Mišljenje Europskog odbora regija – Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.-2027.

(2022/C 270/02)

Izvjestitelj: Sergio CACI (IT/EPP), gradonačelnik, Montalto di Castro Referentni dokument: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. – Sigurnost i zdravlje na radu u svijetu rada koji se mijenja COM(2021) 323 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

1.

pozdravlja Komisijin strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027. (u daljnjem tekstu: „novi strateški okvir EU-a”), usmjeren na zaštitu zdravlja radnika i radnica i smanjenje smrtnih slučajeva povezanih s radom do 2030. (tzv. pristup „vizija nula”), osiguravajući pritom sigurnije radno okruženje, usklađeno s novim potrebama koje se posebno javljaju zbog pandemije bolesti COVID-19, ali ne samo zbog nje. Isto tako smatra da bi strategija, a ne strateški okvir, dala snažniji politički signal u pogledu predviđenih ciljeva i predloženih mjera za njihovo postizanje;

2.

uvjeren je da je politički okvir Europske unije za zdravlje i sigurnost na radu doveo do znatnih poboljšanja u povećanju standarda zdravlja i sigurnosti na radu diljem EU-a. U okviru se, zajedno s ciljem „vizija nula”, naglašava da se ambicije EU-a kreću u pravom smjeru, ali da zahtijevaju veću uključenost svih kategorija radnika, što u ovom prijedlogu još nije ostvareno;

3.

naglašava da EU u tom području mora zacrtati jedinstveni strateški smjer. Na tu su potrebu jasno ukazale i studije i praktični rezultati postignuti posljednjih desetljeća. Relevantan aspekt zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu jest taj da mjere koje EU i države članice poduzimaju s drugim dionicima (npr. socijalnim partnerima i različitim dionicima na različitim razinama upravljanja) mogu pozitivno i izravno utjecati na radni život kako u pogledu zdravlja, tako i u pogledu sigurnosti;

4.

bez ikakve dvojbe podržava tri međusektorska cilja strateškog okvira koje je Europska komisija postavila u kontekstu izrade strategije EU-a za sljedeće petogodišnje razdoblje, a to su: predviđanje promjena u svijetu rada nakon pandemije i upravljanje tim promjenama tijekom digitalne, zelene i demografske tranzicije, poboljšanje prevencije nesreća i profesionalnih bolesti te poboljšanje pripravnosti za potencijalne buduće zdravstvene krize;

5.

pozdravlja to što Komisija namjerava, kako bi ostvarila svoje ciljeve, revidirati Direktivu o radnim mjestima i Direktivu o zaslonima i ažurirati pravila EU-a o opasnim kemikalijama radi borbe protiv raka, reproduktivnih bolesti i bolesti dišnog sustava, kao i granične vrijednosti za azbest i olovo;

6.

nadalje, preporučuje da Komisija u suradnji sa socijalnim partnerima čim prije osmisli i u cijelom EU-u provede inicijativu o mentalnom zdravlju na radnom mjestu kako bi se procijenili problemi koji se u tom području javljaju. Inicijativa mora poslužiti kao izvor inspiracije u državama članicama, sektorima ili na radnim mjestima;

7.

čvrsto je uvjeren da bi se prethodne dvije točke trebale primjenjivati na sve kategorije radnika, uključujući one koji trenutačno nisu obuhvaćeni strateškim okvirom;

8.

naglašava izazov koji starenje radne snage predstavlja za zdravlje i sigurnost na radu. Potrebno je uvažavati načelo prema kojem se radna mjesta prilagođavaju ljudima kako bi se ostvario napredak prema uključivom radnom životu za radnike i radnice svih dobnih skupina;

9.

sa zadovoljstvom prima na znanje činjenicu da Europska komisija na temelju pouka izvučenih iz pandemije bolesti COVID-19 namjerava razviti hitne postupke i smjernice za brzo uvođenje, provedbu i praćenje mjera u mogućim budućim zdravstvenim krizama, u bliskoj suradnji s akterima javnog zdravstva;

10.

sa žaljenjem primjećuje da su sve države članice do sada barem djelomično integrirale slovo i duh političkog okvira EU-a u svoje nacionalne sustave, ali ga se ni jedna od njih u potpunosti ne pridržava. To je zbog toga što neke zemlje nisu preispitale i ažurirale svoje nacionalne strategije za zdravlje i sigurnost na radu kako bi ih u potpunosti uskladile sa strateškim okvirom EU-a za razdoblje 2014. – 2020., što se, kako je istaknula Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), može pripisati lošem planiranju ili nedovoljnom postizanju ključnih ciljeva, primjerice u vezi sa starenjem zaposlenog stanovništva, pojednostavljenjem postupaka te učinkovitijom i pravodobnijom provedbom zakonodavstva;

Zdravlje i sigurnost na radu i kultura prevencije

11.

