EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 22.6.2022.

COM(2022) 409 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Snaga trgovinskih partnerstava: zajedno za zeleni i pravedan gospodarski rast

1.Uvod

EU se snažno zalaže za to da se njegovim trgovinskim sporazumima potiče održivost kako bi gospodarski rast bio popraćen zaštitom ljudskih prava, dostojanstvenog rada, klime i okoliša, uz potpuno poštovanje vrijednosti i prioriteta Unije. U aktualnom geopolitičkom kontekstu obilježenom povećanom nestabilnošću EU mora povećati suradnju s trećim zemljama kao pouzdani partner. Trgovinska politika EU-a pruža čvrst okvir za suradnju s trgovinskim partnerima u pitanjima održivosti povezanima s trgovinom. Taj se pristup temelji na međunarodnim pravilima o radu i zaštiti okoliša koja se primjenjuju s pomoću strukturiranih i transparentnih postupaka, uz sudjelovanje civilnog društva.

U ovoj se Komunikaciji utvrđuje kako dodatno povećati doprinos trgovinskih sporazuma održivom razvoju. Svi moderni trgovinski sporazumi EU-a već uključuju poglavlja o trgovini i održivom razvoju. Od 2018. njihova pojačana primjena i izvršenje temelje se na akcijskom planu od 15 točaka. 1 Komisija je u lipnju 2021. pokrenula detaljno preispitivanje u cilju jačanja sposobnosti trgovinskih sporazuma u cjelini, a ne samo njihovih poglavlja o trgovini i održivom razvoju, da podupiru održivu trgovinu, u suradnji s trgovinskim partnerima i u skladu s drugim relevantnim instrumentima politike EU-a, uključujući europski zeleni plan 2 3 .

U okviru preispitivanja Komisija je zatražila neovisnu komparativnu studiju o praksama u području trgovine i održivog razvoja u trgovinskim sporazumima trećih zemalja, što je EU potvrdilo kao jednog od predvodnika u promicanju održivosti putem svojih trgovinskih sporazuma. 4 Osim toga, kako bi prikupila informacije od najvećeg mogućeg broja građana i dionika, Komisija je provela otvoreno javno savjetovanje kojim su prikupljeni brojni doprinosi poduzeća i sindikata, skupina za zaštitu okoliša i ljudskih prava te socijalnih partnera. 5 To je popraćeno opsežnom razmjenom mišljenja s državama članicama, Europskim parlamentom i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom.

Na temelju doprinosa i preporuka primljenih tijekom postupka preispitivanja trgovine i održivog razvoja Komisija je utvrdila niz prioriteta politike i ključnih mjera kojima će se dodatno povećati učinkovitost trenutačnog pristupa trgovini i održivom razvoju utemeljenog na angažmanu, međunarodnom okviru i standardima, uz stroža pravila izvršenja. Novi pristup opisan u nastavku uključuje fazu postupanja u skladu s izvješćem povjerenstva i primjenu trgovinskih sankcija u specifičnim i dobro definiranim slučajevima.

2.Kako trgovinski sporazumi EU-a pridonose programu održivog razvoja

Trgovinski sporazumi važan su pokretač održivog rasta i u EU-u i u partnerskim zemljama. Aktivan trgovinski program ključan je za gospodarsko blagostanje i konkurentnost Europe. Trgovinski sporazumi pridonose otvaranju radnih mjesta, širenju tržišta te poticanju gospodarskog rasta i inovacija 6 . Uklanjanjem prepreka pristupu tržištu oni usto smanjuju troškove i olakšavaju prihvaćanje i uvođenje klimatski prihvatljivih tehnologija te povezanih roba i usluga kojima se doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova diljem svijeta i prilagodbi klimatskim promjenama. Trgovinski sporazumi pomažu i u osiguravanju opskrbe potrebnim sirovinama, uključujući one koje se upotrebljavaju u niskougljičnim tehnologijama. Istodobno, globalna trgovina može utjecati i na klimu, bioraznolikost ili radne uvjete. Kako bi se osigurali pozitivni učinci otvorene trgovine, liberalizacija trgovine i promicanje međunarodnih standarda rada te odlučno djelovanje u pogledu klime i okoliša moraju ići ruku pod ruku. Kao instrumenti povlaštenog partnerstva, trgovinski sporazumi predstavljaju platformu za politički dijalog i suradnju u području održivosti s partnerskim zemljama. To je ključno jer se globalni izazovi mogu riješiti samo globalnom suradnjom.

