EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 31.8.2022.

COM(2022) 419 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU

Izvješće za razdoblje 2016.–2020. o provedbi dugoročnog nacionalnog programa potpora za poljoprivredu u sjevernim regijama Finske i Švedske u skladu s Odlukom Komisije 2009/3067, kako je izmijenjena Odlukom 2009/9122, Odlukom 2013/2809 i Odlukom 2015/2790, te Odlukom Komisije 2016/8419 za Finsku i odlukama Komisije 2010/6050 i 2018/479 za Švedsku

SADRŽAJ

1.    UVOD    

2.    OPĆA NAČELA NORDIJSKIH POTPORA    

2.1.    Ciljevi potpora    

2.2.    Odobrenja Komisije    

2.3.    Regije obuhvaćene programom potpora    

2.4.    Povezanost s proizvodnjom    

3.    NORDIJSKE POTPORE U FINSKOJ 2016.–2020.    

3.1.    Izdana odobrenja    

3.2.    Isplaćene potpore    

3.3.    Obujam proizvodnje na području obuhvaćenom nordijskim potporama    

3.4.    Razvoj poljoprivrednog gospodarstva u regijama obuhvaćenima nordijskim potporama    

4.    NORDIJSKE POTPORE U ŠVEDSKOJ U RAZDOBLJU 2016.–2020.    

4.1.    Izdana odobrenja    

4.2.    Isplaćene potpore    

4.3.    Obujam proizvodnje na području obuhvaćenom potporama    

4.4.    Razvoj poljoprivrednog gospodarstva u regiji obuhvaćenoj potporama    

5.    ZAKLJUČCI    

5.1.    Finska    

5.2.    Švedska    

1.    UVOD

U skladu s člankom 142. Akta o pristupanju Europskoj uniji Austrije, Finske i Švedske 1 Komisija je Finskoj i Švedskoj odobrila dodjelu dugoročnih nacionalnih potpora poljoprivredi u sjevernim regijama kako bi se održala poljoprivredna djelatnost. Te potpore nazivaju se „nordijske potpore” („potpore”).

Ovo izvješće podnosi se Vijeću u skladu sa zahtjevom za izvješćivanje iz članka 143. stavka 2. Akta o pristupanju, u kojem je utvrđeno da godinu nakon pristupanja te zatim svakih pet godina Komisija Vijeću dostavlja izvješće o izdanim odobrenjima i rezultatima potpora dodijeljenih na temelju tih odobrenja. Prethodna izvješća dostavljena su 1996., 2002. 2 , 2007. 3 , 2012. 4 i 2017. 5  

2.    OPĆA NAČELA NORDIJSKIH POTPORA

2.1.    Ciljevi potpora

Potpore se dodjeljuju posebno kako bi se održala tradicionalna primarna proizvodnja i prerada koja je prirodno prilagođena klimatskim uvjetima predmetnih regija, poboljšale strukture za proizvodnju, stavljanje na tržište i preradu poljoprivrednih proizvoda, olakšalo njihovo odlaganje te osigurala zaštita okoliša i očuvanje ruralnog krajolika.

2.2.    Odobrenja Komisije

Potpore se odobravaju na temelju Odluke C(2009) 3067, kako je izmijenjena Odlukom C(2009) 9122, Odlukom C(2013) 2809 i Odlukom C(2015) 2790, a zatim Odlukom (EU) 2018/672, priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 8419 za Finsku, i Odlukom C(2010) 6050 i Odlukom (EU) 2018/479, priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 1622 za Švedsku. Program za Finsku za razdoblje 2022.–2027. produljen je Odlukom Komisije (EU) 2021/2312, priopćeno pod brojem dokumenta C(2021) 8773, koja nije obuhvaćena obvezom izvješćivanja u okviru ovog petogodišnjeg izvješća.

Osnovni uvjeti utvrđeni su u članku 142. stavku 3. Akta o pristupanju; ukupan iznos dodijeljenih potpora treba biti dovoljan za održavanje poljoprivredne djelatnosti u sjevernim područjima, ali ukupna potpora ne smije premašiti razinu potpore u pretpristupnom referentnom razdoblju, koje je određeno u odobrenjima. Također, potpore ne smiju biti povezane s budućom proizvodnjom ili dovesti do povećanja proizvodnje u odnosu na referentne razine, kako ih je utvrdila Komisija.

2.3.    Regije obuhvaćene programom potpora

Regije koje su obuhvaćene programom potpora (slika 1.) utvrđene su u odgovarajućim odlukama, nalaze se sjeverno od 62. paralele i obuhvaćaju neka susjedna područja južno od te paralele koja su pod utjecajem usporedivih klimatskih uvjeta koji osobito otežavaju poljoprivrednu djelatnost. Čimbenici koji se uzimaju u obzir pri određivanju područja jesu niska gustoća naseljenosti (najviše 10 stanovnika/km2), korištena poljoprivredna površina (KPP) kao udio ukupne površine (< 10 %), poljoprivredna površina korištena za uzgoj usjeva namijenjenih za ljudsku prehranu kao udio KPP-a (≤ 20 %) i općine okružene drugim općinama unutar prethodno navedenih područja (čak i ako ne ispunjavaju iste zahtjeve).

