EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2021.

COM(2021) 555 final

2021/0200(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2021) 555 final} - {SWD(2021) 553 final} - {SWD(2021) 611 final} - {SWD(2021) 612 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

• Razlozi i ciljevi prijedloga

Komunikacijom o europskom zelenom planu 1 pokrenuta je nova strategija rasta EU-a kojom se EU nastoji pretvoriti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. Njome se ponovno potvrđuje ambicija Komisije da poveća svoje klimatske ciljeve kako bi Europa postala prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Nadalje, njome se nastoji zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje i gospodarsku dobrobit građana Unije.

Borba protiv klimatskih promjena hitno je pitanje. U skladu sa znanstvenim spoznajama iz Posebnog izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) potrebno je postići globalnu nultu neto stopu emisija CO2 oko 2050. i neutralnost za sve ostale stakleničke plinove kasnije u ovom stoljeću. Zbog tog hitnog pitanja EU mora pojačati svoje djelovanje i pokazati globalno vodstvo tako što će do 2050. postati klimatski neutralan. Taj je cilj naveden u Komunikaciji „Čist planet za sve” – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo 2 .

Na temelju sveobuhvatne procjene učinka u Komunikaciji Komisije iz rujna 2020. pod nazivom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.” 3 (Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030.) predlaže se povećanje ambicija EU-a i sveobuhvatan plan za odgovorno povećanje obvezujućeg cilja Europske unije za 2030. radi neto smanjenja emisija od najmanje 55 % u odnosu na 1990. Povećanjem ambicija za 2030. sada se pruža sigurnost oblikovateljima politika i ulagačima kako se odluke donesene u nadolazećim godinama ne bi ograničile na razine emisija koje nisu u skladu s ciljem EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan. Cilj za 2030. u skladu je s ciljem Pariškog sporazuma da se porast globalne temperature zadrži na razini znatno manjoj od 2 °C i da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C.

Europsko vijeće poduprlo je novi obvezujući cilj EU-a za 2030. na sastanku u prosincu 2020 4 . Također je pozvalo Komisiju da „procijeni kako svi gospodarski sektori mogu na najbolji način doprinijeti cilju za 2030. i da podnese potrebne prijedloge popraćene dubinskim ispitivanjem ekoloških, gospodarskih i socijalnih učinaka na razini država članica, uzimajući u obzir nacionalne energetske i klimatske planove i preispitujući postojeće fleksibilnosti”.

U tu je svrhu Uredbom o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti („europski propis o klimi”) 5 cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. postao pravno obvezujući te je povećan cilj za 2030., odnosno domaće smanjenje neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

Kako bi Komisija slijedila put utvrđen europskim propisom o klimi i ostvarila tu veću ambiciju za 2030., preispitala je postojeće zakonodavstvo u području klime i energetike, čime bi se emisije stakleničkih plinova vjerojatno smanjile samo za 40 % do 2030. i za 60 % do 2050.

Taj zakonodavni paket za ostvarivanje cilja od 55 % („Fit for 55”), kako je najavljeno u Komisijinu planu za postizanje klimatskog cilja, najsveobuhvatnija je temeljna sastavnica nastojanja za provedbu ambicioznog novog klimatskog cilja za 2030., a svi gospodarski sektori i politike morat će dati svoj doprinos.

Cilj je ovog prijedloga, kao dio Paketa za ostvarivanje cilja od 55 %, izmijeniti Uredbu o raspodjeli tereta 6 („ESR”) kako bi se uskladio njezin doprinos ostvarenju ambicioznijih ciljeva za 2030. U prosincu 2020. Europsko vijeće pozvalo je EU da zajednički ostvari taj cilj na troškovno najučinkovitiji mogući način, čuvajući konkurentnost EU-a i uzimajući u obzir različite polazišne točke država članica, posebne nacionalne okolnosti i potencijal za smanjenje emisija. Dalo je dodatne smjernice o ključnim elementima za revidirani okvir klimatske i energetske politike do 2030. Kako bi se postiglo smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % u cijelom gospodarstvu, sektori obuhvaćeni Uredbom o raspodjeli tereta morat će pojačati svoja nastojanja. U procjeni učinka kojom se podupire Plan za postizanje klimatskog cilja navedeno je da bi se ukupna smanjenja trebala povećati za desetak postotnih bodova u odnosu na trenutačni cilj iz ESR-a od –30 % u odnosu na 2005. Potreba za preispitivanjem ESR-a, odlučivanjem o njegovu području primjene i povećanjem ambicije već je razrađena u Planu za postizanje klimatskog cilja.

ESR-om su trenutačno obuhvaćene sve emisije stakleničkih plinova uključene u cilj EU-a koje nisu obuhvaćene ni sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS) ni Uredbom o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF). Njime su trenutačno obuhvaćene izravne emisije stakleničkih plinova iz prometa (osim zračnog i stranog pomorskog prometa), zgrada, poljoprivrede, industrijskih postrojenja i plinova koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama te emisije iz otpada kao i emisije iz uporabe energije i proizvoda koje nisu povezane s izgaranjem goriva. Uključuje emisije CO2 i znatan udio emisija koje nisu povezane s CO2. ESR je donesen 2018. kako bi se do 2030. postiglo smanjenje emisija od 30 % 7 u odnosu na 2005., u skladu s ciljem smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu EU-a do 2030. od najmanje 40 % u odnosu na 1990. U ESR-u su utvrđeni obvezujući godišnji ciljevi povezani s emisijama stakleničkih plinova za države članice koje zajednički ostvaruju to smanjenje. Ako se zakonodavstvo ne promijeni, sektori koji su trenutačno obuhvaćeni ESR-om zajedno bi ostvarili smanjenje emisija od –32 % do 2030. u odnosu na 2005 8 . Iako bi to značilo premašivanje prethodno navedenog doprinosa od –30 %, to bi i dalje bio nedovoljan doprinos općem cilju od najmanje –55 % u odnosu na 1990., u skladu s dogovorom o europskom propisu o klimi. Stoga je opći cilj ove inicijative revizija ESR-a kako bi se pridonijelo klimatskim ambicijama za 2030. da se do 2030. postigne neto smanjenje emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. na troškovno učinkovit i dosljedan način, uzimajući pritom u obzir potrebu za pravednom tranzicijom i potrebu da svi sektori pridonesu nastojanjima EU-a u području klime. Cilj je postići postupnu i uravnoteženu putanju prema klimatskoj neutralnosti do 2050.

