Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Strateška autonomija te sigurnost i održivost opskrbe hranom”

(samoinicijativno mišljenje)

(2022/C 105/09)

Izvjestitelj:

Klaas Johan OSINGA

Odluka Plenarne skupštine:	25.3.2021.
Pravna osnova:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika
	(samoinicijativno mišljenje)
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	4.10.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.10.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	564
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	128/0/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO predlaže definiciju otvorene strateške autonomije koja se primjenjuje na prehrambene sustave na temelju proizvodnje hrane, radne snage i poštene trgovine uz sveobuhvatni cilj osiguravanja sigurnosti i održivosti opskrbe hranom za sve građane i građanke EU-a putem pravedne, zdrave, održive i otporne opskrbe hranom.

1.2.

Konkretno, prehrambeni sustavi u EU-u trebali bi biti raznolikiji, trebalo bi povećati radnu snagu u poljoprivredi, osobito privlačenjem mladih i osiguravanjem dostojanstvenih radnih uvjeta i primanja, te bi trebalo uskladiti trgovinske politike sa standardima prehrambene održivosti i konkurentnosti EU-a (1).

1.3.

Otvorena strateška autonomija i održivost prehrambenih sustava najbolje se jamče razvojem paketa instrumenata koji uključuje mjere za upravljanje rizikom kako bi se lancima opskrbe hranom pomoglo da se nose s ekstremnim situacijama, a nacionalnim i europskim tijelima da odmah poduzmu mjere.

1.4.

Nedavni događaji prouzročeni COVID-om 19, ekstremni vremenski uvjeti izazvani klimatskim poremećajima i kibernapadi upućuju na potrebu za poboljšanjem otpornosti i održivosti prehrambenih sustava. U okviru strategije „od polja do stola” Europska komisija (EK) razvija krizni plan EU-a za opskrbu hranom i sigurnost opskrbe hranom, kao i povezani mehanizam EU-a za odgovor na prehrambene krize (2). To bi trebalo pridonijeti podizanju svijesti o rizicima i uključivati utvrđivanje, procjenu, mapiranje i praćenje ključnih rizika testiranjem otpornosti na stres ključnih sustava na razini EU-a i država članica i pomoći u provedbi mjera kojima će se riješiti navedeni problemi.

1.5.

EU-u je potreban sustav zahvaljujući kojem bi se spriječilo da se – zbog ovisnosti – izgubi kontrola nad situacijama kao što su prekidi u napajanju strujom i u funkcioniranju mreže ili kibernapadi. Na primjer, grad u kojem treba uvesti zabranu kretanja na nekoliko tjedana, prekid električnog napajanja koji traje nekoliko dana, kibernapad na prehrambeno ili maloprodajno poduzeće.

1.6.

Kako bi se poboljšali mehanizmi za svladavanje poteškoća, potrebno je razviti postojeće prehrambene sustave i istodobno diversificirati prehrambene sustave, uključujući modele poslovanja za prodavaonice na poljoprivrednim gospodarstvima, urbanu poljoprivredu, vertikalnu poljoprivredu i općenito pristup „lokalno za lokalno”. Da bi se to postiglo, poljoprivrednici i uzgajivači moraju više primjenjivati istraživanja i inovacije i trebali bi pomoći u smanjenju rizika od nastanka prehrambeno siromašnih područja i proizvodne specijalizacije (3). Istodobno je potrebno povećati prednosti učinkovitog distribucijskog sustava od poljoprivrednih gospodarstava do prerade te ojačati tržišta.

1.7.

Da bi se osigurali dugoročna proizvodnja dostatnih količina zdrave hrane i održiva sredstva za život, važno je da se prirodni resursi upotrebljavaju na održiv način te da se očuvaju tlo i vodeni resursi, suzbijaju klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti te zaštiti dobrobit životinja. EU bi također trebao ojačati lokalnu i regionalnu proizvodnju kako bi se dobro uravnotežena proizvodnja i prerada hrane kombinirale s niskim ugljičnim otiskom.

1.8.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) igra ključnu gospodarsku, socijalnu i okolišnu ulogu. Ona bi trebala stabilizirati tržišta tijekom kriza i osigurati zaštitni sustav za poljoprivrednike i prerađivače te zaštititi okoliš, radnu snagu, klimu i dobrobit životinja. ZPP ima ulogu u održavanju kapaciteta strateške proizvodnje te sigurnosti hrane i sigurnosti opskrbe hranom.

1.9.

Poljoprivredna gospodarstva, plodna poljoprivredna zemljišta i voda strateška su imovina i mora ih se do određene razine zaštititi u cijelom EU-u jer su okosnica naše otvorene strateške autonomije u opskrbi hranom.