Finsko područje obuhvaćeno potporama o kojem se izvješćuje u ovom izvješću sastoji se od 1 417 140 hektara (ha) KPP-a (55,5 % ukupnog KPP-a), a švedsko od 335 881 ha KPP-a (11 % ukupnog KPP-a).

Slika 1.: Područja obuhvaćena potporama u Finskoj (C1–C4) i Švedskoj (1–3)

2.4.    Povezanost s proizvodnjom

Potpore su ograničene na određene poljoprivredne sektore kako je utvrđeno za svaku državu članicu u odgovarajućim odlukama.

Potpore se dodjeljuju na temelju proizvodnih jedinica (uvjetnih grla (UG) ili hektara), uz iznimku potpora za mlijeko i njegov prijevoz, koje se dodjeljuju na temelju dostavljenih i prevezenih količina. Finske potpore za sobove dodjeljuju se za pojedinačne životinje.

Potpore ne smiju biti povezane s budućom proizvodnjom ili dovesti do povećanja proizvodnje u odnosu na referentno razdoblje. Referentna razdoblja propisana su u odgovarajućim odlukama za svaku državu članicu za pojedine sektore.

3.    NORDIJSKE POTPORE U FINSKOJ 2016.–2020.

3.1.    Izdana odobrenja

Kako bi se pojednostavnio sustav potpora, tijekom izvještajnog razdoblja izmijenjeni su zahtjevi za izvješćivanje za izdana odobrenja. Iznesene su informacije o izdanim odobrenjima za godine u izvještajnom razdoblju u skladu s odgovarajućim odlukama, koje su prikazane u tablicama 1. i 2. u nastavku.

Tablica 1.: Odobrene potpore u 2016. u skladu s Odlukom C(2015) 2790

Tablica 2.: Odobrene potpore u razdoblju 2017.–2020. u skladu s Odlukom (EU) 2018/672, priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 8419

3.2.    Isplaćene potpore 

Nordijske potpore

U izvještajnom razdoblju godišnje nordijske potpore isplaćene Finskoj nisu prekoračile najveće iznose koji su utvrđeni u odlukama. Ukupni iznosi isplaćenih potpora ostali su prilično konstantni tijekom izvještajnog razdoblja. Kategorije za izvješćivanje o potporama pojednostavnjene su tijekom izvještajnog razdoblja, a formati tablica u nastavku odgovaraju odgovarajućim zahtjevima.

Tablica 3.: Nordijske potpore isplaćene u Finskoj 2016. (u milijunima EUR)

Tablica 4.: Nordijske potpore isplaćene u Finskoj u razdoblju 2017.–2020. (u milijunima EUR)

Ukupne potpore na području obuhvaćenom nordijskim potporama

Poljoprivredni sektor na područjima obuhvaćenima programom potpora koristi se i instrumentima koje financira EU. Potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja (područja s prirodnim ograničenjima) i poljoprivredno-okolišno-klimatske mjere posebno su važne za poljoprivredni sektor na područjima obuhvaćenima potporama. Odlukom (EU) 2018/672, priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 8419, utvrđena je najveća razina ukupne potpore na području obuhvaćenom potporama u iznosu od 1 118,9 milijuna EUR (razina iz 1993.). U tablici 3. prikazano je da potpore isplaćene na području obuhvaćenom potporama u razdoblju 2016.–2020. nisu prekoračile najveću gornju granicu utvrđenu u Odluci.

Tablica 5.: Sažetak ukupnih godišnjih potpora isplaćenih na području obuhvaćenom potporama u Finskoj, uključujući potpore EU-a (u milijunima EUR)

3.3.    Obujam proizvodnje na području obuhvaćenom nordijskim potporama

Sektor mlijeka

Proizvodnja mlijeka najznačajniji je sektor koji se u Finskoj podupire iz programa nordijskih potpora. Tijekom izvještajnog razdoblja približno 80 % finskog mlijeka proizvedeno je na području obuhvaćenom potporama, a udio u ukupnoj nacionalnoj proizvodnji ostao je prilično konstantan. Proizvodnja je koncentrirana na području C2 (vidjeti sliku 1.).

Tijekom izvještajnog razdoblja obujam proizvodnje mlijeka na području obuhvaćenom potporama ostao je konstantan. Izvan područja obuhvaćenog nordijskim potporama proizvodnja se smanjila za 6 %. U tom kontekstu stabilnost razina proizvodnje na području obuhvaćenom potporama pokazuje da je program potpora učinkovito ispunio svoju svrhu održavanja poljoprivredne djelatnosti u sjevernim regijama kako je utvrđeno u odlukama.