Ovim se prijedlogom nadograđuju nacionalni ciljevi u skladu sa smanjenjem od 40 % na razini EU-a u sektorima iz ESR-a u odnosu na 2005 do 2030. Države članice moraju pridonijeti ukupnom smanjenju emisija u EU-u do 2030. pri čemu su ciljevi u rasponu od –10 % do –50 % u odnosu na 2005.

• Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području 

Unija, osobito u okviru paketa „Čista energija za sve Europljane” 9 , nastoji ostvariti ambiciozan plan dekarbonizacije, posebno izgradnjom snažne energetske unije, što obuhvaća ciljeve povećanja energetske učinkovitosti i uvođenja energije iz obnovljivih izvora do 2030.

Klimatski i energetski paket za ostvarivanje cilja od 55 % sveobuhvatan je korak u reformi zakonodavstva Unije kako bi ga se uskladilo s većim klimatskim ambicijama EU-a. Sve inicijative u paketu međusobno su usko povezane.

Ovim se zakonodavnim prijedlogom dopunjuju drugi prijedlozi u okviru Paketa za ostvarivanje cilja od 55 % koji su osmišljeni za zajedničko ostvarivanje klimatskih ciljeva kao paketa. Interakcija mjera na razini EU-a i mjera država članica sve je važnija i intenzivnija. Stoga je ovaj zakonodavni prijedlog usklađen s:

(a)europskim propisom o klimi;

(b)revizijom Direktive 2003/87/EZ o sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS) 10 ;

(c)revizijom Uredbe o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF);

(d)izmjenom Direktive o obnovljivoj energiji (EU) 2018/2001 11 kako bi se provela ambicija novog klimatskog cilja za 2030.;

(e)izmjenom Direktive o obnovljivoj energiji 2012/27/EU 12 kako bi se provela ambicija novog klimatskog cilja za 2030.;

Zajedno s novom strategijom EU-a za prilagodbu koja je donesena u Komunikaciji Komisije iz veljače 2021. pod nazivom „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama 13 ”, ta inicijativa i klimatski i energetski paket za ostvarivanje cilja od 55 % omogućit će Europi da se odlučno suoči s klimatskim promjenama.

• Dosljednost u odnosu na druge politike Unije 

Prijedlozi iz paketa za ostvarivanje cilja od 55 % trebali bi biti usklađeni sa svim mjerama i politikama EU-a te bi trebali pomoći EU-u da ostvari povećani cilj za 2030. te provede uspješnu i pravednu tranziciju prema cilju klimatske neutralnosti do 2050., kako je Komisija navela u Komunikaciji o europskom zelenom planu.

Ta inicijativa iz Uredbe o raspodjeli tereta stoga je u skladu s politikama Unije o čistom i kružnom gospodarstvu te održivoj i pametnoj mobilnosti, strategijom „od polja do stola”, strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030., akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja i zakonodavstvom o otpadu, revizijama Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima i Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (Uredba o ozonu) te sa stajalištem Unije na međunarodnoj sceni i njezinom diplomacijom za ostvarenje zelenog plana.

Paket za ostvarivanje cilja od 55 %, zajedno s instrumentom Next Generation EU i višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027., pridonijet će provedbi usporedne zelene i digitalne tranzicije, kojima Europa teži. Kombinacijom tih politika i financijske potpore EU-a odgovorit će se na gospodarsku krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19 i ubrzati prelazak na čisto i održivo gospodarstvo tako što će se djelovanje u području klime povezati s gospodarskim rastom, uz rad na postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Općenito, proračunom EU-a (VFO) za razdoblje 2021.–2027. i paketom mjera Next Generation EU osigurat će se postizanje cilja od 30 % rashoda za uključivanje klimatskih pitanja. Naime, kad je riječ o Mehanizmu za otpornost i oporavak u okviru instrumenta Next Generation EU, svaki nacionalni plan za oporavak i otpornost morat će uključivati najmanje 37 % rashoda za ulaganja u području klime. Sredstvima iz kohezijske politike financirat će se rashodi za klimu sa 100 % sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju te najmanje 37 % sredstava iz Kohezijskog fonda i 30 % iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Tim se sredstvima mogu u velikoj mjeri poduprijeti ulaganja i reforme utvrđene u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima donesenima na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime 14 („Uredba o upravljanju”) i pridonijeti ublažavanju socioekonomskih troškova tranzicije.

Osim toga, kako bi se povećala dosljednost u svim politikama i kako je najavljeno u Komunikaciji Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo 15 , Komisija poboljšava svoje smjernice za bolju regulativu kako bi sve njezine inicijative bile u skladu s načelom „nenanošenja bitne štete”, čime se poštuju obveze utvrđene europskim propisom o klimi.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST 

• Pravna osnova

Pravna je osnova ovog prijedloga članak 192. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U skladu s člankom 191. i člankom 192. stavkom 1. UFEU-a Europska unija doprinosi, među ostalim, ostvarenju sljedećih ciljeva: očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša, promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.

• Supsidijarnost

Klimatske promjene prekogranični su problem koji se ne može riješiti mjerama samo na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Klimatska politika mora se koordinirati na europskoj i, ako je to moguće, globalnoj razini. Djelovanje EU-a opravdano je na temelju načela supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Od 1992. Europska unija radi na razvoju zajedničkih rješenja i poticanju globalnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena. Konkretnije, djelovanjem na razini EU-a omogućit će se troškovno učinkovito ostvarivanje ciljeva smanjenja emisija do 2030. i dugoročno, a ujedno osigurati pravednost i ekološki integritet. Člancima od 191. do 193. UFEU-a potvrđuju se i određuju nadležnosti EU-a u području klimatskih promjena.

• Proporcionalnost

Ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti jer ne prelazi ono što je potrebno za postizanje EU-ova cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. na troškovno učinkovit način, ujedno osiguravajući pravednost i ekološki integritet.