naglašava da se u posljednjih četrdeset godina broj nesreća na radu smanjio iz tri razloga: znanstvenog i tehnološkog napretka, zakonodavstva u području zdravlja i sigurnosti na radu i sustava za upravljanje zdravljem i sigurnošću na radu. Stoga naglašava da se europski i nacionalni zakonodavci u suradnji sa socijalnim partnerima i tijekom cijelog postupka izrade, donošenja i provedbe strategije moraju oslanjati na jaku kulturu prevencije kao primarnu metodu za postizanje „vizije nula” i drugih ciljeva koji su u obostranom interesu radne snage i poduzeća; naglašava važnost socijalnog dijaloga, kao i sudjelovanja i suradnje svih dionika – vlada i uprava na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te poslodavaca, radnika i radnica – u politikama prevencije;

12.

upućuje na studiju Međunarodne udruge za socijalnu sigurnost (International Social Security Association, ISSA) (1) koja pokazuje da ulaganjem u kvalitetnu strategiju za zdravlje i sigurnost za radu i sprečavanje rizika na radnom mjestu poduzeća za svaki euro potrošen za zaposlene godišnje ostvare povrat od 2,2 EUR. Pritom ne treba zanemariti nemjerljivi gubitak radnih sati, pad morala na radnom mjestu i utjecaj koji to ima na produktivnost i konkurentnost poduzeća;

13.

slaže se s Europskom komisijom da poduzeća u kojima se zbog nedovoljnog pridržavanja načela prevencije događaju nesreće na radu dolaze na loš glas, što ima ozbiljne posljedice za njihov ugled i profesionalne izglede njihovih radnika i radnica;

14.

preporučuje da poslodavci modelima unutarnjeg upravljanja, imenovanjem određenih radnika i radnica i vlastitim službama za prevenciju u svoje poslovne modele uključe prevenciju profesionalnih rizika i da se među radnicima i radnicama promiče osposobljavanje u području prevencije.

Zdravlje i sigurnost na radu i zelena, digitalna i demografska tranzicija

15.

smatra da se zbog tehnološkog napretka radno okruženje stalno mijenja. Stoga je pozitivno da EU iznosi prijedloge koji idu ukorak s tehnologijom na radnom mjestu, kako Komisija navodi u prvom cilju novog strateškog okvira EU-a;

16.

smatra da bi se, iako prijedlog o uspostavi usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji predstavlja pozitivan korak, njime također trebali obuhvatiti problemi koji bi se mogli pojaviti u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radnom mjestu;

17.

slaže se s poantama iz „Bijele knjige o umjetnoj inteligenciji” (2) da će osmišljavanje i uporaba sustava umjetne inteligencije na radnom mjestu izravno utjecati na radnike, radnice i poslodavce i da će sudjelovanje socijalnih partnera biti odlučujući faktor u osiguravanju antropocentričnog pristupa umjetnoj inteligenciji na radnom mjestu;

18.

u tom pogledu ponovno ističe važan zaključak u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu, koji je iznio u svom mišljenju „Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji – europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” (3), a to je da je uporaba tehnologija umjetne inteligencije iznimno važna i za radne uvjete i za dobrobit radnika i radnica. U tu se svrhu pridružuje europskim socijalnim partnerima koji pozivaju na transparentnost podataka i njihovo smanjenje na minimum te na uvođenje jasnih pravila za obradu osobnih podataka kako bi se ograničio rizik od invazivnog praćenja i zlouporabe osobnih podataka i tako osiguralo poštovanje ljudskog dostojanstva;

19.

također ponavlja da je od ključne važnosti „predstavnicima radnika omogućiti da se bave pitanjima povezanima s podacima, privolom, zaštitom privatnosti i nadzorom, povezati prikupljanje podataka s konkretnom i transparentnom svrhom i zajamčiti transparentnost kada se sustavi umjetne inteligencije upotrebljavaju u postupcima povezanima s ljudskim resursima” (4);

20.

skreće pozornost na izazove koje demografske promjene predstavljaju za zdravlje i sigurnost na radu. Potrebne su politike kojima se u poduzećima i organizacijama potiču ne samo donošenje mjera koje se odnose na zaposlene starije dobi već i inovativni postupci za prilagodbu radnih mjesta tim okolnostima, uz uvažavanje raznolikosti dobnih skupina i činjenice da radnici i radnice starije dobi nisu homogena skupina;

Regionalni i lokalni značaj strategije

21.

naglašava da će se u sklopu strateškog okvira EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i njegovog pristupa „vizija nula” od lokalnih i regionalnih vlasti zahtijevati da probleme rješavaju i ciljeve okvira provode izravno na terenu i to nadzorom, osposobljavanjem, izgradnjom kulture prevencije i zaštite radnika i radnica, konkretnom suradnjom koja se ostvaruje razmjenom iskustava i dobrih praksi, daljnjim utvrđivanjem problema i ocjenjivanjem (uz povratne informacije) rješenja najprikladnijih za njihovo rješavanje;