1.10.

EGSO ponavlja svoju preporuku da se ispita mogućnost uspostave europskog vijeća za prehrambenu politiku s više dionika i na više razina (4). U kontekstu otvorene strateške autonomije takvo bi vijeće moglo imati, među ostalim, ulogu praćenja te pomoći u procjeni i predviđanju rizika u lancu opskrbe hranom.

1.11.

EU mora osigurati da granice budu otvorene pod sigurnim uvjetima i da se ne prekida kretanje radne snage i logistika u području proizvodnje i distribucije hrane („zelene trake”), kako unutar EU-a tako i prema trećim zemljama. To iziskuje snažan mehanizam za koordinaciju između država članica, Komisije i trećih zemalja.

2.   Uvod

2.1.

Cilj je ovog samoinicijativnog mišljenja istražiti koncept „otvorene strateške autonomije” za Europu u odnosu na buduću sigurnost i održivost opskrbe hranom te pružiti stajališta i preporuke politika civilnog društva usmjerene na budućnost. Konkretno, u mišljenju se nudi ideja za promišljanje o pitanjima koja proizlaze iz nedavnih događaja kao što su COVID-19, ekstremni vremenski uvjeti, kibernapadi i politička/socijalna napetost.

2.2.

„Otvorenu stratešku autonomiju” treba smatrati prilikom za EU da zajamči sigurnost opskrbe hranom i postavi visoke standarde održivosti opskrbe hranom, posebno u kontekstu europskog zelenog plana i ciljeva održivog razvoja UN-a. Europski izazov održivosti opskrbe hranom treba svladati i na unutarnjoj i na vanjskoj razini, a u ovom će se mišljenju razmotriti i mogući načini zaštite i poboljšanja dostupnosti održive hrane za sve građane i građanke EU-a, posebno u kriznim vremenima.

2.3.

Mišljenje se temelji na brojnim prijedlozima i konkretnim zamislima koje je EGSO već iznio u svojem prethodnom radu (5). Ti se prijedlozi mogu sažeti kako slijedi: — potaknuti sveobuhvatnu prehrambenu politiku u EU-u u cilju promicanja zdrave prehrane iz sustavâ održive opskrbe hranom, povezati poljoprivredu s prehranom i uslugama ekosustava te osigurati lance opskrbe kojima se štiti javno zdravlje u svim dijelovima europskog društva. Takvom politikom, koja se odražava u strategiji Komisije „od polja do stola”, trebala bi se poboljšati usklađenost u područjima politike povezanima s hranom, vratiti vrijednost hrani i promicati dugoročni prijelaz s prehrambenog produktivizma i konzumerizma na građanstvo koje vodi računa o hrani, — ojačati potencijal kratkih lanaca opskrbe hranom, agroekologije i sustava kvalitete proizvoda, — zajamčiti poštene cijene i zabraniti nepoštene trgovačke prakse, — uključiti strategiju „od polja do stola” i strategiju o bioraznolikosti iz zelenog plana kao globalne standarde održivosti u sve buduće trgovinske sporazume EU-a, — osigurati strukturnu uključenost i sudjelovanje civilnog društva i svih dionika u lancu opskrbe hranom, među ostalim putem europskog vijeća za prehrambenu politiku.

2.4.

Naposljetku, cilj je samoinicijativnog mišljenja pružiti vrijedan uvid u tekući rad u području strategije zelenog plana „od polja do stola”, ZPP-a, pregleda trgovinske politike i programa strateških predviđanja te postaviti sigurnost i održivost opskrbe hranom EU-a u središte analize.

2.5.

UN je u rujnu 2021. održao sastanak na vrhu o prehrambenim sustavima čiji je cilj pomoći zemljama da ostvare 17 ciljeva održivog razvoja, posebno cilj održivog razvoja br. 2 „iskorjenjivanje gladi”. EGSO je pružio doprinos toj raspravi (6).

3.   Otvorena strateška autonomija, ključni elementi za prehrambeni sustav

3.1.

EK smatra da je „otvorena strateška autonomija” sposobnost EU-a da neovisno odlučuje te da vodstvom i angažmanom oblikuje svoje okruženje u skladu sa svojim strateškim interesima i vrijednostima. Ona EU-u omogućuje da bude snažniji u gospodarskom i geopolitičkom smislu time što će biti (7): — otvoren za trgovinu i ulaganja koja pomažu da se gospodarstvo EU-a oporavi od kriza te da i dalje bude konkurentno i povezano s ostatkom svijeta, — održiv i odgovoran te preuzeti međunarodno vodstvo u oblikovanju zelenijeg i pravednijeg svijeta, učvrstiti postojeće saveze i surađivati s brojnim partnerima, — odlučan u suzbijanju nepravednih i prisilnih praksi te spreman ostvariti svoja prava i uvijek davati prednost međunarodnoj suradnji u rješavanju problema na svjetskoj razini.