Europskim propisom o klimi utvrđeno je opće smanjenje emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Ovim prijedlogom obuhvaća se velik dio tih emisija stakleničkih plinova i revidira se ESR kako bi se postigao taj cilj.

• Odabir instrumenta

Glavni je cilj ove inicijative ažurirati ciljeve utvrđene u ESR-u kako bi ih se uskladilo s povećanom razinom ambicioznosti za 2030. te se stoga cilj prijedloga najbolje ostvaruje uredbom, nakon prethodnog zakonodavnog instrumenta za utvrđivanje pravno obvezujućih nacionalnih ciljeva smanjenja emisija.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA 

• Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

ESR je donesen 2018. nakon evaluacije 16 prethodnog okvira, Odluke 406/2009/EZ o raspodjeli tereta 17 . U cjelini, ishod Odluke br. 406/2009/EZ bila je povećana aktivnost država članica u razmatranju novih mjera za smanjenje emisija u svojim sektorima i najboljih načina za njihovo oblikovanje.

• Savjetovanja s dionicima

Revizija ESR-a temelji se na povratnim informacijama dobivenima tijekom pripreme i nakon predstavljanja Plana za postizanje klimatskog cilja do 2030.

Točnije, za potrebe ovog prijedloga Komisija je 29. listopada 2020. objavila početnu procjenu učinka u kojoj su iznesena početna razmatranja i političke opcije revizije. Početna procjena učinka bila je otvorena za povratne informacije od 29. listopada 2020. do 26. studenoga 2020. te je primljen 101 odgovor 18 .

Osim toga, kako bi Komisija prikupila dokaze i osigurala veću transparentnost, organizirala je javno savjetovanje od 13. studenoga 2020. do 5. veljače 2021. Savjetovanje je pokrenuto istodobno sa savjetovanjima o Direktivi o ETS-u, Uredbi o LULUCF-u i Uredbi o standardima za emisije CO2 za automobile i kombije. Tijekom javnog savjetovanja primljeno je 45 678 odgovora, od čega su građani udruženi u kampanju dostavili 45 403 odgovora. Preostalih 276 odgovora dostavila su poslovna udruženja, poduzeća, pojedinci, javna tijela i sindikati. Velika većina ispitanika složila se da bi sektori obuhvaćeni ESR-om trebali ostvariti dodatna smanjenja te da bi države članice trebale pojačati svoja nastojanja i težiti ambicioznijim ciljevima. Većina ispitanika podržala je istodobnu primjenu ESR-a i ETS-a u slučaju proširenja ETS-a na graditeljstvo i cestovni promet, pri čemu je velika većina nevladinih organizacija i građana podržala tu mogućnost. Manji, ali znatan udio ispitanika zalagao se za smanjenje sektorskog područja primjene ESR-a, s time da je mnogo ograničenija većina odgovora privatnog sektora bila u korist te opcije (posebno iz energetskog sektora). Detaljan sažetak i rezultati javnog savjetovanja navedeni su u Prilogu 2. procjeni učinka ovog prijedloga.

Izvršni potpredsjednik Timmermans i povjerenik Schmit održali su 1. lipnja 2021. saslušanje socijalnih partnera kako bi raspravljali o gospodarskoj i socijalnoj dimenziji paketa za ostvarivanje cilja od 55 %. Socijalni partneri podržali su cilj smanjenja od 55 % i izrazili svoja stajališta o različitim prijedlozima paketa. 

• Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Kao i drugi prijedlozi i procjene učinka priloženi paketu za ostvarivanje cilja od 55 %, u ovom se prijedlogu upotrebljava i zbirka integriranih alata za modeliranje koji obuhvaćaju ukupne emisije stakleničkih plinova u gospodarstvu EU-a. Ti se alati upotrebljavaju za izradu skupa osnovnih scenarija koji odražavaju dosljedne pakete politika usklađene s povećanim klimatskim ciljem za 2030., na temelju scenarija izrađenih za Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030. Scenariji se temelje na ažuriranom referentnom scenariju EU-a za 2020. (REF 2020.) 19 , predviđanju razvoja energetskih sustava EU-a i nacionalnih energetskih sustava i emisija stakleničkih plinova u postojećem okviru politike 20 , koji uključuje učinke bolesti COVID-19. Ti su scenariji pripremljeni uz pomoć ugovora s laboratorijem E3M, Nacionalnim tehničkim sveučilištem u Ateni, IIASA-om i EuroCareom u suradnji sa stručnjacima iz država članica preko Stručne skupine za referentne scenarije, a detaljni rezultati modeliranja bit će objavljeni zajedno s pravnim prijedlozima.

Glavni paket modela koji se upotrebljava za izradu scenarija predstavljenih u ovoj procjeni učinka uspješno je primijenjen u Komisijinim procjenama energetske i klimatske politike. Konkretno, primijenjen je u Komisijinim prijedlozima Plana za postizanje klimatskog cilja 21 za analizu povećanog cilja ublažavanja klimatskih promjena do 2030., za dugoročnu strategiju 22 te okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2020. i 2030.

Ključni elementi okvira za modeliranje predviđanja emisija energije, prometa i CO2 dva su modela: i. sustav tržišne ravnoteže potaknut cijenama 23 (PRIMES) i ii. PRIMES-TREMOVE (prijevozni model). Informacijski i simulacijski model onečišćenja zraka stakleničkim plinovima (GAINS) upotrebljava se za projekcije emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2, modeli globalnog upravljanja biosferom (GLOBIOM-G4M) za projekcije emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu te model globalnog višedržavnog poljoprivrednog sektora (CAPRI) za projekcije poljoprivredne djelatnosti.

Osim toga, prijedlog se temelji na: i. podacima o emisijama i iskustvima u provedbi sustava EU-a za praćenje, izvješćivanje i provjeru; ii. dokazima prikupljenima u procjeni učinka koji podupiru prijedlog Uredbe o raspodjeli tereta iz 2016.; iii. i prethodnim studijama povezanima s cestovnim prometom i graditeljstvom u pogledu emisija stakleničkih plinova.

