-a o ruskoj invaziji na Ukrajinu i njezinim humanitarnim posljedicama, kao i glasovanjem za suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava. Albanija kao nestalna članica od siječnja 2022. aktivno sudjeluje u Vijeću sigurnosti UN-a, među ostalim kao suradnik u izradi rezolucija kojima se osuđuje agresija. Potpuna usklađenost Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) EU-a snažan je znak njihova strateškog odabira pristupanja EU-u. Također se prepoznaje i pozdravlja znatno povećanje formalne usklađenosti u području ZVSP-a koju je postigla Bosna i Hercegovina, kao i jednostrana usklađenost Kosova. Stopa usklađenosti Srbije sa ZVSP-om znatno se smanjila tijekom razdoblja izvješćivanja. Od Srbije se očekuje da prioritet bude ispunjavanje preuzetih obveza i usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, među ostalim mjerama ograničavanja, u skladu s pregovaračkim okvirom. Usklađenost Turske sa ZVSP-om dodatno se pogoršala tijekom razdoblja izvješćivanja, među ostalim zbog neusklađenosti s EU-ovim mjerama ograničavanja protiv Rusije.
Crna Gora i Srbija nastavile su primjenjivati revidiranu metodologiju utvrđenu u Komunikaciji Komisije Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan
i potvrđenu u lipnju 2021. na političkim međuvladinim konferencijama održanima s tim zemljama. S Crnom Gorom otvorena su sva poglavlja za pregovore, od kojih su tri privremeno zatvorena. Napredak Srbije u pogledu reformi omogućio je otvaranje pregovora u okviru četvrte skupine poglavlja o zelenom programu i održivoj povezivosti na međuvladinoj konferenciji sa Srbijom održanoj u prosincu 2021. Na međuvladinoj konferenciji utvrđen je i put prema otvaranju daljnjih poglavlja na temelju očekivanog napretka zemlje, posebno u pogledu reformi u području vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom. Na međuvladinoj konferenciji s Crnom Gorom održanoj u prosincu 2021. dane su političke smjernice za ubrzavanje rada na ispunjavanju privremenih mjerila za vladavinu prava, što ostaje sljedeća ključna etapa potrebna za napredak u pristupnim pregovorima.
U skladu s revidiranom metodologijom, u zaključcima i preporukama ove Komunikacije Komisija ocjenjuje sveukupnu bilancu pristupnih pregovora s Crnom Gorom i Srbijom te predlaže daljnje korake za svaku zemlju. Iduće međuvladine konferencije trebale bi se održati nakon objave aktualnog godišnjeg paketa izvješća i naknadnih zaključaka Vijeća.
Međuvladine konferencije o pristupnim pregovorima održane su 19. srpnja sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To je bilo priznanje trajne predanosti, napretka u provedbi reformi i otpornosti obaju zemalja na njihovom putu prema EU-u. Revidirana metodologija proširenja prvi se put primjenjuje u cijelosti, čime se u cjelokupan pregovarački proces uvodi veća predvidljivost, veća dinamičnost i snažnije političko usmjeravanje. Komisija je odmah pokrenula postupak provjere. Postupak provjere analitičko je pregledavanje zakonodavstva EU-a koje zajednički provode Komisija i svaka zemlja kandidatkinja. Tim se postupkom zemljama omogućuje da se upoznaju s pravnom stečevinom te da naknadno navedu svoju razinu usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a i izrade planove za daljnje usklađivanje.
U mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji utvrđeno je 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi Komisija preporučila otvaranje pregovora o pristupanju EU-u. Vijeće je 2019. podržalo 14 ključnih prioriteta. U lipnju 2022. Europsko vijeće izrazilo je spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidatkinje i pozvalo Komisiju da izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta, s posebnim naglaskom na one koji čine važan skup reformi. Ovim se paketom odgovara na taj zahtjev.
EU je nastavio podupirati provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom te savjetovati vladu o ključnim reformama povezanima s EU-om. Prijedlog Komisije o ukidanju viza za građane Kosova još nije donesen u Vijeću. To je pitanje prioritet i potrebno ga je hitno riješiti. Komisija ostaje pri svojoj procjeni iz 2018. da su ispunjeni svi kriteriji koje je Vijeće utvrdilo za liberalizaciju viznog režima s Kosovom.
Turska je zemlja kandidatkinja i ključni partner EU-a u područjima od zajedničkog interesa, kao što su trgovina, migracije, borba protiv terorizma, javno zdravlje, klima, energetika, promet i regionalna pitanja. Kad je riječ o energetici, Turska je i dalje važna i pouzdana tranzitna zemlja za EU. Pregovori o pristupanju s Turskom i dalje su u mirovanju. Turska nije preokrenula negativan trend daljnjeg udaljavanja od Europske unije i ozbiljno je nazadovala u područjima demokracije, vladavine prava, temeljnih prava i neovisnosti pravosuđa. Dijalog o tim pitanjima i dalje je sastavni dio odnosa između EU-a i Turske.
Dijalog i suradnja s Turskom pojačani su u skladu sa smjernicama Europskog vijeća iz 2021. Europska unija spremna je surađivati s Turskom na postupan, proporcionalan i reverzibilan način kako bi se poboljšala suradnja u nizu područja od zajedničkog interesa, pod uvjetom da se smire napetosti i da angažman Turske bude konstruktivan i u skladu uvjetima utvrđenima u prethodnim zaključcima Europskog vijeća. U strateškom je interesu EU-a osigurati stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan odnos s Turskom. Uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju, EU je ponovno potvrdio svoju odlučnost da u slučaju novih provokacija ili jednostranih djelovanja kojima se krši međunarodno pravo upotrijebi instrumente i mogućnosti koji su mu na raspolaganju kako bi obranio svoje interese i interese svojih država članica te očuvao regionalnu stabilnost. Izjava EU-a i Turske iz 2016. i dalje donosi rezultate i ključni je okvir za suradnju u području migracija. Turska je uložila znatan trud da pruži smještaj za više od četiri milijuna izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja. Međutim, problemi su se nastavili u pogledu provedbe te izjave jer je Turska od ožujka 2020. jednostrano obustavila prihvaćanje nezakonitih migranata s grčkih otoka čiji su zahtjevi za azil odbijeni. Broj nezakonitih prelazaka granice između Turske i EU-a i dalje je znatno niži nego prije donošenja Izjave EU-a i Turske. Na alternativne krijumčarske rute prema područjima Cipra i Italije pod kontrolom njihovih vlada otpadao je 2021. najveći dio dolazaka u EU. Tokovi nezakonitih migracija tim rutama znatno su se povećali 2022.
EU je nastavio ispunjavati obveze koje je preuzeo u pogledu pružanja znatne financijske potpore izbjeglicama i zajednicama domaćinima u Turskoj. Instrumentom za izbjeglice u Turskoj mobilizirano je 6 milijardi EUR. Sveukupni operativni proračun instrumenta ugovoren je krajem 2020., a više od 4,7 milijardi EUR isplaćeno je od lipnja 2022. Njegova postignuća uključuju pomoć za 1,9 milijuna izbjeglica u podmirivanju njihovih osnovnih potreba, pomoć za 740 000 djece izbjeglica kako bi se mogli školovati, izgradnju 405 škola koje je u tijeku i obavljanje više od 22,8 milijuna pregleda u okviru primarne zdravstvene zaštite. Komisija je dodijelila dodatni paket pomoći od 3,5 milijardi EUR za razdoblje 2020.–2023. To će uključivati sredstva za upravljanje migracijama i granične kontrole, osobito na istočnoj granici Turske.
I EU i Turska i dalje imaju koristi od carinske unije, a gospodarska integracija Turske s EU-om i dalje je na visokoj razini. Komisija je nastavila intenzivnu suradnju s Turskom kako bi uklonila prepreke trgovini koje otežavaju uredno funkcioniranje carinske unije. Međutim, postignuti napredak nije dovoljan, a velika većina prepreka trgovini nije uklonjena.
Jednostrana vanjska politika Turske i dalje je u suprotnosti s prioritetima EU-a u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike i sa širim interesima EU-a, osobito zbog uplitanja Turske u pojedine regionalne sukobe i njezine potpore vojnim djelovanjima. Međutim, Turska je ostala otvorena za politički dijalog o regionalnim pitanjima. Stopa usklađenosti Turske sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom dodatno se smanjila. Europsko vijeće očekuje da Turska i sve uključene strane pozitivno doprinesu rješavanju regionalnih kriza. Turska na diplomatskoj razini aktivno sudjeluje u rješavanju različitih problema povezanih s ruskom agresijom u Ukrajini te nastoji smiriti sukob, na primjer zagovaranjem prekida vatre. Pokrenula je i diplomatsku inicijativu za olakšavanje izvoza ukrajinskog žita. Dogovor koji su Ukrajina i Rusija postigle u srpnju u Istanbulu, uz pomoć UN-a i Turske, ne bi bio moguć bez konstruktivne uloge Turske, koja je uključena i u olakšavanje njegove provedbe. Međutim, neusklađenost Turske s mjerama ograničavanja EU-a protiv Rusije posebno je zabrinjavajuća zbog slobodnog kretanja proizvoda unutar carinske unije EU-a i Turske, uključujući robu s dvojnom namjenom. Time se stvara rizik od ugrožavanja mjera ograničavanja EU-a. Kako bi carinska unija nastavila funkcionirati, stranke moraju u potpunosti poštovati postojeća pravila i izbjegavati narušavanje uzajamnog povjerenja. Turska je potpisala memorandum o razumijevanju za razvoj gospodarskih i trgovinskih odnosa s Rusijom.
Nastavak dijaloga u dobroj vjeri i suzdržavanje od jednostranih djelovanja koja su u suprotnosti s interesima EU-a i kojima se krše međunarodno pravo i suverena prava država članica EU-a neophodni su za osiguravanje stabilnog i sigurnog okruženja u istočnom Sredozemlju te razvoj uzajamno korisnog odnosa između EU-a i Turske koji se temelji na suradnji. Sve se razlike moraju riješiti mirnim dijalogom i u skladu s međunarodnim pravom.
Aktivnosti u Varoshi koje su u suprotnosti s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i dalje narušavaju mogućnost nastavka pregovora i postizanja sveobuhvatnog rješenja ciparskog problema. Očekuje se da će Turska odmah poništiti sve mjere i korake koje je poduzela u vezi s Varoshom od listopada 2020.
II. OSNOVNI DIJELOVI PRISTUPNOG PROCESA
Od zemalja proširenja očekuje se da će postupno napredovati u svojim programima reformi u području „temeljnih pitanja”, provodeći reforme i pokazujući konkretan napredak u području vladavine prava, gospodarstva, funkcioniranja demokratskih institucija i reforme javne uprave. Osiguravanje čvrstih i nepovratnih postignuća u svim tim područjima i dalje je presudno za ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU-u. U nekim je slučajevima ostvaren napredak u reformi pravosuđa, u prilagodbi pravnog okvira za ljudska prava i u reformama javne uprave. Unatoč postignutom napretku, još nije demonstrirana snažna politička volja za postizanjem rezultata u provedbi reformi. Napredak u ispunjavanju gospodarskih kriterija pristupanja prespor je da bi se znatno smanjio gospodarski jaz u usporedbi s EU-om. Politički i institucionalni otpor prema promjenama nastavlja se, a u nekim su zemljama primijećena negativna kretanja. Ona se, primjerice, odnose na sve neprijateljskije okruženje za djelovanje civilnog društva, slobodu izražavanja i slobodu medija te pokušaje neprimjerenog utjecaja i političkog uplitanja u pravosuđe. Pravilna provedba okvira za borbu protiv korupcije trebala bi i dalje biti prioritet u svim zemljama proširenja, uključujući uključivanje mjera za borbu protiv korupcije u sektore koji su najosjetljiviji na korupciju. Potreban je napredak u usklađivanju javne nabave s europskim standardima i dobrim praksama, sprečavanju sukoba interesa i učvršćivanju integriteta u svim javnim službama. Potrebno je usklađeno i dosljedno suzbijati elemente zarobljavanja države i na učinkovit način riješiti taj problem. Postizanje dobrih rezultata u proaktivnim istragama, kaznenom progonu i pravomoćnim presudama u borbi protiv korupcije na svim razinama te u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala ostaje dugoročan cilj koji i dalje zahtijeva pojačano i dosljedno zalaganje, uključujući dodatnim jačanjem strateških i operativnih kapaciteta.
Rad demokratskih institucija
Uvođenje mjera relevantnih za konsolidaciju funkcioniranja demokratskih institucija ključno je za proces proširenja, ali u mnogim slučajevima još nije demonstrirana istinska politička volja za provođenje relevantnih reformi. Snažna politička polarizacija i nedostatak međustranačkog dijaloga i dalje utječu na funkcioniranje parlamenata, posebno na zapadnom Balkanu, iako su u razdoblju izvješćivanja zabilježeni određeni pozitivni koraci.
U Srbiji su 3. travnja 2022 u općenito mirnom ozračju održani predsjednički, prijevremeni parlamentarni i lokalni izbori u Beogradu. Sudjelovale su sve relevantne političke snage, što je dovelo do povećanja pluralizma i uključivosti u parlamentu u usporedbi s izborima 2020. Osim toga, prije izbora velik broj političkih aktera sudjelovao je u konstruktivnom međustranačkom dijalogu uz posredovanje Europskog parlamenta. Međutim, međunarodni promatrači pod vodstvom Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju primijetili su niz nedostataka na parlamentarnim izborima. Znatna kašnjenja u pogledu objavljivanja izbornih rezultata, a time i stvaranja nove vlade uzrokovala su sporije donošenje odluka. Novi Kodeks ponašanja izmijenjen je u rujnu 2021., a u listopadu 2021. osnovano je etičko povjerenstvo. U parlamentarnoj se raspravi i dalje koristi uvredljiv jezik protiv političkih protivnika i građanskih aktivista.
U Crnoj Gori nastavila se polarizacija, ne postoji konstruktivna suradnja između političkih stranaka i nisu u mogućnosti postići konsenzus o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa zbog čega je dvjema vladama izglasano nepovjerenje. Na pravilno funkcioniranje crnogorskih institucija negativno su utjecali politička nestabilnost te zastoj u donošenju odluka i provedbi reformi. Funkcioniranje glavnih pravosudnih tijela oslabljeno je njihovim nepotpunim sastavom zbog nemogućnosti parlamenta da izabere nove članove. Od sredine rujna Ustavni sud nije mogao ispuniti svoju ulogu zbog nedostatka kvoruma, što je povećalo političku nesigurnost.
Na Kosovu je vlada izabrana 2021. uživala političku i institucionalnu stabilnost zahvaljujući svojoj čvrstoj većini. To je Kosovu trebalo pružiti priliku da ubrza svoj rad na jačanju demokracije i vladavine prava, da se borbi protiv korupcije i jača zakonodavne aktivnosti, među ostalim u pogledu reformi povezanih s EU-om. Međutim, zbog čestog nedostatka kvoruma u Skupštini i bojkota oporbenih stranaka došlo je do kašnjenja u donošenju ključnih zakona. Potrebno je dodatno raditi na jačanju uloge Skupštine kao foruma za konstruktivan politički dijalog i postizanje konsenzusa, posebno u pogledu programa reformi EU-a. U jesen 2021. održani su lokalni izbori koji su bili uglavnom dobro organizirani, na transparentan i konkurentan način, uz iznimku općina u kojima žive kosovski Srbi u kojima je političko natjecanje bilo ograničeno. Još uvijek je potrebno otkloniti nedostatke koji postoje već duže vrijeme.
Nakon općih izbora u Albaniji 2021. izabrani zastupnici iz najvećih oporbenih stranaka preuzeli svoje dužnosti u parlamentu. Kad je riječ o reformama povezanima s EU-om, Skupština je postigla međustranački konsenzus o ustavnom amandmanu kako bi se produljio mandat pravosudnih tijela za provjeru. Unutarnji sukob u najvećoj oporbenoj stranci ipak je utjecao na parlamentarni život. Na razini vlade Albanija je zadržala opću usmjerenost na program reformi EU-a.
U Sjevernoj Makedoniji parlament je i dalje glavni forum za politički dijalog. Nakon intenzivnih rasprava parlament je usvojio zaključke o prijedlogu kojim je otvoren put za otvaranje pristupnih pregovora. Međutim, na njegov je rad utjecala politička polarizacija i „aktivna blokada” glavne oporbene stranke, što je utjecalo na donošenje pojedinih zakonodavnih akata. Parlament i vlada obvezali su se da će im prioritet biti pokretanje i ostvarivanje relevantnih ustavnih promjena kako bi se Ustavom obuhvatili građani koji žive unutar državnih granica.
