Šis dokuments ir izvilkums no tīmekļa vietnes EUR-Lex.
Dokuments 52022AE6314
Opinion of the European Economic and Social Committee on the Proposal for a Council Directive amending Directive 2011/16/EU on administrative cooperation in the field of taxation (COM(2022) 707 final — 2022/0413 (CNS))
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja” (COM(2022) 707 final – 2022/0413 (CNS))
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja” (COM(2022) 707 final – 2022/0413 (CNS))
EESC 2022/06314
SL C 184, 25.5.2023., 55./58. lpp.
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
25.5.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 184/55 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja”
(COM(2022) 707 final – 2022/0413 (CNS))
(2023/C 184/10)
Izvjestitelj: Petru Sorin DANDEA
Suizvjestitelj: Benjamin RIZZO
Zahtjev za savjetovanje: |
Vijeće, 7.2.2023. |
Pravna osnova: |
članci 113., 115. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju |
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
2.3.2023. |
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
22.3.2023. |
Plenarno zasjedanje br.: |
577 |
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
208/0/5 |
1. Zaključci i preporuke
1.1. |
pozdravlja Komisijin Prijedlog direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC 8), koji predstavlja značajan korak naprijed u pogledu poboljšanja i nadopunjavanja postojeće Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja. |
1.2. |
EGSO smatra da su predložena poboljšanja Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja djelotvorna za odvraćanje vlasnikâ kriptoimovine od nepoštovanja fiskalnih pravila, čime se jača borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, u skladu s nekoliko dosadašnjih inicijativa Komisije. |
1.3. |
EGSO smatra da je inicijativa Komisije potpuno dosljedna načelu pravednog i učinkovitog oporezivanja, koje predstavlja okosnicu europskog socijalnog tržišnog gospodarstva i kojim se želi zajamčiti da svatko plaća pravedan doprinos i da se prema svakom postupa na jednak i proporcionalan način, neovisno o vrsti imovine koju posjeduje. |
1.4. |
EGSO primjećuje da je od ključne važnosti da se napori za reguliranje kriptoimovine i njezinog korištenja ulažu na svjetskoj razini kako bi se uspješno riješila sve brojnija pitanja i globalne implikacije povezane s tom imovinom. U tom je pogledu od presudne važnosti tekući rad OECD-a i skupine G20 na postizanju globalnog sporazuma o transparentnosti kriptovaluta i EGSO potiče Komisiju da odigra aktivnu ulogu na međunarodnoj razini. |
1.5. |
EGSO cijeni činjenicu da će unaprijeđeno i djelotvornije oporezivanje kriptoimovine doprinijeti povećanju pokrivenosti oporezivanjem i povećati nacionalne proračune, čime će se omogućiti izdvajanje dodatnih sredstava za opće dobro i investicijske prioritete Komisije (zelena tranzicija i digitalizacija). |
1.6. |
EGSO smatra da je sustav izvješćivanja na temelju poreznog identifikacijskog broja (PIB) najdjelotvorniji način postizanja usklađenosti radi osiguravanja djelotvornosti novih pravila. Zbog toga odlučno podržava prijedlog Komisije o PIB-u jer se njime doprinosi sprječavanju mogućih pogrešaka i time poboljšavaju pravna sigurnost i predvidivost sustava. |
1.7. |
EGSO smatra da obveze izvješćivanja ne bi trebale biti ograničene samo na razmjenu i prijenos kriptoimovine, već da bi se, barem u početnoj fazi, radi transparentnosti i sigurnosti trebale proširiti na sveukupno vlasništvo kriptoimovine iako je jasno da treba oporezivati samo dobitak. |
1.8. |
EGSO naglašava potrebu za djelotvornim i proporcionalnim sankcijama, pri čemu se državama članicama prepušta da odlučuju o konkretnim iznosima sankcija koje treba izreći. Usto preporučuje da nakon provedbe ove direktive Komisija izvješćuje o strukturi sankcija koju su države članice uvele i da po potrebi daje smjernice o mogućim promjenama. |
1.9. |
EGSO se nada da će se sankcijama i mjerama usklađivanja postići odgovarajuća ravnoteža između djelotvornosti pravilâ i adekvatnog odvraćanja s jedne strane te proporcionalnosti s druge. Primjerice, proporcionalnost bi se mogla zajamčiti tako da se na odgovarajući način uzme u obzir broj transakcija u kojima je određeno poduzeće prekršilo pravila. |