Na temelju referentnog dokumenta REF2020 izrađen je skup „osnovnih” scenarija politike. Osmišljeni su radi ostvarenja neto smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % paketima politika koji su u skladu s opcijama politike koje se razmatraju u različitim procjenama učinka. Ti osnovni scenariji politike upotpunjeni su varijantama pojedinih politika i dodatnim analizama opisanima u procjeni učinka kojom se podupire ovaj prijedlog i povezanim procjenama učinka iz paketa za ostvarivanje cilja od 55 %.

• Procjena učinka

Procjene učinka različitih inicijativa paketa za ostvarivanje cilja od 55 % temelje se na scenarijima integriranog modeliranja koji odražavaju interakciju različitih instrumenata politike o gospodarskim subjektima kako bi se osigurala komplementarnost, usklađenost i učinkovitost u postizanju klimatskih ambicija za 2030. i 2050. (vidjeti prethodni odjeljak).

Procjenom učinka koja je priložena ovom prijedlogu nadopunjuje se analiza provedena u procjeni učinka iz 2020. kojom se podupire Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030. Time je stvorena analitička podloga za utvrđivanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990. i cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

Odbor za nadzor regulative izdao je 19. travnja 2021. pozitivno mišljenje s preporukama za poboljšanje. Procjena učinka u skladu s tim je izmijenjena. Glavne izmjene odnose se na sljedeće točke:

·poboljšani opis problema kako bi se u dovoljnoj mjeri utvrdili nedostaci postojećeg ESR-a,

·usklađenost s drugim povezanim inicijativama, posebno s revizijama ETS-a i LULUCF-a, te s europskim propisom o klimi,

·dokazivanje proporcionalnosti zadržavanja područja primjene ESR-a za sektore koji će biti obuhvaćeni novim ETS-om,

·poboljšana i pojašnjena raspodjela nastojanja među državama članicama,

·poboljšano utvrđivanje toga na koga će to utjecati i na koji način, troškovi i koristi najpoželjnije opcije te detaljna mišljenja skupina dionika.

• Opcije politike

U procjeni učinka analiziraju se tri glavne opcije politike:

1.proširenje ETS-a na neke od sektora koji su trenutačno obuhvaćeni ESR-om (npr. graditeljstvo i cestovni promet), zadržavajući pritom te sektore i u okviru ESR-a;

2.prijenos određenih sektora u ETS (tj. graditeljstvo i cestovni promet) i u skladu s time smanjivanje područja primjene ESR-a;

3.prijenos određenih sektora u ETS (sva izgaranja fosilnih goriva) i postupno ukidanje ESR-a spajanjem emisija iz poljoprivrede koje nisu povezane s energijom sa sektorima obuhvaćenima Uredbom o LULUCF-u (u takozvanom zemljišnom sektoru) i obuhvaćanje preostalih sektora u okviru relevantnih instrumenata klimatske politike i posebnih novih propisa (ako je potrebno) kojima bi se obuhvatili svi sektori izvan ETS-a koji su trenutačno obuhvaćeni ESR-om.

U okviru 1. i 2. opcije u procjeni učinka razmatra se i odgovarajuća razina povećanja ciljeva u području smanjenja emisija, odnosno pitanje treba li povećanje biti snažno ili umjereno, raspodjela nastojanja među državama članicama i njihov doprinos zajedničkom cilju, početna točka putanje godišnjih dodjela emisijskih jedinica i funkcioniranje fleksibilnih mogućnosti u okviru ETS-a i LULUCF-a.

Dosad su Direktivom o sustavu EU-a za trgovanje emisijama, ESR-om i Uredbom o LULUCF-u zajedno obuhvaćene emisije stakleničkih plinova iz različitih dijelova gospodarstva, a svaki je od njih definirao doprinos obuhvaćenih sektora općem cilju. Posebna pitanja proizlaze iz proširenja određivanja cijena ugljika, važnog alata za borbu protiv emisija stakleničkih plinova, na nove sektore.

Stvaranje novog sustava trgovanja emisijama za cestovni promet i graditeljstvo opravdalo je razmatranje područja primjene same Uredbe o raspodjeli tereta, uzimajući u obzir djelotvornost, troškovnu učinkovitost i pravednost instrumenta i strukture klimatske politike u cjelini. Slično tome, promjena područja primjene Uredbe o LULUCF-u u instrument korištenja zemljišta također bi mogla utjecati na područje primjene ESR-a. Međutim, u prijedlogu LULUCF-a predviđaju se samo nacionalne ciljne vrijednosti za zemljišni sektor nakon 2030. te se stoga njime ne utječe na prijedlog ESR-a, koji ima vremenski ograničeno područje primjene do 2030. Osim toga, u procjeni učinka razmotrene su i procijenjene različite mogućnosti za područje primjene ESR-a, posebno je li neki sektor uključen i u ESR i u trgovanje emisijama i/ili bi li instrument korištenja zemljišta utjecao na postizanje ukupne ciljne vrijednosti EU-a do 2030.

Primjenom trgovanja emisijama na sektore kao što su graditeljstvo i cestovni promet obuhvatit će se otprilike polovina emisija iz današnje Uredbe o raspodjeli tereta. Kao i trenutačni sustav trgovanja emisijama, takav će sustav uključiti cijenu CO2 u gospodarske i financijske odluke te će biti važan alat za poticanje troškovno učinkovitog djelovanja poduzeća i potrošača u tim sektorima u svim državama članicama. Istodobno, sama cijena ugljika ne bi omogućila potrebnu preobrazbu u predmetnim sektorima na djelotvoran način. U Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030. zaključeno je da postoji jasna potreba za komplementarnim i ciljanim politikama. Njima se mogu ukloniti tržišni nedostaci i poduzeti mjere u pogledu suprotstavljenih interesa, ubrzati tehnološke promjene i razviti potrebna infrastruktura na koordiniran način (npr. za obnovu zgrada, elektrifikaciju i tehnologiju vodika za industriju).

Stoga bi bilo preuranjeno prepustiti ciljano smanjenje emisija iz zgrada i cestovnog prometa isključivo trgovanju emisijama. Takva opcija zaslužuje odgovarajuće razmatranje u budućem preispitivanju ESR-a na temelju pouka iz funkcioniranja trgovanja emisijama za ta dva sektora.