Politička polarizacija i ometanja u Bosni i Hercegovini doveli su do zastoja u radu demokratskih institucija i provedbi reformi na putu prema EU-u. Predsjedništvo, Vijeće ministara i parlament ostali su blokirani do proljeća 2022. Sastanci namijenjeni dijalogu s EU-om u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mogli su se održati tek u lipnju 2022. Entitet Republike Srpske pokrenuo je inicijative za jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti. Te su inicijative sada ili obustavljene ili su u postupku ocjene ustavnosti. Visoki predstavnik tri je puta iskoristio svoje izvršne ovlasti tijekom razdoblja izvješćivanja kako bi savladao prepreke, među ostalim i kako bi osigurao sredstva za organizaciju izbora u listopadu 2022. Državni proračun donesen je tek krajem lipnja. Državne institucije počele su s radom u proljeće 2022. te su poduzete početne mjere za rješavanje problema zaostataka u provedbi reformi. Politički akteri pokazali su jedinstven pristup u omogućavanju Bosni i Hercegovini da donese zakon o javnoj nabavi te da postane država sudionica Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Opći izbori održani su 2. listopada, prema preliminarnim nalazima OESS-a/ODIHR-a, oni su uglavnom bili konkurentni i dobro organizirani, ali obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i etnički razdornom retorikom. Visoki predstavnik istog je dana uveo izmjene Ustava entiteta Federacije i izbornog zakona s ciljem rješavanja niza problema u pogledu funkcionalnosti i pravodobnog formiranja tijela vlasti.
U Turskoj se demokratsko nazadovanje nastavilo u razdoblju izvješćivanja. Unatoč ukidanju izvanrednog stanja u 2018., nekoliko pravnih odredbi kojima se vladinim tijelima dodjeljuju izvanredne ovlasti i kojima se zadržava nekoliko ograničavajućih elemenata izvanrednog stanja ostale su uključene u pravni sustav, što je utjecalo na demokraciju i temeljna prava. I dalje postoje strukturni nedostaci predsjedničkog sustava. Parlament još uvijek nema potrebne instrumente za pozivanje vlade na odgovornost.
Pravosuđe i temeljna prava
Neovisan, nepristran, odgovoran i stručan pravosudni sustav koji je učinkovit i čije se odluke uistinu izvršavaju predstavlja okosnicu vladavine prava. U pojedinim je slučajevima ostvaren određeni napredak u pravosudnim reformama. Međutim, na zapadnom Balkanu i u Turskoj pravosudne institucije i dalje se suočavaju s mnogim izazovima. Konkretno, nastavili su se neprimjereni vanjski pritisci na pravosuđe što ugrožava neovisnost sudaca i državnih odvjetnika, ugrožava opću institucionalnu ravnotežu i u konačnici utječe na raspodjelu državnih ovlasti. Zbog toga je načelo jednakosti pred zakonom i dalje oslabljeno. Odlučan napredak u provedbi pravosudnih reformi koji se temelji na snažnoj političkoj volji i dalje je od velike važnosti. Konsolidacija pravosudnih funkcija koja osigurava dobre dugoročne rezultate ključna je za daljnji napredak u procesu pristupanja.
Albanija je nastavila ostvarivati dobar napredak u provedbi svoje sveobuhvatne reforme pravosuđa, među ostalim daljnjim osiguravanjem konkretnih rezultata u postupku provjere. Ustavni sud i dalje je u potpunosti operativan. Imenovanja na Visokom sudu rezultirala su po prvi put smanjenjem broja neriješenih predmeta. Još uvijek nije ostvaren napredak u pogledu sustava vođenja predmeta i sustava pravnog obrazovanja.
Sjeverna Makedonija je donekle napredovala zahvaljujući sustavnoj povedbi svoje pravosudne strategije. U području pravosuđa vidljiva je predanost zaštiti njegova integriteta i neovisnosti. Pravosudne institucije sustavno su primjenjivale nova pravila za imenovanje, napredovanje, discipliniranje i razrješenje sudaca i tužitelja. Potrebno je dodijeliti sredstva koja su potrebna za potpunu funkcionalnost automatiziranog informacijskog sustava za upravljanje predmetima.
Srbija je općenito ostvarila određeni napredak u jačanju neovisnosti i odgovornosti pravosuđa te je poduzela važan korak odobravanjem relevantnih izmjena Ustava u veljači 2022. Kao sljedeći korak bit će važno da se provedbeni zakoni kojima će se u potpunosti provesti reforma izmijene u skladu s ustavnim rokovima. Srbija je osnovala dvije stručne radne skupine zadužene za izradu nacrta provedbenog zakonodavstva.
Kosovo je ostvarilo određeni napredak u provedbi pravosudnih reformi. Poduzeti su koraci za početak provedbe strategije i akcijskog plana za vladavinu prava te je donesen novi zakonodavni okvir kojim se uređuje sustav državnog odvjetništva. Međutim, potrebni su daljnji koraci kako bi se povećala učinkovitost i neovisnost pravosuđa.
Crna Gora ostvarila je ograničen napredak u provedbi ključnih pravosudnih reformi. I dalje postoji zabrinutost u vezi s funkcioniranjem institucija i konsolidacijom neovisnih sudskih i tužiteljskih vijeća, a rezultati u pogledu pravosudne odgovornosti u ranoj su fazi. Istrage Ureda posebnog tužitelja dovele su u nekoliko predmeta na visokoj razini do uhićenja bivšeg predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika Trgovačkog suda na temelju optužbi za korupciju i organizirani kriminal. Za predmete koji se istražuju još nisu pokrenuti postupci pred sudom.
Bosna i Hercegovina kasni s reformom pravosuđa i ne ostvaruje nikakav napredak u jačanju tog sektora. Zakonodavne izmjene čiji je cilj uspostava sustava za provjeru imovinskih kartica od strane pravosudnih dužnosnika odbijene su u parlamentu u svibnju 2022. Zbog nedostatka istinske političke predanosti vladavini prava i putu prema EU-u integritet pravosudnog sektora općenito se nastavio pogoršavati.
U Turskoj se nastavilo nazadovanje zabilježeno posljednjih godina. Problem sustavnog nedostatka neovisnosti pravosuđa nije riješen. Nastavili su se politički pritisci na sudstvo, što ugrožava neovisnost i opću kvalitetu pravosuđa. Odbijanje Turske da provede relevantne presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) još je više povećalo zabrinutost u pogledu pridržavanja međunarodnih i europskih standarda u Turskoj. Neizvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kavala, zbog kojeg je Vijeće Europe pokrenulo postupak zbog povrede protiv Turske, izazvalo je ozbiljne sumnje u predanost te zemlje njezinim obvezama kao članice Vijeća Europe. Suspenzije sudaca i tužitelja i njihova razrješenja nastavila su slabiti neovisnost, učinkovitost i profesionalnost pravosudnog sustava. Turske vlasti moraju hitno riješiti problem ozbiljnih nedostataka sustava, među ostalim u pogledu prava na pošteno suđenje i strogog poštovanja načela pretpostavke nedužnosti.
Korupcija je i dalje raširena na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Napredak u djelotvornoj borbi protiv korupcije neujednačen je. U pojedinim je zemljama postignut određeni napredak, prvenstveno u područjima povezanima sa sprečavanjem korupcije. I dalje je potrebna istinska politička volja i jasna predanost u provedbi reformi kako bi se poboljšala transparentnost i integritet te postigli opipljivi rezultati s uvjerljivim rezultatima istraga, kaznenog progona i pravomoćnih presuda. Potrebno je dodatno uključivati mjera za borbu protiv korupcije u ključne sektore kako bi se na smisleniji i učinkovitiji način potaknule reforme i općenito suzbila korupcija. Za sektore koji su najosjetljiviji na korupciju potrebne su ciljane procjene rizika kako bi se utvrdili rizici od korupcije i ranjivosti te u konačnici potaknulo osmišljavanje snažnih mjera za borbu protiv korupcije. Strategije i akcijski planovi za borbu protiv korupcije moraju se provoditi sustavno i strukturirano, među ostalim u ključnim sektorima kao što su javna nabava, upravljanje javnim financijama, energetika, promet, zdravstvo, vodoopskrba, infrastruktura, prirodni resursi i obrazovanje. Potrebno je odlučnije rješavati problem korupcije na visokoj razini i političke korupcije jer i dalje postoje znakovi snažnog ispreplitanja javnih i privatnih interesa. Javna nabava i dalje je posebno izložena rasprostranjenoj korupciji. Potrebno je ojačati mehanizme kontrole u cijelom postupku nabave te odlučnim i ambicioznijim mjerama znatno povećati transparentnost.
Sjeverna Makedonija nastavila se boriti protiv organiziranog kriminala i korupcije te je ostvarila daljnji napredak. Državno povjerenstvo za sprečavanje korupcije bilo je proaktivno u svojem mandatu. Zemlja je nastavila surađivati s međunarodnim partnerima i s njima koordinirati domaće aktivnosti protiv organiziranog kriminala. U Albaniji je Specijalizirana struktura za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) provela kaznene postupke i financijske istrage što je dovelo do pravomoćnih presuda u nekoliko predmeta na visokoj razini, a provjere sudstva i dalje donose rezultate u borbi protiv korupcije u pravosuđu. Srbija je ostvarila određeni napredak u daljnjoj provedbi preporuka Skupine država protiv korupcije pri Vijeću Europe (GRECO). Priprema nove strategije za borbu protiv korupcije, popraćene akcijskim planom, odavno se očekuje. Crna Gora poboljšala je rezultate u sprečavanju korupcije, no i dalje je potrebno pokazati vjerodostojan kaznenopravni odgovor u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini. Na Kosovu je postignut određeni napredak donošenjem važnog antikorupcijskog zakonodavnog paketa koji uključuje novi propis o zakonu o kaznenom postupku, zakon o agenciji za sprečavanje korupcije, zakon o prijavi imovine i zakonodavstvo kojim se uređuje financiranje političkih stranaka. Parlament Bosne i Hercegovine odbio je zakon o sukobu interesa, dok je daljnje pravosudno postupanje u slučajevima korupcije s javnim odjekom bilo selektivno i netransparentno. Broj pravomoćnih presuda u predmetima na visokoj razini i dalje je vrlo nizak.
U Turskoj nije zabilježen napredak tijekom razdoblja izvješćivanja. Potrebno je poboljšati pravni okvir i institucionalnu strukturu kako bi se ograničio politički i neprimjeren utjecaj na kazneni progon i donošenje presuda u predmetima korupcije. Većina preporuka GRECO-a nije provedena.
Na cijelom zapadnom Balkanu stalni nedostatak ljudskih i financijskih resursa u pravosudnim institucijama, kao i nedostatak namjenskih kapaciteta i stručnog znanja o financijskim istragama, i dalje ometaju učinkovitu istragu i donošenje presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije. Iako su predviđene mjere izgradnje kapaciteta za pravosudni sektor, loše upravljanje predmetima, dugotrajni postupci i niska stopa mjera zapljene i oduzimanja rezultat su nedovoljne poticajne strukture, nedjelotvornih sustava za upravljanje uspješnošću i osjetljivosti pravosudnog sektora na politički pritisak.
Temeljna prava u velikoj su mjeri sadržana u zakonodavstvu na zapadnom Balkanu, no postoje određene poteškoće u njihovoj učinkovitoj provedbi. Okvir politike postupno se dovršava, posebno u području borbe protiv diskriminacije i rodno uvjetovanog nasilja, ali i dalje postoje sustavni nedostaci u mjerama financiranja kojima se promiču i štite ljudska prava, a mnogi sektori i dalje ovise o donatorima. Institucije pravobranitelja i dalje imaju ključnu ulogu u promicanju i zaštiti ljudskih prava na zapadnom Balkanu, kao i svojih preporuka te preporuka drugih neovisnih tijela. Vlade u regiji trebaju sustavno uzimati u obzir sve preporuke međunarodnih i regionalnih tijela za praćenje ljudskih prava, uključujući one koje se odnose na zatvorske uvjete i sprečavanje zlostavljanja. Civilno društvo i dalje nadopunjuje ili čak zamjenjuje vladu u pružanju usluga skupinama u nepovoljnom položaju. Razlozi za zabrinutost i preporuke iz prethodnih izvješća za pojedine zemlje i dalje su uglavnom valjani i potrebno ih je otkloniti odnosno provesti. U Turskoj se stanje ljudskih prava nastavilo pogoršavati i ostaje ozbiljan problem.
Sloboda izražavanja te sloboda i pluralizam medija ključni su nositelji demokratskog društva i moraju se poštovati. U cijeloj regiji zapadnog Balkana ostvaren je ograničen napredak u tom pogledu, a u nekim zemljama je izostao. Preporuke iz prethodnih izvješća i dalje uglavnom nisu provedene. Pluralizam ostaje prisutan u većini regija, ali neovisnost medija i razvoj kvalitetnog profesionalnog novinarstva i dalje koče međusobno povezani poslovni i politički interesi te loši uvjeti na tržištu rada koji dovode do autocenzure. Slučajevi prijetnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima te omalovažavajuće primjedbe javnih dužnosnika i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Mogu negativno utjecati na slobodu medija u praksi pa treba ubrzati tijek istrage i kazneni progon takvih incidenata. Treba zajamčiti neovisnost medijskih regulatora i javnih radiotelevizijskih kuća, među ostalim i odgovarajućim financiranjem i imenovanjem osoba na rukovodeće položaje na temelju zasluga. Dodatnu potporu treba pružiti i učinkovitom funkcioniranju neovisnih samoregulatornih tijela. Sve zemlje u regiji moraju povećati transparentnost financiranja medija.
Ozbiljno nazadovanje nastavilo se u Turskoj, gdje su sloboda izražavanja i širenje oporbenih glasova i dalje znatno ograničeni. Nastavili su se kazneni postupci protiv novinara, branitelja ljudskih prava, odvjetnika, pisaca, oporbenih političara, studenata i korisnika društvenih medija, koji su rezultirali osudama. Vlasti na velikom dijelu zapadnog Balkana poboljšale su svoje strateške okvire za provedbu obveza u području rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja, ali to treba pretvoriti u praktična poboljšanja: dodijeliti potrebna sredstva i povećati pomoć žrtvama svih oblika nasilja jer rodno uvjetovano nasilje, uključujući nasilje u obitelji, i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. U Turskoj se nastavilo nazadovanje u području rodne ravnopravnosti i nazadovanje u pogledu prava žena i djevojčica te je zabilježen porast govora mržnje usmjerenog na neovisne ženske organizacije.
Zakoni i politike o nediskriminaciji općenito su na snazi, ali tijelima za jednakost i subjektima zaduženima za zaštitu od diskriminacije potrebno je osigurati dostatna sredstva za ispunjavanje njihovih zadaća. Postoji trend povećanja govora mržnje u regiji i nedovoljnog praćenja slučajeva diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje. Razvija se zakonodavni i politički okvir za prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer osoba (LGBTIQ), no sudjelovanje svih dijelova društva i dalje je problematično, a donošenje nekoliko zakona je zaustavljeno. Zakoni se moraju poštovati u praksi jer su diskriminacija i govor mržnje i dalje česti. U Turskoj zaštita temeljnih prava LGBTIQ osoba nije zajamčena, a govor mržnje i kampanje ocrnjivanja usmjerene protiv LGBTIQ zajednice i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost.
I dalje su potrebni napori kako bi se ojačala prava djeteta i poboljšala međuinstitucijska koordinacija za učinkovite sustave zaštite djece i skrbi o djeci u skladu s najboljim interesima djeteta. Potrebno je dodatno razviti pravosudne sustave prilagođene djeci te omogućiti i sustavnije primjenjivati alternative pritvoru, a pritvor koristiti samo kao krajnju mjeru. Nasilje nad djecom, kao i rani brakovi, ostaju ozbiljan problem.
Prava osoba s invaliditetom treba bolje zaštititi i posvetiti im odgovarajuću pozornost. Pitanja koja je potrebno riješiti uključuju prelazak na skrb u zajednici i samostalan život, u skladu sa zahtjevima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, te općenito veću prihvaćenost, pristupačnost i uključenost.
Potrebna je bolja koordinacija u pogledu zaštite manjina, a poštovanje prava na samoodređenje mora se osigurati. Romi su i dalje najpotrebitija zajednica u regiji. Međutim, ove je godine većina vlada (uz iznimku Turske) dokazala svoju političku predanost uključivanju Roma donošenjem novih strategija i akcijskih planova za Rome s ciljem usklađivanja s okvirom EU-a. Sada bi prednost trebalo dati njihovoj provedbi, kao i dodjeli potrebnih financijskih sredstava.