3.2.

„Otvorenu stratešku autonomiju” treba bolje definirati kad je riječ o prehrambenim sustavima. EGSO želi doprinijeti idejama o tome kako se EU može bolje pripremiti za buduće krize. To bi trebao biti dio europskog plana oporavka, na primjer upotrebom sredstava iz instrumenta Next Generation EU.

3.3.

EGSO predlaže definiciju otvorene strateške autonomije koja se temelji na proizvodnji hrane, radnoj snazi i poštenoj trgovini uz sveobuhvatni cilj osiguravanja sigurnosti i održivosti opskrbe hranom za sve građane i građanke EU-a putem pravedne, zdrave, održive i otporne opskrbe hranom.

3.4.   Proizvodnja hrane

3.4.1.

Sigurnosti opskrbe hranom trebalo bi pristupiti iz međunarodne, nacionalne i lokalne perspektive. U gradovima, tzv. poljoprivredno siromašnim područjima, živi 55 % svjetskog stanovništva gdje se proizvodi vrlo malo svježe hrane. UN do 2050. očekuje povećanje tog postotka na 68 %. Predviđanja pokazuju da bi se zbog urbanizacije u kombinaciji sa sveopćim porastom svjetskog stanovništva gradska područja do 2050. mogla povećati za dodatne 2,5 milijarde stanovnika (8). Očekuje se da će se 2050. razina urbanizacije povećati na otprilike 83,7 % (9).

3.4.2.

Na unutarnjem tržištu Europske unije hrana se svakodnevno uglavnom prevozi iz ruralnih područja i prerađivačkih postrojenja u supermarkete u gradskim područjima. Međutim, interes potrošača za lokalne prodavaonice i one na poljoprivrednim gospodarstvima te e-trgovinu povećao se tijekom zabrane kretanja 2020. i 2021.

3.4.3.

Razvoj kratkih lanaca opskrbe doprinosi otpornosti Europe. Lokalni kanali trebali bi biti usklađeni s potrebama stanovništva i posebnostima teritorija i klima. Prerađivački kapaciteti trebali bi biti razvijeniji na lokalnoj razini.

3.4.4.

Diversifikacijom proizvodnje doprinijet će se i povećanju otpornosti EU-a. U strategiji „od polja do stola” predviđeno je povećanje udjela poljoprivrednog zemljišta namijenjenog ekološkom uzgoju, a poljoprivredne parcele, urbana i vertikalna poljoprivreda (10) valjane su opcije koje skraćuju lance opskrbe i postaju sve popularniji. Te bi inicijative trebale biti povezane s drugim oblicima lokalne i regionalne proizvodnje i prerade hrane kako bi se izgradila sigurnosna mreža.

3.4.5.

Mapiranje slabih točaka trebalo bi biti pri vrhu prioriteta programa EU-a. Države članice i EK trebali bi surađivati u otkrivanju nedostataka, smanjenju rasipanja hrane, razvijanju scenarija i koordiniranju ciljanog osposobljavanja i komunikacije.

3.4.6.

Pametno upravljanje zalihama hrane trebalo bi biti dio otvorene strateške autonomije EU-a u području opskrbe hranom. To bi trebalo uključivati redovitu izmjenu zaliha, pri čemu bi osiguravanjem transparentnosti tržišta trebalo izbjegavati špekulaciju trgovaca, što obuhvaća i kupovinu robe i hrane po cijeni nižoj od troška proizvodnje (11), i snažne tržišne reakcije.

3.5.   Radna snaga

3.5.1.

Nedovoljno je mladih koji su osposobljeni i žele se baviti poljoprivredom. Na svakog poljoprivrednika iz EU-a mlađeg od 35 godina 2016. je bilo šest poljoprivrednika starijih od 65 godina (12).

3.5.2.

Osim toga, poljoprivrednici i dalje apsorbiraju nerazmjeran udio štete i gubitaka prouzročenih katastrofama. Njihova sve veća učestalost i jačina, uz sustavnost rizika, živote ljudi okreću naglavačke, uništavaju prihode i ugrožavaju naš cijeli prehrambeni sustav.

3.5.3.