1.10. |
EGSO ističe da bi prema visokim standardima trebalo propisno primjenjivati i poštovati konkretne odredbe i zaštitne mjere u pogledu zaštite podataka navedene u Prijedlogu direktive i u skladu s pravilima Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi se u potpunosti zaštitila temeljna prava pojedinaca čiji će se podaci prikupljati, razmjenjivati i pohranjivati. |
1.11. |
EGSO preporučuje da Komisija u Prijedlog direktive uključi pravila za jačanje suradnje između poreznih tijela već obuhvaćenih postojećim tekstom i tijela zaduženih za borbu protiv pranja novca i financiranja nezakonitih aktivnosti i terorizma. U tom kontekstu ponavlja da su javnim tijelima, u ovom slučaju poreznim tijelima, potrebni odgovarajući resursi u smislu kvalificiranog osoblja i napredne digitalne tehnologije i standarda. |
2. Prijedlog Komisije
2.1. |
Prijedlogom direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU (1) o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC 8) (2) Komisija želi ažurirati postojeću direktivu (DAC) u svrhu proširenja opsega izvješćivanja i razmjene informacija između poreznih tijela kako bi se obuhvatili i podaci o dohotku ili prihodu koji korisnici koji borave u Europskoj uniji ostvaruju na temelju kriptoimovine. Porezna tijela trenutno ne raspolažu informacijama nužnima za praćenje prihoda ostvarenih uz pomoć kriptoimovine, kojom se lako trguje prekogranično. |
2.2. |
Svrha je ove zakonodavne inicijative povećati poreznu transparentnost u pogledu kriptoimovine utvrđivanjem posebnih odredbi o izvješćivanju i razmjeni informacija u kontekstu izravnog oporezivanja. Prijedlogom su također dorađene postojeće mjerodavne odredbe kako bi se izbjegle rupe u zakonu i ojačao pravni okvir. |
2.3. |
Direktiva DAC 8 usklađena je s definicijama utvrđenima u Uredbi o tržištima kriptoimovine (3), koja sama po sebi ne predstavlja osnovu na temelju koje porezna tijela mogu prikupljati i razmjenjivati informacije potrebne za oporezivanje dohotka od kriptoimovine. Međutim, Direktiva DAC 8 temelji se na iskustvu stečenom s Uredbom o tržištima kriptoimovine i oslanja se na zahtjev za odobrenje koji je uveden tom uredbom, čime se izbjegava dodatno administrativno opterećenje za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. |
2.4. |
Prijedlog je u skladu s nedavno usvojenim okvirom OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini (4), kao i s izmjenama njegovog zajedničkog standarda izvješćivanja. I skupina G20 već je izrazila podršku za takve standarde. Tijekom savjetovanja Komisije većina država članica podržala je usklađivanje područja primjene pravnog okvira EU-a s radom OECD-a. |
2.5. |
U svrhu poboljšanja sposobnosti država članica da otkrivaju i suzbijaju porezne prijevare, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza, svi izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, neovisno o njihovoj veličini ili lokaciji, morat će izvješćivati o transakcijama svojih klijenata koji borave u EU-u. Obveza izvješćivanja obuhvaća domaće i prekogranične transakcije, a u nekim slučajevima i nerazmjenjive tokene (engl. non-fungible tokens (NFTs)). Podrobna pravila o obvezama koje moraju ispunjavati izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom utvrđena su u Prilogu VI. |
2.6. |
Transakcije o kojima se izvješćuje obuhvaćaju transakcije razmjene i prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje. Područjem primjene Prijedloga obuhvaćene su domaće i prekogranične transakcije, koje su objedinjene prema vrsti kriptoimovine o kojoj se izvješćuje. |
2.7. |
Financijske institucije izvješćivat će o elektroničkom novcu i digitalnim valutama središnje banke, dok će područje primjene automatske razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom za imućne pojedince biti prošireno. Imućni pojedinci su osobe koje posjeduju najmanje 1 000 000 eura u financijskom ili uloživom bogatstvu ili u imovini kojom se upravlja. Države članice razmjenjivat će informacije o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom koja su izdana, izmijenjena ili obnovljena u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2025. |