Pravda, sloboda i sigurnost
Organizirani kriminal još uvijek je ozbiljna sigurnosna prijetnja zapadnom Balkanu i Turskoj. Snažne kriminalne mreže i dalje djeluju u regiji i izvan nje te imaju važnu ulogu u globalnoj trgovini nezakonitom robom i u krijumčarenju ljudi u Europsku uniju i unutar nje. Pokazalo se da su te kriminalne mreže vrlo vješte u iskorištavanju pandemije bolesti COVID-19 i postoji rizik da iskoriste rusku invaziju u Ukrajini, uključujući dostupnost velikih zaliha oružja u Ukrajini. Programi državljanstva za ulagače i programi za dodjelu prava boravka ulagačima koji su dostupni u nekim zemljama mogu se zloupotrijebiti za zaobilaženje postupka izdavanja viza za kratkotrajni boravak u EU-u i temeljitih procjena pojedinačnih migracijskih i sigurnosnih rizika u sklopu tog postupka, uključujući moguće izbjegavanje mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, kao i izbjegavanje međunarodnih sankcija. Takve programe trebalo bi bez odgode ukinuti. Ako se smatra da dodjela državljanstva u okviru programa državljanstva za ulagače predstavlja povećani rizik za unutarnju sigurnost i javni poredak država članica, bezvizni režim može se obustaviti
.
Suradnja u području izvršavanja zakonodavstva između EU-a i zemalja zapadnog Balkana, uključujući suradnju s agencijama EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove, sve je intenzivnija. Nakon donošenja zaključaka Vijeća u ožujku 2021. suradnja s trećim zemljama u području izvršavanja zakonodavstva uključena je u sve operativne akcijske planove Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT), što je dovelo do većeg sudjelovanja zapadnog Balkana u EMPACT-u. U 2022. prijavljeno je 300 slučajeva (u usporedbi sa 159 u 2021.) u kojima su se partneri sa zapadnog Balkana obvezali na sudjelovanje u operativnim djelovanjima. Albanija je nastavila predvoditi jedno operativno djelovanje, Crna Gora i Albanija bile su predvodnice u četiri odnosno dva operativna djelovanja, dok su Srbija i Sjeverna Makedonija zajedno predvodile po jedno operativno djelovanje. Bosna i Hercegovina jedini je partner koji je smanjio svoje sudjelovanje u EMPACT-u.
U kontekstu EMPACT-a partneri iz regije sudjelovali su i u nekoliko dana zajedničkog djelovanja usmjerenog, među ostalim, protiv olakšavanja nezakonitog useljavanja, trgovine drogom i vatrenim oružjem, što je dovelo do neposrednih rezultata u pogledu uhićenja i zapljene imovine stečene kaznenim djelima. Uz pomoć Europola i Udruženja načelnika policije jugoistočne Europe ostvaren je dobar napredak u jačanju kapaciteta regije za provođenje strateške i operativne kriminalističke analize koja je usklađena na razini EU-a. Od početka ruske agresije na Ukrajinu Srbija se suzdržala od sudjelovanja u nizu regionalnih događanja u području sigurnosti.
Nacionalne strategije za borbu protiv droga u Srbiji i Crnoj Gori zastarjele su i potrebno ih je revidirati. U Kosovu i Sjevernoj Makedoniji donesena je strategija i pripadajući akcijski plan. U Bosni i Hercegovini donesena je strategija, ali donošenje odgovarajućeg akcijskog plana još nije dovršeno. U Albaniji je to pitanje obuhvaćeno nacionalnom strategijom za borbu protiv organiziranog kriminala s posebnim akcijskim planom. Očigledno je da je u cijeloj regiji potrebno raditi na jačanju strateškog okvira, među ostalim na temelju odgovarajuće evaluacije, kao i na napretku u njegovoj provedbi. Unatoč dugotrajnoj potpori Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u tom području, nacionalni sustavi ranog upozoravanja i nacionalni opservatoriji za droge koji znatno pridonose smanjenju ponude, potražnje i štete ili još uvijek nisu uspostavljeni ili zbog manjka sredstava nisu operativni, uz iznimku Srbije. U tom je pogledu potrebno brzo djelovati. Prikupljanje nacionalnih podataka i dalje je djelomično usklađeno s protokolima EMCDDA-a, a nacionalni skupovi podataka koje je dostavila većina partnera sa zapadnog Balkana nepotpuni su ili kasne. Loša institucijska koordinacija među nacionalnim tijelima ponekad dovodi do fragmentiranih i nepotpunih skupova podataka. Stoga se preporučuje da se partnere sa zapadnog Balkana dodatno informira i da se pronađu alternativni i učinkovitiji načini kako bi ih se motiviralo s ciljem većeg i boljeg angažmana u tom informatičkom području na političkoj, institucionalnoj i tehničkoj razini. Uz potporu Centra za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu svi partneri nastavili su aktivno sudjelovati u provedbi akcijskog plana EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025. u kojem su usklađeni ciljevi i ključni pokazatelji uspješnosti regionalnog plana iz 2018. za održivo rješenje problema nezakonitog posjedovanja, zlouporabe i trgovine malim i lakim oružjem i pripadajućim streljivom na zapadnom Balkanu. Partneri su nastavili ostvarivati daljnji napredak u usklađivanju zakonodavstva s relevantnom pravnom stečevinom EU-a.
Sprečavanje, kazneni progon i prekogranična suradnja u slučajevima trgovine ljudima i dalje zahtijevaju cjelovitiji pristup, uključujući posebnu pozornost za proaktivne istrage koje se temelje na obavještajnim podacima. Potrebna su daljnja poboljšanja u pogledu rane identifikacije žrtava, posebno onih koje pripadaju ranjivim zajednicama, i njihovo upućivanje na odgovarajuće službe za zaštitu, potporu i pomoć, u skladu s pristupom koji je usmjeren na žrtve, rodna pitanja i djecu.
Međutim, nisu zabilježene nikakve promjene u procjeni općenito slabih rezultata u pogledu pravomoćnih presuda iz područja teškog i organiziranog kriminala. Potrebna je snažna domaća potpora kako bi se ojačali strateški i operativni kapaciteti tijela kaznenog progona i pravosuđa za uspješnu istragu, kazneni progon i pokretanje sudskih postupaka u predmetima teškog i organiziranog kriminala, čime bi se odvratilo potencijalne počinitelje. Nagodbe o krivnji redovito se koriste u složenim slučajevima teškog organiziranog kriminala i korupcije na visokoj razini, što vrlo često dovodi do nerazmjerno niske kazne. Financijske istrage još uvijek nisu sustavno popraćene kaznenim postupcima od samog početka, a njihova je učinkovitost u cijeloj regiji i dalje ograničena. Zbog toga je potrebno znatno poboljšati i evidenciju zaplijenjene i oduzete imovine stečene kaznenim djelima. U protekloj se godini kroz nekoliko slučajeva još jednom demonstrirala osjetljivost tijela kaznenog progona i pravosuđa na infiltraciju kriminalnih skupina. Stoga su i dalje potrebne odlučne i hitne mjere za sprečavanje i kažnjavanje korupcije na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Općeniti nedostatak većih rezultata u borbi protiv kriminala i iskorjenjivanju korupcije doprinosi osjećaju nekažnjavanja i nejednakosti.
Albanija je ostvarila daljnji napredak u zapljenjivanju i oduzimanju imovine stečene kaznenim djelima, ali mora povećati svoje kapacitete za borbu protiv kiberkriminaliteta i seksualnog zlostavljanja djece (na internetu). Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u borbi protiv organiziranog kriminala i kriminalnih organizacija koje djeluju u zemlji. Stalni nedostatak napretka na svim razinama povećava rizik od nazadovanja. Unatoč nekim nedavnim uspjesima u borbi protiv organiziranog kriminala, Kosovo mora poboljšati svoje rezultate, posebice u razbijanju kriminalnih mreža i rješavanju predmeta na visokoj razini te mora povećati broj proaktivnijih istraga, konačnih sudskih odluka i konačnih oduzimanja imovine. Sjeverna Makedonija ostvarila je određeni napredak u operativnoj suradnji s međunarodnim partnerima, ali treba više raditi na povratu imovine i rješavanju problema kiberkriminaliteta. U Crnoj Gori ostvaren je napredak u ponovnoj uspostavi potpune primjene posebnih istražnih mjera te su postignuti neki važni operativni rezultati u borbi protiv krijumčarenja droga i cigareta. Međutim, potrebno je znatno poboljšati pravosudni odgovor na korupciju, korupciju na visokoj razini i organizirani kriminal te poboljšati rezultate u području suzbijanja korupcije i korupcije na visokoj razini, krijumčarenja duhana, pranja novca, financijskih istraga i oduzimanja imovine. Osim toga, Crna Gora treba poboljšati mjere za ublažavanje rizika od infiltracije organiziranog kriminala u policiju i pravosuđe te poduzeti mjere za uništavanje zaplijenjenih cigareta. Srbija je učvrstila svoju suradnja s Eurojustom, Interpolom i Europolom, ali treba pojačati djelovanja protiv kriminalnih mreža i zapljenu njihove imovine. Turska je ostvarila ograničen napredak i još uvijek treba izmijeniti svoje zakonodavstvo o kiberkriminalitetu i zaštiti svjedoka te uspostaviti ured za povrat imovine.
Suradnja sa zapadnim Balkanom u borbi protiv terorizma i sprečavanju radikalizacije i dalje je od ključne važnosti. Iako terorizam i nasilni ekstremizam u svim svojim oblicima i neovisno o njihovu podrijetlu i dalje predstavljaju problem, tijekom razdoblja izvješćivanja nije bilo ekstremnih ili nasilnih incidenata. Na ministarskom forumu EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslovima održanom u prosincu 2021. potvrđena je valjanost zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma za zapadni Balkan te se raspravljalo o napretku i nedostacima njegove provedbe. U zaključcima Vijeća iz lipnja 2022. o „rješavanju pitanja vanjske dimenzije prijetnje od terorizma i nasilnog ekstremizma koja se stalno mijenja” naglašena je potreba za daljnjim jačanjem suradnje sa zapadnim Balkanom, među ostalim kontinuiranom provedbom zajedničkog akcijskog plana. Partneri sa zapadnog Balkana podnijeli su u proljeće 2022. četvrti skup izvješća o provedbi zajedničkog akcijskog plana te su potvrdili angažman i spremnost regije da ispuni preuzete obveze.
Općenito treba dodatno poraditi na sprečavanju svih oblika radikalizacije, uključujući vjersku, etničko-nacionalističku ili političku te sprečavati i suzbijati rizike od radikalizacije na internetu. Strukturirana potpora osigurava se od siječnja 2021. u okviru projekta „RAN na zapadnom Balkanu” te će se u sljedećih 30 mjeseci dodatno proširiti uz političku potporu mreže RAN. Budući da je većina mjera već provedena, za Albaniju i Sjevernu Makedoniju započele su rasprave na tehničkoj razini kako bi se ažurirale odgovarajuće provedbene odredbe. To je usmjereno na jačanje suradnje i kapaciteta za borbu protiv terorizma i ekstremizma s pomoću dodatnih mjera koje treba provesti.
Albanija je ostvarila znatan napredak, a pet provedbenih odredbi gotovo je u potpunosti realizirano. Mjere koje Albanija još treba provesti uključuju novu strategiju za borbu protiv nasilnog ekstremizma koja je u pripremi i koja će uključivati stratešku komunikaciju i mjere za borbu protiv terorističkih sadržaja na internetu. Ostvaren je napredak u borbi protiv financiranja terorizma i pranja novca, ali Stručna skupina za financijsko djelovanje i dalje smatra da Albanija treba provesti preostale elemente njihova akcijskog plana. Donošenje porezne amnestije i amnestije za kaznena djela koje je suprotno savjetu EU-a i Moneyvala moglo bi ugroziti napredak u tom području. Crna Gora je u prosincu 2021. donijela strategiju za sprečavanje i suzbijanje terorizma, pranja novca i financiranja terorizma za razdoblje 2022.–2025., kao i akcijski plan za razdoblje 2022.–2023. koji treba provesti. Sjeverna Makedonija i dalje ostvaruje znatan napredak u pogledu zakonodavnog i institucionalnog okvira te sprečavanja nasilnog ekstremizma i borbe protiv njega. Bosna i Hercegovina treba nastaviti ulagati napore u borbu protiv terorizma i sprečavanje nasilnog ekstremizma te hitno donijeti novi zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Kontaktna točka za Europol mora postati potpuno operativna kako bi se olakšala razmjena informacija. U Srbiji se izrađuje nova strategija za borbu protiv terorizma i sprečavanje/suzbijanje nasilnog ekstremizma. Srbija mora intenzivnije raditi na suzbijanju i sprečavanju svih oblika radikalizacije i nasilnog ekstremizma, uključujući nasilni desničarski ekstremizam i etnonacionalizam. Kosovo je ostvarilo određeni napredak u borbi protiv terorizma i sprečavanju nasilnog ekstremizma, u skladu s ciljevima utvrđenima u provedbenom mehanizmu EU-a i Kosova za zajednički akcijski plan za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu. Kosovo se treba učinkovitije boriti protiv pranja novca. Potrebno je učiniti više za zaštitu kritične infrastrukture na regionalnoj razini, a potpora će se osigurati novim regionalnim projektom IPA-e. EU podupire reviziju nacionalnih strategija za borbu protiv terorizma te sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma u regiji.
Partneri sa zapadnog Balkana nastavljaju s repatrijacijom stranih terorističkih boraca i članova njihovih obitelji iz sjeveroistočne Sirije. Predani su kaznenom progonu stranih terorističkih boraca i jačanju njihove sustavne reintegracije i resocijalizacije, osobito žena i djece. Potrebno je bolje pratiti mjere reintegracije i resocijalizacije, posebno u zatvorima. To uključuje suradnju među institucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini. Razmjena informacija putem Europolove mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija znatno se poboljšala. Partneri na zapadnom Balkanu trebali bi odgovarajućim kanalima nastaviti proaktivno prenositi informacije o povratku stranih terorističkih boraca i njihovih obitelji.
U cijeloj regiji na snazi su pravne odredbe za kazneni progon stranih terorističkih boraca nakon njihova povratka. Na Kosovu i dalje zabrinjava uvjetni otpust iz zatvora počinitelja nasilnih ekstremističkih kaznenih djela i trebalo bi uložiti više napora u rehabilitaciju i reintegraciju. U Bosni i Hercegovini dostupna je ograničena pomoć osobama kako bi odustale od nasilnog ekstremizma, i u zatvoru i nakon puštanja na slobodu. Potrebno je učiniti puno više kako bi se zatvorenici pripremili za puštanje na slobodu, uključujući bivše strane terorističke borce. Crna Gora kazneno je gonila državljane koji se vraćaju iz sukoba u Ukrajini 2014. i iz sjeveroistočne Sirije, gdje su njezini državljani još uvijek prisutni.
Turska se i dalje suočava s raznim prijetnjama terorističkih skupina. Nastavila se boriti protiv terorizma, što je dovelo do kontinuiranog smanjenja terorističkih aktivnosti i poboljšanja sigurnosne situacije. Turska je dala prioritet borbi protiv Kurdistanske radničke stranke (PKK) i razbijanju Gülenova pokreta. PKK je još uvijek na EU-ovu popisu osoba, skupina i subjekata uključenih u teroristička djela. Turska ima legitimno pravo na borbu protiv terorizma. Međutim, borba protiv terorizma trebala bi biti u skladu s vladavinom prava i temeljnim pravima i slobodama. Promjena turskog zakonodavstva i praksi u području borbe protiv terorizma kako bi bilo u skladu sa standardima EU-a i dalje je ključna nedovršena reforma. U listopadu 2021. Stručna skupina za financijsko djelovanje (FATF) uvrstila je Tursku na popis jurisdikcija pod pojačanim praćenjem (na „sivi popis”). Nakon te odluke Turska nije dodana na EU-ov popis visokorizičnih trećih zemalja zbog svojeg statusa kandidatkinje, svoje snažne političke predanosti EU-u u pogledu rješavanja preostalih nedostataka koje je utvrdio FATF i ostvarivanju cilja potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Turska treba i dalje nastojati provesti preostale preporuke kako bi je se uklonilo sa sivog popisa FATF-a.