22.

smatra da nadzorom provedbe zakonodavstva o zdravlju i sigurnosti na radu i upravljanjem ciljevima zdravlja i sigurnosti na radu regije i gradovi mogu ostvariti ključnu ulogu u postizanju ambicioznih ciljeva strategije;

23.

smatra da bi regije i gradovi trebali nastaviti poticati i osiguravati osposobljavanje i obrazovanje za inspektore rada, poslodavce, radnike i radnice kako bi se ovi mogli prilagoditi velikim promjenama u području zapošljavanja koje uzrokuju zelena i digitalna tranzicija, ali i novi uvjeti koje je nametnula pandemija bolesti COVID-19 i starenje radne snage;

24.

smatra da će se što bržom uspostavom suradnje regionalnih i lokalnih vlasti s EU-om i relevantnim nacionalnim tijelima, ali i s drugim gradovima i regijama, te razmjenom iskustava i dobrih praksi pospješiti napredak u području zdravlja i sigurnosti na radu te doprinijeti izgradnji kulture prevencije;

25.

naglašava da je važno istraživati i razmjenjivati znanja i dobre prakse na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se suradnjom javnih tijela na razvoju najsuvremenijih politika u tom području mogli utvrditi, procijeniti i spriječiti novi rizici;

26.

naglašava da je za daljnje definiranje strategije za zdravlje i sigurnost na radu potrebno na odgovarajući način uključiti regije i gradove. Stoga smatra da je njihovo praktično sudjelovanje u fazama ocjenjivanja radnog mjesta iz aspekta zdravlja i sigurnosti od ključne važnosti, s tim da moraju biti u stanju slati povratne informacije EU-u kako bi mu pomogli stvoriti jasnu sliku stanja na terenu i ispraviti probleme koji se javljaju te oblikovati sljedeću strategiju za razdoblje nakon 2030.;

27.

u tu svrhu poziva Komisiju da osmisli namjenski digitalni alat (npr. portal) na koji se regije i gradovi mogu obratiti kada to budu smatrale prikladnim ili potrebnim za pružanje smjernica europskom zakonodavcu o zdravlju i sigurnosti na radu, koji mora biti komplementaran s Europskim istraživanjem poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER) koje provodi EU-OSHA;

Zaključne preporuke o politikama

28.

čvrsto vjeruje da bi lokalne i regionalne vlasti, u svojstvu poslodavaca, trebale pružiti primjer kada je riječ o potpunoj provedbi mjera predloženih u strateškom okviru;

29.

ponavlja svoje uvjerenje da „se postupcima javne nabave može pomoći u sprečavanju ekološkog i socijalnog dampinga uključivanjem kvalitativnih, ekoloških i/ili socijalnih aspekata u kriterije za dodjelu ugovora” (5). Stoga poziva lokalne i regionalne vlasti da prilikom dodjele ugovora o javnoj nabavi posebnu pozornost posvete radnim uvjetima, uključujući zdravlje i sigurnost na radu, koje nude ugovaratelji i njihovi lanci podugovaranja;

30.

pozdravlja „viziju nula” i njezin cilj da se do 2030. godine broj smrtnih slučajeva povezanih s radom svede na nulu; smatra da je važno nastaviti jačati napore koji se poduzimaju na radnom mjestu kako bi se spriječile nesreće i bolesti; međutim, smatra da „vizija nula” ne bi smjela biti ograničena samo na smrtne slučajeve već da bi je trebalo proširiti na nesreće i bolesti povezane s radom, kao i na sprečavanje i uklanjanje rizika, u skladu s načelom „Okvirne direktive” (6);

31.

podsjeća na to da je rad sam po sebi snažan čimbenik u promicanju zdravlja; smatra da je, kako bi se maksimalno povećala djelotvornost strategije za zdravlje i sigurnost na radu, važno usvojiti sveobuhvatan pristup kojim se uzima u obzir veza između dobrog radnog okruženja, zdravlja, učinkovitosti, kvalitete i korisnosti aktivnosti; u tom smislu naglašava korist uvođenja politika za promicanje zdravlja na radnom mjestu i poticanja sigurnih i zdravih životnih navika, uključujući aspekte poput prehrane i tjelesne aktivnosti;

32.

podržava strateški referentni okvir o nasilju, uznemiravanju i diskriminaciji na radnom mjestu te pozdravlja posvećivanje pozornosti rodnoj perspektivi. Međutim, Odbor smatra da bi ga trebalo uskladiti s Konvencijom br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada, koja pruža sveobuhvatnu definiciju nasilja i uznemiravanja te ima šire područje primjene i obuhvaća radnike, radnice i druge osobe u svijetu rada (7);