Revizijom trgovinske politike potpora zelenoj i pravednoj tranziciji postala je jedan od stupova trgovinske politike EU-a, uz otvorenost i odlučnost. 7  To je u skladu s europskim zelenim planom i Komunikacijom o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu 8 , u kojima je održivi razvoj u središtu donošenja politika i djelovanja EU-a. Prioriteti i ciljevi održivog razvoja uključeni su u sve politike EU-a u skladu s programom Ujedinjenih naroda do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja, Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i drugim multilateralnim sporazumima o zaštiti okoliša i radnim standardima. Ti multilateralni sporazumi i konvencije postali su globalni okvir za međunarodnu suradnju i djelovanje u području održivog razvoja te služe i kao smjernice za obveze održivog razvoja u trgovinskim sporazumima EU-a.

Interakcija s drugim alatima politike

Trgovinski sporazumi EU-a nisu samostalni instrumenti za promicanje i poboljšanje Unijina programa održivosti u odnosu na treće zemlje. Obveze u pogledu trgovine i održivog razvoja uključene u njih usko su povezane sa širim skupom instrumenata politike, multilateralnim naporima i alatima za razvojnu suradnju u sveobuhvatnom pristupu. Zajedno s autonomnim instrumentima EU-a, one u najvećoj mogućoj mjeri iskorištavaju pozitivne učinke trgovine na održivi razvoj i osiguravaju, s druge strane, ograničavanje negativnih učinaka.

Očekuje se da će EU do kraja mandata sadašnje Komisije imati ambiciozan skup dodatnih autonomnih instrumenata za potporu održivoj trgovini. Komisija je 2021. iznijela prijedlog o uspostavi mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama kako bi se spriječilo istjecanje ugljika i povećala učinkovitost globalnog djelovanja u području klime 11 , kao i prijedlog o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma kako bi se pojačali napori u borbi protiv krčenja i propadanja šuma. 12  Iste je godine Komisija donijela strategiju kojom se predlaže ambiciozan i sveobuhvatan paket mjera za poboljšanje dotoka novca za financiranje prelaska na održivo gospodarstvo 13 . Komisija je početkom 2022. iznijela prijedlog o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, potičući održivo i odgovorno poslovno ponašanje u cijelim globalnim lancima vrijednosti 14 . Donijela je i prijedlog okvira čiji je cilj učiniti sve proizvode koji se stavljaju na tržište Unije okolišno održivijima i kružnijima 15 . Kako je najavljeno u Komunikaciji o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu, Komisija će kasnije ove godine predstaviti i novu zakonodavnu inicijativu za učinkovitu zabranu stavljanja na tržište EU-a proizvoda nastalih prisilnim radom 16 . 

U svojem prijedlogu nove Uredbe EU-a o općem sustavu povlastica Komisija je povećala doprinos sustava promicanju održivog razvoja, među ostalim dodavanjem niza međunarodnih instrumenata u području ljudskih prava, dobrog upravljanja, rada i zaštite okoliša. Ti dodaci uključuju Pariški sporazum o klimatskim promjenama, Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i dvije nove konvencije ILO-a te obuhvaćaju uredne međunarodne migracije koje doprinose održivom razvoju. Cilj je prijedloga i učiniti izvoz robe proizvedene dječjim radom i prisilnim radom zabranjenima na međunarodnoj razini razlogom za moguće povlačenje trgovinskih povlastica. 17  

Na multilateralnom planu EU je nedavno sufinancirao tri plurilateralne inicijative WTO-a o trgovini i okolišnoj održivosti, onečišćenju plastikom i održivoj trgovini plastikom te reformi subvencija za fosilna goriva. 18 Na 12. ministarskoj konferenciji WTO-a EU je imao ključnu ulogu u dogovaranju prvog multilateralnog sporazuma o subvencijama za ribarstvo kojim se discipliniraju štetne subvencije za ribarstvo u cijelom svijetu i u čijem je središtu okolišna održivost. EU će se i dalje zalagati za proširenje disciplina o subvencijama do sljedeće ministarske konferencije 19 . EU je aktivno podupirao i pokretanje Koalicije ministara trgovine za klimu kako bi dao dodatni politički poticaj za izgradnju pozitivnog trgovinskog i klimatskog programa, posebno u WTO-u. 20 U okviru reforme WTO-a EU namjerava dati prednost dijalogu o interakciji trgovine i dostojanstvenog rada, među ostalim suradnjom WTO-a i ILO-a. U okviru djelovanja OECD-a EU promiče izmjene skupa pravila kojima se uređuju službeni izvozni krediti kako bi se potaknulo usklađivanje s klimatskim ciljevima. EU je isto tako uspješno ishodio zabranu elektrana na ugljen s nesmanjenim emisijama. 21  

Svi ti instrumenti i inicijative povezani s trgovinom dio su sveobuhvatnog odgovora na globalne izazove održivosti i idu ruku pod ruku s trgovinskim sporazumima.