Hibridne prijetnje postale su od ruske invazije na Ukrajinu još ozbiljniji i opasniji problem u zemljama proširenja. U regiji zapadnog Balkana državni i nedržavni akteri, uključujući i one izvan regije, nastavili su sudjelovati u aktivnostima manipuliranja informacijama, kao i širenja dezinformacija, s ciljem osporavanja vjerodostojnosti EU-a, potkopavanja povjerenja javnosti u demokratske institucije te produbljivanja polarizacije i etničkih podjela. Aktivnosti manipuliranja informacijama, uključujući kampanje dezinformiranja, posebno su intenzivne od 24. veljače 2022., a na zapadnom Balkanu jača protueuropski diskurs. Srbija treba poduzeti hitne mjere kako bi zaštitila svoje građane od inozemne manipulacije informacijama i uplitanja te od protueuropskog diskursa, među ostalim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu koja ima očite učinke prelijevanja u čitavoj regiji. Nekoliko medija koje sponzorira ruska država i koji se nalaze na popisu sankcija EU-a emitiraju radijske i multimedijske programe, uključujući medijsku kuću Sputnik Srbija koja širi dezinformacije Kremlja, kao i Russia Today koja je u ljeto 2022. otvorila ured u Beogradu. Međutim, za većinu manipulacija informacijama, uključujući dezinformacije u regiji, odgovorni su domaći akteri koji ih šire za domaće potrebe i/ili djeluju kao posrednici za treće zemlje s ciljem utjecanja na javni diskurs te kako bi javnost okrenuli protiv EU-a i zapadnih demokracija općenito.
S obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju i u skladu s prioritetima EU-a iz zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji, strategijom za zapadni Balkan i Izjavom iz Zagreba, Komisija i visoki predstavnik intenzivirali su politički dijalog s partnerima u postupku proširenja i povećali pomoć za suzbijanje hibridnih prijetnji, osobito u pogledu jačanja kiberotpornosti i kibersigurnosti, uključujući zaštitu kritične infrastrukture i sigurnost opskrbe hranom i energijom. U drugoj polovini 2022. Albanija, Kosovo i Crna Gora bili su izloženi kibernapadima. Od najveće je važnosti da regija donese okvir EU-a za kibersigurnost. Od ključne je važnosti i da zapadni Balkan ispuni svoju obvezu provedbe memoranduma o razumijevanju o 5G-u potpisanog na sastanku na vrhu regije zapadnog Balkana o digitalnoj budućnosti 2020. u Tirani. Kad je riječ o strateškoj komunikaciji i borbi protiv manipuliranja informacijama i dezinformacija, uspostavljene su snažnije mjere za izgradnju otpornosti usmjerene na ciljeve, s naglaskom na informiranje, rad na medijskoj pismenosti i suradnju s lokalnim institucijama, akterima civilnog društva i medijima radi suočavanja s tom vrstom hibridnih prijetnji društvima zapadnog Balkana i njihovu putu prema EU-u.
Sjeverna Makedonija donijela je u listopadu 2021. nacionalnu strategiju za izgradnju otpornosti i suočavanje s hibridnim prijetnjama (2021.–2025.), kao i akcijski plan. Preporuke iz istraživanja o hibridnim rizicima
provode se uz potporu EU-a. U odabranim zemljama očekuje se daljnje postupanje u vezi s istraživanjem o rizicima.
Nezakonite migracije i dalje su ključni problem na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Došlo je do daljnjeg razvoja suradnje na istočnosredozemnoj i zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti. Krijumčarenje migranata, maloljetnici bez pratnje, trgovina ljudima i nedovoljni kapaciteti nacionalnih sustava azila pitanja su koja i dalje zabrinjavaju. Rat u Ukrajini i kriza u Afganistanu doveli su do povećanja broja ukrajinskih i afganistanskih izbjeglica i zahtijevaju nastavak bliske suradnje između EU-a i partnerskih zemalja. U tom su kontekstu izbjeglice primljene u svim zemljama partnerima u regiji, posebno u Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
U 2022. ukupan broj nezakonitih dolazaka sa zapadnog Balkana u EU povećava se u odnosu na 2021. i iznosi 70 770 nezakonitih prelazaka granice na vanjskim granicama EU-a u prvih sedam mjeseci 2022., što je gotovo tri puta više od ukupnog broja u istom razdoblju prošle godine. Ukupan broj nezakonitih dolazaka na vanjskim granicama EU-a sa zapadnog Balkana u 2021. iznosio je oko 62 000, u usporedbi s 27 000 u 2020. Krajem srpnja 2022. u prihvatnim centrima u regiji bilo je oko 9 800 migranata i izbjeglica, a procjenjuje se da ih se 2900 nalazi izvan prihvatnih objekata. Ukupni prihvatni kapaciteti iznose otprilike 14 500. Čimbenici koji utječu na velik broj tokova uključuju kretanja migranata koji su već prisutni u regiji, kao i osoba koje zbog bezviznog režima dolaze u Srbiju zračnim putem. S obzirom na nagli porast broja dolazaka, Komisija prati situaciju s povećanim oprezom i pojačala je suradnju s partnerima sa zapadnog Balkana. Napredak se ostvaruje, ali na zapadnom Balkanu treba učiniti više za stvaranje snažnijih institucija, zakona i postupaka u područjima azila, vraćanja, zakonitih migracija i upravljanja granicama, što uključuje i prenošenje složene i zahtjevne pravne stečevine EU-a. Partneri sa zapadnog Balkana trebali bi preuzeti odgovornost nad svim aspektima migracija. Potrebno je ojačati sustave azila, poboljšati provedbu dobrovoljnih i nedobrovoljnih vraćanja te suradnju u pogledu ponovnog prihvata sa zemljama podrijetla u skladu s međunarodnim standardima i standardima EU-a. Potrebna je pojačana regionalna i međunarodna suradnja u borbi protiv organiziranih kriminalnih skupina koje se bave krijumčarenjem migranata i trgovinom ljudima. Regionalna suradnja i koordinacija s EU-om i dalje su ključne.
S Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom sklopljeni su i stavljeni u uporabu sporazumi o statusu kojima se Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) omogućuje raspoređivanje njihovih timova s izvršnim ovlastima u zonama koje graniče s EU-om, kao potpora nacionalnim graničnim tijelima. Slični sporazumi o statusu sklopljeni su između EU-a i Bosne i Hercegovine te između EU-a i Sjeverne Makedonije, ali još nisu potpisani. O njima će biti potrebno ponovno pregovarati kako bi se uzele u obzir promjene u zakonodavnom okruženju koje su se dogodile nakon početka pregovora. Kako bi se uzele u obzir promjene u zakonodavnom okruženju, posebno donošenje Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži 2019., Komisija je 2022. dogovorila novi tekst sporazuma o statusu sa Sjevernom Makedonijom, a njegovo se donošenje očekuje prije kraja godine.
Kako je potvrđeno izvješćem iz 2021. u okviru mehanizma suspenzije viza, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija trebaju osigurati daljnje usklađivanje vizne politike s EU-ovim popisima trećih zemalja za koje su potrebne vize, posebno u pogledu trećih zemalja koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili rizik za sigurnost EU-a. Usklađivanje vizne politike s EU-om ključno je za dobro funkcioniranje bezviznog režima tih partnera s EU-om. U Turskoj se još uvijek nalazi jedna od najvećih izbjegličkih populacija na svijetu, s oko četiri milijuna izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja na njezinu državnom području. U prvih sedam mjeseci 2022. ukupan broj dolazaka iz Turske u EU iznosio je 13 163, dok ih je u istom razdoblju 2021. bilo 7481 (povećanje od 76 %). Od tih migranata njih 6225 stiglo je u Italiju, što je znatno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, 6257 u Grčku, 601 u Bugarsku i 80 u Rumunjsku. Tijekom istog razdoblja 2022. prijavljeno je 11 137 dolazaka u Cipar u područja pod kontrolom vlade (10 771 preko zelene crte razgraničenja, 366 brodom), u usporedbi s 5118 dolazaka preko zelene crte razgraničenja i brodom u istom razdoblju prošle godine (povećanje od 115 %). Turska treba i dodatno uskladiti svoju viznu politiku s viznom politikom EU-a, posebno uključujući daljnje usklađivanje zahtjeva za vizu s EU-ovim popisima zemalja čijim državljanima nisu potrebne vize i zemalja čijim su državljanima potrebne vize.
S obzirom na činjenicu da su talibani preuzeli vlast u Afganistanu i percepciju migranata među turskim stanovništvom, turske vlasti povećavaju broj vraćanja u Afganistan i jačaju svoju graničnu infrastrukturu uz granicu s Iranom. Turske vlasti povećavaju i resurse za sprečavanje i borbu protiv krijumčarenja migranata, ali za borbu protiv krijumčarskih mreža potrebna je bolja međunarodna suradnja u području izvršavanja zakonodavstva na cijeloj migracijskoj ruti, od zemalja podrijetla do Turske, uključujući Iran, zapadni Balkan i EU. Nastavak bliske suradnje u području upravljanja granicama i borbe protiv krijumčarenja migranata i dalje je ključni prioritet.
Reforma javne uprave
Izvješće Europske komisije o strateškim predviđanjima uključuje „jačanje otpornosti institucija” što je jedan od ključnih izazova za budućnost Europe. Javne institucije i uprave moraju biti spremne odgovoriti na društvene probleme i učinkovito provoditi politike. Modernizacija javnih uprava ostaje ključno pitanje u svim zemljama proširenja. Politizacija još uvijek narušava kapacitete javnih uprava i njihov ugled poželjnog poslodavca. Iako u načelu postoji svijest o potrebama za ključnim reformama za stvaranje uprava koje su profesionalne i koje se temelje na zaslugama, bit će potrebno više vodstva i truda za poboljšanje planiranja politika, javnih financija, upravljanja ljudima i odgovornosti. Postoje primjeri pozitivnih reformi, na primjer u području pružanja digitalnih usluga. Poboljšanje administrativnih kapaciteta bit će ključno za ispunjavanje državnih funkcija, planiranje i provedbu ključnih ulaganja u stratešku infrastrukturu te jačanje usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a.
Kvaliteta donošenja politika od ključne je važnosti za usmjeravanje gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje i pružanje pomoći u trajnim krizama. Donošenje politika trebalo bi biti predvidljivo u najvećoj mogućoj mjeri. Trebalo bi se planirati u srednjoročnom razdoblju i povezati s proračunskom perspektivom. Osim toga treba se temeljiti na dokazima i o njemu se treba savjetovati s relevantnim dionicima. Međutim, kod partnera sa zapadnog Balkana velik udio zakona koje predlaže vlada nije dio vladinih programa rada. Dosljedno planiranje politika i koordinacija između vlade i parlamenata mogli bi se dodatno poboljšati. Prekomjerna uporaba skraćenih postupaka negativno utječe na kvalitetu zakonodavstva i demokratsku odgovornost. Poboljšanjem praćenja politika dodatno bi se poboljšala učinkovitost uprave u cijeloj regiji.
Odgovorne javne uprave organizirane su racionalno, djelotvorne su, učinkovite i transparentne te djeluju s integritetom. Time se gradi povjerenje u društvo, što je ključno za suradnju i razvoj. Na zapadnom Balkanu vladine strukture ne slijede uvijek ta načela. Vladine agencije nisu uvijek osnovane i organizirane na racionalan i učinkovit način (na primjer u Albaniji i Kosovu). Na nekoliko mjesta poboljšali su se regulatorni i institucijski okviri za odgovornost, ali ne i stvarna praksa odgovornosti (Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija). Sjeverna Makedonija tek treba odobriti novi zakon o državnim organizacijama, a Bosna i Hercegovina nije počela razvijati pravni okvir kojim bi se osigurala veća odgovornost. Crna Gora treba poboljšati odgovornost i pristup javnim informacijama. U Turskoj se nastavila politizacija administracije popraćena ograničenom odgovornosti prema javnosti i trajnim nedostatkom političke volje za reformom.
Strateški i profesionalni ljudski resursi i upravljanje javnim službama od ključne su važnosti kako bi javni sektor mogao privući, razvijati i zadržati talente. To uključuje pravednu i konkurentnu naknadu te zapošljavanje, promaknuće i otpuštanje na temelju zasluga. Nedostatak kvalificiranog osoblja jedan je od glavnih razloga za niske administrativne kapacitete i slabe rezultate javnih tijela u cijeloj regiji. Sve zemlje i dalje imaju poteškoća s kontrolom političkog pokroviteljstva što otežava izgradnju profesionalnije i stabilnije javne uprave.
Poboljšanje javnih usluga za poduzeća i širu javnost visoko je na dnevnom redu u cijeloj regiji i područje je u kojem je zabilježeno najviše poboljšanja. Međutim, potrebno je poboljšati pravnu sigurnost za poduzeća i građane u cijeloj regiji promicanjem učinkovitog usklađivanja sektorskog zakonodavstva sa standardima zakona o općim administrativnim postupcima. Srbija, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija pokrenule su inicijative i usluge e-uprave. Albanija je uspostavila sveobuhvatnu platformu za digitalne usluge, ali mora osigurati pravedan pristup građanima s ograničenim digitalnim vještinama. Bosna i Hercegovina i Kosovo trebaju ubrzati rad na razvoju sveobuhvatne politike e-uprave i pojasniti institucijske odgovornosti.
Poboljšanje sustava javne nabave i upravljanja javnim financijama i dalje su važni prioriteti za osiguravanje učinkovitosti i integriteta države u cijeloj regiji. Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija ostvarili su napredak u digitalizaciji svojih sustava javne nabave. Albanija je uvela elektronički sustav za žalbe i pritužbe. U Srbiji se znatno povećao broj izuzeća od primjene zakona o javnoj nabavi, što izaziva vrlo ozbiljnu zabrinutost, kako u pogledu tog trenda koji treba preokrenuti tako i općenito u pogledu transparentnosti. Turska i dalje pokazuje velike nedostatke u usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a jer je područje primjene pravila o javnoj nabavi znatno smanjeno.
Reforma nacionalnih sustava upravljanja za dobro financijsko upravljanje, upravljačku odgovornost i vanjsku reviziju ključna je za osiguravanje održivosti državnih financija. Ostvaren je određeni napredak jer su Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija izradile/donijele nove programe upravljanja javnim financijama. Albanija je poduzela korake za pripremu nove srednjoročne strategije u vezi s prihodima. Sada treba uslijediti dobra provedba tih programa. U Bosni i Hercegovini čeka se da Vijeće ministara donese prvu sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim financijama. U Turskoj nije bilo većih promjena u području upravljanja javnim financijama.
Jačanje sustava i kapaciteta za upravljanje javnim ulaganjima treba biti jasno određeno kao prioritet za sve zemlje proširenja, osobito u kontekstu Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan. Međutim, tijekom protekle godine nije ostvaren znatniji napredak. Crna Gora provela je procjenu upravljanja javnim ulaganjima. Izgradnja povećanih kapaciteta sada je od ključne važnosti. U Sjevernoj Makedoniji kasni se s provedbom akcijskog plana za upravljanje javnim ulaganjima, a odjel za upravljanje javnim ulaganjima još nije uspostavljen. Srbija mora na sva kapitalna ulaganja primijeniti cjelokupnu metodologiju iz Odluke o upravljanju kapitalnim projektima. Sve navedene države trebaju uspostaviti jedinstven, sveobuhvatan, učinkovit i transparentan sustav za planiranje kapitalnih ulaganja i upravljanje njima.
Napredak u području javne unutarnje kontrole i upravljačke odgovornosti općenito je bio spor, no tri su zemlje ostvarile određeni napredak: Albanija je donijela smjernice za reviziju nepodmirenih dospjelih obveza i odobrila revidiranu metodologiju za reviziju uspješnosti. U Bosni i Hercegovini sekundarni propisi i metodologije ažurirani su na svim razinama i uključeni u informatičku aplikaciju za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru koja generira konsolidirana godišnja izvješća na svim razinama. Srbija je provela dvije pilot istorazinske ocjene mehanizama unutarnje revizije te je nedavno poboljšala smjernice o upravljačkoj odgovornosti.
Sve zemlje proširenja moraju ojačati svoje kapacitete izrade kvalitetnih statističkih podataka koji će biti u skladu s načelima utvrđenima u pravu EU-a i dodatno razrađenima u Kodeksu prakse europske statistike te se temeljiti na profesionalnoj neovisnosti, nepristranosti, pouzdanosti te transparentnosti i povjerljivosti. Također je jako važno pružati što više podataka Eurostatu. Sjeverna Makedonija i Turska 2021. provele su popis stanovništva i domaćinstava. Ostatak zapadnog Balkana također bi trebao provesti popis stanovništva i dodijeliti dostatna sredstva svojim zavodima za statistiku. Makroekonomska statistika, uključujući statistiku o državnim financijama, jedan je od sektora u kojem je potrebno ostvariti napredak. Potrebno je ojačati koordinaciju statističkog sustava u svakoj zemlji.