Najpoželjnija je opcija povećati ambicije u ESR-u u skladu s troškovno učinkovitim projekcijama kako bi se ostvarile ukupne klimatske ambicije za 2030. utvrđene u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030. Proširenje trgovanja emisijama na nove sektore – cestovni promet i graditeljstvo – zadržavajući ih u okviru područja primjene ESR-a, smatra se doprinosom ostvarenju cilja iz ESR-a, a ne njegovim nadomjeskom.

Povećanje nacionalnih ciljeva u okviru ESR-a zahtijeva preispitivanje pravednosti i troškovne učinkovitosti u okviru tog instrumenta. Kad je riječ o pravednosti, u procjeni se zaključuje da je ažuriranje pristupa određivanja ciljnih vrijednosti na temelju BDP-a po stanovniku i dalje primjereno, uz primjenu ograničenog broja ciljanih ispravaka kako bi se riješili problemi troškovne učinkovitosti. Time će se općenito potaknuti konvergencija emisija po glavi stanovnika u tim sektorima diljem EU-a.

Kako bi se osigurala maksimalna troškovna učinkovitost, očekuje se da će se s povećanim ambicijama iskoristiti sve postojeće fleksibilne mogućnosti, što se ogleda u cilju EU-a od 40 % za ESR. Instrumenti fleksibilnosti, i u svojem opsegu i u funkcioniranju, smatraju se prikladnima za osiguravanje veće troškovne učinkovitosti cjelokupne politike.

Za razdoblje od 2023. do 2030. bit će potrebna nova obvezujuća nacionalna ograničenja, izražena u godišnjim emisijskim kvotama, koja će postupno dovesti do cilja svake države članice za 2030. Emisijske kvote za 2023., 2024. i 2025. izračunat će se na temelju podataka o emisijama stakleničkih plinova za 2005. i za razdoblje od 2016. do 2018., koje je Komisija preispitala u skladu s člankom 4. stavkom 3. ESR-a. Radi veće točnosti, izračun godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2026. do 2030. temeljit će se na prosjeku emisija stakleničkih plinova svake države članice tijekom 2021., 2022. i 2023. nakon sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara koje će Komisija provesti 2025.

Nadalje, Komisija će 2027. provesti sveobuhvatno preispitivanje podataka iz nacionalnih inventara radi usklađivanja s ESR-om, kako je predviđeno člankom 38. Uredbe o upravljanju. Komisija će provedbenim aktima utvrditi opseg tih dvaju sveobuhvatnih preispitivanja kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje zadaća.

Europskim propisom o klimi predviđa se da će, kako bi se osiguralo da se do 2030. ulože dostatni napori za ublažavanje klimatskih promjena, doprinos neto uklanjanja cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u 2030. biti ograničen na 225 Mt ekvivalenta CO2. Tom se odredbom u europskom propisu o klimi ne dovodi u pitanje revizija zakonodavstva Unije. Predloženim povećanjem ambicija Uredbe o LULUCF-u, zajedno s podjelom postojeće fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a radi upotrebe u svakom od petogodišnjih razdoblja obveze, smanjuje se vjerojatnost da se neće ispuniti zahtjevi propisa o klimi. Ipak, omogućavanje prijenosa fleksibilne mogućnosti iz sektora ESR-a u sektore LULUCF-a i ograničene fleksibilne mogućnosti iz sektora LULUCF-a u sektor ESR-a korisno je kako bi se državama članicama omogućilo da učinkovito ispune svoje pojedinačne obveze.

Predlaže se uspostava novog mehanizma u obliku dodatne rezerve. Države članice mogu donijeti odluku o izuzimanju. Ta bi se rezerva mogla aktivirati tek nakon što se ispune zahtjevi iz propisa o klimi u svrhu nacionalne usklađenosti s ciljevima iz ESR-a tako da se neiskorištene jedinice emisija LULUCF-a 24 na kraju drugog razdoblja obveze prenesu državama članicama kojima su potrebne. Međutim, upotreba te rezerve ovisit će o tome jesu li rezultati u sektoru LULUCF iznad očekivanih.

• Primjerenost i pojednostavnjenje propisa 

U skladu s predanošću Komisije boljoj regulativi Prijedlog je pripreman na uključiv način, transparentno i u stalnoj suradnji s dionicima.

U ESR-u se utvrđuju ciljevi smanjenja emisija za države članice na nacionalnoj razini. Stoga je na državama članicama da odluče kako će postići te ciljeve (zbog supsidijarnosti). Iako se ovim prijedlogom revidiraju ciljevi koje svaka država članica treba ostvariti do 2030., ne nameće se dodatno administrativno opterećenje nacionalnim upravama kao glavnim akterima u tom pogledu na koje se odnosi ESR.

• Temeljna prava 

Ovim se prijedlogom poštuju temeljna prava i načela koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima 25 . Njime se posebno pridonosi cilju postizanja visoke razine zaštite okoliša u skladu s načelom održivog razvoja iz članka 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN 

Kvalitetna provedba prijedloga o izmjeni ESR-a bit će ključna za postizanje njegovih ciljeva i ciljeva utvrđenih u europskom propisu o klimi. Povećanje ciljnih vrijednosti iz ESR-a zahtijevat će dodatne mjere na nacionalnoj razini, a države članice morat će revidirati i provesti strože strategije za borbu protiv klimatskih promjena. Stoga postoji potreba za provedbom mjera potpore izgradnji kapaciteta tijekom pet godina (2023.–2027.) kako bi se države članice mogle prilagoditi zahtjevnijem okviru. Ukupni procijenjeni trošak mjera potpore iznosi 1 750 000 EUR.