3.Nove političke smjernice za održivi razvoj u trgovinskim sporazumima

Preispitivanjem trgovine i održivog razvoja dokazana je pouzdanost Unijina modela trgovine i održivog razvoja, ali je utvrđen i prostor za poboljšanje u šest prioriteta politike, koji se mogu sažeti kao 1. potreba za proaktivnijom suradnjom s partnerima; 2. jačanje pristupa specifičnog za pojedinu zemlju; 3. širenje načela održivosti izvan okvira poglavlja trgovinskih sporazuma o trgovini i održivom razvoju; 4. povećanje praćenja ispunjavanja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja; 5. jačanje uloge civilnog društva; i 6. jačanje izvršenja trgovinskim sankcijama kao krajnjom mjerom 22 .

Kako bi se optimizirala učinkovitost njezina doprinosa, Komisijina politika održivog razvoja u trgovinskim sporazumima usredotočit će se na niz mjera po prioritetu politike. Te se mjere temelje na iskustvu u provedbi, prikupljenim dokazima i doprinosima dobivenima u okviru otvorenog javnog savjetovanja. Tim se mjerama dopunjuju i proširuju područja djelovanja utvrđena u akcijskom planu od 15 točaka.

3.1.    Sveobuhvatan pristup trgovini i održivom razvoju utemeljen na multilateralnim sporazumima i suradnji

Kako je prethodno navedeno, međudjelovanju trgovine i održivog razvoja mora se pristupiti na sveobuhvatan način, stavljajući trgovinsku politiku u širi kontekst drugih alata kojima se podupire održivost. U okviru tog sveobuhvatnog pristupa, trgovinskim sporazumima promiče se okvir globalnog upravljanja, posebno uključivanjem temeljnih međunarodnih standarda i obveza te podupiranjem njihove učinkovite provedbe, poštovanja i daljnjeg poboljšanja putem suradnje. Učvršćivanje bilateralnih obveza u području trgovine i održivog razvoja u multilateralnom kontekstu čini pristup EU-a trgovini i održivom razvoju legitimnim, vjerodostojnim i učinkovitim. Time se isto tako nastoji izbjeći fragmentacija i umjesto toga osigurati da se obvezama u pogledu trgovine i održivog razvoja ojačaju globalni napori. Budući da se temelje na međunarodnim standardima, obveze u pogledu trgovine i održivog razvoja mogu i štititi od protekcionističkih tendencija.

Pristup koji se temelji na angažmanu i suradnji omogućuje EU-u i njegovim partnerima da zajednički preuzmu odgovornost za doprinos trgovinskih sporazuma promicanju zelene i pravedne tranzicije i postizanju ciljeva održivog razvoja. Njime se potiče šire sudjelovanje niza dionika, uključujući lokalne zajednice, nevladine organizacije, poslodavce i sindikate. Sve je to ključno za ostvarivanje promjene na terenu.

U tom će kontekstu Komisija u potpunosti iskoristiti platforme koje pružaju trgovinski sporazumi kako bi olakšala dijalog o autonomnim instrumentima održivosti EU-a povezanima s trgovinom i potaknula trgovinske partnere da promiču usklađenost s njima. Komisija isto tako namjerava poboljšati ukupnu učinkovitost svojih zajedničkih napora oslanjajući se na mjere iz odjeljka „Zajednički rad” utvrđene u Akcijskom planu od 15 točaka te poboljšati zajednički pristup EU-a u situacijama u kojima je tehnička ili financijska pomoć potrebna ili može potaknuti trgovinske partnere da dodatno povećaju svoju razinu zaštite rada i okoliša.

3.2.    Utvrđivanje prioriteta provedbe specifičnih za pojedinu zemlju

Preispitivanjem trgovine i održivog razvoja otkrivena su jasna očekivanja da bi se obvezama u pogledu trgovine i održivog razvoja u trgovinskim sporazumima EU-a trebale djelotvornije i brže provesti promjene na terenu i da rezultati uvelike ovise o specifičnim situacijama pojedinačnih zemalja. Ti zaključci govore u prilog jačanju pristupa specifičnog za pojedinu zemlju utvrđenog u Akcijskom planu od 15 točaka na prilagođeniji i usmjereniji način.

Bilateralni trgovinski odnosi EU-a obuhvaćaju cijeli svijet i partnere različitih stupnjeva razvoja koji se suočavaju s različitim gospodarskim, socijalnim i okolišnim izazovima i prilikama. Iako poglavlja o trgovini i održivom razvoju sadržavaju iste obvezujuće obveze i za EU i za partnerske zemlje, pronalaženje učinkovitih rješenja za taj niz različitih partnera zahtijeva fleksibilnost i određivanje prioriteta kako bi se ciljevi trgovine i održivog razvoja bolje prilagodili izazovima, potrebama i kapacitetima svakog od njih.