Regionalna i lokalna tijela imaju ključnu ulogu u postupku usklađivanja s EU-om i budućoj primjeni pravila EU-a. Regionalna i lokalna tijela najbliža su građanima i imaju ključnu ulogu u pružanju javnih usluga i izgradnji povjerenja građana u državne institucije. Vlade moraju osigurati ravnotežu između središnje, regionalne i lokalne razine vlasti te dosljednu primjenu pravila, postupaka, standarda i upravljanja ljudskim resursima u cijeloj javnoj upravi na svim razinama. To izravno utječe na kvalitetu sektorskih politika, javnih usluga i u konačnici na konkurentnost i rast te bi tom pitanju stoga trebalo posvetiti više pozornosti u zemljama proširenja.
Civilno društvo
Na zapadnom Balkanu i dalje postoji u velikoj mjeri aktivno i dinamično civilno društvo koje prati vladino djelovanje i doprinosi donošenju politika. Donošenje pravnih mjera dovelo je do poboljšanja u nekim zemljama zapadnog Balkana; međutim, pravni okvir potrebno je dodatno poboljšati i dosljedno provoditi kako bi se osiguralo poticajno okruženje za civilno društvo, među ostalim u pogledu postupaka registracije, povećanja dostupnosti i transparentnosti javnog financiranja (Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija) te uvjeta za volontiranje (Albanija, Kosovo). Ključno je da se sigurnosne mjere ne zloupotrebljavaju, npr. putem zakonodavstva o borbi protiv terorizma ili zakonodavstva o sprečavanju financiranja širenja oružja za masovno uništenje (Turska), zakonodavstva o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (Kosovo) ili ograničenjima slobodnog pristupa informacijama (Crna Gora) ili slobodi okupljanja (Bosna i Hercegovina).
I dalje postoje nedostaci u institucionaliziranim mehanizmima suradnje između civilnog društva i vlade. Ključno je da vlade osiguraju uvjete za smisleno i uključivo sudjelovanje organizacija civilnog društva u postupcima donošenja politika.
Civilno društvo nalazi se pod pritiskom u Srbiji i Republici Srpskoj, entitetu Bosne i Hercegovine. Verbalni napadi i kampanje ocrnjivanja usmjereni na organizacije civilnog društva i njihovo financiranje nastavili su se u Srbiji, dok je ostvarivanje slobode okupljanja i dalje ograničeno u Republici Srpskoj. U Turskoj se nastavilo nazadovanje. Na civilno društvo neprestano su se vršili pritisci i njihov prostor za slobodno djelovanje nastavio se smanjivati s uvođenjem ograničenja za djelovanje boraca za ljudska prava i civilnog društva. Organizacije civilnog društva u regiji proširenja nastavljaju pružati usluge skupinama u nepovoljnom položaju, nadopunjujući ili zamjenjujući rad javnih tijela.
Gospodarstvo
Nakon snažnog negativnog učinka koji je pandemija bolesti COVID-19 imala 2020., gospodarstva zapadnog Balkana i Turske brzo su se oporavila 2021. Snaga oporavka znatno se razlikovala među gospodarstvima: od dvoznamenkastog rasta realnog BDP-a u Crnoj Gori (12,4 %), Turskoj (11 %) i Kosovu (10,5 %), nešto sporijeg, ali i dalje snažnog tempa rasta u Albaniji (8,3 %), Srbiji (7,4 %) i Bosni i Hercegovini (7,1 %) do umjerenijeg rasta proizvodnje u Sjevernoj Makedoniji (4 %). Postupno ukidanje mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 i baznog učinka snažnog pada u 2020. (posebno zbog sektorskog udjela turizma) imali su važnu ulogu u oporavku u nekim zemljama, što je posebno dovelo do snažnog rasta u Crnoj Gori. Glavni pokretači solidnog oporavka bili su: povećana privatna potrošnja, potaknuta neuobičajeno jakom potražnjom i kontinuiranim mjerama potpore za ublažavanje krize u nekim zemljama; povećana ulaganja, posebno javna kapitalna potrošnja u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji; i snažan rast izvoza, posebno u slučaju Turske.
Na gospodarske izglede utječe vrlo visoka nesigurnost prvenstveno zbog gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu, za koju se očekuje da će imati negativan učinak na gospodarstva, iako u različitoj mjeri, ovisno o razlikama u pogledu: izravnih i neizravnih trgovinskih veza svake zemlje; energetskog intenziteta svake zemlje; značaja inflacije cijena hrane i uloge turizma.
U svim bi zemljama fiskalne mjere koje su donesene kako bi se ublažio učinak rasta cijena energije i hrane, u kombinaciji s padom gospodarstva zbog ruskog rata protiv Ukrajine, mogle ugroziti ili usporiti fiskalnu konsolidaciju. Inflacija se znatno ubrzala na zapadnom Balkanu, dok je u Turskoj učinak globalnih cjenovnih pritisaka pogoršan neortodoksnim mjerama monetarne politike, što je dovelo do velike deprecijacije lire i najveće inflacije u posljednja dva desetljeća (više od 80 % u srpnju 2022.).
Povećala se važnost ubrzanja strukturnih reformi kako bi se potaknuo održiv oporavak u srednjoročnom razdoblju i ostvario daljnji napredak prema ispunjavanju dvaju gospodarskih kriterija za članstvo u EU-u: osiguranja funkcionalnih tržišnih gospodarstava i pokazivanja sposobnosti suočavanja s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a.
Većina zemalja zapadnog Balkana ostvarila je određeni ili dobar napredak u poticanju funkcionalnih tržišnih gospodarstava, s izuzetkom Bosne i Hercegovine u kojoj je došlo do određenog nazadovanja. Turska nije ostvarila napredak u tom pogledu. Trenutačno se nijedan od partnera sa zapadnog Balkana ne može smatrati potpuno funkcionalnim tržišnim gospodarstvom, pri čemu postoje razlike u razini usklađenosti. Iako su Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek u ranoj fazi, Sjeverna Makedonija već je postigla dobru razinu pripremljenosti. Albanija i Crna Gora smatraju se umjereno pripremljenima, dok je Srbija između umjerene i dobre razine pripremljenosti. Tursko tržišno gospodarstvo dobro je razvijeno, no povećala se zabrinutost u pogledu njegova funkcioniranja jer je došlo do nazadovanja u pogledu važnih elemenata, kao što su provođenje monetarne politike, institucionalno i regulatorno okruženje, intervencije u određivanje cijena i netransparentne državne potpore. Kad je riječ o njihovoj sposobnosti da se nose s pritiskom konkurencije i tržišnim silama, samo je Turska dobro napredovala, pri čemu su Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija na umjerenoj razini pripremljenosti, a Albanija je donekle pripremljena, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek u ranoj fazi.
Gospodarski i financijski dijalog između EU-a i zapadnog Balkana i Turske tijekom godina postao je važna platforma za raspravu i postizanje dogovora o srednjoročnim fiskalnim planovima te strategijama i prioritetima gospodarske politike na temelju programa gospodarskih reformi koje partneri podnose na godišnjoj osnovi. Taj proces završava zajednički dogovorenim ministarskim zaključcima koji sadržavaju političke smjernice za pojedine zemlje u području fiskalnih i strukturnih politika na zapadnom Balkanu i u Turskoj.
Razina provedbe zajednički dogovorenih smjernica politike pogoršala se na zapadnom Balkanu i u Turskoj te se smanjila s 50,8 % u 2020. na 42,9 % u 2021. To je pogoršanje djelomično povezano s ponovnim uvođenjem smjernica politike 2021. o složenijim reformama nakon što je 2020. fokus bio na kratkoročnim mjerama povezanima s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Trebalo bi nastaviti raditi na povećanju fiskalne stabilnosti i proračune učiniti usmjerenijima na rast, među ostalim promicanjem digitalne i zelene tranzicije te razvoja ljudskog kapitala. Smanjenje osjetljivosti na vanjske šokove i povećanje sigurnosti opskrbe hranom i energijom postali su pitanja od presudne važnosti. Poboljšanje poslovnog okruženja i produbljivanje regionalne gospodarske integracije na temelju pravila i standarda EU-a znatno bi povećalo i privlačnost regije zapadnog Balkana kao odredišta za ulaganja te bi dodatno pridonijelo njezinu gospodarskom rastu. U Turskoj je ključan izazov ponovna uspostava funkcionalne neovisnosti gospodarskih i financijskih regulatornih tijela.
Za tržišta rada na zapadnom Balkanu i u Turskoj i dalje su karakteristični sveukupno nizak stupanj aktivnosti (osobito žena i mladih) i zaposlenosti te visok stupanj neprijavljenog rada i nezaposlenosti. Razlika na temelju spola u zapošljavanju kretala se 2020. u zemljama proširenja u rasponu od 13 do 15 postotnih bodova u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji do oko 33 postotna boda na Kosovu i 38 postotnih bodova u Turskoj, što je znatno iznad prosjeka EU-27 od 11 postotnih bodova. Postoji jasna potreba za poboljšanjem loše usmjerenih aktivnih politika tržišta rada kako bi se ljudima pomoglo u potrazi za poslom ili osposobljavanjem. U tom su se kontekstu partneri sa zapadnog Balkana u srpnju 2021. obvezali postupno uspostaviti i provoditi programe Garancije za mlade u skladu s modelom EU-a, a većina ih je osnovala međuministarske stručne skupine za izradu planova provedbe Garancije za mlade.
Strukturne neusklađenosti u području vještina i dalje su prisutne zbog slabih obrazovnih sustava i nedovoljnog ulaganja u ljudski kapital. Reforme i ulaganja u obrazovne sustave te usavršavanje i prekvalifikaciju ključni su za poboljšanje situacije na tržištu rada i rješavanje novog problema nedostatka kvalificirane radne snage. Digitalizacija gospodarstva i razvoj digitalnih vještina u svim segmentima društva također su neophodni za jačanje zapošljivosti i unapređenje digitalnog gospodarstva. Visoke razine siromaštva i dalje su problem u svim partnerskim gospodarstvima, što je pogoršano pandemijom bolesti COVID-19 i visokim privatnim troškovima zdravstvene skrbi, a zbog nedavnog porasta cijena hrane i energije očekuje se njihovo daljnje povećanje. Stoga su poboljšanje učinkovitosti sustava socijalne zaštite i usmjeravanje socijalnih izdataka prema najsiromašnijim segmentima stanovništva postali još važniji.
III. SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA ČLANSTVA
Usklađivanje u području unutarnjeg tržišta omogućit će zemljama da u potpunosti iskoriste sporazume o stabilizaciji i pridruživanju te dodatno povećaju trgovinsku integraciju s EU-om, koji je glavni trgovinski partner regije. Time će ulaganja EU-a postati atraktivnija te će se olakšati sinergije opskrbnog lanca, otvaranje radnih mjesta i pristup kapitalu.
Zemlje zapadnog Balkana općenito su umjereno pripremljene u mnogim područjima unutarnjeg tržišta. Kad je riječ o slobodnom kretanju robe, Kosovo, Crna Gora i Srbija ostvarile su određeni napredak, Albanija je ostvarila ograničen napredak, a Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nisu ostvarile napredak. Albanija i Kosovo ostvarili su određeni napredak u području slobodnog kretanja usluga, dok su Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija ostvarile tek ograničen napredak. Sjeverna Makedonija dobro je napredovala u području slobodnog kretanja kapitala, dok su Albanija, Kosovo i Crna Gora ostvarili određeni napredak. U području politike tržišnog natjecanja Kosovo i Crna Gora ostvarili su određeni napredak, Albanija i Srbija ostvarile su ograničen napredak, dok Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nisu ostvarile napredak. Albanija je dobro napredovala u području prava intelektualnog vlasništva, u kojem su Kosovo, Crna Gora i Srbija ostvarili određeni napredak. Albanija je dobro napredovala i u području financijskih usluga, u kojem su Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora također ostvarili napredak. Regionalna suradnja i okviri za uključivu regionalnu suradnju kao što je Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju ili Strategija EU-a za dunavsku regiju nastavili su olakšavati pripreme za sudjelovanje na unutarnjem tržištu EU-a. Takvi okviri potiču administrativne kapacitete za različite politike EU-a, uključujući kohezijsku politiku, i pružaju platformu za suradnju na različitim razinama upravljanja. Zajedničko regionalno tržište zapadnog Balkana, koje se temelji na pravilima i standardima EU-a, korak je ka većoj integraciji regije s jedinstvenim tržištem EU-a prije pristupanja. Turska je ostvarila određeni napredak u području financijskih usluga i ograničen napredak u područjima slobodnog kretanja robe, prava intelektualnog vlasništva te zaštite potrošača i zdravlja. Turska je daleko odmakla u području prava trgovačkih društava i dobro se pripremila u područjima slobodnog kretanja robe, financijskih usluga, zaštite potrošača i zdravlja te prava intelektualnog vlasništva. Međutim, količina krivotvorina i dalje je razlog za zabrinutost te je potrebna bolja provedba. Zemlja je u ranoj fazi pripreme kad je riječ o slobodnom kretanju usluga i slobodnom kretanju radnika, gdje nije ostvaren nikakav napredak.
Reforme u pogledu konkurentnosti i uključivog rasta iznimno su važne za programe gospodarskih reformi zapadnog Balkana i primaju potporu u okviru gospodarskog i investicijskog plana jer će pridonijeti povećanju konkurentnosti i privlačnosti regije za poduzeća te pomoći u smanjenju postojećih razlika u gospodarstvu EU-a. Kako bi se poduprla konkurentnost privatnog sektora, prvi poziv za mješovito financiranje privatnog sektora pokrenut je u veljači 2022. u sklopu Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF). Tijekom sastanka operativnog odbora u Rimu u lipnju 2022. prve dvije operacije mješovitog financiranja i dva projekta tehničke pomoći u iznosu od 47 milijuna EUR za privatni sektor dobili su pozitivno mišljenje Odbora. Komisija je predstavila i tri prijedloga za jamstva u vrijednosti od 125 milijuna EUR tijekom prvog operativnog odbora fonda EFOR+ u travnju 2022. Programi jamstava kojima se podupiru mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, poduzetnici u poljoprivredi te mjere za energetsku učinkovitost i digitalnu tranziciju počet će se provoditi početkom 2023.
Većina partnera sa zapadnog Balkana ostvarila je umjerenu razinu pripremljenosti u područjima povezanima s ovom skupinom poglavlja. Međutim, Bosna i Hercegovina i dalje je u ranoj fazi u nekoliko područja. U području oporezivanja Crna Gora i Sjeverna Makedonija ostvarile su određeni napredak, Albanija, Kosovo i Srbija ograničen napredak, dok u Bosni i Hercegovini nije zabilježen nikakav napredak. U području carinske unije Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostvarile su određeni napredak, dok su Albanija, Kosovo, Crna Gora i Srbija ostvarile ograničen napredak. U području obrazovanja i kulture Albanija, Kosovo, Crna Gora i Srbija donekle su napredovali. U području znanosti i istraživanja Crna Gora i Srbija donekle su napredovale. Kosovo je ostvarilo određeni napredak u području digitalne transformacije i medija. Određeni napredak ostvaren je i u području ekonomske i monetarne politike Kosova i Sjeverne Makedonije te u području socijalne politike i zapošljavanja u Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. U području poduzetništva i industrijske politike Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora ostvarile su određeni napredak. Općenito govoreći, regija mora provesti socioekonomske reforme kako bi se otklonili postojeći strukturni nedostaci, slaba konkurentnost, visoka stopa nezaposlenosti i učinci pandemije bolesti COVID-19. Napredak u usklađivanju s pravilima EU-a u području PDV-a, trošarina i izravnog oporezivanja potaknuo bi trgovinu unutar regije i međunarodnu trgovinu. Regija isto tako mora znatno pojačati svoje istraživačko i inovacijsko okruženje kako bi omogućila gospodarstvima da održe korak s razvojem, što uključuje i digitalne i zelene tehnologije. Turska se nastavila u ograničenoj mjeri usklađivati s pravnom stečevinom EU-a, a nazadovala je u područjima digitalne transformacije i medija, gospodarske i monetarne politike, socijalne politike i zapošljavanja te industrijske politike. Turska je dobro napredovala u područjima znanosti i istraživanja te je donekle napredovala u područjima obrazovanja i kulture, no treba nastaviti raditi na uključivijem obrazovanju, posebno za djevojčice. Pripreme Turske u području znanosti i istraživanja daleko su odmakle. Trgovinska integracija Turske s EU-om visoka je i ta je zemlja dobro pripremljena na carinsku uniju, ali napredak je bio ograničen, među ostalim i u pogledu provedbe. Nastavljaju se odstupanja Turske od njezinih obveza prema carinskoj uniji EU-a i Turske, što doprinosi velikom broju prepreka trgovini.