Preživači

Tijekom izvještajnog razdoblja približno 81 % finske proizvodnje govedine odvijalo se na području obuhvaćenom nordijskim potporama. Proizvodnja je ostala konstantna tijekom cijelog izvještajnog razdoblja, pri čemu su fluktuacije bile unutar granice od 2 %. Na području C2 (vidjeti sliku 1.) zabilježen je najveći obujam proizvodnje, koji je činio približno 60 % proizvodnje govedine na području obuhvaćenom nordijskim potporama. Stabilnost razina proizvodnje pokazuje da su potpore na tom području ispunile svoju svrhu održavanja poljoprivredne djelatnosti na području obuhvaćenom potporama kako je utvrđeno u odlukama.

Svinje i perad

Na nacionalnoj razini približno polovina proizvodnje svinjskog mesa odvija se na području obuhvaćenom nordijskim potporama. Na području obuhvaćenom potporama proizvodnja se smanjila za približno 6 % u razdoblju od 2016. do 2020. Međutim, u ostatku zemlje pad proizvodnje bio je neznatno veći. Taj kontrast dokazuje važnu ulogu nordijskih potpora u održavanju poljoprivredne proizvodnje. Proizvodnja svinjskog mesa koncentrirana je u najjužnijoj regiji obuhvaćenoj potporama (C1, vidjeti sliku 1.), pri čemu se nešto više od 70 % ukupne proizvodnje na području obuhvaćenom potporama odvija u toj regiji.

Proizvodnja mesa peradi (uključujući tovne piliće (brojlere) i puretinu) ostala je prilično konstantna tijekom izvještajnog razdoblja. Proizvodnja peradi koncentrirana je u regiji obuhvaćenoj potporama C1 (vidjeti sliku 1.).

Hortikultura

Tijekom izvještajnog razdoblja proizvodnja hortikulture ostala je prilično konstantna jer je ukupna proizvodnja fluktuirala do približno samo 3 %.

U izvješćima za hortikulturu podaci za područja na kojima se odvija kratkoročna proizvodnja u staklenicima (2–7 mjeseci) razlikuju se od podataka za područja na kojima se odvija dugoročna proizvodnja u staklenicima (7+ mjeseci). Analiza podataka izdvojenih na toj razini ukazuje na znatnije promjene.

Kratkoročna proizvodnja hortikulture smanjila se za 7 % na području obuhvaćenom potporama u izvještajnom razdoblju. Na nacionalnoj razini približno polovina kratkoročne proizvodnje hortikulture odvijala se na području obuhvaćenom potporama, pri čemu je proizvodnja koncentrirana u regiji obuhvaćenoj potporama C1 (vidjeti sliku 1.).

Dugoročna proizvodnja hortikulture povećala se za 5 % na području obuhvaćenom potporama u izvještajnom razdoblju. Približno 59 % nacionalne dugoročne proizvodnje odvijalo se na području obuhvaćenom potporama, pri čemu je proizvodnja bila koncentrirana u regiji obuhvaćenoj potporama C1 (vidjeti sliku 1.).

Kretanje proizvodnje hortikulture pokazuje da je program potpora ispunio svoju svrhu održavanja poljoprivredne proizvodnje jer je ukupna proizvodnja u staklenicima ostala prilično konstantna, unatoč nekim promjenama koje se mogu uočiti samo preciznijom analizom.

Proizvodnja usjeva

Proizvodnja usjeva žitarica i šećerne repe uglavnom je koncentrirana u regijama A i B (vidjeti sliku 1.), izvan područja obuhvaćenog potporama. Podaci dostupni za razine proizvodnje usjeva nisu diferencirani prema potporama obuhvaćenim regijama. Međutim, može se utvrditi da su zbog klimatskih i geografskih uvjeta razine proizvodnje usjeva znatno niže na području obuhvaćenom potporama nego na jugu zemlje.

Suprotno tome, uzgoj trave koncentriran je u sjevernim regijama jer se trava često uzgaja na farmama goveda. U usporedbi s proizvodnjom usjeva uzgoj trave relativno je jeftiniji na području obuhvaćenom potporama. Na nacionalnoj razini više od polovine usjeva za hranu za životinje proizvodi se na području obuhvaćenom potporama, a većina krumpira za proizvodnju škroba uzgaja se u regijama obuhvaćenima potporama C1 i C2 (vidjeti sliku 1.).

Ostale potpore

Program nordijskih potpora u Finskoj uključuje potporu za sobove koja se dodjeljuje za pojedinačne životinje. Najveći broj prihvatljivih čimbenika proizvodnje utvrđenih u odlukama nije prekoračen u izvještajnom razdoblju. Preostali dio ostalih potpora nije izravno povezan s proizvodnjom.

Zaključci o obujmu proizvodnje

Zaključno, nordijske potpore pomažu u održavanju stabilnih razina proizvodnje na području obuhvaćenom potporama u Finskoj. Ukupna proizvodnja u sektorima koji su obuhvaćeni potporama ostala je tijekom izvještajnog razdoblja relativno konstantna na području obuhvaćenom potporama. Najveći broj prihvatljivih čimbenika proizvodnje u različitim kategorijama proizvodnje uistinu se poštovao u izvještajnom razdoblju.