Utvrđivanje takvih prioriteta provedbe za pojedine zemlje zahtijeva ranu analizu nedostataka i integraciju većeg stupnja granularnosti i specifičnosti u dimenziju trgovine i održivog razvoja. Ključne izazove, prilike i prioritete trebalo bi utvrditi zajedno i u ranim fazama suradnje s određenim partnerom. Te bi prioritete trebalo osmisliti zajedno s civilnim društvom i trebali bi biti prisutni već u procjeni učinka koja prethodi pokretanju pregovora, ali bi ih zatim trebalo dodatno razraditi tijekom procjene učinka na održivost i ocijeniti u ex post analizi tijekom provedbe. U skladu sa Strategijom EU-a za bioraznolikost 23 , utjecaj liberalizacije trgovine na bioraznolikost imat će važnu ulogu u tim procjenama. Na temelju toga EU i partnerske zemlje trebali bi razmotriti pregovore o ključnim prioritetima provedbe za pojedine zemlje i fokusirati se na njih kako bi se osigurao napredak u postizanju ciljeva trgovine i održivog razvoja. Ti bi prioriteti trebali biti realistični i usmjereni na postizanje rezultata. Trebali bi biti i dovoljno fleksibilni kako bi se s vremenom prilagodili razvoju situacije u pogledu održivosti.

Cilj bi bio ojačati, prema potrebi, provedbu u određenom području, na primjer u pogledu poštovanja načela ili konvencije ILO-a ili poštovanja ratificiranog multilateralnog sporazuma o zaštiti okoliša. Ako je potrebno i relevantno, to se može postići dogovorom s partnerskom zemljom o posebnim koracima u skladu s utvrđenim rokovima i ključnim etapama za fazu provedbe (takozvani provedbeni planovi) uz odgovarajuće daljnje mjere, te prema potrebi uključivanjem potpore međunarodnih organizacija i dionika u taj proces.

Nadalje, EU će nastaviti promicati ratifikaciju temeljnih konvencija ILO-a. Ratifikacijom će se poduprijeti utvrđeni provedbeni prioriteti. To će se morati procijeniti na pojedinačnoj osnovi, s naglaskom na pitanjima koja znatno utječu na učinkovitu provedbu temeljnih prava.

3.3.    Uključivanje održivosti u cijeli trgovinski sporazum

Svi trgovinski sporazumi EU-a već sadržavaju nekoliko odredaba kojima se nastoji očuvati pravo zemalja na zakonsko uređivanje kako bi se postigli legitimni ciljevi u području okoliša i rada. Osim poštovanja tog potrebnog prostora u politikama, pitanja održivosti trebalo bi proaktivno uključiti i u različite dijelove trgovinskih sporazuma.

Uključivanje ciljeva trgovine i održivog razvoja u cijele trgovinske sporazume moglo bi obuhvaćati davanje prednosti liberalizaciji ekoloških dobara i usluga, posebno onih roba i usluga kojima se pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova i promiče učinkovitost resursa i kružnost. Nadalje, trgovinskim sporazumima trebala bi se osigurati neometana trgovina sirovinama i energetskom robom koji su potrebni za prelazak na klimatski neutralna i resursno učinkovita gospodarstva, te ulaganja u te sirovine i robu. 

To bi se moglo postići, primjerice, uklanjanjem necarinskih prepreka i promicanjem primjene međunarodnih standarda u poticanju trgovine i ulaganja u zaštitu okoliša, učinkovitost resursa i obnovljive izvore energije. Osim toga, trgovinskim sporazumima trebalo bi poticati korištenje nediskriminirajućih aspekata održivosti u postupcima javne nabave i nastojati uključiti odredbe o održivim prehrambenim sustavima.

Kako bi se određivanje prioriteta u ciljevima trgovine i održivog razvoja proširilo izvan okvira poglavlja o trgovini i održivom razvoju, u procjenama učinka i procjenama učinka na održivost trebalo bi razmotriti izazove i mogućnosti održivosti u svim relevantnim područjima trgovinskih sporazuma. Pristup specifičan za pojedine zemlje spomenut u prethodnom odjeljku trebao bi se primjenjivati u cijelom trgovinskom sporazumu.

3.4.    Zajedničko praćenje ispunjavanja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja

Jedna od pouka iz primjene Akcijskog plana od 15 točaka jest da se rezultati ostvaruju kontinuiranom suradnjom s predmetnim trgovinskim partnerom. Taj pristup zahtijeva znatne resurse, ali njime se ostvaruju trajni rezultati na terenu. Komisija namjerava nastaviti objedinjavanje stručnog znanja i dostupnih instrumenata i programa koji su joj na raspolaganju u okviru sveobuhvatnog pristupa EU-a u svim službama. To primjerice uključuje bilateralne dijaloge o politikama rada i okoliša te regulatorne dijaloge i, kad je to opravdano, razvojnu suradnju i financijsku potporu.