2.8. |
Prijedlogom se neće ograničiti sposobnost država članica da oblikuju svoj sustav usklađivanja. Međutim, bit će uspostavljena i primjenjivat će se zajednička minimalna razina sankcija za najozbiljnije oblike neizvršavanja obveza, kao što je neizvješćivanje usprkos administrativnim podsjetnicima. |
3. Opće napomene
3.1. |
EGSO pozdravlja i podržava Komisijin Prijedlog direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja jer on predstavlja značajan korak naprijed u pogledu poboljšanja i nadopunjavanja postojeće direktive u skladu s preporukama Europskog revizorskog suda, koji je upozorio na sljedeće: „Ako određeni porezni obveznik raspolaže sredstvima u kriptovalutama, platforma ili drugi pružatelj elektroničkih usluga koji pruža usluge portfelja za takve klijente nije obvezan prijaviti poreznim tijelima takve iznose ili ostvarene dobitke. Stoga se porez na novac pohranjen s pomoću takvih elektroničkih instrumenata uglavnom nikad ne naplati.” (5) |
3.2. |
EGSO smatra da su predložena poboljšanja Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja djelotvoran alat za odvraćanje vlasnika kriptoimovine od nepoštovanja fiskalnih pravila, čime se jača borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što je u skladu s nekoliko inicijativa koje je Komisija posljednjih godina poduzela. |
3.3. |
EGSO odaje priznanje Komisiji za opsežno i jasno strukturirano savjetovanje o predmetnom prijedlogu u koje su bili uključeni svi zainteresirani dionici, kao i ciljanija skupina gospodarskih subjekata koji posluju u tom sektoru, s kojima se Komisija zasebno savjetovala. Države članice također su imale priliku izraziti svoje stajalište i potaknule su Komisiju da djeluje u skladu s tekućim radom OECD-a. Unatoč izrazito tehničkoj naravi prijedloga, zakonodavni postupak je zahvaljujući tim savjetovanjima transparentniji i jasniji. |
3.4. |
EGSO ističe da je za uspješno rješavanje sve brojnijih pitanja i globalnih implikacija povezanih s kriptoimovinom neophodno da se napori za reguliranje te imovine i njezinog korištenja ulažu na svjetskoj razini. U tom su pogledu tekući rad i pregovori koji se vode na razini OECD-a i skupine G20 u svrhu postizanja globalnog sporazuma o transparentnosti kriptovaluta od presudne važnosti i EGSO potiče Komisiju da preuzme vodeću ulogu na međunarodnoj razini. |
3.5. |
EGSO smatra da je inicijativa Komisije u potpunosti sukladna načelu pravednog i učinkovitog oporezivanja, koje predstavlja okosnicu europskog socijalnog tržišnog gospodarstva i kojim se želi zajamčiti da svatko plaća pravedan doprinos i da se prema svakom postupa na jednak i proporcionalan način, neovisno o vrsti imovine koju posjeduje ili prihvaćenom načinu plaćanja. |
3.6. |
EGSO cijeni činjenicu da će unaprijeđeno i djelotvornije oporezivanje kriptoimovine doprinijeti povećanju pokrivenosti oporezivanjem i povećati nacionalne proračune, čime će se omogućiti izdvajanje dodatnih sredstava za opće dobro i investicijske prioritete Komisije (zelena tranzicija i digitalizacija). |
3.7. |
EGSO se u potpunosti slaže s mišljenjem Komisije da će veća transparentnost doprinijeti smanjivanju odstupanjâ i postojećih neopravdanih razlika u pravnom okviru i postupanju, što rezultira time da korisnici kriptoimovine „ostvaruju […] prednost pred onima koji ne ulažu u kriptoimovinu”, zbog čega se ne samo „ne može […] osigurati pravedno oporezivanje” već se i ometa ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i uspostava jednakih uvjeta za sve. |
3.8. |
EGSO se slaže s time da se kao pravna osnova za predmetni prijedlog koristi i članak 113. UFEU-a (jer se razmijenjene informacije mogu upotrebljavati i za potrebe PDV-a) i članak 115. UFEU-a. Budući da se kriptoimovina može upotrebljavati u različite svrhe, u ovom je slučaju relevantno usklađivanje nacionalnih zakona koji utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kako je utvrđeno u članku 115. Na jedinstvenom tržištu moraju se izbjegavati razlike u općem pravnom okviru i alatima za provedbu jer bi one mogle ugroziti njegovu konsolidaciju. |