3.4.    Razvoj poljoprivrednog gospodarstva u regijama obuhvaćenima nordijskim potporama

U izvještajnom razdoblju u Finskoj je bilo približno 47 000 farmi, od čega 58 % na području obuhvaćenom potporama. Ta brojka ukazuje na pad od 8 % u odnosu na početnu vrijednost iz 2015. U izvještajnom razdoblju broj farmi smanjio se u svim sektorima i regijama obuhvaćenima potporama. U najjužnijim regijama obuhvaćenima potporama C1 i C2P (vidjeti sliku 1.) to je kretanje bilo nešto brže nego u ostatku područja obuhvaćenog potporama.

Broj mliječnih farmi smanjivao se brže od nacionalne stope smanjenja broja farmi. Čak i uz primljenu potporu stopa smanjenja broja mliječnih farmi na području obuhvaćenom potporama i u ostatku zemlje bila je približno jednaka: otprilike svaka četvrta mliječna farma prestala je s proizvodnjom tijekom izvještajnog razdoblja. U regiji obuhvaćenoj potporama C4 (vidjeti sliku 1.) zatvorena je otprilike svaka treća mliječna farma. Nepovoljni razvoj poljoprivrednog gospodarstva u sektoru mlijeka jasno ukazuje na gospodarski kontekst u kojem se primjenjuju nordijske potpore i na njihov učinak: unatoč smanjenju broja farmi, proizvodnja se održala na konstantnoj razini.

Promjene na farmama goveda bile su sporije od promjena na mliječnim farmama. Stope promjene na području obuhvaćenom potporama razlikuju se među regijama obuhvaćenima potporama. U regiji C2P (vidjeti sliku 1.) zatvoreno je više od petine svih farmi goveda, dok je u regiji C1 (vidjeti sliku 1.) samo 2 % farmi goveda prestalo poslovati tijekom izvještajnog razdoblja. Suprotno tome, na nacionalnoj se razini broj farmi na kojima se proizvodi govedina smanjio za više od 8 %. Ta razlika dokazuje važnu ulogu nordijskih potpora u održavanju proizvodnje.

Broj peradarskih farmi na području obuhvaćenom potporama ostao je prilično konstantan tijekom izvještajnog razdoblja, što je ponovno potvrdilo učinkovitost potpora u održavanju poljoprivredne proizvodnje u sjevernim regijama.

Unatoč programu potpora u nekim sektorima na području obuhvaćenom potporama zabilježen je znatan broj slučajeva zatvaranja poslovanja, što djelomično ukazuje na loše ekonomske uvjete poljoprivrednika i nisku profitabilnost poljoprivrede u Finskoj Broj farmi za proizvodnju usjeva znatno se smanjio tijekom izvještajnog razdoblja (npr. –45 % u regiji C2P i –35 % u C3, vidjeti sliku 1.), ali relativna stopa smanjenja može se djelomično pripisati malom apsolutnom broju farmi za proizvodnju usjeva na području obuhvaćenom potporama. Na područjima izvan područja obuhvaćenog potporama broj farmi za proizvodnju usjeva smanjio se za 11 %. Osim toga, smanjio se i broj hortikulturnih farmi (–19 % na nacionalnoj razini, –23 % u regiji C3, vidjeti sliku 1.).

Znatno se smanjio i broj farmi svinja. U sjevernim regijama C2P i C3 postoji samo nekoliko farmi svinja, a u najsjevernijoj regiji C4 ne postoji nijedna (vidjeti sliku 1. za ta područja).

Značaj nacionalnih potpora za ukupnu dobit farmi razlikovao se među sektorima proizvodnje i regijama obuhvaćenima potporama. Važnost potpore u svim se sektorima povećava prema sjeveru. U razdoblju 2016.–2019. značaj je bio najveći u proizvodnji mlijeka (10,4 % dobiti u regiji C1, 11,5 % u regiji C2, 12 % u regiji C2P, 19,2 % u regiji C3) te na farmama goveda (10 % u regiji C1, 11,3 % u regiji C2, 16,2 % u regiji C3). To su ujedno sektori u kojima je broj farmi ostao prilično konstantan tijekom izvještajnog razdoblja, što ukazuje na važnu ulogu nordijskih potpora u održavanju poljoprivredne proizvodnje na sjeveru. Najmanji značaj za ukupnu dobit farmi zabilježen je u hortikulturi (1,1 % u regiji C1, 1,2 % u regiji C2).

Prema institutu za ekonomska istraživanja Pellervo Economic Research teško je utvrditi izravan učinak nordijskih potpora na ukupno gospodarsko stanje na području obuhvaćenom potporama jer na njega utječu i odrednice kao što su druge potpore, politike i društveni čimbenici. Međutim, na temelju podataka o zaposlenosti i broju poduzeća može se zaključiti da su sjeverne regije C (vidjeti sliku 1.) u nepovoljnijem položaju u odnosu na najjužniju poljoprivrednu regiju A (vidjeti sliku 1.). Stopa zaposlenosti u sektoru poljoprivrede proporcionalno je veća na području obuhvaćenom potporama (npr. približno 8 % ukupne stope zaposlenosti u regiji C2) nego u ostatku zemlje (npr. 0,8 % u regiji A). Visok udio zaposlenih u sektoru poljoprivrede u ukupnom broju zaposlenih na području obuhvaćenom nordijskim potporama naglašava važnost nacionalnih potpora za taj sektor na sjeveru.