Prijedlogom se revidira i fleksibilna mogućnost iz LULUCF-a utvrđena u članku 7. ESR-a i stvara nova dobrovoljna rezerva, dodatna rezerva, kako bi se pomoglo državama članicama da ostvare svoje pojedinačne ciljeve, čime im se omogućuje da iskoriste neiskorištena neto uklanjanja nastala u razdoblju od 2026. do 2030., pod uvjetom da se 2030. u Uniji ostvari cilj smanjenja emisija od 55 % s maksimalnim doprinosom neto uklanjanja od 225 Mt ekvivalenta CO2 kako je propisano europskim propisom o klimi. Te će izmjene iziskivati prilagodbe registra Unije koje će se morati provesti uz potporu vanjskog izvođača, uz procijenjeni trošak od 600 000 EUR.

Za prethodno navedene zadaće trebat će povećati kapacitete službi Komisije kojima će biti potrebna tri nova radna mjesta razreda AD, čime će se također pružiti potpora postupku suodlučivanja. U priloženom zakonodavnom financijskom izvještaju navedene su detaljne informacije o posljedicama ovog prijedloga na proračun EU-a.

Odluke o razvoju i nabavi u području informatičke tehnologije podlijegat će prethodnom odobrenju Odbora Europske komisije za informacijsku tehnologiju i kibersigurnost.

5.DRUGI ELEMENTI 

• Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja 

Transparentno i redovito izvješćivanje o obvezama država članica zajedno s opsežnim provjerama usklađenosti temeljni su elementi za osiguranje napretka u ostvarivanju obveza EU-a za dugoročno smanjenje emisija. U okviru ove inicijative zadržava se sustav usklađenosti iz ESR-a te se i dalje oslanja na čvrst okvir za praćenje, izvješćivanje i provjeru predviđen Uredbom o upravljanju. Komisija će, među ostalim, informacije koje su dostavile države članice u skladu s Uredbom o upravljanju upotrijebiti kao osnovu za redovitu procjenu napretka. To uključuje informacije o emisijama stakleničkih plinova, politikama i mjerama, predviđanjima i prilagodbi. Komisija će se tim informacijama služiti i za izradu pregleda aktivnosti u području okoliša i praćenje programa djelovanja za okoliš. Informacije dobivene od država članica mogu se dopuniti sustavnim praćenjem stanja atmosfere terenskim ispitivanjem, ali i daljinskim praćenjem poput onog koje omogućuje sustav Copernicus.

Djelotvornost prijedloga u postizanju revidiranih ciljeva za 2030. ovisi o sposobnosti država članica da prilagode svoje planove i strategije energičnijem odgovoru na izazov klimatskih promjena. U tom će kontekstu Komisija uspostaviti mjere za izgradnju kapaciteta kako bi poduprla države članice u njihovim nastojanjima da uvrste revidirane ciljeve u svoje nacionalne klimatske planove i strategije, uključujući nacionalne energetske i klimatske planove.

U okviru ove inicijative zadržavaju se i postojeće odredbe o preispitivanju kojima se od Komisije zahtijeva da Europskom parlamentu i Vijeću u roku od šest mjeseci od svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog u skladu s člankom 14. Pariškog sporazuma podnese izvješće o primjeni ove Uredbe. Prvi globalni pregled stanja provest će se 2023., a nakon toga će se ponavljati svakih pet godina.

Konačno, ESR, njegova važnost kao regulatorni instrument i njegovo područje primjene bit će predmet preispitivanja za potrebe razvoja okvira klimatske i energetske politike za razdoblje nakon 2030., u kojem će se uzeti u obzir interakcije između različitih instrumenata, a posebno proširenje trgovanja emisijama na nove sektore i uređenje stupa za korištenje poljoprivrednog zemljišta i šumarstvo.

• Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Članak 1. 

Predmetni članak sadržava sve predložene izmjene ESR-a, odnosno:

1.članak 1. o predmetu: ažurira se upućivanje na cilj smanjenja emisija na razini EU-a naveden u ESR-u;

2.članak 2. o području primjene: prilagođava se definicija područja primjene s obzirom na predloženo uključivanje pomorskog prometa u Prilog I. Direktivi 2003/87/EZ;

3.članak 4. stavci 2. i 3. o godišnjim razinama emisija za razdoblje 2021.–2030.: ažurira se okvir na temelju kojeg će Komisija utvrditi nove godišnje razine emisija država članica za razdoblje 2023.–2030. Novi okvir podrazumijeva ažuriranje nacionalnih godišnjih emisijskih kvota na temelju novih podataka koji će postati dostupni tek 2025. S obzirom na neizvjesnost povezanu sa srednjoročnim učincima pandemije bolesti COVID-19 na gospodarstvo i brzinu oporavka preispitivanje koje će se provesti 2025. omogućit će prilagodbu godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2026. do 2030. kako bi se osiguralo da one nisu ni preblage ni prestroge;

4.članak 6., novi stavak 3.a o fleksibilnim mogućnostima u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama: određuje se rok u kojem Malta treba navesti namjerava li iskoristiti fleksibilnije mogućnosti u okviru ETS-a. Taj novi rok potreban je jer će zbog specifičnosti svojega gospodarstva Malta na temelju izmjene Priloga II. ESR-u imati pristup fleksibilnijim mogućnostima u okviru ETS-a;

5.članak 7. o upotrebi uklanjanja iz LULUCF-a: upotreba fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a dijeli se na dva petogodišnja razdoblja, a za svako razdoblje određuje se gornja granica koja odgovara polovini ukupnog iznosa; stavak 2. uklanja se jer će se predviđena promjena naslova Priloga III. provesti izmjenom ESR-a kako se predlaže ovim dokumentom (vidjeti točku 9. u nastavku);

6.dodavanje novog članka (članak 11.a): uspostavlja se dobrovoljna dodatna rezerva (sastavljena od svih neiskorištenih jedinica emisija iz LULUCF-a na kraju drugog razdoblja obveze) koju države članice mogu iskoristiti da bi ispunili svoj cilj iz ESR-a za 2030., pod uvjetom da se cilj smanjenja emisija za 55 % na razini EU-a ostvari uz maksimalni doprinos neto uklanjanja od 225 Mt ekvivalenta CO2 u skladu s europskim propisom o klimi. Ta dodatna fleksibilna mogućnost olakšat će ispunjavanje obveza država članica koje bi mogle imati poteškoće u ostvarenju strožih nacionalnih ciljeva u sektorima obuhvaćenima ESR-om i sektorima LULUCF-a na kraju razdoblja;

7.Prilog I. o smanjenju emisija stakleničkih plinova država članica: uvode se novi ciljevi smanjenja emisija država članica do 2030. u vezi s razinama iz 2005. za sektore obuhvaćene ESR-om;

8.Prilog II. o fleksibilnim mogućnostima u okviru ETS-a: ograničenje fleksibilne mogućnosti u okviru ETS-a za Maltu povećava se s 2 % na 7 %;

9.Prilog III.: naslov se mijenja u skladu s novim tekstom članka 7.