33.

ponovo odobrava kontinuirani napredak i tri ažuriranja Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima, podržava prijedlog Komisije da se revidira i dopuni popis tvari i graničnih vrijednosti za izloženost iz Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima, utvrđen u okviru već ustaljenog procesa i tripartitne suradnje (predstavnici radne snage, poslodavaca i vlada) u kojoj sudjeluju sve države članice; napominje da se tripartitna suradnja odvija u okviru Savjetodavnog odbora Komisije za sigurnost i zdravlje na radu. Imajući to na umu, Odbor s nestrpljenjem iščekuje daljnji rad na utvrđivanju obvezujućih znanstveno ažuriranih ograničenja profesionalne izloženosti koja se temelje na dokazima i obuhvaćaju svih 50 prioritetnih karcinogenih tvari (u usporedbi s aktualnih 27), kao i na uključivanju tvari toksičnih za reprodukciju i opasnih lijekova;

34.

podržava da se kombinirana izloženost opasnim kemikalijama i endokrinim disruptorima i revizija obvezujuće granične vrijednosti za respirabilni kristalni silicijev dioksid uključe u odjeljak o izloženosti kemikalijama strateškog okvira za zdravlje i sigurnost na radu;

35.

podržava potrebu da se pruži smjernica u vezi s europskim okvirom za upravljanje psihosocijalnim rizicima koja nadilazi individualistički pristup, kojim se ne uzimaju u obzir učinci organizacije rada na mentalno zdravlje, i u tu svrhu poziva Komisiju da nastavi surađivati s državama članicama te regionalnim i lokalnim vlastima na sprečavanju psihosocijalnih rizika na radnom mjestu te da razmotri potrebu za komunikacijom o tim rizicima kako bi pripremila prijedlog direktive o istoj temi;

36.

očekuje od država članica da će provoditi preporuku Međunarodne organizacije rada da na 10 000 radnika i radnica bude jedan inspektor rada; nadalje naglašava da treba dodatno ojačati mehanizme sankcioniranja i prikupljanje i širenje podataka od strane inspektora rada, kao i širenje tih podataka;

37.

poziva na uključivanje zdravlja i sigurnosti na radu u zakonodavstvo o umjetnoj inteligenciji jer je u studije pojedinačnih država članica već uključena temeljita evaluacija na organizaciju rada te na fizičko i mentalno zdravlje i sigurnost radnika i radnica;

38.

smatra da bi strateški okvir za sigurnost i zdravlje na radu trebao obuhvatiti sve zaposlenike; utvrđuje da područje primjene strateškog okvira za zdravlje i sigurnost na radu ne obuhvaća samozaposlene radnike i radnice (uključujući radnike i radnice u nestandarnim oblicima zaposlenja te radnike i radnice putem platformi) te smatra da bi u inicijativi EU-a za poboljšanje radnih uvjeta radnika i radnica koji rade putem platformi također trebala postojati mogućnost posvećivanja pozornosti sigurnosti i zdravlju na radu;

39.

stoga naglašava potrebu za temeljitom revizijom tog okvira i poziva zakonodavce EU-a da u tom kontekstu povećaju svoje ambicije i razviju dugoročniju viziju;

40.

poziva Europsku komisiju da preispita radne uvjete za rad na daljinu iz aspekta fizičkog i mentalnog zdravlja i sigurnosti. To bi trebalo učiniti u suradnji s europskim socijalnim partnerima koji trenutačno pregovaraju o digitalizaciji. Radi se o hitnom pitanju s obzirom na dosad nezabilježeni porast tog oblika rada u „novom normalnom stanju”;

41.

pozdravlja čvrstu preporuku Europske komisije državama članicama da COVID-19 priznaju kao profesionalnu bolest i ponavlja važnost obveze poslodavaca da mobilnim radnicima, radnicima migrantima i sezonskim radnicima osiguraju dostojne životne i radne uvjete;

42.

izražava zadovoljstvo zbog toga što Komisija svojim prijedlogom predviđa promjene u novom svijetu rada uzrokovane zelenom i digitalnom tranzicijom, ali i općenito prevencijom bolesti povezanih s radom.

---

(1)  The return on prevention: Calculating the costs and benefits of investments in occupational safety and health in companies (Povrat uloženog u prevenciju: Izračun troškova i koristi povezanih s ulaganjima u sigurnost i zdravlje na radu, ISSA, Ženeva, 2011.).

(2)  COM(2020) 65 final.

(3)  SL C 440, 18.12.2020., str. 79.

(4)  Ibid.

(5)  SL C 440, 18.12.2020., str. 42.

(6)  Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1.).

(7)  Članci 1. i 2. Konvencije Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju iz 2019. (br. 190).