Nastavljanjem poljoprivredne proizvodnje na području obuhvaćenom potporama zadržane su mnoge okolišne usluge i otvoreno poljoprivredno okruženje, što je rijetkost u regiji kojom dominiraju šume. Takvo kretanje znatno pridonosi smanjenju erozije tla i ispiranja hranjivih tvari te pozitivno utječe na bioraznolikost. Treba napomenuti da je moguće da bi bez nordijskih potpora poljoprivredna proizvodnja bila još koncentriranija u južnom dijelu zemlje, što bi povećalo prijenos hranjivih tvari u vodene tokove.

4.    NORDIJSKE POTPORE U ŠVEDSKOJ U RAZDOBLJU 2016.–2020.

4.1.    Izdana odobrenja

Kako bi se pojednostavnio sustav potpora, tijekom izvještajnog razdoblja izmijenjeni su zahtjevi za izvješćivanje za izdana odobrenja. Iznesene su informacije o izdanim odobrenjima za godine u izvještajnom razdoblju u skladu s odgovarajućim odlukama, koje su prikazane u tablicama 6. i 7. u nastavku. Odlukom C(2010) 6050 Švedskoj je odobrena isplata u iznosu od 318,67 milijuna SEK godišnje (približno 33,37 milijuna EUR godišnje 22 ) u 2016. i 2017., kako je prikazano u tablici 6. u nastavku. Odlukom Komisije (EU) 2018/479, priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 1622, Švedskoj je odobrena isplata iznosa od 422,92 milijuna SEK godišnje (približno 40,51 milijun EUR 23 ) od 1. siječnja 2018. Najveći dopušteni godišnji iznosi smatraju se godišnjim prosjecima potpora odobrenih za razdoblje od pet kalendarskih godina na koje se odnosi Odluka (EU) 2018/479.

Tablica 6.: Odobrene potpore u razdoblju 2016.–2017. u skladu s Odlukom C(2010) 6050, kako je izmijenjena Odlukom C(2015) 6592

Tablica 7.: Odobrene potpore u skladu s Odlukom (EU) 2018/479, priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 1622, u razdoblju 2018.–2022.

4.2.    Isplaćene potpore

Nordijske potpore

U izvještajnom razdoblju godišnje nordijske potpore koje su isplaćene u Švedskoj nisu prekoračile najveće iznose utvrđene u odlukama. Iznos isplaćenih potpora povećao se za jednu trećinu 2018. (u skladu s povećanim odobrenim razinama prema Odluci (EU) 2018/479), uz neznatna povećanja u narednim godinama. Kategorije za izvješćivanje o potporama pojednostavnjene su tijekom izvještajnog razdoblja, a formati tablica u nastavku odgovaraju odgovarajućim zahtjevima.

Tablica 8.: Nordijske potpore za Švedsku po sektoru, u milijunima SEK

Za razdoblje 2016.–2017. najveći dopušteni iznos potpore bio je 318,67 milijuna SEK 32 . Za razdoblje 2018.–2020. najveći dopušteni iznos potpore bio je 422,92 milijuna SEK 33 . Tablica u nastavku pokazuje da najveći dopušteni iznosi nisu prekoračeni.

Ukupne potpore na području obuhvaćenom nordijskim potporama

Poljoprivreda na području obuhvaćenom programom potpore može imati koristi i od instrumenata koje financira EU, osobito u okviru dvaju stupova ZPP-a (tablica 9.). Od mjera iz drugog stupa potpore za područja s prirodnim ograničenjima i poljoprivredno-okolišno-klimatske mjere od posebne su važnosti. Ni u Odluci C(2010) 6050 ni u Odluci (EU) 2018/479 nije utvrđena gornja granica ukupnog iznosa potpore za regiju obuhvaćenu potporama. U okviru Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2022. potpore za obrađivanje zemljišta na ugaru mogle su se primjenjivati samo izvan područja s prirodnim ograničenjima. Stoga se okolišna potpora za obrađivanje zemljišta na ugaru na područjima s prirodnim ograničenjima (za obveze iz programskog razdoblja 2007.–2013.) postupno smanjivala do trenutka kad je ukinuta 2018. Praćenje razine potpore EU-a od 2003. provodi se ex post.

Tablica 9.: Pregled isplaćenih potpora u Švedskoj, uključujući potpore Zajednice, u milijunima SEK

Ukupna kombinirana potpora, uz određene promjene, neznatno se povećala u proteklih pet godina, ali postojano je ostala ispod referentne razine i unutar istog raspona od 1997.