Uloga delegacija EU-a posebno je važna u praćenju ispunjavanja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja. U izravnom su kontaktu s vladama i upravama, kao i s lokalnim dionicima, uključujući domaće savjetodavne skupine. 24 Delegacije EU-a usto imaju priliku izravno sudjelovati u rješavanju pitanja održivog razvoja povezanih s trgovinom. Zajedno s državama članicama one nisu samo oči i uši na terenu, već čine kolektivnu mrežu europskih diplomata koji zajedno pridonose predviđanju i rješavanju pitanja održivosti u svojim zemljopisnim područjima i područjima stručnosti.

Taj sveobuhvatni pristup trebalo bi dopuniti pojačanom suradnjom s državama članicama u glavnim gradovima i na terenu, preko njihovih veleposlanstava i misija u trećim zemljama. Cilj bi trebao biti osiguravanje međusobne interakcije i međusobnog jačanja relevantnih instrumenata Komisije i nacionalnih instrumenata, čime bi se EU-u omogućilo postizanje ekonomija razmjera i snažnijeg učinka na terenu.

Važno je i ojačati sudjelovanje Europskog parlamenta. Misijama svojih zastupnika i terenskim posjetima Europski parlament mogao bi dodatno pridonijeti praćenju i ispunjavanju obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja. Interakcije između Europskog parlamenta i parlamenata u partnerskim zemljama mogu biti osobito učinkovite kad su potrebne zakonodavne reforme. Osim toga, terenski posjeti europskih i nacionalnih parlamenata prilika su za obavješćivanje o ciljevima održivosti EU-a u inozemstvu, ne samo u komunikaciji s lokalnim dužnosnicima nego i u komunikaciji s lokalnim predstavnicima civilnog društva, lokalnim domaćim savjetodavnim skupinama i poduzećima.

I skupine za praćenje koje je osnovao Odbor za međunarodnu trgovinu (INTA) imale su važnu ulogu u pregovorima i provedbi trgovinskih sporazuma. Ta bi se uloga mogla dodatno ojačati, primjerice redovitim raspravama o trgovini i održivom razvoju specifičnima za pojedinu zemlju. Komisija će zajedno s delegacijama EU-a biti spremna pomoći Europskom parlamentu u tim nastojanjima.

Zajedničko praćenje ispunjavanja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja u trgovinskim sporazumima podrazumijeva i veću ulogu civilnog društva, uključujući socijalne partnere. I EU i svaki od njegovih trgovinskih partnera trebali bi nastojati surađivati s organizacijama civilnog društva na obje strane i poticati strukturirane i materijalne doprinose.

Uspostava funkcije glavnog službenika za nadzor provedbe trgovinskih pravila (CTEO) 2020. i jedinstvene ulazne točke (SEP) važan je korak u jačanju provedbe i izvršenja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja. 25 Jedinstvena ulazna točka centralizirana je kontaktna točka za sve dionike sa sjedištem u EU-u koji žele podnijeti pritužbu, među ostalim, zbog kršenja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja. 26 Operativne smjernice i prateći obrazac za pritužbe izrađeni su kako bi se dionicima (npr. sindikatima, industrijskim udruženjima, nevladinim organizacijama) pomoglo da na najbolji način iskoriste novi sustav. Rješavanje pritužbi o trgovini i održivom razvoju i daljnje mjere povezane s njima važan su dio uloge glavnog službenika za nadzor provedbe trgovinskih pravila u provedbi i izvršenju trgovinskih sporazuma. 27

Međutim, dosad su se dionici u ograničenoj mjeri oslanjali na jedinstvenu ulaznu točku u pitanjima trgovine i održivog razvoja. Sustav jedinstvene ulazne točke osmišljen je tako da omogući komunikaciju o određenim problemima u ranoj fazi i Komisija potvrđuje da je spremna uključiti se u rješavanje mogućih pitanja u području trgovine i održivog razvoja te, uz detaljne informacije objavljene na internetu, objasniti kako se sustav može upotrebljavati i koje informacije mogu biti potrebne. Komisija će pružiti dodatna objašnjenja i pomoć kako bi se povećala njegova upotreba. U tu je svrhu usporedno s preispitivanjem trgovine i održivog razvoja ažurirala operativne smjernice kako bi pojasnila da domaće savjetodavne skupine mogu podnositi i kolektivne pritužbe te da podnositelj pritužbe sa sjedištem u EU-u može zastupati subjekta koji se nalazi u partnerskoj zemlji u pogledu problema povezanih s trgovinom i održivim razvojem. Ažuriranje uključuje veću transparentnost i jasnoću o tome kako i u kojim rokovima jedinstvena ulazna točka može obraditi početne faze pritužbe o povredi u pogledu trgovine i održivog razvoja.