2021/0200 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 26 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 27 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju.

(2)Unija je uspostavila regulatorni okvir za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030., koji je Europsko vijeće podržalo 2014., prije stupanja na snagu Pariškog sporazuma. Zakonodavstvo kojim se taj cilj provodi čine, među ostalim, Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 28 (kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije), Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća 29 (kojom se od država članica zahtijeva da uravnoteže emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva) i Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća 30 , kojom se utvrđuju nacionalni ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. u sektorima koji nisu obuhvaćeni Direktivom 2003/87/EZ ni Uredbom 2018/841.

(3)Europski zeleni plan 31 obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.

(4)Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća 32 („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.

(5)Radi provedbe tih obveza i doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma 33 donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.

(6)Uredbom (EU) 2018/842 utvrđuju se obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju trenutačnog cilja Unije da se do 2030. njezine emisije stakleničkih plinova smanje za 30 % u odnosu na razine iz 2005. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. te uredbe. Njome se utvrđuju i pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa.

(7)Trgovanje emisijama primjenjivat će se i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća 34 .

(8)U svojoj Komunikaciji od 17. rujna 2020. 35 Komisija je navela da se povećani opći cilj za 2030. može ostvariti samo doprinosom svih sektora.

(9)U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica i posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.

(10)Da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.

(11)Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi upotrijebiti istu metodologiju kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.

(12)U skladu s navedenim bit će potrebno utvrditi nova obvezujuća nacionalna ograničenja s početkom primjene od godine donošenja ove Uredbe, iskazana u godišnjim emisijskim kvotama, koja postupno vode do cilja svake države članice za 2030., a pritom se nastavljaju primjenjivati godišnja ograničenja za godine koje joj prethode utvrđena u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/2126 36 .

(13)Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote.

(14)U skladu s navedenim primjereno je 2025. ažurirati godišnje emisijske kvote za razdoblje od 2026. do 2030. To bi trebalo učiniti na temelju sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara koje provodi Komisija kako bi se utvrdio prosjek emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2021., 2022. i 2023.

(15)Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s tom uredbom. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030.

(16)Uz tu fleksibilnu mogućnost može se uzeti u obzir i ograničena količina neto uklanjanja i neto emisija iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva („LULUCF”) radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842 („fleksibilna mogućnost iz LULUCF-a”). Za potrebe uvođenja dostatnih mjera ublažavanja do 2030. primjereno je ograničiti upotrebu fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a njezinom podjelom na dva razdoblja, od kojih je za svako određena gornja granica koja odgovara polovini najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog u Prilogu III. Uredbi (EU) 2018/842. Primjereno je i uskladiti naslov Priloga III. s izmjenom Uredbe (EU) 2018/841 na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/268 od 28. listopada 2020. 37 Stoga se Uredbom (EU) 2018/842 više ne treba predviđati pravna osnova koja Komisiji omogućuje donošenje delegiranih akata radi izmjene naslova njezina Priloga III. U skladu s tim trebalo bi izbrisati članak 7. stavak 2. Uredbe (EU) 2018/842.

(17)S obzirom na uvođenje čvršćeg režima usklađenosti Uredbom (EU) 2018/841 od 2026. primjereno je ukinuti odbitak emisija stakleničkih plinova koje svaka država članica proizvede od 2026. do 2030. u sektoru korištenja zemljišta i koje premašuju uklanjanja. Članak 9. stavak 2. stoga treba izmijeniti u skladu s tim.

(18)Određivanjem ambicioznijih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza.

(19)Uredbu (EU) 2018/842 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba Vijeća (EU) 2018/842 mijenja se kako slijedi:

1.u članku 1. „30 %” zamjenjuje se s „40 %”;

2.u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ova Uredba primjenjuje se na emisije stakleničkih plinova iz kategorija izvora prema IPCC-u, koje uključuju energiju, industrijske procese i upotrebu proizvoda, poljoprivredu i otpad, kako je utvrđeno na temelju Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća*, osim emisija stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ, isključujući djelatnost „pomorski promet”.

* Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).”;

3.u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:

(a) 2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 1. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;

(b) 2023., 2024. i 2025. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi;

(c) u godinama od 2026. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2024. na razini prosječnih emisija stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. koje je država članica prijavila u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.

Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.

Za 2023., 2024. i 2025. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.

Za godine od 2026. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. navedene u skladu s drugim podstavkom i sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999.”;

4.u članak 6. umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Malta do 31. prosinca 2023. obavješćuje Komisiju ako namjerava iskoristiti ograničeno poništavanje emisijskih jedinica iz ETS-a EU-a iz stavka 1. do postotka navedenog u Prilogu II. za svaku godinu od 2025. do 2030. radi usklađenosti s člankom 9.”;

5.članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)    naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Dodatna upotreba neto uklanjanja iz LULUCF-a”;

(b)    stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.    uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„U mjeri u kojoj emisije stakleničkih plinova države članice premaše njezine godišnje emisijske kvote za određenu godinu, uključujući eventualne godišnje emisijske kvote koje su pohranjene na temelju članka 5. stavka 3. ove Uredbe, količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija zemljišta obuhvaćenih područjem primjene Uredbe (EU) 2018/841 može se uzeti u obzir radi usklađenosti na temelju članka 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:”;

ii.    točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za godine u razdoblju od 2021. do 2025. ne premašuje polovinu najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi;

(aa) kumulativna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za godine u razdoblju od 2026. do 2030. ne premašuje polovinu najvišeg iznosa ukupnih neto uklanjanja utvrđenog za tu državu članicu u Prilogu III. ovoj Uredbi;”;

iii.    stavak 2. briše se;

6.u članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.”;

7.umeće se sljedeći članak:

„Članak 11.a

Dodatna rezerva

1. Ako Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća** i uzimajući u obzir ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, u registru Unije uspostavlja se dodatna rezerva.