4.3.    Obujam proizvodnje na području obuhvaćenom potporama

Sektor mlijeka

Mlijeko je najvažniji poljoprivredni proizvod na ovom području, s udjelom od približno 13 % u ukupnoj proizvodnji mlijeka u Švedskoj. Taj je udio uglavnom ostao isti tijekom petogodišnjeg razdoblja, ali smanjio se u odnosu na početnu vrijednost od 15 % iz referentne godine 1991. Tijekom izvještajnog razdoblja za proizvodnju kravljeg mlijeka u prosjeku je isplaćeno 342 milijuna SEK godišnje (u usporedbi s prosjekom od 267 milijuna SEK u razdoblju 2011.–2015.) u skladu s povećanim odobrenim razinama prema Odluci (EU) 2018/479.

U izvještajnom razdoblju proizvodnja mlijeka smanjila se za približno 3,9 % na području obuhvaćenom potporama (u usporedbi sa smanjenjem od 3,1 % na nacionalnoj razini). To je smanjenje bilo relativno stabilno tijekom cijelog izvještajnog razdoblja. Potpora za prijevoz isplaćena je za prosječno 362 778 tona godišnje (u usporedbi s prosječne 386 202 tone godišnje u prethodnom petogodišnjem razdoblju). Činjenica da se proizvodnja na području obuhvaćenom potporama smanjila u sličnoj mjeri kao u ostatku zemlje naglašava učinak potpora u održavanju proizvodnje u zahtjevnijim sjevernim uvjetima.

Svinje i perad

Proizvodnja svinja neznatno se povećala na ovom području tijekom petogodišnjeg razdoblja. Otežavajući faktor za proizvođače svinja u sjevernoj Švedskoj mali je broj klaonica. To podrazumijeva velike udaljenosti od gospodarstva do klaonice, a poljoprivrednicima sužava mogućnosti odabira mjesta na koje će svoje životinje dopremiti za klanje i pregovaranja o cijenama. Kad je riječ o proizvodnji krmača za prasad, broj farmi i krmača ukazivao je na male promjene u tom razdoblju, u skladu s kretanjima u plaćanjima. Razina godišnje proizvodnje (u prosjeku 11 436 UG) i dalje je daleko ispod ukupnog dopuštenog čimbenika proizvodnje (17 000 UG).

U proizvodnji jaja zabilježene su razlike u različitim godinama u izvještajnom razdoblju. Godišnje fluktuacije mogu ovisiti o trenutku kad se kokoši zamjenjuju novima. Proizvodnja jaja u sjevernim dijelovima Švedske uvelike ovisi o stočnoj hrani na bazi žitarica jer uvjeti za uzgoj žitarica omogućuju manju produktivnost nego u južnim dijelovima Švedske.

Jagodasto voće i povrće

Farme za proizvodnju jagodastog voća i povrća podupirane su na godišnjoj razini, na prosječnoj površini od 341 ha, što je smanjenje od 5 % u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje. Veličina površine mijenjala se tijekom prethodnih pet godina, kao i proizvodnja, i iznosi manje od polovine iznosa najvećeg broja prihvatljivih čimbenika proizvodnje.

Zaključci o obujmu proizvodnje

Kad je riječ o mlijeku, obujam proizvodnje ostao je prilično konstantan, ne računajući manji porast u 2020. u skladu s nacionalnim kretanjem. I drugi sektori i dalje su prilično stabilni, premda je proizvodnja varirala iz godine u godinu. U svim se sektorima učinkovito poštovao najveći broji prihvatljivih čimbenika proizvodnje.

4.4.    Razvoj poljoprivrednog gospodarstva u regiji obuhvaćenoj potporama

Švedsko područje obuhvaćeno potporom karakteriziraju niska gustoća naseljenosti koja se i smanjuje, ograničenja u pogledu potencijala za gospodarski razvoj i loši uvjeti za poljoprivredu. Strukturu poljoprivrednih gospodarstava obilježavaju polja koja su manja, rascjepkanija i nepravilnija od prosjeka u Švedskoj. Zbog toga su troškovi viši, među ostalim i za prijevoz unutar farmi zbog udaljenosti između polja. Za najsjevernije regije obuhvaćene programom nordijskih potpora vidljiv je silazni trend u udjelu u nacionalnoj proizvodnji (u bruto regionalnom proizvodu) u razdoblju od 1995. do 2015., uz neznatne promjene na godišnjoj razini, a otad je taj udio stalno isti (bruto regionalni proizvod za predmetne regije izražen kao udio u nacionalnom ukupnom BDP-u od otprilike 13 %).