3.5.        Jačanje uloge civilnog društva

Komisija se redovito i često savjetuje sa zainteresiranim stranama u okviru dobro uspostavljene horizontalne strukture dijalogâ s civilnim društvom, unutar koje se redovito raspravlja o pitanjima trgovine i održivog razvoja. Osim toga, Komisija ulaže veće napore kako bi djelotvornije doprla do civilnog društva u državama članicama, među ostalim povećanjem broja namjenskih događanja i rasprava na visokoj razini. Osim toga, trgovinskim sporazumima EU-a posebno se predviđa angažman civilnog društva tijekom ispunjavanja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja, među ostalim putem domaćih savjetodavnih skupina. I civilno društvo može imati aktivnu ulogu u fazi izvršenja podnošenjem pritužbi povezanih s trgovinom i održivim razvojem putem jedinstvene ulazne točke (vidjeti gore) i podnesaka amicus curiae povjerenstvu.

Doprinos organizacija civilnog društva u obliku dobro potkrijepljenih informacija utemeljenih na dokazima ključan je kako bi Komisija utvrdila važna pitanja u pogledu trgovine i održivog razvoja te odredila prioritete i poduzela mjere u tom području. U tom su pogledu od ključne važnosti i suradnja i razmjena informacija između dionika iz EU-a i njihovih partnerskih organizacija u inozemstvu. Takav bi se doprinos zatim mogao bolje vrednovati s obzirom na usmjeravanje i određivanje prioriteta. Na primjer, tijekom faze procjene učinka (i procjenâ učinka i procjenâ učinka na održivost) savjetovanje s civilnim društvom moglo bi pomoći u utvrđivanju nedostataka i izazova te prioriteta kojima se treba pozabaviti tijekom pregovaračkog procesa, kao i u predviđanju mogućih ključnih pitanja povezanih s provedbom. Nakon što sporazum stupi na snagu, pravovremeni i relevantni podnesci odborima za trgovinu i održivi razvoj u okviru trgovinskih sporazuma utemeljeni na znanju i stručnosti na terenu mogu poslužiti kao osnova za zajedničko praćenje usklađenosti s obvezama u pogledu trgovine i održivog razvoja i usmjeravati bilateralne napore u provedbi.

Komisija će i dalje surađivati s domaćim savjetodavnim skupinama osnovanima na temelju trgovinskih sporazuma, pružajući logističku potporu i potporu izgradnji kapaciteta i stručnom znanju. Osim toga, Komisija je povećala transparentnost objavljivanjem dnevnih redova i zapisnikâ postojećih odbora za trgovinu i održivi razvoj. Komisija će u budućnosti nastaviti jačati domaće savjetodavne skupine tako što će pomno pratiti njihovu uspostavu u skladu s uvjetima dogovorenima u trgovinskim sporazumima i podupirati interakciju između domaćih savjetodavnih skupina EU-a i partnerskih zemalja. Uz prepoznavanje važnosti njihova doprinosa i daljnje vrednovanje njihova iskustva i stručnog znanja, Komisija će nastojati proširiti nadležnost domaćih savjetodavnih skupina izvan okvira trgovine i održivog razvoja kako bi se obuhvatili cijeli trgovinski sporazumi, kao što je već predviđeno Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

3.6.        Odlučnije izvršenje, među ostalim s pomoću trgovinskih sankcija

Obveze u pogledu trgovine i održivog razvoja pravno su obvezujuće i provedive putem ciljanog mehanizma za rješavanje sporova između država, 28 uz neovisno i transparentno preispitivanje od strane skupine stručnjaka i aktivno sudjelovanje civilnog društva 29 . Taj se pristup temelji na angažmanu i odgovara na novonastala pitanja putem dijaloga i suradnje.

Taj mehanizam dosad nije uključivao posebna pravila o tome kako pratiti provedbu izvješća koje je izdalo povjerenstvo stručnjaka (takozvana faza postupanja u skladu s izvješćem povjerenstva). Komisija sad predlaže daljnje usklađivanje izvršenja obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja s općim rješavanjem sporova između država (SSDS) i proširenje faze postupanja u skladu s izvješćem povjerenstva na sporove u okviru poglavlja o trgovini i održivom razvoju. To znači da će stranka za koju je utvrđeno da krši svoje obveze u pogledu trgovine i održivog razvoja morati odmah iznijeti informacije o tome kako će provesti izvješće povjerenstva i to obaviti u određenom roku. To će biti podložno preispitivanju povjerenstva. Civilno društvo i u ovoj će fazi moći podnijeti primjedbe povjerenstvu.

Isto tako, u pristupu EU-a trgovini i održivom razvoju nije se razmatrala primjena sankcija u slučaju nepostupanja u skladu s izvješćem povjerenstva. Komisija sad predlaže mogućnost trgovinskih sankcija kao krajnju mjeru u slučajevima ozbiljnih kršenja temeljnih obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja, odnosno temeljnih načela i prava na radu ILO-a, i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. U takvim bi slučajevima trgovinske sankcije bile primjerene kao sredstvo za poticanje postupanja u skladu s izvješćem povjerenstva. Kad je riječ o Pariškom sporazumu, namjera bi bila djelovati u slučaju neizvršavanja obveza kojim se bitno povređuju cilj i svrha sporazuma. Kad je riječ o temeljnim načelima i pravima na radu ILO-a, trgovinske bi sankcije bile opravdane u ozbiljnim slučajevima neusklađenosti s načelima te bi se oslanjale na činjenicu da ILO prati razvoj događaja u svim članicama. Taj će se pristup temeljiti na poštovanju temeljnih radničkih prava i Pariškog sporazuma kao ključnih elemenata naših trgovinskih sporazuma te će poticati njihovo poštovanje 30 .

Primjena trgovinskih sankcija za kršenja namjenskih odredbi o trgovini i održivom razvoju slijedit će opća pravila o rješavanju sporova. U skladu s tim, trgovinske sankcije bit će privremene i razmjerne te mogu biti u obliku suspenzije trgovinskih koncesija. Bit će moguće samo ako povjerenstvo utvrdi da je stranka prekršila svoje obveze u pogledu trgovine i održivog razvoja te to nije ispravila u dogovorenom roku. U tom kontekstu stranke također mogu u bilo kojem trenutku postići sporazumno rješenje spora.

Zahvaljujući uvođenju po prvi put trgovinskih sankcija za ključne obveze u pogledu trgovine i održivog razvoja u trgovinske sporazume EU-a, i povezanom pristupu koji se temelji na suradnji, EU će moći odlučnije izvršavati svoja poglavlja o trgovini i održivom razvoju. Na taj će način EU poboljšati alate koji su mu na raspolaganju za ostvarivanje ciljeva održivosti i doprinos trgovinskih sporazuma tim ciljevima.

4.Zaključak

Više utvrđenih mjera, posebno većina onih povezanih s ispunjavanjem obveza u pogledu trgovine i održivog razvoja i jačanja uloge civilnog društva, može se odmah primijeniti, među ostalim u trgovinskim sporazumima koji su već na snazi.

U budućnosti će se predložiti da se ishod preispitivanja trgovine i održivog razvoja uzme u obzir za sve buduće pregovore te će se on prema potrebi odraziti u tekućim pregovorima. Komisija će propisno uključiti utvrđene mjere u ranu fazu svojih aktivnosti prije pregovora.

Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže pristup utvrđen u ovoj Komunikaciji i da surađuju u provedbi njezinih mjera.

(1)

Neslužbeni dokument službi Komisije „Povratne informacije i daljnji koraci za poboljšanje primjene i izvršenja poglavljâ o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini”. Akcijski plan od 15 točaka uključuje mjere za povećanje učinkovitosti primjene poglavljâ o trgovini i održivom razvoju i poboljšanje njihovog izvršenja podijeljene u četiri odjeljka: i. zajednički rad; ii. omogućivanje civilnom društvu, uključujući socijalnim partnerima, da sudjeluju u provedbi; iii. ostvarivanje rezultata; i iv. transparentnost i komunikacija. Dostupan je na poveznici https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2018/february/tradoc_156618.pdf

(2)

COM(2019) 640, dostupno na poveznici https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:b828d165-1c22-11ea-8c1f-01aa75ed71a1.0002.02/DOC_1&format=PDF  

(3)

Vidjeti https://policy.trade.ec.europa.eu/development-and-sustainability/sustainable-development/sustainable-development-eu-trade-agreements_en  

(4)

Velut, J. et al., Comparative Analysis of Trade and Sustainable Development Provisions in Free Trade Agreements (Komparativna analiza odredaba o trgovini i održivom razvoju u sporazumima o slobodnoj trgovini), LSE Consulting, London, 2022., dostupno na poveznici: https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2022/february/tradoc_160043.pdf  

(5)

Vidjeti https://policy.trade.ec.europa.eu/consultations/open-public-consultation-trade-and-sustainable-development-tsd-review_en  

(6)

Izvozom EU-a podupire se 38 milijuna radnih mjesta (za dvije trećine više u odnosu na 2000.), a važnost trgovine za ostvarivanje blagostanja građana EU-a dodatno će se povećati u budućnosti jer se očekuje da će se do 2026. 86 % globalnog rasta ostvariti izvan EU-a.

(7)

 COM(2021) 66, dostupno na poveznici https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2021/february/tradoc_159438.pdf  

(8)

COM(2022) 66, dostupno na poveznici https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_1187  

(9)

Konkretno: sloboda udruživanja i stvarno priznanje prava na kolektivno pregovaranje; ukidanje svih oblika prisilnog ili obveznog rada; stvarno ukidanje rada djece; i ukidanje nediskriminacije u vezi sa zapošljavanjem i zanimanjem. ILO je 10. lipnja 2022. izmijenio Deklaraciju iz 1998. i na popis temeljnih načela dodao novo načelo o sigurnosti i zdravlju na radu.

(10)

U skladu s relevantnim međunarodnim instrumentima, kao što su Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Trostrana deklaracija Međunarodne organizacije rada o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku te Globalni sporazum UN-a.

(11)

COM(2021) 564, dostupno na poveznici https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=CELEX:52021PC0564  

(12)

 COM(2021) 706, dostupno na poveznici https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52021PC0706  

(13)

COM(2021) 390, dostupno na poveznici https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52021DC0390  

(14)

COM(2022) 71, dostupno na poveznici https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52022PC0071  

(15)

 COM(2022) 142, dostupno na poveznici https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52022PC0142

(16)

Vidjeti bilješku 8.

(17)

COM(2021) 579, dostupno na poveznici https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:0fe49a24-1c94-11ec-b4fe-01aa75ed71a1.0007.02/DOC_1&format=PDF  

(18)

Vidjeti https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_21_6882  

(19)

Vidjeti https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_22_3792

(20)

Vidjeti https://ec.europa.eu/commission/commissioners/2019-2024/dombrovskis/announcements/speech-executive-vice-president-valdis-dombrovskis-trade-climate-cop26_en  

(21)

 Vidjeti https://policy.trade.ec.europa.eu/news/ban-export-credits-coal-fired-electricity-projects-agreed-oecd-2021-10-22_en  

(22)

Praćenje i provedba poglavljâ o trgovini i održivom razvoju u trgovinskim sporazumima, uključujući mogućnost mehanizma utemeljenog na sankcijama kao krajnjeg rješenja, nalazi se i među 49 prijedloga iz završnog izvješća Konferencije o budućnosti Europe, vidjeti „Konferencija o budućnosti Europe – Izvješće o konačnom ishodu”, svibanj 2022., Prijedlog br. 19 točka 4., str. 63.

(23)

COM(2020) 380, dostupno na poveznici https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020DC0380&from=HR

(24)

Domaće savjetodavne skupine tijela su osnovana na temelju trgovinskih sporazuma i sastavljena od neovisnih predstavnika skupina civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, poduzeća i sindikate, uz uravnoteženu zastupljenost različitih gospodarskih, socijalnih, okolišnih i drugih interesa te interesa iz područja ljudskih prava. Domaće savjetodavne skupine prate ispunjavanje obveza u pogledu održivog razvoja u trgovinskim sporazumima te daju savjete i mišljenja odgovarajućim ugovornim strankama.

(25)

Vidjeti https://policy.trade.ec.europa.eu/enforcement-and-protection/chief-trade-enforcement-officer_en  

(26)

Vidjeti https://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2021/november/tradoc_159907.pdf  

(27)

 Operating guidelines for the Single Entry Point and complaints mechanism for the enforcement of EU trade agreements and arrangements (Operativne smjernice za jedinstvenu ulaznu točku i mehanizam za podnošenje pritužbi za izvršenje trgovinskih sporazuma i aranžmana EU-a), dostupno na poveznici  https://trade.ec.europa.eu/access-to-markets/en/form-assets/operational_guidelines.pdf  

(28)

Ciljano rješavanje sporova u području trgovine i održivog razvoja temelji se na postupku mehanizma izvršenja između država koji se primjenjuje na druge dijelove trgovinskog sporazuma uz određene prilagodbe (kao što je potrebno stručno znanje članova povjerenstva o trgovini, radu i okolišu), ali bez mogućnosti pribjegavanja sankcijama u slučaju nepostupanja u skladu s izvješćem povjerenstva.

(29)

Na primjer, podnošenjem podnesaka amicus curiae ili sudjelovanjem na otvorenim raspravama.

(30)

Na temelju razvoja budućeg robusnog globalnog okvira za bioraznolikost, posebno u pogledu utvrđivanja ciljeva bioraznolikosti i odgovarajućeg mehanizma za međunarodno izvješćivanje i praćenje, Komisija će ocijeniti mogućnost uključivanja Konvencije o biološkoj raznolikosti u taj novi pristup.