Zeleni program i održiva povezivost ključni su za održiv oporavak otporan na buduće promjene kao i za gospodarsku integraciju unutar regije i s EU-om, što će koristiti i poduzećima i široj javnosti. Ti su ciljevi ukorijenjeni i u gospodarskom i investicijskom planu.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija umjereno su pripremljene u području energetike, dok je Crna Gora postigla dobru razinu pripremljenosti. Kad je riječ o transeuropskim mrežama, Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo donekle su pripremljeni, Srbija je umjereno pripremljena, Crna Gora je umjereno pripremljena / postigla je dobru razinu pripremljenosti, a Sjeverna Makedonija je dobro pripremljena. Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija postigle su određenu razinu pripremljenosti u području okoliša i klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina znatno je poboljšala svoj sustav civilne zaštite i pokazala jasnu predanost u području upravljanja katastrofama; u rujnu 2022. ta se zemlja pridružila Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu kao punopravna članica. Albanija je također poduzela potrebne korake za pridruživanje Mehanizmu. Kosovo i Crna Gora ostvarili su određeni napredak u području prometne politike, dok su Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija zabilježile ograničen napredak. Kosovo i Crna Gora ostvarili su određeni napredak u području energetike, a ostali partneri sa zapadnog Balkana ostvarili su ograničen napredak. Albanija, Kosovo, i Srbija donekle su napredovali u području transeuropskih mreža, dok su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora ostvarile tek ograničen napredak. U području okoliša i klimatskih promjena već drugu godinu zaredom u svim zemljama zapadnog Balkana postignut je tek ograničen napredak. Stoga je u cijeloj regiji potrebno hitno djelovati kako bi se ubrzalo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i ojačali primjena, izvršavanje zakonodavstva i ulaganja. Administrativne kapacitete u sektoru treba bitno ojačati i provesti strukturne reforme.
Energetska kriza različito je pogodila zemlje zapadnog Balkana i Tursku, ovisno o njihovu stupnju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Zemlje koje ne uvoze naftu ili plin iz Rusije neizravno su pogođene energetskom krizom i ruskom agresijom. Zemlje se nose s energetskom krizom povećanjem energetske učinkovitosti, proizvodnjom više energije iz lokalnih resursa, radom na diversifikaciji svojih izvora opskrbe, povećanjem zaliha ili ubrzavanjem uvođenja obnovljivih izvora energije. Na primjer, u siječnju 2022. započeli su građevinski radovi na interkonekcijskom plinovodu između Srbije i Bugarske. Taj će projekt koji uglavnom financira EU omogućiti Srbiji diversifikaciju opskrbe plinom do sljedeće godine. Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan pružio je snažnu potporu vodećim inicijativama u cijeloj regiji, kao što su Transjadranski plinovod, razvoj plutajuće fotonaponske proizvodnje na spremnicima hidroelektrana ili energetski učinkovita obnova vrtića, škola i drugih zgrada. Turska je povećala uvoz plina iz Azerbajdžana i drugih zemalja, iako i dalje ovisi o ruskom plinu. I dalje se oslanja na Rusiju kad je riječ o izgradnji i budućem radu svoje prve nuklearne elektrane. Općenito, bit će potrebno uložiti više napora kako bi se dodatno diversificirala opskrba energijom, što se posebno odnosi na prirodni plin i obnovljive izvore energije, te povećala energetska sigurnost, među ostalim većom energetskom učinkovitošću. Bit će potrebna bolja koordinacija djelovanja i suradnje među zemljama i s EU-om kako bi se prevladala energetska kriza.
Čelnici zapadnog Balkana na sastanku na vrhu u Sofiji u studenome 2020. podržali su zeleni program za zapadni Balkan, a konkretniji akcijski plan odobrili su u listopadu 2021. u slovenskom Brdu kod Kranja. U skladu s europskim zelenim planom program je pokretač prelaska na moderna, ugljično neutralna gospodarstva otporna na klimatske promjene i resursno učinkovita gospodarstva te oslobađanja potencijala kružnog gospodarstva, održivih prehrambenih sustava, borbe protiv onečišćenja i poboljšanja gospodarenja otpadom u smjeru čišće, sigurnije i zdravije budućnosti.
Turska je umjereno pripremljena u području prometne i energetske politike. Mora dodatno poraditi na liberalizaciji tržišta plina i razvijati suradnju u području nuklearne sigurnosti i zaštite. Ostvarila je određen napredak u području energetskih i prometnih mreža izgradnjom željezničke pruge Halkali–Kapikule koja povezuje bugarsku granicu i Istanbul, koja je još u tijeku. Turska je donekle pripremljena u području okoliša i klimatskih promjena, no suočava se s ključnim ekološkim i klimatskim izazovima u pogledu ublažavanja i prilagodbe. Turska je ratificirala Pariški sporazum o klimatskim promjenama (očekuje se podnošenje instrumenta ratifikacije Ujedinjenim narodima). Osim toga, Turska je izrazila spremnost na suradnju s EU-om u postizanju ciljeva europskog zelenog plana. To je pozitivan razvoj događaja. Međutim, poduzeto je vrlo malo konkretnih mjera za prenošenje tih ciljeva u nacionalno zakonodavstvo, a uključivanje mjera u području klime u druge politike i dalje je ograničeno.
Pripreme stagniraju u područjima resursa, poljoprivrede i kohezije. Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija umjereno su pripremljene u većini poglavlja iz te skupine. Albanija i Kosovo uglavnom su donekle pripremljeni, a Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi u većini poglavlja. U području poljoprivrede i ruralnog razvoja Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija donekle su napredovale, dok je Kosovo postiglo ograničen napredak. Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarili su određeni napredak u području sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, a Albanija i Srbija zabilježile su ograničen napredak. Albanija je dobro napredovala u području ribarstva. Kad je riječ o regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija nisu ostvarile napredak, dok su druge zemlje zapadnog Balkana napredovale u ograničenoj mjeri.
Politika poljoprivredne potpore u Turskoj udaljila se od načela zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Zemlja je dobro napredovala u području ribarstva te je donekle napredovala u regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata. Napredak u području sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike bio je ograničen te postoji zabrinutost u pogledu razine ostataka pesticida u prehrambenim proizvodima koji se izvoze u EU.
Skupina poglavlja o vanjskim odnosima obuhvaća vanjske odnose (poglavlje 30.) i vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku (poglavlje 31.). Svi partneri sa zapadnog Balkana postigli su dobru ili umjerenu razinu pripremljenosti u području vanjskih odnosa, osim Bosne i Hercegovine, koja je donekle pripremljena. U području vanjske, sigurnosne i obrambene politike Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dobro su pripremljene, Srbija je umjereno pripremljena, a Bosna i Hercegovina donekle je pripremljena. U području vanjskih odnosa Crna Gora je ostvarila dobar napredak, Albanija je ostvarila određeni napredak, Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarili su ograničen napredak, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu ostvarile napredak. Kad je riječ o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, Sjeverna Makedonija ostvarila je vrlo dobar napredak, Albanija i Crna Gora ostvarile su dobar napredak, Bosna i Hercegovina ostvarila je određeni napredak, dok je Srbija nazadovala. Nastavljena je bliska suradnja između EU-a i zapadnog Balkana u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike/zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZVSP/ZSOP), među ostalim važnim doprinosima partnera misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a. Važnost usklađivanja s Unijinim ZVSP-om kao dijela procesa integracije u EU dodatno se povećala nakon ruske ničim izazvane i neopravdane agresije na Ukrajinu. Albanija i Crna Gora zadržale su potpunu usklađenost, u čemu im se pridružila Sjeverna Makedonija koja se retroaktivno u potpunosti uskladila sa svim izjavama Visokog predstavnika u ime EU-a i mjerama ograničavanja EU-a te je zadržala stopu od 100 % nakon ruske agresije. Bosna i Hercegovina poboljšala je stopu usklađenosti službenim pridruživanjem izjavama Visokog predstavnika i mjerama ograničavanja nakon ruske agresije, iako i dalje postoje znatni izazovi u provedbi. Kosovo se također jednostrano uskladilo s tim mjerama. Srbija se dosad odbijala uskladiti sa svim mjerama ograničavanja EU-a koje se odnose na Rusiju te s većinom izjava koje je Visoki predstavnik u ime EU-a dao o Ruskoj Federaciji. Osim toga, Srbija je nastavila održavati bliske odnose s Rusijom. Partneri sa zapadnog Balkana i Turska pridružili su se velikoj većini međunarodne zajednice, uključujući EU te su podržali dvije rezolucije Opće skupštine UN-a nakon ruske agresije na Ukrajinu kao i suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava.
Turska je umjereno pripremljena u području vanjskih poslova i donekle pripremljena u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Turska je ostvarila ograničen napredak u području vanjskih odnosa. Stopa usklađenosti Turske sa ZVSP-om dodatno se snizila na 7 % od kolovoza 2022. (11 % u 2021. i 2020. te 21 % u 2019.). Općenito, sve asertivnija vanjska politika Turske i dalje nije u skladu s prioritetima Unijina ZVSP-a. Iako je Turska ove godine ponovno pokrenula dijalog s EU-om u području vanjske i sigurnosne politike te regionalnih pitanja, trebala bi poduzeti odlučnije korake radi postizanja veće usklađenosti s izjavama EU-a i odlukama Vijeća.
IV. REGIONALNA SURADNJA I DOBROSUSJEDSKI ODNOSI
Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ključni su elementi procesa stabilizacije i pridruživanja te procesa proširenja na zapadnom Balkanu.
Nakon uspješnog pokretanja programa „u roamingu kao kod kuće” u šest gospodarstava zapadnog Balkana od 1. srpnja 2021., poduzeti su daljnji pripremni koraci za smanjenje naknada za roaming između zapadnog Balkana i EU-a. Izrađen je plan za smanjenje troškova roaminga između EU-a i zapadnog Balkana na temelju kombinacije dobrovoljnih trgovinskih sporazuma i daljnjih reformi u digitalnom području na zapadnom Balkanu. Krajnji je cilj tog procesa do 2027. cijene roaminga s EU-om što više približiti razini domaćih cijena. Taj se proces odvija u dva paralelna smjera: provedba niza reformi politika koje provode vlade zemalja zapadnog Balkana s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja u regiji te pripremne aktivnosti sa zapadnim Balkanom i mobilnim operatorima iz EU-a kako bi se olakšala provedba predloženog postupnog kretanja počevši od siječnja 2023.
U listopadu 2021. šest zemalja postiglo je dogovor o „regionalnom okviru za slobodan protok podataka na području zapadnog Balkana” te će surađivati na usklađivanju zakonodavstva, posebno na usklađivanju s Općom uredbom o zaštiti podataka, odlukama o primjerenosti Opće uredbe o zaštiti podataka među zemljama, slobodnom protoku neosobnih podataka i otvorenih podataka te ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Zapadni Balkan treba osigurati usklađenost domaćeg zakonodavstva s Uredbom EU-a o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu. U tom je pogledu 13. listopada 2021. svih šest država članica potpisalo zajedničku izjavu o interoperabilnom zapadnom Balkanu.
U cijelom nizu područja obuhvaćenih inicijativom za zajedničko regionalno tržište obavljen je znatan tehnički rad. Cilj je tog rada pod pokroviteljstvom Vijeća za regionalnu suradnju, CEFTA-e i Komorskog investicijskog foruma zemalja zapadnog Balkanaomogućiti slobodu kretanja ljudi, posebice stručnjaka, i pružanje elektroničkih usluga te olakšati trgovinu i pojednostavniti carinske postupke u regiji. Na primjer, zelene trake koje su uspostavljene na cestovnim i željezničkim graničnim prijelazima u regiji olakšavaju provoz prioritetne robe, a u srpnju ove godine započeo je pilot-projekt između Grčke i Sjeverne Makedonije s ciljem proširenja inicijative za zelene trake između zapadnog Balkana i EU-a. Međutim, nesuglasice između Beograda i Prištine o statusu Kosova i dalje su sprečavale formalno donošenje sporazuma. Regiji je sada potrebno političko vodstvo kako bi se dovršio taj rad i donijeli pravno obvezujući sporazumi ili odluke među svim partnerima sa zapadnog Balkana na dobrobit njihovih građana i poduzeća. To iziskuje usmjerenost svih dionika na uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta na temelju pravila i standarda EU-a te izbjegavanje jednostranih koraka koji ugrožavaju taj rad. Nedostatak napretka u provedbi inicijative za zajedničko regionalno tržište doveo je do inicijative „Otvoreni Balkan” u okviru koje su poduzeti početni koraci za provedbu četiriju sloboda između Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije. Sve dok je inicijativa „Otvoreni Balkan” u skladu s okvirom zajedničkog regionalnog tržišta, u skladu sa standardima EU-a te je potpuno otvorena i uključiva, koristan je korak prema razvoju zajedničkog tržišta među šest gospodarstava regije.
Provedbom programa za zapadni Balkan za inovacije, istraživanja, obrazovanje, kulturu, mlade i sport nastavljena je potpora za održivi socioekonomski razvoj regije i stvaranje novih prilika za studente, istraživače, inovatore i poduzetnike kako bi se unaprijedile njihove vještine i olakšao pristup novim tržištima. Dovršeno je pridruživanje partnera sa zapadnog Balkana programima Obzor Europa i Kreativna Europa te se nastavio rad na razvoju strategija pametne specijalizacije. Srbija i Sjeverna Makedonija pridružene su programu Erasmus+, a Sjeverna Makedonija pridružena je programu Europske snage solidarnosti. Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora još uvijek nisu pridružene, ali imaju koristi od međunarodne dimenzije programa Erasmus+ koji se financira iz Instrumenta pretpristupne pomoći III (IPA III), s namjenskim iznosom od 374 milijuna EUR za razdoblje 2021.–2027.
Osim toga, uspostavljeno je novo pojačano partnerstvo s obrazovnim organizacijama i institucijama na zapadnom Balkanu koje nisu povezane s programom Erasmus+. To im partnerstvo pruža priliku za sudjelovanje u važnim strateškim mjerama, počevši od inicijative Europska sveučilišta. Proširenjem takvih vodećih inicijativa na sve partnere sa zapadnog Balkana i omogućivanjem pristupa tim inicijativama dodatno se jača suradnja s regijom.
Regionalni ured za suradnju mladih nastavio je igrati važnu ulogu u daljnjem razvoju regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa pružajući mladima sa zapadnog Balkana prilike za suradnju i razmjenu.
Sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana održan 23. lipnja bio je prilika za ponovno potvrđivanje perspektive EU-a za partnere u regiji i jačanje programa suradnje i integracije. Poseban naglasak stavljen je na integraciju zapadnog Balkana u mjere EU-a za ublažavanje negativnog učinka ruske agresije na Ukrajinu u pogledu opskrbe hranom i energijom te povećanje neovisnosti, kao i na potporu izgradnji kapaciteta u području kibersigurnosti te socijalnom programu, posebno uključivanju mladih u gospodarstvo. Sastanak je također bio prilika za raspravu o bližoj političkoj suradnji, usklađivanju zapadnog Balkana sa stajalištima i mjerama EU-a te mogućem oblikovanju i načinima funkcioniranja europske geopolitičke zajednice.
Sveobuhvatna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova u sklopu dijaloga uz posredovanje EU-a i dalje je neophodna za njihovu europsku budućnost i stabilnost cijele regije. Taj je proces nastavljen tijekom razdoblja izvješćivanja redovitim mjesečnim sastancima na razini glavnih pregovarača i sastankom na visokoj razini 18. kolovoza 2022. Iako je postignut određeni napredak u područjima energetike, integriranog upravljanja granicama i slobode kretanja, odnosi između Kosova i Srbije i dalje su napeti. Obje strane moraju konstruktivnije raditi na postizanju cilja sklapanja pravno obvezujućeg sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji u kojem će se riješiti sva neriješena pitanja između te dvije zemlje te u potpunosti provesti sve prijašnje sporazume o dijalogu.
Sve strane trebaju u dobroj vjeri provesti postojeće bilateralne sporazume, uključujući Prespanski sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji s Bugarskom.
Prevladavanje nasljeđa prošlosti i rješavanje sporova koji proizlaze iz sukoba iz 1990-ih i dalje su od ključne važnosti. Još se uvijek moraju riješiti važna otvorena bilateralna pitanja, uključujući granična pitanja i ostvarivanje pravde za žrtve ratnih zločina, identifikaciju preostalih nestalih osoba i uspostavljanje točne evidencije o prošlim zločinima na regionalnoj razini. U EU-u nema mjesta huškačkoj retorici ni uzdizanju ratnih zločinaca, s bilo koje strane.