Mlijeko je glavni poljoprivredni proizvod na tom području, s udjelom odi 13 % u ukupnoj proizvodnji mlijeka u Švedskoj (u odnosu na 15 % 1991.). Broj proizvođača se od 2016. do 2020. na tom području i u cijeloj zemlji smanjio za 20 % ., dok se broj krava na tom području smanjio za 10 %, a na nacionalnoj razini za 8 %. Proizvodnja mlijeka smanjivala se sporije (–3,9 %), ali i dalje brže nego u cijeloj zemlji (–3,1 %). Na području obuhvaćenom potporama 2020. proizvedeno je 15 000 tona manje mlijeka nego 2016. Unatoč nordijskim potporama i drugim dodijeljenim potporama ekonomska održivost farmi na području obuhvaćenom potporama bila je znatno niža nego u južnim i središnjim dijelovima zemlje. Na području obuhvaćenom potporom, kojim dominiraju šume, zemljište za poljoprivrednu proizvodnju pridonosi otvorenosti krajolika, što je povoljno za bioraznolikost. Poljoprivredne prakse na područjima obuhvaćenima potporama obilježava manje intenzivna proizvodnja, jer je uglavnom riječ o travnjacima i pašnjacima. To podrazumijeva nisku razinu upotrebe pesticida i gnojiva. Stoga je učinak na okoliš manji od utjecaja poljoprivrednih djelatnosti u drugim dijelovima zemlje.

Iako je u razdoblju 2016.–2020. na predmetnom području došlo do blagog porasta stanovništva, taj je porast bio mnogo niži od porasta stanovništva u ostatku zemlje, stoga se razlika u broju stanovnika između sjevernih područja i zemlje u cjelini povećala. Od 1990. kretanje stanovništva u regiji obuhvaćenoj potporama bilo je negativno, a smanjenje je iznosilo 3 %, što je u suprotnosti s povećanjem broja stanovnika u ostalim dijelovima Švedske (18 %).

5.    ZAKLJUČCI 

U ovom se izvješću daje pregled odobrenja za nordijske potpore izdanih Finskoj i Švedskoj u razdoblju 2016.–2020. i postignutih rezultata. Izvješće je sastavljeno na temelju podataka koje dostavljaju nadležna tijela država članica u skladu s člankom 143. stavkom 2. Akta o pristupanju.

5.1.    Finska

Kad je riječ o provedbi programa finskih nordijskih potpora, Komisija napominje sljedeće:

1.poštovanje najvećeg dopuštenog iznosa potpore predviđenog odobrenjima Komisije: ukupni isplaćeni iznosi potpore i ukupne potpore na području obuhvaćenom nordijskim potporama u razdoblju 2016.–2020. u skladu su s najvišim dopuštenim intenzitetom potpore utvrđenim u Odluci C(2009) 9122, kako je izmijenjena odlukama C(2009) 3067, C(2013) 2809 i C(2015) 2790 te naknadno Odlukom (EU) 2018/672, priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 8419;

2.poštovanje najvećeg broja prihvatljivih čimbenika proizvodnje: ukupna proizvodnja u sektorima koji su obuhvaćeni potporama ostala je tijekom izvještajnog razdoblja prilično konstantna na području obuhvaćenom potporama. Najveći broj prihvatljivih čimbenika proizvodnje nije prekoračen u izvještajnom razdoblju;

3.ostvarivanje ciljeva programa potpore: potpore u Finskoj općenito su doprinijele održavanju poljoprivredne proizvodnje na području obuhvaćenom potporama i imale su važnu ulogu u podupiranju zaposlenosti na tom području. Potpore su posebno važne za proizvodnju mlijeka i govedine, koja se najvećim dijelom odvija na području obuhvaćenom potporama.

5.2.    Švedska

Kad je riječ o provedbi programa švedskih nordijskih potpora, Komisija napominje sljedeće:

1.poštovanje najvećeg dopuštenog iznosa potpore predviđenog odobrenjima Komisije: ukupni iznosi nordijskih potpora isplaćenih u razdoblju 2016.–2020. u skladu su s gornjom granicom utvrđenom za najviši dopušteni intenzitet potpore utvrđen u Odluci C(2010) 6050 i naknadno u Odluci (EU) 2018/479, priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 1622;

2.poštovanje najvećeg broja prihvatljivih čimbenika proizvodnje: najveći broj prihvatljivih čimbenika proizvodnje koji primaju potpore poštovao se u svim sektorima koji primaju nordijske potpore;

3.ostvarivanje ciljeva programa potpore: nakon revizije programa 2010. proizvodnja mlijeka na području obuhvaćenom potporama ostala je stabilna tijekom prve četiri godine izvještajnog razdoblja i doživjela je blagi porast u razdoblju 2019.–2020. U ostalim kategorijama proizvodnje održan je prilično konstantan obujam.

Na tom šumskom području obuhvaćenom nordijskim potporama u objema zemljama nastavak poljoprivredne proizvodnje pridonosi održavanju otvorenog poljoprivrednog krajolika kojim se dobro upravlja. Zadržavanje otvorenosti krajolika pozitivno je za bioraznolikost i privlačnost krajolika. Održavanje poljoprivredne proizvodnje pozitivno utječe i na vitalnost udaljenih ruralnih područja.

Na temelju informacija koje su dostavila nacionalna tijela Komisija smatra da Odluku C(2009) 3067, kako je izmijenjena odlukama C(2009) 9122, C(2013) 2809 i C(2015) 2790 te naknadno    Odlukom (EU) 2018/672, priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 8419, koja se odnosi na Finsku, te Odluku C(2010) 6050 i naknadno Odluku (EU) 2018/479, priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 1622, koje se odnose na Švedsku, o potporama sjevernim regijama nadležna tijela primjenjuju na zadovoljavajući način.