2. Države članice koje odluče da neće pridonositi dodatnoj rezervi niti je koristiti o svojoj odluci obavješćuju Komisiju najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Dodatna rezerva sastoji se od neto uklanjanja koja su države članice sudionice ostvarile u razdoblju od 2026. do 2030., a premašuju njihove ciljne vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) 2018/841 nakon što se oduzme sljedeće:

(a)fleksibilne mogućnosti iskorištene na temelju članaka od 11. do 13.b Uredbe (EU) 2018/841; i

(b)količine koje se uzimaju u obzir radi usklađenosti na temelju članka 7. ove Uredbe.

4. Ako se na temelju stavka 1. uspostavi dodatna rezerva, država članica sudionica može se koristiti njome ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)emisije stakleničkih plinova te države članice premašuju njezine godišnje emisijske kvote u razdoblju od 2026. do 2030.;

(b)država članica iskoristila je fleksibilne mogućnosti u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 3.;

(c)država članica maksimalno je iskoristila neto uklanjanja u skladu s člankom 7., čak i kad ta količina ne doseže razinu utvrđenu u Prilogu III.; i

(d)država članica nije ostvarila neto prijenose drugim državama članicama u skladu s člankom 5.

5. Ako država članica ispunjava uvjete utvrđene u stavku 4., prima dodatnu količinu iz dodatne rezerve do njezina manjka i ta se količina iskorištava za usklađenost na temelju članka 9.

Ako konačna ukupna količina koju trebaju primiti sve države članice koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 4. ovog članka premašuje količinu dodijeljenu dodatnoj rezervi u skladu sa stavkom 3. ovog članka, količina koju prima svaka od tih država članica razmjerno se smanjuje.

** Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).”;

8.Prilog I. Uredbi (EU) 2018/842 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi;

9.u Prilogu II. unos za Maltu zamjenjuje se sljedećim:

10.naslov Priloga III. zamjenjuje se sljedećim:

„UKUPNA NETO UKLANJANJA IZ KATEGORIJA ZEMLJIŠTA OBUHVAĆENIH UREDBOM (EU) 2018/841 KOJE DRŽAVE ČLANICE MOGU UZETI U OBZIR RADI USKLAĐENOSTI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2030. U SKLADU S ČLANKOM 7. STAVKOM 1. TOČKOM (a) OVE UREDBE”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Sadržaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

◻ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 38  

✓ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

✓ Neograničeno trajanje

1.7.Predviđeni načini upravljanja 39  

✓ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

✓ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

◻ putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–✓    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–✓    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–◻    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–✓    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–✓    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na ostale prihode

–navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    COM(2019) 640 final.

(2)    COM(2018) 773 final.

(3)    COM(2020) 690 final.

(4)    Zaključci Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020., EUCO 22/20 CO EUR 17 CONCL 8.

(5)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(6)    Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma, SL L 156, 19.6.2018., str. 26.

(7)    29 % za EU27.

(8)    Prema referentnom scenariju EU-a za 2020. (REF) koji služi kao osnova za procjenu učinka (vidjeti odjeljak 5.1. procjene učinka).

(9)    COM/2016/0860 final.

(10)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(11)    Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(12)    Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(13)    COM(2021) 82 final.

(14)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(15)    COM(2021) 219 final.

(16)    COM(2016) 483 Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o evaluaciji provedbe Odluke br. 406/2009/EZ u skladu s njezinim člankom 14.

(17)    Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).

(18)    Povratne informacije dostupne su na internetskoj stranici Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje” u odjeljku „Nacionalni ciljevi smanjenja emisija (Uredba o raspodjeli tereta) – preispitivanje na temelju planiranih klimatskih ciljeva za 2030.” i može im se pristupiti na sljedećoj poveznici: Povratne informacije o početnoj procjeni učinka .

(19)    Projekcije trendova u području energije, prometa i emisija stakleničkih plinova do 2050. temeljene na modeliranju, koje se temelje na dosljednom skupu pretpostavki u svim politikama EU-a, država članica i EU-a te na posebnim značajkama država članica; i oslanjajući se na savjetovanje sa stručnjacima iz država članica.

(20)    „Trenutačni okvir politike” uključuje inicijative EU-a donesene krajem 2019. te nacionalne ciljeve te politike i mjere utvrđene u konačnim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.

(21)     https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52020SC0176  

(22)     https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/docs/pages/com_2018_733_analysis_in_support_en_0.pdf

(23)    Više informacija i dokumentacija o modelima: https://e3modelling.com/modelling-tools/primes/

(24)    Neiskorištena neto uklanjanja ona su koja se ne upotrebljavaju u trenutačnoj fleksibilnoj mogućnosti iz LULUCF-a iz članka 7. ESR-a i ne upotrebljavaju se u novouspostavljenoj sigurnosnoj rezervi LULUCF-a.

(25)    COM(2019) 640 final.

(26)    SL C , , str. .

(27)    SL C , , str. .

(28)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(29)    Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

(30)    Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(31)    Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11. prosinca 2019.

(32)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(33)    Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

(34)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(35)    COM(2020) 562 final.

(36)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2126 оd 16. prosinca 2020. o utvrđivanju godišnjih emisijskih kvota država članica za razdoblje 2021.–2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 426, 17.12.2018., str. 58.).

(37)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/268 оd 28. listopada 2020. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu referentnih razina za šume koje države članice trebaju primjenjivati za razdoblje od 2021. do 2025. (SL L 60, 22.2.2021., str. 21.).

(38)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(39)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(40)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(41)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(42)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2021.

COM(2021) 555 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma

{SEC(2021) 555 final} - {SEC(2021) 612 final} - {SWD(2021) 553 final} - {SWD(2021) 611 final} - {SWD(2021) 612 final}

PRILOG

SMANJENJA EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA DRŽAVA ČLANICA NA TEMELJU ČLANKA 4. STAVKA 1.