Teritorijalna suradnja zemalja zapadnog Balkana omogućuje da surađuju međusobno te sa susjednim državama članicama u ključnim socijalnim i gospodarskim sektorima. Konkretnije, programima prekogranične suradnje stvaraju se mogućnosti za dijalog i suradnju na razini lokalnih vlasti, uz sudjelovanje zajednica, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Stoga oni predstavljaju ključne instrumente za dobrosusjedske odnose i pomirenje u pograničnim područjima. S obzirom na to da su usmjereni na lokalni razvoj, programi prekogranične suradnje također omogućuju provedbu Gospodarskog i investicijskog plana te zelenog programa na lokalnoj razini i pomažu u gospodarskom oporavku udaljenih područja.
Na području istočnog Sredozemlja ponovno je došlo do povećane napetosti. U razdoblju izvješćivanja Turska nije provodila neovlaštene aktivnosti bušenja. Međutim, prijavljeni su incidenti povezani s aktivnostima istraživanja u ciparskom isključivom gospodarskom pojasu (IGP) i povredama nacionalnog zračnog prostora Republike Cipra. Nastavljene su vojne vježbe Turske u ciparskim pomorskim zonama. Odnosi s Grčkom pogoršali su se u travnju 2022. nakon što su turski borbeni zrakoplovi i bespilotne letjelice u Egejskom moru opetovano narušavali grčki zračni prostor, uključujući velik broj letova iznad naseljenih područja, kao i nakon prijetećih turskih izjava o suverenosti grčkih otoka. Potrebno je održati trajno smirivanje napetosti u istočnom Sredozemlju. Europsko vijeće je u lipnju 2022. još jednom pozvao Tursku da izbjegava bilo kakve prijetnje, stvaranje izvora tenzija ili poduzimanje mjera koje narušavaju dobrosusjedske odnose i mirno rješavanje sporova.
EU je i dalje predan zaštiti svojih interesa i interesa svojih država članica te očuvanju regionalne stabilnosti. Vijeće je u studenome 2021., nakon drugog preispitivanja okvira za mjere ograničavanja, produljilo taj režim za još jednu godinu. Sankcije se trenutačno primjenjuju na dvije osobe.
U suverena prava država članica EU-a ubraja se i pravo na sklapanje bilateralnih sporazuma te istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa u skladu s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim pravom, uključujući UN-ovu Konvenciju o pravu mora. Moraju se poštovati suverenitet i suverena prava nad zračnim prostorom i pomorskim zonama svih susjednih obalnih država, uključujući one na koje imaju pravo njihovi otoci, dok bi se pitanje razgraničenja isključivih gospodarskih pojaseva i epikontinentalnog pojasa trebalo rješavati u skladu s međunarodnim pravom putem dijaloga u dobroj vjeri i težeći postizanju dobrosusjedskih odnosa. Nastavak dijaloga u dobroj vjeri i suzdržavanje od jednostranih djelovanja koja su u suprotnosti s interesima EU-a i kojima se krše međunarodno pravo i suverena prava država članica EU-a neophodni su za osiguravanje stabilnog i sigurnog okruženja u istočnom Sredozemlju te razvoj uzajamno korisnog odnosa između EU-a i Turske koji se temelji na suradnji. Turska se mora nedvosmisleno obvezati na dobrosusjedske odnose, poštovati međunarodne sporazume i mirno rješavati sporove u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, uz mogućnost obraćanja Međunarodnom sudu, ako bi to bilo potrebno.
Stalno zalaganje i konkretan doprinos Turske najvažniji su za pregovore u cilju pravednoga, sveobuhvatnog i održivog rješavanja ciparskog pitanja u okviru UN-a i u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a te u skladu s pravnom stečevinom EU-a i načelima na kojima počiva EU. Važno je da Turska ponovno potvrdi svoju predanost i konstruktivno sudjelovanje u pregovorima o rješavanju ciparskog pitanja pod vodstvom Ujedinjenih naroda u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući njihove vanjske aspekte. Ne bi trebalo poduzimati nikakve jednostrane mjere koje bi mogle dovesti do napetosti na otoku i ugroziti povratak pregovorima. Kad je riječ o Varoshi, Turska mora odmah poništiti sve mjere poduzete s obzirom na Varoshu od listopada 2020. koje su u suprotnosti s relevantnim rezolucijama i izjavama Vijeća sigurnosti UN-a. Turska treba hitno ispuniti svoje obveze u pogledu potpune provedbe Dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Turske i postići napredak u normalizaciji odnosa s Republikom Cipar.
Dobrosusjedski odnosi i pomirenje neraskidivo su povezani s vladavinom prava, gospodarskim upravljanjem i regionalnom suradnjom. Konkretan cilj instrumenta IPA III u tom području je doprinijeti društvenoj koheziji i otpornosti rješavanjem naslijeđenih pitanja iz sukoba u prošlosti i ostvarivanjem pravde za sve žrtve sukoba. Slično tome, poboljšanje dobrosusjedskih odnosa potiče povjerenje građana i doprinosi uklanjanju prepreka političkim, gospodarskim i društvenim razmjenama i suradnji. Komisija je već donijela prve odluke o financiranju u okviru instrumenta IPA III za (a) potporu kaznenom progonu ratnih zločina na nacionalnoj razini pružanjem stručnog znanja pravosudnim tijelima i (b) podizanje javne svijesti o prošlim zločinima, među ostalim putem dijaloga i razmjena među različitim dionicima.
V. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Na temelju prethodno iznesene analize i ocjena napretka pojedinih zemalja navedenih u zasebnim sažetim pregledima koji se nalaze u prilogu, Komisija iznosi sljedeće zaključke i preporuke:
I.
1.Brutalna ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. iz temelja je promijenila geopolitičku situaciju i stavila na kušnju poredak utemeljen na pravilima. U tom je kontekstu politika proširenja EU-a više nego ikad geostrateško ulaganje u dugoročni mir, stabilnost i sigurnost cijelog kontinenta te je stoga visoko na političkom dnevnom redu EU-a. Temeljena na strogoj, ali pravednoj uvjetovanosti i na načelu vlastitih zasluga, ona nastavlja poticati preobrazbu i modernizaciju u partnerskim državama te njihovo približavanje EU-u. Zapadni Balkan dio je europske obitelji. U strateškom je interesu EU-a, ali i ključno za njihovu stabilnost i blagostanje da svi partneri sa zapadnog Balkana nastave napredovati na putu prema potpunom članstvu u EU-u potpunim prihvaćanjem i obranom demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, kao najvažnijih vrijednosti EU-a. Budućnost tih zemalja i njihovih građana je u Europskoj uniji.
2.Tijekom prošle godine došlo je do velikih promjena u pogledu plana proširenja EU-a. Prva međuvladina konferencija s Albanijom i politička međuvladina konferencija sa Sjevernom Makedonijom, kako bi se predstavili sljedeći koraci u procesu proširenja nakon donošenja pregovaračkog okvira, održane su 19. srpnja 2022. Time je otvoreno novo poglavlje u politici proširenja EU-a.
Europsko vijeće prepoznalo je europsku perspektivu Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije. Čelnici EU-a odlučili su Ukrajini i Republici Moldovi dodijeliti status zemlje kandidatkinje, koji će dobiti i Gruzija nakon što se riješe prioritetna pitanja utvrđena u mišljenju Komisije o zahtjevu Gruzije za primanje u članstvo.
3.Turska je i dalje ključni partner Europske unije u najvažnijim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, gospodarstvo, trgovina, energetika, sigurnost opskrbe hranom i promet. Nastavljeni su dijalozi na visokoj razini i pojačani angažman u tim područjima. U lipnju 2019. Vijeće je ponovno naglasilo da se Turska nastavlja udaljavati od Europske unije i da su pregovori o pristupanju Turske zapravo obustavljeni te se dodatna poglavlja ne mogu razmatrati ni za otvaranje ni za zatvaranje. Činjenice na kojima se temelji ta procjena i dalje stoje. Povećale su se bilateralne napetosti s nekim državama članicama. Turska je olakšala dijalog između Rusije i Ukrajine te je imala ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica. Međutim, također je odlučila ojačati trgovinske i financijske odnose s Rusijom i nije se uskladila s mjerama ograničavanja EU-a. To je razlog za sve veću zabrinutost zbog čega je potrebno da EU pomno prati razvoj situacije.
4.Ruski rat protiv Ukrajine dodatno je naglasio važnost usklađivanja sa ZVSP-om kao ključnog aspekta procesa integracije u EU. Dok je 100-postotno usklađivanje Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije sa ZVSP-om i dalje snažan znak njihove predanosti i strateške opredijeljenosti za integraciju u EU, znatno poboljšanje usklađenosti Bosne i Hercegovine i jednostrano usklađivanje Kosova sa ZVSP-om pohvalni su te zaslužuju priznanje. Srbija i Turska nastavile su svoju politiku neusklađivanja s mjerama ograničavanja protiv Rusije. Obje zemlje trebaju poduzeti odlučne korake za poboljšanje usklađenosti s Unijinim ZVSP-om, uključujući mjere ograničavanja EU-a, i izbjegavati djelovanja koja su u suprotnosti s navedenim ciljem obiju zemalja da se pridruže EU-u.
5.Trenutačna energetska kriza s kojom se Europa suočava izazov je za zapadni Balkan i Tursku, kao i za EU. EU je pozvao zapadni Balkan da se pridruži zajedničkoj platformi EU-a za nabavu energije. Srbija i Sjeverna Makedonija pridružile su se prvom sastanku regionalne radne skupine za jugoistočnu Europu. Regionalna radna skupina već je postigla dogovor o akcijskom planu, uključujući plan za bolje prekogranične energetske tokove. EU podupire zapadni Balkan usmjeravanjem financijske potpore u ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost kako bi se smanjili potrošnja energije i troškovi. EU istodobno očekuje od svih partnera u regiji da se u potpunosti usklade sa zakonodavstvom i prioritetima politika EU-a u području energetike, uključujući one iz plana REPowerEU, te da što prije smanje svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Podložno regulatornim reformama, EU otvara i svoje tržište električne energije zapadnom Balkanu putem Energetske zajednice.
6.Dekarbonizacija je jedan od glavnih stupova zelenog programa za zapadni Balkan, ugrađenog u Gospodarski i investicijski plan. Nakon što je u listopadu 2021. u Brdu donesen akcijski plan za provedbu Zelenog programa, očekuje se daljnji napredak. EU podupire regiju u provedbi zelenog programa, primjerice promicanjem razvoja regionalnih pristupa. Regionalna suradnja ključan je preduvjet za suočavanje s klimatskim promjenama te izazovima i prilikama u području okoliša.
7.Godina 2021. bila je prva puna godina provedbe Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan (EIP), čiji je cilj bila bliža integracija i premošćivanje socioekonomskog jaza između regije i EU-a, pomoć u oporavku regije nakon pandemije bolesti COVID-19 te približavanje zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU-a. Podupire se paketom bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 9 milijardi EUR i instrumentom jamstva za zapadni Balkan koji bi trebao privući ulaganja u iznosu do 20 milijardi EUR. Od njegova pokretanja u Okviru za ulaganja na zapadnom Balkanu odobreno je ukupno 1,3 milijarde EUR bespovratnih sredstava za ulaganja povezanih s EIP-om za financiranje 24 vodeća projekta ukupne vrijednosti ulaganja u iznosu od 3,3 milijarde EUR. EIP je ključan kako bi se regiji pomoglo da odgovori na posljedice ruskog rata u Ukrajini, posebno ubrzavanjem energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije, diversifikacijom opskrbe i poboljšanjem energetske učinkovitosti javnih i privatnih zgrada. S 500 milijuna EUR donesenih 2021. za provedbu mjera u poljoprivrednom sektoru u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), partneri u regiji bolje su pripremljeni za suočavanje s mogućim učinkom krize u području sigurnosti opskrbe hranom.
8.Nakon što je 2021. donesen pravni okvir za instrument IPA III, programiranje pomoći u okviru IPA-e slijedilo je čvrst pristup koji se temelji na politikama, s posebnim naglaskom na temeljnim zahtjevima za članstvo.
9.Čelnici sa zapadnog Balkana i dalje potvrđuju svoju predanost Berlinskom procesu. Predstojeći sastanak na vrhu Berlinskog procesa u studenome trebao bi biti prilika za uklanjanje preostalih prepreka uključivoj regionalnoj gospodarskoj integraciji i osiguravanje potpunog ostvarenja ciljeva postavljenih na prethodnim sastancima na vrhu.
10.Trenutačno je nemogućnost stranaka zajedničkog regionalnog tržišta da dogovore i provedu tehnički dovršene odluke i sporazume koji će imati konkretan učinak na proizvođače i potrošače u cijeloj regiji prepreka ostvarivanju mogućih koristi koje bi tržište moglo donijeti. Za sve će biti važno konstruktivno raditi na deblokiranju procesa donošenja odluka i omogućiti da mjere stupe na snagu. Inicijativa „Otvoreni Balkan” koju su pokrenule Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija može imati pozitivnu ulogu u tom procesu, pod uvjetom da je u skladu s okvirom zajedničkog regionalnog tržišta, da se temelji na pravilima EU-a i da je uključiva prema svim partnerima sa zapadnog Balkana.
11.Trenutačni geopolitički izazovi zahtijevaju jačanje naše suradnje s regijom, čija je sigurnost u konačnici povezana sa sigurnošću EU-a. EU je već dugo najvažniji gospodarski partner zapadnog Balkana. Donošenjem Strateškog kompasa EU-a postavljeni su temelji na kojima će EU i njegove države članice dodatno učvrstiti svoju ulogu najvažnijih partnera zemalja regije u području sigurnosti i obrane, djelujući i u bliskoj suradnji s međunarodnim sigurnosnim akterima sličnih stavova. Ključni su prioriteti jačanje kapaciteta za suzbijanje hibridnih prijetnji kao što je kibersigurnost, jačanje otpornosti ključne infrastrukture i suzbijanje dezinformacija.
II.
12.U Crnoj Gori se javna politička predanost vlasti procesu europske integracije redovito i dosljedno navodi kao ključni prioritet zemlje i općenito je izražena u relevantnim političkim odlukama. To uključuje i potpunu (100 %) usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Međutim, politička nestabilnost, nestabilnost vlade i napetosti usporili su postupke donošenja odluka i provedbu reformi, što je dovelo do usporavanja pregovora.
Komisija je procijenila da je, u skladu s pregovaračkim okvirom, trenutačno osigurana opća ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini prava s jedne strane i napretka u ostalim poglavljima u okviru pristupnih pregovora s druge strane.
Prioritet za daljnji opći napredak u pristupnim pregovorima – prije prelaska na privremeno zatvaranje ostalih poglavlja ili skupina poglavlja – i dalje je pridržavanje privremenih mjerila o vladavini prava iz poglavlja 23. i 24. Kako bi dosegnula to mjerilo, Crna Gora se mora više angažirati na rješavanju otvorenih pitanja, među ostalim u ključnim područjima slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i osiguravanja funkcionalnosti i vjerodostojnosti pravosuđa.
Za to su potrebni politička stabilnost i konstruktivan angažman svih dionika, što dovodi do uspostave stabilne vlade, čvrsto predane strateškom usmjerenju EU-a, te širok politički konsenzus u parlamentu o ključnim reformama, održavanje funkcionalnosti institucija i stavljanje većeg naglaska na postizanje ključnih ciljeva kako bi se u praksi provodio program integracije u EU.
13.Iako su srpske vlasti nastavile izjavljivati da je europska integracija njihov strateški cilj, istodobno su održavale i bliske odnose s Rusijom.
Srbija je ostvarila važan napredak na putu pristupanja EU-u otvaranjem pregovora u okviru 4. skupine poglavlja (Zeleni program i održiva povezivost) u prosincu 2021., nakon napretka u provedbi reformi, među ostalim ustavne reforme u području pravosuđa. Srbija je poduzela važan korak u pogledu neovisnosti i odgovornosti pravosuđa odobravanjem relevantnih izmjena Ustava. Raspuštanje parlamenta u veljači 2022. i održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora rezultirali su većim parlamentarnim pluralizmom. Međutim, izborni rezultati znatno su kasnili, formiranje nove vlade još nije dovršeno, a tempo provedbe reformi povezanih s pristupanjem EU-u usporio se, uključujući izostanak napretka u području slobode izražavanja. Srbija bi kao prioritet trebala uspostaviti vladu koja je čvrsto predana strateškom usmjerenju prema EU-u i provedbi reformi.