(1)    SL C 241, 29.8.1994., str. 9.

(2)    Finska COM(2002) 102, 25.2.2002., Švedska COM(2002) 105, 1.3.2002.

(3)    Finska COM(2007) 459 od 31. srpnja 2007., Švedska COM(2007) 416 od 31. srpnja 2007.

(4)    COM(2012) 358 final od 29. lipnja 2012.

(5)      COM (2017) 189 final od 24.4.2017.

(6)      Potpore po jedinici mogu se diferencirati prema regijama unutar granica najvećeg prosjeka.

(7)

     Najveći ukupan iznos potpora ne smije premašiti 382 milijuna EUR godišnje.

(8)

     Najveći broj prihvatljivih čimbenika proizvodnje po kalendarskoj godini i za kvotnu godinu 2014./2015.

(9)      Krave dojilje, junice koje se uzgajaju u krave dojilje, muška goveda starija od šest mjeseci, zaklane junice te zaklani bikovi i volovi u potporama obuhvaćenim regijama C3 i C4.

(10)      Proizvodno nevezane potpore. Referenta količina nije veća od 139 200 UG.

(11)      Potpore za proizvodnju u staklenicima mogu se diferencirati prema duljini razdoblja uzgoja.

(12)      Potpore se mogu diferencirati prema tehničkom standardu skladišta.

(13)      Opće potpore na temelju hektara za korištenu poljoprivrednu površinu (KPP) u potporama obuhvaćenim regijama C2–C4.

(14)      Na temelju područja uzgoja žitarica (osim ječma, zobi i miješanih žitarica) i drugih usjeva (uljanog sjemenja i drugih uljarica, proteinskih usjeva i vlaknastog bilja), šećerne repe, krumpira za proizvodnju škroba i jabuka u potporama obuhvaćenim regijama C1 i C2 te u sjevernom dijelu regije C2. Potpore za povrće koje se uzgaja na otvorenom mogu se isplatiti u potporama obuhvaćenim regijama C1–C4.

(15)      Potpore za mlade poljoprivrednike za korištenu poljoprivrednu površinu (KPP) u potporama obuhvaćenim regijama C1–C4.

(16)      U potporama obuhvaćenim regijama C3 i C4.

(17)      Mlijeko: Kainuu, provincija Laponija i Koillismaa (sjeveroistočna Finska). Meso: provincija Laponija.

(18)      Potpore se mogu isplatiti za usluge kojima se održavaju uvjeti rada za uzgoj stoke na područjima gdje su udaljenosti veće od prosjeka.

(19)      Najveći iznos potpora: potpore se dodjeljuju za količine u skladištu na kraju lipnja do sljedećih najvećih iznosa: 0,34 EUR/kg za divlje nordijske kupine, 0,10 EUR/kg za druge samonikle bobice i 0,42 EUR/kg za divlje gljive.

(20)      Skolti, prirodni načini preživljavanja i uzgoj sobova.

(21)      Referentna količina za proizvodno nevezane potpore za svinje i perad.

(22)      Tečaj 1 EUR = 9,55 SEK izveden iz podataka Europske središnje banke za prosječni tečaj od 4. siječnja 2016. do 29. prosinca 2017.

(23)      Za tu konverziju primjenjuje se tečaj 1 EUR = 10,44 SEK na temelju prosječne stope konverzije u razdoblju 2018.–2020. koju je zabilježio ESB.

(24)      Potpore po jedinici mogu se diferencirati prema regijama unutar granica najvećeg prosjeka.

(25)      Najveći dopušten iznos potpora: 318,67 milijuna SEK.

(26)      Samo koze koje se koriste za proizvodnju mlijeka. Procijenjena proizvodnja iznosi 800 kg mlijeka po kozi godišnje.

(27)      Između poljoprivrednog gospodarstva i centra za prikupljanje ili centra za primarnu obradu.

(28)      Ako jedna kokoš nesilica čini 0,01 UG, krmača 0,33 UG, a svinja namijenjena za klanje 0,10 UG.

(29)      Ne uključujući krumpire.

(30)      Stope konverzije u uvjetna grla (UG): koza je 0,15 UG, svinja za klanje 0,10 UG, krmača 0,33 UG i kokoš nesilica 0,01 UG.

(31)      Od čega se najveća dopuštena potpora od 395,9 milijuna SEK može dodijeliti za kategoriju kravljeg mlijeka i potporu za prijevoz kravljeg mlijeka.

(32)      Odluka C(2010) 6050, kako je izmijenjena Odlukom C(2015) 6592.

(33)      Odluka (EU) 2018/479, priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 1622.

(34)      Uključujući potpore za prijevoz.

(35)      Referentna razina: 318,67 milijuna SEK.

(36)      Referentna razina: 318,67 milijuna SEK.

(37)      Referentna razina: 422,92 milijuna SEK.

(38)      Referentna razina: 422,92 milijuna SEK.

(39)      Referentna razina: 422,92 milijuna SEK.