4. Posebne napomene
4.1. |
EGSO potiče Komisiju i države članice da u predmetni prijedlog uključe obveze izvješćivanja za fizičke osobe koje posjeduju kriptoimovinu. Na taj bi se način nesumnjivo povećala djelotvornost i područje primjene Prijedloga. |
4.2. |
EGSO smatra da je sustav izvješćivanja na temelju poreznog identifikacijskog broja (PIB) najdjelotvorniji način postizanja usklađenosti za osiguravanje djelotvornosti novih pravila. Zbog toga odlučno podupire prijedlog Komisije o PIB-u jer se njime doprinosi jačanju djelotvornosti Prijedloga s obzirom na činjenicu da PIB, kao jedinstveni identifikacijski broj, omogućuje izbjegavanje pogrešaka, čime se poboljšavaju pravna sigurnost i predvidivost sustava. |
4.3. |
EGSO primjećuje da je većina država članica već uvela zakone ili barem administrativne smjernice za oporezivanje dohotka od ulaganja u kriptoimovinu, ali da nadležna tijela često ne raspolažu informacijama potrebnima za njihovu provedbu. Prema tome, pravnu sigurnost i jasnoću moguće je osigurati jedino tako da se neučinkovitost na nacionalnoj razini ukloni putem zakonodavne inicijative EU-a čija je svrha povećanje djelotvornosti i učinkovitosti suradnje poreznih tijela. |
4.4. |
EGSO smatra da obveze izvješćivanja ne bi trebale biti ograničene samo na razmjenu i prijenos kriptoimovine već da bi se, barem u ovoj početnoj fazi, radi transparentnosti i sigurnosti trebale proširiti na sveukupno vlasništvo kriptoimovine iako je jasno da treba oporezivati samo dobitak. |
4.5. |
EGSO naglašava potrebu za djelotvornim i proporcionalnim sankcijama, pri čemu se državama članicama prepušta da odlučuju o konkretnim iznosima sankcija koje treba izreći. Čini se da bi minimalni pragovi mogli povećati djelotvornost novih pravila o oporezivanju kriptoimovine. EGSO se nada da će se sankcijama i mjerama usklađivanja postići odgovarajuća ravnoteža između, s jedne strane, djelotvornosti pravilâ i adekvatnog odvraćanja, a s druge, proporcionalnosti. Primjerice, proporcionalnost bi se mogla zajamčiti tako da se na odgovarajući način uzme u obzir broj transakcija u kojima je određeno poduzeće prekršilo pravila. |
4.6. |
Nadalje, nakon provedbe ove direktive Komisija bi trebala izvješćivati o strukturi sankcija u državama članicama i dati smjernice o nužnim izmjenama sustava sankcija i mjera usklađivanja. |
4.7. |
EGSO ističe da bi prema visokim standardima trebalo pomno primjenjivati i poštovati konkretne odredbe i zaštitne mjere u pogledu zaštite podataka navedene u Prijedlogu direktive i u skladu s pravilima i načelima Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi se u potpunosti zaštitila temeljna prava pojedinaca čiji će se podaci prikupljati, razmjenjivati i pohranjivati. |
4.8. |
EGSO ponovno poziva države članice da ulažu adekvatna sredstva u svoja porezna tijela i druge uključene uprave kako bi oni imale kapacitete potrebne za ispunjavanje zadaće bolje suradnje u području oporezivanja. |
4.9. |
Naposljetku, budući da je moguće da je tijekom posljednjih godina bilo nekoliko slučajeva uporabe kriptoimovine u nezakonite svrhe i u svrhu pranja novca, EGSO preporučuje da Komisija u svoj Prijedlog uvrsti zahtjev za suradnju poreznih tijela već obuhvaćenih postojećim tekstom i tijela zaduženih za borbu protiv pranja novca i financiranja nezakonitih aktivnosti i terorizma. U tom kontekstu ponavlja da su javnim tijelima, u ovom slučaju poreznim tijelima, potrebni odgovarajući resursi u smislu kvalificiranog osoblja i napredne digitalne tehnologije i standarda. |
Bruxelles, 22. ožujka 2023.
Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Christa SCHWENG
(1) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.)
(2) COM(2022) 707 final.
(3) COM(2020) 593 final.
(4) Okvir za izvješćivanje o kriptoimovini i izmjene zajedničkog standarda izvješćivanja, 8.10.2022.
(5) Europski revizorski sud (2021.), Razmjena poreznih informacija u EU-u: postavljen je čvrst temelj, ali postoje nedostatci u primjeni. Zabilježeno je povećanje mjere u kojoj se informacije razmjenjuju, ali određene informacije i dalje se ne dostavljaju.