Usklađenost Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a znatno se smanjila. Srbija se dosad odbijala uskladiti s mjerama ograničavanja EU-a protiv Ruske Federacije. Neke izjave i potezi visokih srpskih dužnosnika izravno su bili u suprotnosti sa stajalištima EU-a o vanjskoj politici, tako je primjerice u rujnu 2022. došlo do potpisivanja zajedničkih vanjskopolitičkih prioriteta Srbije i Rusije za razdoblje 2023.–2024. EU očekuje od Srbije da se zauzme za zajednička načela, vrijednosti i sigurnost te da pojača svoje napore u postupnom usklađivanju sa stajalištima EU-a o vanjskoj politici, uključujući izjave i mjere ograničavanja, u skladu s pregovaračkim okvirom.
U pogledu normalizacije odnosa s Kosovom, Srbija je i dalje uključena u dijalog. Međutim, srpska vlada mora poštovati svoje prethodne obveze i obvezati se na potpunu provedbu svih prethodnih sporazuma o dijalogu. Srbija također treba uložiti dodatne znatne napore kako bi izbjegla djelovanja kojima se podrivaju stabilnost i retoriku koja ne potiče na dijalog. Srbija bi trebala doprinijeti uspostavi povoljnog okruženja za sklapanje pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji s Kosovom i u okviru njezinih međunarodnih odnosa. Očekuje se da će Srbija konstruktivnije sudjelovati u pregovorima o pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji u nadolazećem razdoblju i pokazati spremnost na kompromis kako bi se ostvario brz i konkretan napredak.
Kad je riječ o vladavini prava, potreban je daljnji rad i politička predanost kako bi se nastavile i produbile reforme te riješili nedostaci, posebno u ključnim područjima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija, slobode okupljanja i procesuiranja ratnih zločina u zemlji. Konkretno, Srbija bi trebala donijeti zakonodavstvo potrebno za primjenu ustavnih promjena u praksi u predviđenim rokovima, učinkovito jačanje neovisnosti pravosuđa i autonomije tužiteljstva te rješavanje problema neprimjerenog utjecaja.
Uz te reforme, srpske vlasti moraju staviti veći naglasak na proaktivnu i objektivnu komunikaciju s EU-om, glavnim političkim i gospodarskim partnerom Srbije, u skladu s njihovim proklamiranim strateškim ciljem europske integracije. Srbija se također treba snažno boriti protiv svih oblika dezinformiranja i stranog manipuliranja informacijama.
Napredak Srbije u pogledu vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom i dalje će određivati brzinu pristupnih pregovora. Komisija je procijenila da je, u skladu s pregovaračkim okvirom, trenutačno osigurana opća ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom s jedne strane i napretka u ostalim poglavljima u okviru pristupnih pregovora s druge strane.
Ocjena Komisije da je Srbija tehnički ispunila mjerila za otvaranje 3. skupine poglavlja (Konkurentnost i uključiv rast) i dalje vrijedi. Od presudne je važnosti nedvosmislen dokaz predanosti Srbije njezinu strateškom cilju europske integracije, kako je utvrđeno u pregovaračkom okviru.
14.Ovogodišnje pokretanje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom velik je napredak koji je označio početak nove faze u odnosima EU-a i Sjeverne Makedonije. Prva politička međuvladina konferencija sa Sjevernom Makedonijom održana je 19. srpnja nakon što je Vijeće odobrilo pregovarački okvir. To je bilo jasno priznanje napretka koji je Sjeverna Makedonija postigla u provedbi programa reformi EU-a i ostvarivanju konkretnih i održivih rezultata, među ostalim u okviru skupine poglavlja o temeljnim pitanjima. Nakon ruske invazije na Ukrajinu Sjeverna Makedonija potvrdila je svoju snažnu i jasnu stratešku orijentaciju prema EU-u potpunim usklađivanjem sa svim odlukama i izjavama EU-a u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike te je otad zadržala stopu usklađenosti od 100 %. Time je Sjeverna Makedonija pokazala odlučnost da napreduje na putu prema EU-u kao pouzdan partner.
Kako bi ubrzala proces pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije, u skladu s pregovaračkim okvirom, Komisija je odmah započela s analitičkim pregledom, prvim korakom u pregovaračkom procesu. Sjeverna Makedonija pokazala je visoku razinu predanosti, a proces analitičkog pregleda odvija se neometano. Tijekom cijelog procesa važno je osigurati koordinaciju među svim institucijama, kao i uključiv pristup suradnjom sa svim dionicima, civilnim društvom te redovitom komunikacijom sa širom javnosti.
Sjeverna Makedonija kao zemlja koja pregovara o članstvu ima i nove odgovornosti i nove mogućnosti. Ta nova i zahtjevna faza zahtijeva konstruktivan angažman vlade i oporbe, kao i drugih dijelova društva, čime se potiče široki konsenzus o reformama povezanima s EU-om. Zemlja mora nastaviti ostvarivati svoje prioritete reformi, među ostalim u ključnim područjima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Zemlja je dobar primjer multietničkog društva. Izmjenom Ustava, u skladu s obvezom Sjeverne Makedonije, dodatno će se unaprijediti temeljna prava.
15.Ovogodišnje pokretanje pregovora o pristupanju s Albanijom velik je napredak koji je označio početak nove faze u odnosima EU-a i Albanije. Prva međuvladina konferencija o pristupnim pregovorima održana s Albanijom 19. srpnja bila je jasno priznanje napretka koji je Albanija postigla u provedbi programa reformi EU-a i ostvarila konkretne i održive rezultate.
Albanija je nastavila ostvarivati napredak u provedbi reformi u okviru skupine poglavlja o temeljnim pitanjima. Provedba sveobuhvatne pravosudne reforme se nastavlja. Pohvalna je predanost te zemlje jačanju vladavine prava te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Kao nestalna članica Albanija je aktivno sudjelovala u radu Vijeća sigurnosti UN-a, među ostalim sudjelujući u pripremi rezolucija kojima se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. Potpuna usklađenost Albanije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a snažan je pokazatelj strateške opredijeljenosti za pristupanje EU-u i njezine uloge pouzdanog partnera.
Kako bi ubrzala proces pregovora o pristupanju Albanije, u skladu s pregovaračkim okvirom, Komisija je odmah započela s analitičkim pregledom, prvim korakom u pregovaračkom procesu. Albanija je pokazala visoku razinu predanosti, a proces analitičkog pregleda odvija se neometano.
Albanija kao zemlja koja pregovara o članstvu ima i nove odgovornosti i nove mogućnosti. Iako je već obavljen pripremni rad, ova nova i zahtjevna faza zahtijeva trajnu predanost Albanije i učinkovitu koordinaciju svih njezinih institucija te stalan angažman vlade i oporbe, kao i drugih dijelova društva. Zemlja mora izbjegavati poteze koji su u suprotnosti s vladavinom prava. Albanija bi trebala dodatno pojačati svoje napore u ključnim područjima kao što su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i sloboda izražavanja, prava vlasništva i pitanja manjina.
16.U lipnju 2022. Europsko vijeće izrazilo je spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidatkinje te je u tu svrhu pozvalo Komisiju da bez odgode izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta navedenih u njezinu Mišljenju s posebnim naglaskom na one koji čine znatan skup reformi kako bi Europsko vijeće moglo ponovno razmotriti odluku o tome.
Unatoč političkim previranjima i predstojećim općim izborima čelnici političkih stranaka zastupljeni u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u lipnju 2022. obvezali su se na provedbu načela za osiguravanje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu. Strane su se dogovorile da će te obveze hitno provesti, a najkasnije šest mjeseci od osnivanja svih tijela vlasti nakon izbora održanih 2. listopada.
Nakon toga, u skladu s 14 ključnih prioriteta, Bosna i Hercegovina donijela je u kolovozu izmjene zakona o javnoj nabavi te u lipnju i srpnju izmjene sveobuhvatne strategije upravljanja javnim financijama na svim razinama vlasti. Politički dijalog s EU-om, u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, također je nastavljen nakon više mjeseci zastoja zbog blokade političkih stranaka iz Republike Srpske u zakonodavnim i izvršnim institucijama na državnoj razini. Predsjedništvo je ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući Obzor i Kreativnu Europu te Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. Poduzeti su važni koraci za poboljšanje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina napravila je važan iskorak i do kraja kolovoza 2022. poboljšala stopu usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a na 81 %. Međutim, potpuna provedba još nije dovršena.
Bosna i Hercegovina ostvarila je važne pomake u pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Gotovo je dovršena operacionalizacija kontaktne točke Europola, a napredovale su i pripreme za formalizaciju suradnje Bosne i Hercegovine i Eurojusta.
Vlada Federacije ostala je na dužnosti tijekom cijelog razdoblja 2018.–2022. u svojstvu tehničke vlade. Političke stranke nisu se mogle dogovoriti o ustavnim i izbornim reformama, a visoki predstavnik na vlastitu je inicijativu četiri puta upotrijebio bonske ovlasti, među ostalim u vezi s izbornim standardima, financiranjem izbora i izmjena Ustava Federacije. Provedba reformi u području vladavine prava odgođena je i kasni. Europsko vijeće u lipnju 2022. pozvalo je čelnike Bosne i Hercegovine da hitno dovrše ustavne i izborne reforme koje su u tijeku. Te bi reforme trebalo provesti kao najveći prioritet.
Komisija stoga preporučuje da Vijeće Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da:
-prioritetno donese izmjene zakonodavstva o integritetu u postojećem zakonu o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću;
-donese novi zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te zakon o sudovima Bosne i Hercegovine;
-donese zakon o sprečavanju sukoba interesa;
-poduzme odlučne korake za bolje sprečavanje i suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala;
-ostvari znatan napredak u cilju osiguranja djelotvorne koordinacije kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama te funkcioniranja sustava azila;
-osigura zabranu mučenja, posebno uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja;
-zajamči slobodu izražavanja i medija te zaštite novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima;
-osigura rezultate na svim razinama funkcioniranja mehanizama za koordinaciju u pitanjima EU-a, uključujući izradu i donošenje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU-a.
Komisija je spremna i dalje podupirati napore Bosne i Hercegovine na njezinu europskom putu nastavkom sudjelovanja u političkom dijalogu i uspostavom političkog foruma na visokoj razini za praćenje provedbe navedenih koraka i izvješćivanje o daljnjem napretku na terenu. Ostvarivanje 14 ključnih prioriteta omogućit će Komisiji da preporuči otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom o pristupanju EU-u.
17.Kosovo je uživalo političku stabilnost, a vlasti su nastavile vidljivo pokazivati svoju predanost europskom putu Kosova. To političko okruženje pogodovalo je intenziviranju rada Kosova na provedbi reformi povezanih s EU-om i SSP-a. Općinski izbori održani u listopadu i studenome 2021. općenito su bili dobro organizirani, transparentni i kompetitivni. Kosovo treba pojačati napore za jačanje demokracije, javne uprave, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Kosovo bi također trebalo nastaviti s provedbom svoje nove energetske strategije kako bi izgradilo energetsku otpornost.
U pogledu normalizacije odnosa sa Srbijom, Kosovo je i dalje uključeno u dijalog. Međutim, kosovska vlada mora se pridržavati svojih prethodnih obveza i obvezati se na potpunu provedbu svih prethodnih sporazuma o dijalogu. Kosovo također treba uložiti dodatne znatne napore kako bi izbjeglo djelovanja kojima se podrivaju stabilnost i retorika koja ne potiče na dijalog. Kosovo bi trebalo doprinijeti uspostavi povoljnog okruženja za sklapanje pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji sa Srbijom i u okviru njezinih međunarodnih odnosa. Očekuje se da će Kosovo konstruktivnije sudjelovati u pregovorima o pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji u nadolazećem razdoblju i pokazati spremnost na kompromis kako bi se ostvario brz i konkretan napredak.
U Vijeću je podnesen Komisijin prijedlog za liberalizaciju viznog režima, koji bi trebalo hitno razmotriti. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. da Kosovo ispunjava sva mjerila za liberalizaciju viznog režima i pozdravlja činjenicu da će se rasprave u Vijeću uskoro nastaviti.
18.Europsko vijeće opetovano je potvrdilo da je u strateškom interesu EU-a osigurati stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan odnos s Turskom. U lipnju 2022. Europsko vijeće izrazilo je duboku zabrinutost zbog nedavnih opetovanih djelovanja i izjava Turske. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svih država članica EU-a. Podsjećajući na svoje prethodne zaključke i izjavu od 25. ožujka 2021., Europsko vijeće naglasilo je da od Turske očekuje da u potpunosti poštuje međunarodno pravo, smiruje napetosti u interesu regionalne stabilnosti u istočnom Sredozemlju i promiče dobrosusjedske odnose na održiv način. Nastavio se pojačani angažman u ključnim područjima od zajedničkog interesa.
Kad je riječ o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu, Turska je nastojala olakšati izravne razgovore te je radila na smirivanju napetosti i prekidu vatre. Zajedno s Ujedinjenim narodima pokrenula je i važnu diplomatsku inicijativu za olakšavanje izvoza ukrajinskog žita. Dogovor postignut u srpnju 2022. u Istanbulu otvorio je put komercijalnom izvozu hrane iz ključnih ukrajinskih luka i trebao bi pomoći u sprečavanju nestašice hrane za milijune ljudi širom svijeta.
Međutim, neusklađenost Turske s mjerama ograničavanja EU-a protiv Rusije zabrinjavajuća je zbog slobodnog kretanja proizvoda unutar carinske unije EU-a i Turske, uključujući robu s dvojnom namjenom. To je razlog za sve veću zabrinutost zbog čega je potrebno da EU pomno prati razvoj situacije. Osim toga, Turska je potpisala memorandum o razumijevanju u cilju daljnjeg razvoja gospodarskih i trgovinskih odnosa s Rusijom. EU je odlučan štititi učinkovitost mjera ograničavanja donesenih kao odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu.
Očekuje se da će Turska aktivno poduprijeti pregovore u cilju pravednog, sveobuhvatnog i održivog rješavanja ciparskog pitanja u okviru UN-a, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i načelima na kojima je utemeljen EU. Kad je riječ o Varoshi, Turska mora odmah poništiti najavljene jednostrane mjere i sve mjere poduzete od listopada 2020. koje su u suprotnosti s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Nadalje, Turska mora hitno ispuniti svoju obvezu da potpuno i bez diskriminiranja provede Dodatni protokol uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Turske te ukloni sve zapreke slobodnom kretanju robe, uključujući ograničenja povezana s izravnim prometnim vezama s Republikom Ciprom.
Postoje ozbiljni nedostaci u funkcioniranju demokratskih institucija u Turskoj. Turska nije otklonila duboku zabrinutost EU-a zbog stalnog pogoršanja u područjima demokracije, vladavine prava, temeljnih prava i pravosuđa u toj zemlji. Na prvo mjesto mora staviti promjenu tih negativnih trendova rješavanjem pitanja narušavanja djelotvornog sustava provjere i ravnoteže u politici. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima i dalje ostaje sastavni dio odnosa EU-a i Turske.
Izjava EU-a i Turske iz ožujka 2016. nastavila je davati rezultate, a Turska je i dalje imala ključnu ulogu u rješavanju pitanja migracija duž istočnosredozemne rute. Međutim, vraćanja s grčkih otoka još nisu nastavljena, a nezakonita migracija na Cipar i u Italiju znatno se povećala. Turska je nastavila ulagati goleme napore u prihvat vrlo velikog broja izbjeglica, a EU je nastavio iskazivati solidarnost, posebno dodatnim financijskim doprinosom izbjeglicama i zajednicama domaćinima u Turskoj (gotovo 10 milijardi EUR od 2016.).
Kad je riječ o gospodarstvu, dodatno se povećala zabrinutost zbog stvaranja makroekonomskih neravnoteža, pravilnog funkcioniranja tržišnog gospodarstva Turske i nedovoljne neovisnosti regulatornih tijela. I EU i Turska i dalje imaju koristi od međusobne carinske unije. Unatoč ograničenom pozitivnom razvoju Turska bi trebala nastaviti intenzivnu suradnju s Komisijom kako bi uklonila prepreke trgovini koje otežavaju uredno funkcioniranje carinske unije.
VI. PRILOZI
1.Sažeti pregled nalaza izvješća
2.Provedba Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan
3.Statistički podaci
4.Pokazatelji treće strane povezani sa stanjem demokracije, dobrim upravljanjem i vladavinom prava u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama
