EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.7.2022.

COM(2022) 386 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU

o provedbi Uredbe (EU) 2020/521 o aktivaciji hitne potpore za financiranje rashoda potrebnih za suočavanje s pandemijom bolesti COVID-19

Sadržaj

1.Uvod

2.Aktivacija Instrumenta za hitnu potporu

2.1.Instrument oblikovan da se odgovori na krizu koja se stalno mijenja

2.2.Upravljanje i donošenje odluka

2.3.Proračun i izvršenje

2.4. Komunikacija i koordinacija

3.Ostvarenja i rezultati

3.1.Mjere financirane u okviru Instrumenta za hitnu potporu

3.1.1. Paket za mobilnost

3.1.2. Mehanizam za osnovne zdravstvene proizvode

3.1.3. Liječenje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 konvalescentnom plazmom

3.1.4. Klinička ispitivanja prenamijenjenih lijekova za liječenje pacijenata zaraženih virusom SARS-COV-2

3.1.6. Potpora u prihvatnim objektima u Grčkoj

3.1.7. Inovativni sustavi za učinkovito suzbijanje širenja virusa

3.1.8. Referentna točka odgovora EU-a na pandemiju: EU digitalna COVID potvrda

3.1.9. Platforma za razmjenu zajedničkog digitalnog obrasca za lociranje putnika

3.2.Provedba i rezultati

3.2.1.Jedinstven pothvat: financiranje cjepiva u EU-u i šire

4.Dodana vrijednost aktivacije Uredbe o Instrumentu za hitnu potporu u kontekstu pandemije bolesti COVID-19

5.Daljnji koraci

1.Uvod

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je 11. ožujka 2020. bolest COVID-19 pandemijom. Pandemija je u Europskoj uniji i svijetu odnijela mnoge živote, a da bi ograničile širenje virusa, države članice donijele su izvanredne mjere s teškim društvenim i gospodarskim posljedicama. Nacionalni zdravstveni sustavi bili su, a donekle i još jesu, pod velikim opterećenjem: države članice suočile su se s hitnim i povećanim potrebama za medicinskim uređajima, osobnom zaštitnom opremom i lijekovima, među ostalim, lijekovima i cjepivima za COVID-19, dodatnim bolničkim krevetima i radnom snagom. Iako u svim državama članicama EU-a popuštaju ograničenja uvedena zbog pandemije, a u kombinaciji s poboljšanim imunitetom stečenim cijepljenjem zadnjih se nekoliko mjeseci smanjuje i težina bolesti koju izaziva varijanta omikron, virus je i dalje stalna prijetnja te bi se s novim valovima zaraze bolešću COVID-19 mogao nastaviti i snažan pritisak na zdravstvene službe.

U proljeće 2020. zbog brzog širenja virusa i kriznog stanja EU je morao reagirati sveobuhvatno i krizu rješavati u duhu solidarnosti. Ubrzo je postalo jasno da prve mjere koje države članice same poduzimaju neće zadovoljiti potrebe građana, a jedinstvenom tržištu prijeti veća šteta.

Kako bi se spriječila i ublažila ljudska patnja i očuvalo ljudsko dostojanstvo, brzo je postignut konsenzus EU-a za pružanje hitne potpore prema potrebama. Tom će se potporom dopuniti nastojanja država članica. U travnju 2020. Vijeće je pristalo aktivirati Instrument za hitnu potporu. Instrument za hitnu potporu omogućio je izravnu potporu državama članicama ciljanim mjerama koje su poduzete strateški i koordinirano.

Zdravstveni sektori država članica opremljeni su nizom instrumenata u okviru Instrumenta za hitnu potporu kako bi se poduprli i dopunili napori nacionalnih zdravstvenih sustava u suzbijanju pandemije. Tako je osigurano brzo, fleksibilno i učinkovito sredstvo za ublažavanje neposrednih teških posljedica pandemije.

Cilj je ovog izvješća pružiti pregled glavnog učinka Instrumenta za hitnu potporu od njegove aktivacije u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, analizu glavnih problema na koje se naišlo i nacrt planiranih budućih aktivnosti.

2.Aktivacija Instrumenta za hitnu potporu

Instrument za hitnu potporu uspostavljen je 2016. (Uredba Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. 1 ), a prvi je put aktiviran na razdoblje od tri godine radi suzbijanja priljeva izbjeglica i migranata u Uniju.

Komisija je 2. travnja 2020. predložila 2 da se Instrument za hitnu potporu aktivira u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 na razdoblje od 1. veljače 2020. do 31. siječnja 2022. Taj se prijedlog temeljio na prvom ispitivanju potreba povezanih s krizom (procjena potreba) koje su proveli odjeli Komisije i koje je pokazalo netaksativan popis mogućih područja djelovanja u okviru Instrumenta za hitnu potporu navedenih u prijedlogu za njegovu aktivaciju. Istodobno, Komisija je predložila povezani Nacrt izmjene proračuna 2/2020 o kojem je pregovarala s proračunskim tijelom kako bi osigurala 3 000 000 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 1 530 000 000 EUR odobrenih sredstava za plaćanje, od čega 2 700 000 000 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 1 380 000 000 EUR odobrenih sredstava za plaćanje iz naslova 3. Sigurnost i građanstvo radi financiranja pružanja hitne potpore unutar Unije iz Instrumenta za hitnu potporu.

Vijeće je 14. travnja 2020. donijelo Uredbu Vijeća (EU) 2020/521 o aktivaciji hitne potpore na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 i izmjeni njezinih odredaba za financiranje rashoda potrebnih za suočavanje s pandemijom bolesti COVID-19. Izmjena proračuna 2/2020 donesena je 17. travnja 2020.

2.1.Instrument oblikovan da se odgovori na krizu koja se stalno mijenja

Aktivacija Instrumenta za hitnu potporu osmišljena je kako bi se omogućio sveobuhvatan i fleksibilan odgovor na hitne, rastuće i raznolike potrebe država članica za vrijeme pandemije.

Nedostatak informacija o potrebama i na razini Unije i na nacionalnoj/podnacionalnoj razini usporio je zajednički odgovor, posebno u ranoj fazi krize. Kako bi se to ublažilo, rad Mehanizma za razmjenu medicinske opreme za bolest COVID-19 3 , a posebno rezultati istraživanja i predviđanja potreba država članica sudionica iskorišteni su da bi se utvrdio program djelovanja za instrument. Potrebe koje su priopćile države članice uspoređene su s epidemiološkom metodologijom Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) kako bi se pravedno raspodijelila oprema i proizvodi namijenjeni za donacije državama članicama.

U skladu s pravnom osnovom Komisija je blisko surađivala s državama članicama u provedbi instrumenta. Za davanje mišljenja o mogućim područjima djelovanja, uz posebne sastanke s kontaktnim točkama država članica posebno su bile važne rasprave u Odboru stalnih predstavnika (Coreper) i na sastancima za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR).

2.2.Upravljanje i donošenje odluka

Instrument za hitnu potporu temelji se na članku 122. stavku 1. UFEU-a, u kojem se predviđa da Vijeće može, na prijedlog Komisije, u duhu solidarnosti među državama članicama odlučiti o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, posebno ako se pojave velike teškoće u opskrbi određenim proizvodima.

Drugi instrumenti Unije za odgovor na razne vrste unutarnjih teškoća već su postojali, npr. mjere predviđene Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu, uspostavljenim Odlukom br. 1313/2013/EU, rescEU ili Sporazum o zajedničkoj nabavi za lijekove i medicinsku opremu. Ipak, iako ih je EU već iskoristio, ti su instrumenti bili ograničena opsega, a odgovor koji su mogli pružiti nije bio dostatan za rješavanje izvanrednih i raznovrsnih potreba nastalih zbog pandemije. U okviru svojeg područja primjene i samo u iznimnim okolnostima, kad se nijedan drugi instrument dostupan državama članicama i Uniji ne bi pokazao dostatnim, Instrument za hitnu potporu dopunio je napore država članica te zadržao blisku suradnju i savjetovanje s njima.

Kako bi se osigurala strateška koordinacija instrumenta, posebno s obzirom na utvrđivanje prioriteta i dodjelu sredstava, stvoren je poseban sustav internog upravljanja. To je uključivalo Upravljački odbor („Upravljački odbor Instrumenta za hitnu potporu”), čije su glavne zadaće bile davanje smjernica za strateške aktivnosti u okviru Instrumenta za hitnu potporu, utvrđivanje prioriteta i dodjela relevantnih sredstava te u konačnici analiza napretka. Pod predsjedanjem Glavnog tajništva, a od 15. srpnja 2021. Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (GU SANTE), sastojao se od glavnih direktora za proračun (BUDG), unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te malih i srednjih poduzetnika (GROW), zdravlje i sigurnost hrane (SANTE), europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (ECHO), migracije i unutarnje poslove (HOME) i komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (CNECT).

Upravljačkom odboru Instrumenta za hitnu potporu pomagala je radna skupina Instrumenta za hitnu potporu, čija je zadaća bila izrada dnevnog reda, koordinacija aktivnosti Upravljačkog odbora te pravodobno donošenje njegovih odluka i učinkovita provedba njegovih aktivnosti. Nakon što bi se uvjerili da ne postoji mogućnost financiranja tih aktivnosti iz drugih mehanizama i fondova EU-a, Upravljački odbor i radna skupina Instrumenta za hitnu potporu zajedno su u svakoj fazi pandemije odabirali aktivnosti za korisnike u skladu s novonastalim potrebama.

Nakon odabira prioritetnih mjera za financiranje dodatne su službe provodile izvršenje dijela proračuna, putem sudelegacija ili višestrukih daljnjih delegiranja (glavne uprave za informatiku (DIGIT), mobilnost i promet (MOVE), okoliš (ENV), Zajednički istraživački centar (JRC), Nadzorno tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) i Međunarodna partnerstva (INTPA)). U području unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva te malih i srednjih poduzetnika mjere nisu provedene.

Komisija je centralizirano upravljala Instrumentom za hitnu potporu, a provodila ga je uglavnom izravnim upravljanjem (bespovratna sredstva (9 %) i javna nabava (89 %)), pri čemu se otprilike 2 % financiranja provodilo neizravnim upravljanjem preko Međunarodne federacije Crvenog križa ( IFRC), Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

2.3.Proračun i izvršenje

Nakon aktivacije Instrumenta za hitnu potporu 14. travnja 2020., proračunsko tijelo odobrilo je 2 700 000 000 EUR za provedbu mjera hitne potpore. Komisija je svojom odlukom C(2020) 2794 4 odobrila financiranje mjera hitne potpore na temelju Uredbe o Instrumentu za hitnu potporu.

U lipnju 2020. Komisija je odobrila 5 sporazum s državama članicama o nabavi cjepiva protiv bolesti COVID-19 u ime država članica i odlučila 6 iskoristiti dio sredstava dostupnih u okviru Instrumenta za hitnu potporu za kupnju cjepiva protiv bolesti COVID-19 (takozvana inicijativa „Instrument za cjepivo”), a već u srpnju 2020. donesena je hitna odluka 7 o povećanju sredstava dodijeljenih toj mjeri.

U prosincu 2020 Instrumentu za hitnu potporu dodane su nove mjere Odlukom C(2020) 8800 8 , u kojoj su uzete u obzir novonastale potrebe povezane s krizom. Tom Odlukom prilagođen je i proračun „Instrumenta za cjepivo” nakon doprinosa država članica u skladu s člankom 4. stavkom 2. Instrumenta za hitnu potporu, u kojem se predviđa mogućnost da države članice i drugi javni ili privatni donatori daju doprinose Instrumentu za hitnu potporu kao vanjski namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Dodatna sredstva bila su potrebna jer su sve postojeće fleksibilne mogućnosti u okviru proračuna za 2020. već bile iscrpljene.

Do kraja prosinca 2020. države članice pridonijele su Instrumentu s ukupno 750 milijuna EUR vanjskih namjenskih prihoda u okviru inicijative za cjepiva. Stoga su do kraja 2020. ukupna sredstva „Instrumenta za cjepiva” iznosila 2,9 milijardi EUR.

S obzirom na novonastale potrebe povezane s pojavom novih varijanti, odlučeno je da sredstva Instrumenta za hitnu potporu treba povećati i mobilizirati ih za dodatne mjere. Kako bi se obuhvatile nove mjere, Komisija je predložila da se sredstvima Instrumenta za hitnu potporu doda 231,7 milijuna EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (75,5 milijuna EUR prijenosom proračunskog tijela DEC 5/2021 iz Pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi i 156,2 milijuna EUR putem Nacrta izmjene proračuna 2/2021). Tako je stvorena pričuva od 100 milijuna EUR za novonastale potrebe. Nakon intenzivnih pregovora o uredbi između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, ta je pričuva poslije raspodijeljena na bespovratna sredstva namijenjena državama članicama za potporu dostupnosti dijagnostičkih testova na temelju kojih se može izdati EU digitalna COVID potvrda 9 .

Odlukom C(2021) 2347 10 od 29. ožujka 2021. propisano je da će se ukupna proračunska omotnica rezervirana za svaku liniju općeg proračuna Unije i svaku provedbenu metodu izmijeniti daljnjim odlukama Upravljačkog odbora u skladu s fleksibilnošću predviđenom u članku 4. Odluke C(2020) 2794. Njome je produljeno i razdoblje valjanosti Odluke o financiranju do kraja razdoblja aktivacije Instrumenta za hitnu potporu, s obzirom na potrebu za jačanjem hitne potpore dodatnim mjerama i povezanim proračunom u 2021.

Instrument za hitnu potporu prestao je važiti 31. siječnja 2022. i stoga nisu zatražena odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 2022.

U govoru o stanju Unije održanom 15. rujna 2021. predsjednica von der Leyen najavila je donaciju od dodatnih 200 milijuna doza cjepiva zemljama s niskim dohotkom. Neiskorištena odobrena sredstva u okviru iznimnog doprinosa država članica za 2020. (uz suglasnost pojedinačne države članice) preusmjerena su na tu novu mjeru. Sredstva iz Instrumenta za hitnu potporu 11 dopunila su financiranje te mjere iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

Predsjednica je zatim, 12. svibnja 2022., za vrijeme drugog globalnog sastanka na vrhu o bolesti COVID-19, izrazila namjeru da se ubrza uvođenje i upotreba cjepiva i drugih alata za borbu protiv bolesti COVID-19 u zemljama s niskim dohotkom.

Ta je namjera formulirana vodeći računa o znatnoj promjeni stanja ponude i potražnje cjepiva za COVID-19, koja se dogodila u proteklim mjesecima. Međutim, zbog često strukturno slabih zdravstvenih sustava i otežanog pristupa zdravstvenoj skrbi u trećim zemljama i dalje se ne uspijeva sasvim uskladiti ponuda doniranih doza s apsorpcijskom sposobnošću tih zemalja. Stoga je odlučeno preusmjeriti mjeru kako bi se bolje poduprlo uvođenje cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom te obuhvatile i druge potrebe povezane s njihovim odgovorom na bolest COVID-19, koje se konkretno odnose na pomoćni materijal, dijagnostiku, lijekove i povezano jačanje zdravstvenih sustava. Početni cilj poticanja globalnog cijepljenja kako bi se doprinijelo globalnoj imunizaciji koja bi zaštitila EU i od pojave drugih varijanti drugdje ostao je nepromijenjen.

Naposljetku, od 750 milijuna EUR vanjskih namjenskih prihoda od doprinosa država članica, 27 milijuna EUR nije potrošeno zbog negativnih odgovora država članica u kojima navode da odbijaju iskoristiti svoje doprinose za predložene mjere koje se razlikuju od originalnih ugovora o predviđenoj kupoprodaji cjepiva.

Donacija doza cjepiva i preprodaja trećim zemljama po plaćenoj cijeni

Komisija je u okviru Instrumenta za hitnu potporu s izvođačima potpisala osam ugovora o predviđenoj kupoprodaji. Odredbe za preprodaju doza cjepiva koju provode države članice nalaze se u svim tim ugovorima osim u jednom, prema kojem i Komisija može obaviti preprodaju, a odredbe za donacije trećim zemljama nalaze se u svim ugovorima osim u jednom, koji omogućuje samo donacija državama članicama.

Ugovori o predviđenoj kupoprodaji uključivali su početna sredstva EU-a kako bi se umanjila rizičnost ključnih ulaganja, a povećali brzina i obujam proizvodnje učinkovitih cjepiva. Na temelju ugovorâ o predviđenoj kupoprodaji države članice sudionice bi zauzvrat imale pravo, ili u posebnim okolnostima obvezu, kupiti određen broj doza cjepiva u određenom roku i po određenoj cijeni. Međutim, za posljednji ugovor o predviđenoj kupoprodaji (2021.) nisu izdvojena sredstva iz Instrumenta za hitnu potporu, nego su ga u cijelosti financirale države članice.

U kontekstu „duha solidarnosti između država članica” iz članka 122. stavka 1. UFEU-a, usmjeravanje sredstava Instrumenta za hitnu potporu prema trećim zemljama moglo bi se prikazati kao „mjere primjerene gospodarskim prilikama” u smislu tog članka. U tom je pogledu Komisija Upravljačkom odboru za cjepiva (države članice) u prosincu 2021. predstavila pristup o nepostojanju nadoknadivih iznosa u slučaju donacija ili preprodaje bez gospodarske prednosti. Stoga je u veljači 2022. Komisija donijela odluku 12 o nepostojanju iznosa potraživanja u okviru Instrumenta za hitnu potporu ako države članice trećim zemljama doniraju ili preprodaju doze cjepiva protiv bolesti COVID-19 bez gospodarske prednosti. U toj je odluci zaključeno da u slučaju donacija i prodaja po plaćenoj cijeni koje provode države članice ne bi trebalo biti iznosa potraživanja u smislu članka 98. Financijske uredbe.

Preprodaja doza cjepiva s gospodarskom prednošću

Kad je riječ o preprodaji koju su države članice obavile po cijeni koja uključuje doprinos iz Instrumenta za hitnu potporu, države članice obaviještene su i o tome da će Komisija vratiti sredstva iz Instrumenta za hitnu potporu u slučajevima preprodaje doza cjepiva trećim zemljama po punoj cijeni. Stoga je Komisija zatražila od država članica da priopće o tim preprodajama. Države članice su do 12. svibnja 2022. nadoknadile iznos od 22 milijuna EUR, ali postupak je još u tijeku.

2.4.     Komunikacija i koordinacija

Od aktivacije Instrumenta za hitnu potporu Komisija nastoji prijaviti sve važne događaje povezane s odobravanjem i provedbom mjera razvijenih u okviru instrumenta. U tu su svrhu izrađene posebne internetske stranice . Službene internetske stranice redovito se ažuriraju u skladu s primjenom instrumenta 13 .

Nadalje, Komisija je održavala redovitu komunikaciju s državama članicama o njihovim potrebama i načinu na koji su one uzete u obzir pri planiranju te ih je obavještavala o stanju mjera koje će se financirati iz tog instrumenta. To je učinjeno pisanim obavijestima, preko Corepera i na sastancima za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) te na posebnim sastancima s kontaktnim točkama država članica. Redovito su sudjelovali i Odbor za zdravstvenu sigurnost, mreža e-zdravstva i Odbor za civilnu zaštitu. Osim toga, Europski parlament obaviješten je o dodatnim sredstvima iz država članica, preprodaji cjepiva i dodjeli bespovratnih sredstava državama članicama za potporu primjene EU digitalne COVID potvrde.

Zahvaljujući toj suradnji i razmjeni mišljenja, te u nedostatku specifičnih ciljeva predviđenih pravnom osnovom, određeni su prioriteti među mjerama koje je trebalo poduzeti.

3.Ostvarenja i rezultati

3.1.    Mjere financirane u okviru Instrumenta za hitnu potporu

U skladu sa širokim spektrom mogućih intervencija predviđenih pravnom osnovom i logikom potreba, iz Instrumenta za hitnu potporu financira se strateški odabran niz mjera. One su odraz potreba koje su na savjetovanjima izrazile države članice, težište im je na odgovoru i većoj pripravnosti, a ostvaruju brz, ciljan i opipljiv učinak s maksimalnom dodanom vrijednošću EU-a.

Ugovor o predviđenoj kupoprodaji, EU digitalna COVID potvrda, paket za mobilnost koji olakšavan prijevoz medicinskih proizvoda, osoblja ili pacijenata te nabava osnovnih sanitarnih proizvoda neke su od najvažnijih mjera uspostavljenih u okviru Instrumenta za hitnu potporu. Cjelovit popis mjera provedenih u okviru Instrumenta za hitnu potporu i pripadajućih dodijeljenih sredstava detaljno su opisani u Prilogu ovom izvješću.

   3.1.1. Paket za mobilnost

U okviru paketa za mobilnost (ESI-MP), kojim koordinira GU ECHO, pokrenute su sljedeće mjere putem prvog poziva za podnošenje ponuda upućenog državama članicama u lipnju 2020.:

·prijevoz tereta (npr. osobna zaštitna oprema, medicinska oprema i oprema povezana s cijepljenjem te lijekovi) u EU iz trećih zemalja i unutar EU-a, 

·prijevoz pacijenata unutar EU-a i iz EU-a u treće zemlje (iz države članice u državu članicu ili treću zemlju koja prima pacijente), i 

·prijevoz medicinskog osoblja i timova unutar EU-a i u EU iz trećih zemalja, kao i operativna pomoć za mobilne kapacitete za zdravstveni odgovor. 

Od travnja 2020. podupiralo se više od 2 000 aktivnosti zračnog, kopnenog ili pomorskog prijevoza medicinske opreme i prijevoz približno 515 zdravstvenih radnika i 135 pacijenata u okviru 78 projekata (60 povezanih s aktivnostima prijevoza tereta i 18 za prijevoz pacijenata i medicinskih timova) sa 73 potpisana sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Za aktivnosti prijevoza tereta izdvojeno je ukupno više od 164 milijuna EUR, a 9 milijuna EUR dosad je dodijeljeno državama članicama za prijevoz medicinskih timova i premještaj pacijenata.

   3.1.2. Mehanizam za osnovne zdravstvene proizvode

Zahvaljujući Instrumentu za hitnu potporu sve države članice imale su pristup lijeku remdesiviru (otprilike 34 000 ciklusa liječenja), prvom lijeku za COVID-19 odobrenom u EU-u i najboljim tada dostupnim znanstvenim dokazima, iako je to zatim osporeno, i u vrijeme kad nije bilo nacionalnih ugovora s jedinim proizvođačem.

Na temelju tog mehanizma Uniji je omogućeno i da zainteresiranim državama članicama iz instrumenta nabavi i donira više od 23 milijuna brzih antigenskih testova i 10 milijuna maski.

Mjera osposobljavanja za vještine u području intenzivne skrbi pokazala se vrlo uspješnom za povećanje raspoloživih kapaciteta kako bi se redovnom osoblju odjela za intenzivnu skrb pomoglo u brizi o pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19. U suradnji s Europskim društvom za intenzivnu medicinu, u razdoblju od kolovoza 2020. do svibnja 2021. više od 17 000 stručnjaka prošlo je obuku u 717 bolnica u 24 države članice EU-a i Ujedinjenoj Kraljevini. Ovlašteno je ukupno 5 696 liječnika i 6 400 medicinskih sestara.

Nakon uspjeha inicijative Komisija je od trećih zemalja i međunarodnih organizacija dobila zahtjev za korištenje tog uhodanog sustava i za pristup platformi za osposobljavanje. Stoga je potpisan ugovor o ustupu kojim se prava prenose s Komisije na Europsko društvo za intenzivnu medicinu. Zbog toga je Europsko društvo za intenzivnu medicinu započelo program C19_SPACE za osposobljavanje svih zainteresiranih zdravstvenih stručnjaka i već do ožujka 2022. program je završilo još 700 korisnika. U ožujku 2022. Europsko društvo za intenzivnu medicinu potpisalo je ugovor sa SZO-om o provođenju programa osposobljavanja C19_SPACE na 6 jezika SZO-a, koji će biti dostupan u drugom tromjesečju 2022.

   3.1.3. Liječenje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 konvalescentnom plazmom

U okviru instrumenta financirano je 20 projekata za liječenje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 konvalescentnom plazmom u 13 država članica i Ujedinjenoj Kraljevini. Cilj je bio povećati kapacitete javnih i nevladinih službi za darivanje krvi za prikupljanje plazme od darivatelja koji su preboljeli bolest COVID-19, što je uključivalo 150 centara za prikupljanje.

Od dodijeljenih 35 milijuna EUR otprilike 22,5 milijuna EUR utrošeno je: na kupnju ili najam 299 aparata za plazmaferezu, na proširenje kapaciteta skladištenja plazme kupnjom 145 niskotemperaturnih zamrzivača te na kupnju opreme/inventara i više od 70 000 kompleta za prikupljanje. Usto, otvoreno je 35 novih centara za prikupljanje, a drugi korisnici proširili su svoje kapacitete prikupljanja. Prema dostavljenim završnim izvješćima, korisnici su prikupili 165 444 doze konvalescentne plazme. Povećanje kapaciteta plazmafereze donijet će sekundarnu dugoročnu korist jer će pomoći da se smanji velika ovisnost EU-a o SAD-u kad je riječ o dovoljnim donacijama plazme za proizvodnju osnovnih lijekova.

   3.1.4. Klinička ispitivanja prenamijenjenih lijekova za liječenje pacijenata zaraženih virusom SARS-COV-2

Kad je riječ o kliničkim ispitivanjima za testiranje prenamijenjenih lijekova, raspisan je poziv za prijavu pet korisnika sredstava u okviru programa Obzor 2020. Cilj je bilo stvaranje kliničkih podataka kojima bi se potkrijepio zahtjev za izdavanje odobrenja za stavljanje u promet postojećih lijekova koji bi se prenamijenili za liječenje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19. Krajnji je cilj bio povećati kapacitete država članica u odnosu na potražnju za lijekovima i terapijama, procijeniti sigurnost i učinkovitost lijekova ispitivanih na ljudima za liječenje bolesti COVID-19 i osigurati svim državama članicama pravedan pristup osnovnim medicinskim proizvodima za liječenje bolesti COVID-19, uključujući nove i prenamijenjene terapije. Nažalost, rezultati nisu zadovoljili.

Jedan je podnositelj primio 1 milijun EUR bespovratnih sredstava za kliničko ispitivanje tvari raloksifena da ispita je li primjenjiv za sprečavanje razvoja bolesti COVID-a 19 u tešku i opasnu bolest. Poduzeće se suočilo s nekoliko operativnih problema kliničkom ispitivanju zbog kojih je inicijativa (neznatno) produljena kako bi se osigurao predviđeni broj sudionika. Rezultati ispitivanja dokaz su koncepta za primjenu raloksifena. Tri su prijave odbijene jer nisu bile obuhvaćene područjem primjene poziva, a jedna nije bila primjenjiva.

3.1.5. Povećani kapaciteti testiranja

U suradnji s nacionalnim ograncima Međunarodne federacije Crvenog križa, instrumentom je osigurano povećanje kapaciteta testiranja u sedam država članica koje su izrazile interes. Od srpnja 2020. do rujna 2021. ukupno je 9 222 volontera i stručnjaka osposobljeno za tehnike testiranja, formirano je 1 795 mobilnih timova za testiranje i provedeno 1 263 309 testiranja.

   3.1.6. Potpora u prihvatnim objektima u Grčkoj

Mjera kojom su se nastojali osigurati medicinski kapaciteti za prihvatne objekte i njihove zajednice domaćine u Grčkoj bila je komplementarna i utemeljena na iskustvima stečenima pri pružanju strukturnog ulaganja radi povećanja kapaciteta lokalnih bolnica i u prihvatnim centrima, usmjerena na posebne probleme povezane s pandemijom bolesti COVID-19. U skladu s preporukama iz evaluacije, zbog usmjerenosti na strukturna ulaganja održivost mjere je povećana. Potrebe su procijenjene zajednički, uz savjetovanje s lokalnim bolnicama i grčkim zdravstvenim partnerima po pristupu odozdo prema gore, a odabir partnera za dodjelu bespovratnih sredstava omogućuje kombinaciju sudjelovanja na lokalnoj razini i relevantnu stručnost. Mjeru je provela Međunarodna organizacija za migracije, a trajat će do 30. lipnja 2022., kad se očekuje da će svi relevantni procesi nabave biti dovršeni i dostavljeni grčkim tijelima. Naposljetku, mjera je osmišljena kao dopuna financiranju zdravstvene zaštite u grčkom sustavu prihvata migranata u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju.

   3.1.7. Inovativni sustavi za učinkovito suzbijanje širenja virusa

U okviru instrumenta financirana je isporuka 305 robota za dezinfekciju ultraljubičastim svjetlom bolnicama u svih 27 država članica, koje su tako dobile inovativna, učinkovita i djelotvorna rješenja za sigurnost zdravstvenih ustanova i njihova osoblja.

Dodatne mjere financirane iz tog instrumenta i koje se drugačije ne bi mogle provesti bile su i sustav praćenja otpadnih voda EU-a ili hitna karakterizacija varijante omikron virusa SARS/CoV2.

Iz instrumenta financirala se i biološka, imunološka i epidemiološka karakterizacija varijante omikron virusa SARS-CoV-2. Karakterizacija omikrona donijela je veliku dodanu vrijednost u provedbi učinkovitih javnozdravstvenih mjera jer je pridonijela razumijevanju virulencije, patogenosti i imunoloških svojstava te varijante.

Unija je instrumentom uspjela riješiti druge zajedničke probleme, kao što je razvoj interoperabilnosti među nacionalnim aplikacijama za praćenje kontakata. Sustav je proradio u listopadu 2020.

3.1.8. Referentna točka odgovora EU-a na pandemiju: EU digitalna COVID potvrda

Uspostava okvira za zajedničko izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 jedan je od velikih uspjeha EU-a, koji je omogućio mobilnost građana i pridonio ponovnom pokretanju usluga i neograničenom putovanju.

Iz instrumenta su se od 29. ožujka do 31. prosinca 2021. u 24 zainteresirane države članice financirala bespovratna sredstva za razvoj sustava za izdavanje i provjeru EU digitalnih COVID potvrda kao dokaza o cijepljenju, preboljenju ili negativnom testu. Okosnica sustava EU digitalne COVID potvrde je pristupnik za EU digitalnu COVID potvrdu, koji je razvila i koji održava Europska komisija. Pristupnik je presudan za okvir povjerenja za EU digitalnu COVID potvrdu jer se upotrebljava za dijeljenje informacija o digitalnim potpisima, poslovnim pravilima, skupovima vrijednosti i popisima opoziva. Iz instrumenta se financirao i razvoj EU digitalne COVID potvrde. Usto, u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada 2021. bespovratna sredstva za 18 zainteresiranih država članica pridonijela su dostupnosti testova za izdavanje digitalne COVID potvrde.

3.1.9. Platforma za razmjenu zajedničkog digitalnog obrasca za lociranje putnika

U okviru instrumenta financirala se i platforma za razmjenu zajedničkog digitalnog obrasca za lociranje putnika (uključujući pilot-projekt), odnosno platforma za razmjenu ePLF. Tom je namjenskom platformom za razmjenu i obradu odabranih podataka o putnicima među državama članicama omogućeno jačanje sposobnosti država članica za praćenje kontakata u prekograničnim putovanjima.

Kako bi se omogućilo funkcioniranje platforme, provedbenim aktima iz svibnja i srpnja 2021. osnovala se platforma, utvrdili su se operatori i naznačio se broj minimalnih podataka koji se trebaju prikupiti putem nacionalnih PLF-ova kako bi se identificirali svi potencijalno izloženi putnici te se istaknula potreba za namjenskom platformom za razmjenu koja bi bila učinkovita u prekograničnom praćenju kontakata. U aktima je navedeno da razmjene podataka više neće biti nakon 31. svibnja 2022. ili dok Svjetska zdravstvena organizacija u skladu s Međunarodnim zdravstvenim propisima ne proglasi da je izvanredno stanje u području javnog zdravlja od međunarodnog značaja uzrokovano virusom SARS-CoV-2 završilo.

Nakon pojave varijante omikron u jesen 2021., Komisija je predložila nacrt mjera kako bi prikupljanje obrazaca za lociranje putnika (PLF-ovi) i povezivanje s platformom za razmjenu PLF-a postalo obvezno za sve države članice. Ipak, inicijativa je naišla na velik otpor više država članica i nije se dalje provodila.

Od travnja 2022. pet država bilo je povezano s platformom za razmjenu ePLF, to jest Francuska, Italija, Malta, Slovenija i Španjolska. Razmjena podataka trenutačno nije moguća zbog isteka relevantnih provedbenih odluka od 31. svibnja 2022. Ograničena je razmjena poruka putem platforme za razmjenu PLF-a. Od proljeća 2022. Komisija i ECDC rade na projektu integracije platforme za razmjenu PLF-a i sustava ranog upozorenja i odgovora, s obzirom na moguće buduće potrebe.  

3.2.    Provedba i rezultati

Dokazana je učinkovitost Instrumenta za hitnu potporu u brzoj mobilizaciji resursa za potrebe utvrđene u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Njime je stoga omogućen učinkovit odgovor na hitne, rastuće i raznovrsne potrebe država članica u suočavanju s krizom. Fleksibilnost sadržana u pravnoj osnovi i mandat dan Komisiji za centralizirano upravljanje financiranjem, u suradnji s državama članicama, omogućili su određivanje prioriteta zajedničkih mjera što bi moglo uzrokovati pravodobnije intervencije i ishode, koje države članice ne bi mogle postići pojedinačnim djelovanjem.

Financijsko izvršenje za instrument, i za obveze i za plaćanja, odvija se po planu. Stopa provedbe za odobrena sredstva za preuzimanje obveza u 2020. i 2021. iznosila je 100 % u dostupnim proračunskim sredstvima od 2,9 milijardi EUR. Od 750 milijuna EUR vanjskih namjenskih prihoda od doprinosa država članica, 27 milijuna EUR nije potrošeno zbog negativnih odgovora država članica, u suprotnom bi se ta sredstva mogla iskoristiti u okviru inicijative za dijeljenje cjepiva zemljama s niskim dohotkom.

Instrument je jedinstven iz više razloga. Primijenjen je u okružju koje se ubrzano razvija prepuno neizvjesnosti o prirodi virusa, odgovarajućem zdravstvenom odgovoru te ponudi i potražnji. Međutim, s druge strane, pokazao se učinkovitim u pružanju brzog odgovora kad je to bilo potrebno, na primjer, uvođenjem medicinskih protumjera (remdesivir, brzi antigenski testovi itd.) radi potpore potrebama država članica. Naposljetku, i zbog opsega i zbog mogućih intervencija bilo je potrebno specijalizirano oblikovanje politika u kontekstu epidemiološke situacije koja se neprestano mijenja. To je posebno pohvalno, osobito ako se u obzir uzme da nadležnost EU-a u području zdravlja obuhvaća samo potporu .

3.2.1.    Jedinstven pothvat: financiranje cjepiva u EU-u i šire

Glavno težište programa (oko 70 % financijskih sredstava) bilo je na inicijativi za cjepiva. Zato je s farmaceutskim društvima koja su razvijala potencijalna cjepiva protiv bolesti COVID-19 bilo moguće već u ranoj fazi sklopiti ugovore o predviđenoj kupoprodaji i tako osigurati potrebna ulaganja za brži znanstveni razvoj tih cjepiva, a istodobno pripremati i potrebne proizvodne kapacitete.

Tako su putem mehanizama financiranih sredstvima Instrumenta za hitnu potporu 14 za države članice osigurane 2,2 milijarde doza cjepiva za COVID-19. Taj je instrument dao financijsku osnovu da bi se države članice potaknulo na zajednički pristup u tom području. Tako je državama članicama omogućen pristup širem portfelju potencijalnih cjepiva. Doista, mnoge pojedinačne države članice ne bi mogle utjecati na poduzeća koja se bave razvojem cjepiva kako bi osigurale zalihe. Zajedničko djelovanje povećalo je mogućnost da države članice dobiju pristup svakom potencijalnom cjepivu koje se u konačnici pokaže učinkovitim.

Osim toga, zbog financiranja iz Instrumenta za hitnu potporu potencijalna cjepiva ostvarila su veću potporu nego što bi to bio slučaj u okviru pojedinačnih aranžmana. Drugim riječima, zahvaljujući pristupu koji je Instrument za hitnu potporu olakšao, učinkovita cjepiva bila su spremna ranije nego što bi inače bila, bilo ih je više i bila su dostupna svim državama članicama ravnopravno. Zbog tog zajedničkog pristupa iskorištena je i kupovna moć koja je bila na raspolaganju zahvaljujući zalaganju Unije da snizi cijene i ishodi ugovorne uvjete o pitanjima kao što su odgovornost i povećanje kapaciteta, što će ublažiti buduće rizike država članica.

S druge strane, ugovori o predviđenoj kupoprodaji financirani u okviru instrumenta po svojoj su prirodi uvijek bili poznati kao rizična ulaganja. Iako je Komisija izradila portfelj ugovora s najperspektivnijim kandidatima u nizu tehnologija, nije bilo jamstva da će pojedinačna cjepiva biti učinkovita i odobrena u EU-u. Strategija cjepiva temeljila se na pretpostavci da će vjerojatno najmanje jedno potencijalno cjepivo biti učinkovito. Rizik je dodatno ublažen odredbama ugovora o predviđenoj kupoprodaji kojima se propisuje povrat dijela neiskorištenog ulaganja EU-a u tom slučaju.

Doprinos u okviru instrumenta za hitnu potporu iznosio je 461 milijun EUR za podršku odgovora na bolest COVID-19 i globalnim naporima u pogledu cijepljenja u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom. Riječ je o mjerama koje će se provesti 2022. Ta je potpora uvođenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 usmjerena na početni cilj poticanja globalnog cijepljenja kako bi se pridonijelo globalnoj imunizaciji koja bi zaštitila EU i od pojave drugih varijanti.

4.Dodana vrijednost aktivacije Uredbe o Instrumentu za hitnu potporu u kontekstu pandemije bolesti COVID-19

Instrument za hitnu potporu osmišljen je kako bi se odgovorilo na teške humanitarne posljedice koje proizlaze iz teških kriza. U razdoblju od 2016. do 2018. omogućio je Uniji da pruži odgovarajuću i pravodobnu potporu izbjeglicama i migrantima u Grčkoj, a 2020. omogućio je EU-u da izravno pomogne zdravstvenim sustavima država članica EU-a u suzbijanju pandemije bolesti COVID-19. S obzirom na specifičan kontekst i težište ciljeva prve aktivacije, rezultati evaluacije nemaju veliku važnost za ovaj program.

U razdoblju od veljače 2020. do siječnja 2022. Instrument za hitnu potporu bio je brzo, fleksibilno i učinkovito sredstvo za provođenje ciljanih mjera za sprječavanje i ublažavanje neposrednih teških posljedica u jednoj ili više država članica te za koordiniranu podršku potrebama nastalima zbog pandemije bolesti COVID-19.

Mjere su odabirane na temelju komplementarnosti i sinergije s drugim mehanizmima. Na primjer, za financiranje ugovora o predviđenoj kupoprodaji s poduzećima koja se bave razvojem cjepiva nije bio dostupan nijedan drugi instrument EU-a: bilo bi mnogo teže oblikovati zajednički pristup bez financiranja iz Instrumenta za hitnu potporu i njegove pravne osnove, zbog čega bi i pristup država članica sigurnim i učinkovitim cjepivima za COVID-19 vrlo vjerojatno bio neusklađen. Nadalje, kad je riječ o potpori zdravstvenim ustanovama u Grčkoj, nijedan drugi instrument nije imao pravni temelj da osigura financijska sredstva kojima bi se povećao ukupni kapacitet lokalne infrastrukture za rješavanje potreba zajednica domaćina i prihvatnih centara. Mjere kao što su izravne donacije robota za dezinfekciju ultraljubičastim svjetlom provedene su u partnerstvu s lokalnim subjektima korisnicima na razini pojedinačnih bolnica. Mjera za povećanje kapaciteta testiranja provedena je preko Međunarodnog odbora Crvenog križa, koji preko svojih nacionalnih i regionalnih ogranaka pruža lokalizirano pojačano testiranje.

Instrumentom za hitnu potporu izravno se i u cijelosti (3,7 milijardi EUR) pridonijelo cilju održivog razvoja br. 3: zdravlje i dobrobit. Ujedinjeni narodi (UN) priznali su da COVID-19 produbljuje ljudsku patnju, destabilizira svjetsko gospodarstvo i drastično mijenja život milijarda ljudi u svijetu te da je ova pandemija prekretnica kad je riječ o potrebi pripravnosti za izvanredne situacije u zdravstvu. Instrument za hitnu potporu, upotrijebljen radi suzbijanja zdravstvene krize, pridonosi potrebnom odgovoru na svim razinama uprave i društva te je u skladu s ustrajnošću najizloženijih zdravstvenih radnika.

Iz Instrumenta za hitnu potporu osigurana je zdravstvena oprema za zdravstvene radnike u početku krize, a zatim lijekovi za liječenje približno 35 000 pacijenata. Omogućeni su brzi antigenski testovi, a države članice potaknute da ujedno provedu više testova. Povećani su kapaciteti testiranja i promicana je dostupnost terapija kao što je konvalescentna plazma. Osigurana su rješenja za podršku interoperabilnosti aplikacija za prekogranično praćenje i upozoravanje, što je pomoglo u prekidanju lanca zaraze koronavirusom i spašavanju života. Što je najvažnije, ubrzan je razvoj cjepiva i osiguran pristup do nekoliko milijardi doza cjepiva za države članice EU-a, a u okviru instrumenta COVAX i za cijeli svijet.

Instrumentom za hitnu potporu poduprlo se države članice EU-a u izradi i korištenju sustava EU digitalnih COVID potvrda. Sustav EU digitalnih COVID potvrda, koji je obuhvaćao 60 povezanih zemalja iz cijelog svijeta, bio je najveći globalni sustav interoperabilnih digitalnih COVID-19 potvrda, kojim se omogućila interoperabilnost među svim povezanim zemljama, i to ne samo s EU-om i unutar njega. Prema podacima Bruegelove studije 15 , EU digitalne COVID potvrde 16 pomogle su većoj procijepljenosti, čime su se izbjegle tisuće smrtnih slučajeva, poboljšalo javno zdravlje i gospodarski rezultati te spriječili gubici u milijardama eura.

Digitalni obrasci za lociranje putnika bili su presudni za učinkovitu razmjenu podataka o putnicima među državama članicama i trebalo bi ih zadržati i poticati dodatno pojednostavnjenje i poboljšanja. Platforma bi se tako mogla ostaviti u stanju pripravnosti i lakše aktivirati u slučaju potrebe, ne samo za pandemiju bolesti COVID-19 nego i za druge moguće prekogranične bolesti.

Ukratko, Instrument za hitnu potporu bio je ključan za suzbijanje pandemije i nijedan drugi mehanizam EU-a samostalno ili čak u kombinaciji s drugima u tome ne bi uspio. Bio je presudan za potporu svim državama članicama EU-a i jamstvo da će sve moći istodobno pristupiti jednakim proizvodima i lijekovima te surađivati i reagirati kao prava zdravstvena unija u praktičnom smislu, čak i u nedostatku posebnog zakonodavstva.

5.Daljnji koraci

Budući da su 2020. priroda i posljedice bolesti COVID-19 bile transnacionalne i krupne, bio je potreban i sveobuhvatan odgovor. Mjere predviđene u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu/rescEU, Investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus za upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih instrumenata Unije donekle su pridonijele ublažavanju aktualnog izvanrednog stanja u području javnog zdravlja. Međutim, zbog veličine i prirode problema trebalo je pronaći učinkovitiji odgovor, posebno usmjeren na zdravstveni sektor EU-a. Zbog toga je Komisija predložila mobilizaciju Instrumenta za hitnu potporu kako bi EU raspolagao boljim paketom instrumenata, prikladnim za razmjere aktualne pandemije bolesti COVID-19. Zahvaljujući koordiniranom djelovanju na razini EU-a omogućeno je i suzbijanje trenutačne krize i osiguravanje odgovarajućeg odgovora nakon nje. Za građane EU-a Instrument za hitnu potporu bio je jasan znak solidarnosti, kojim se dokazuje da EU može zajedničkim naporima rješavati hitne humanitarne probleme.

Aktivacija instrumenta istekla je 31. siječnja 2022. i Komisija dovršava aktivnosti povezane s njim.

Trenutačno ga nema namjeru nastaviti, proširiti ni ponovno primijeniti na aktualnu pandemiju.

Provedba u trajanju od 24 mjeseca omogućila je primjenu drugih pravnih instrumenata, u okviru europske zdravstvene unije, kako bi se povećala nadležnost EU-a u području prekograničnih prijetnji zdravlju i povećale nadležnosti i djelokrug Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i Europske agencije za lijekove.

Nadovezujući se na dodanu vrijednost intervencija u okviru Instrumenta za hitnu potporu, u listopadu 2021. osnovana je HERA, služba Komisije s vodećom ulogom u predviđanju i zajedničkom uklanjanju rizika. HERA je ovlaštena procjenjivati zdravstvene prijetnje, prikupljati obavještajne podatke i promicati istraživanje i razvoj medicinskih protumjera i povezanih tehnologija, rješavati tržišna pitanja, poticati stratešku autonomiju Unije u oblikovanju medicinskih protumjera i jačati znanja i vještine u tom području u cijelom EU-u. Služba Komisije HERA raspolagat će sredstvima iz raznih izvora, uključujući povećana sredstva za program EU za zdravlje, Obzor Europa i rescEU, te će moći aktivirati sredstva za hitne slučajeve ako dođe do zdravstvene krize.

Provedba Instrumenta za hitnu potporu utrla je put k budućoj boljoj pripravnosti i boljem odgovoru.

Komisija sad priprema prijedlog instrumenta jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve koji bi u krizi osigurao funkcionalno jedinstveno tržište te slobodno kretanje robe, usluga i ljudi, uz veću transparentnost i koordinaciju. Taj će novi instrument biti usklađen s relevantnim političkim inicijativama, kao što su osnivanje Komisijina Nadzornog tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) i doneseni plan za nepredvidive situacije za promet i mobilnost. Donošenje prijedloga planirano je za treće tromjesečje 2022.

(1)    https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R0369&from=EN

(2)    https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/about_the_european_commission/eu_budget/com175final_-_en_-_proposal_council_regulation_activating_esi.pdf

(3)    https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/emergency-support-instrument/covid-19-clearing-house-medical-equipment_en

(4)    Odluka Komisije C(2020) 2794 od 24. travnja 2020. o financiranju hitne potpore u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2016/369.

(5)    Odluka Komisije C(2020) 4192 od 18. lipnja 2020. o izmjeni Odluke C(2020) 2794 o odobravanju sporazuma s državama članicama o nabavi cjepiva protiv bolesti COVID-19 u ime država članica i povezanih postupaka.

(6)    Odluka Komisije C(2020) 4193 od 18. lipnja 2020. o izmjeni Odluke C(2020) 2794 u pogledu financiranja Instrumenta za cjepivo.

(7)

   Odluka Komisije C(2020) 5162 od 23. srpnja 2020. o izmjeni Odluke C(2020) 2794 u pogledu financiranja dodatnih mjera u okviru Instrumenta za hitnu potporu i povećanja proračuna Instrumenta za cjepivo.

(8)    Odluka Komisije C(2020) 8800 od 4. prosinca 2020. o izmjeni Odluke C(2020) 2794 u pogledu financiranja dodatnih mjera u okviru Instrumenta za hitnu potporu i povećanja proračuna Instrumenta za cjepivo u pogledu donacija država članica.

(9)    Odluka Komisije C(2021) 4791 od 24. lipnja 2021. o izmjeni Odluke C(2020) 2794 u pogledu financiranja dodatnih mjera u okviru Instrumenta za hitnu potporu i povećanja proračuna Instrumenta za cjepivo u pogledu donacija država članica.

(10)    Odluka Komisije C(2021) 2347 od 29. ožujka 2021. o izmjeni Odluke C(2020) 2794 u pogledu financiranja dodatnih mjera u okviru Instrumenta za hitnu potporu.

(11)    Odluka Komisije C(2021) 10001 od 20. prosinca 2021. u pogledu financiranja dodatnih mjera u okviru Instrumenta za hitnu potporu.

(12)    Odluka Komisije C(2022) 698

(13)     https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/emergency-support-instrument_hr#general

(14)    Ukupno su potpisani ugovori za 4,6 milijardi doza; ali to uključuje i ugovore o predviđenoj kupoprodaji i ugovore o kupoprodaji. Nadalje, nisu svi proizvođači cjepiva uspjeli ishoditi uvjetno odobrenje za stavljanje cjepiva u promet.

(15)     Utjecaj COVID potvrda na stopu procijepljenosti, javno zdravlje i gospodarstvo | Bruegel

(16)    Uredba o EU digitalnoj COVID potvrdi prvotno se primjenjivala do 30. lipnja 2022. te je produljena za godinu dana, do 30. lipnja 2023.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.7.2022.

COM(2022) 386 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE VIJEĆU

o provedbi Uredbe (EU) 2020/521 o aktivaciji hitne potpore za financiranje rashoda potrebnih za suočavanje s pandemijom bolesti COVID-19

PRILOG

Proračunska sredstva iz ESI fondova (opći proračun Unije i vanjski namjenski prihodi)