Neophodno je povećati poljoprivrednu radnu snagu u Europi, zaštititi poljoprivredu i plodno poljoprivredno zemljište te osigurati odgovarajuće sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS). Mlade i žene treba poticati da se počnu baviti poljoprivredom i privući ih tako da godinama ostanu zaposleni na poljoprivrednim gospodarstvima.

3.5.4.

Osiguravanje dostojanstvenih radnih uvjeta radnicima iz EU-a i trećih zemalja u poljoprivredi i prehrambenom sektoru i na svim razinama lanca opskrbe preduvjet je za uvođenje održivog i otpornog prehrambenog sustava. Trebalo bi zajamčiti prikladno financiranje, pravedne i više plaće, poštene cijene, subvencije za prilagodbu klimatskim promjenama i prava sezonskih radnika.

3.5.5.

EGSO smatra da bi sveobuhvatna prehrambena politika EU-a trebala donijeti gospodarsku, okolišnu i sociokulturnu održivost. Stoga je nužno osigurati da se strategijom „od polja do stola” temeljito preoblikuje dinamika lanca opskrbe i ostvare trajna poboljšanja u prihodima i uvjetima života poljoprivrednika (13). Postavlja se pitanje hoće li doći do te potrebne temeljite promjene ako se ne uvedu odgovarajući politički i ekonomski poticaji.

3.6.   Trgovina

3.6.1.

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz skupine EU-27 2020. procjenjuje se na 184,3 milijarde EUR, što je povećanje od 1,4 % u odnosu na 2019., dok je uvoz u iznosu od 122,2 milijarde EUR bio 0,5 % veći u odnosu na prethodnu godinu. Suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima iznosio je 2020. 62 milijarde EUR, tj. povećanje od 3 % povećanje u odnosu na 2019. (14). Prema podacima Zajedničkog istraživačkog centra 1 milijarda EUR izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda stvara u prosjeku 20 000 radnih mjesta, od kojih je 13 700 u primarnom sektoru. Istodobno je u poljoprivredi 2016. bilo zaposleno oko 4,2 % ukupne radne snage u EU-u (15).

3.6.2.

Ujedinjena Kraljevina, SAD, Kina, Švicarska i Japan bili su najveća poljoprivredno-prehrambena tržišta EU-a koja su preuzimala više od 52 % cjelokupnog izvoza. Ujedinjena Kraljevina, Brazil, SAD, Ukrajina i Kina bili su glavna tržišta s kojih je EU uvozio poljoprivredno-prehrambene proizvode 2020.

3.6.3.

EU ima veliku ulogu u svjetskoj trgovini poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i neophodno je da se njegove trgovinske politike usklade s njegovim ciljevima održivosti. U jednom od svojih prethodnih mišljenja (16) EGSO je predložio da svi budući trgovinski sporazumi EU-a uključuju strategiju „od polja do stola” i strategiju o bioraznolikosti iz zelenog plana kao globalne standarde održivosti. Prepoznao je važnost i vrijednost trgovine koja se temelji na pravilima i odvija u ravnopravnim uvjetima, kao i njezin veliki doprinos gospodarskom oporavku nakon pandemije COVID-a 19.

3.6.4.

Kako bi se smanjila ovisnost o poljoprivrednim inputima, EU bi trebao podupirati prakse smanjenih inputa, posebno u pogledu fosilnih goriva i pesticida, i poticati proizvodni kapacitet poljoprivrednih sirovina u Europi.

3.6.5.

Potrebni su inovativni sustavi koji štite i poboljšavaju bazu prirodnih resursa, istodobno promičući učinkovitu proizvodnju (17). Nove tehnologije, roboti i cjepiva važna su sredstva koja treba razvijati.

4.   Upravljanje rizikom i scenarij testiranja otpornosti na stres

4.1.

FAO navodi da su čovječanstvo i sigurnost opskrbe hranom suočeni s nizom novih i nezabilježenih prijetnji, kao što su ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim poremećajima, bolesti i pandemije. Poljoprivreda se suočava sa širokim rasponom rizika u interakciji s hiperpovezanim svijetom (18).

4.2.

FAO izvješćuje da su tijekom 2020./2021. cijene hrane dosegle najvišu razinu od 2011. (19). Često se navodi da nestabilnost cijena djelomično pokreću špekulacije. UN i OECD navode da je 2020. između 720 i 811 milijuna ljudi bilo izloženo gladi. Gotovo svaka treća osoba na svijetu (2,37 milijarde) nije imala pristup odgovarajućoj hrani tijekom 2020., što je povećanje od 320 milijuna u jednoj godini (20).

4.3.

Pandemija COVID-a 19 pokazala je da se sigurnost opskrbe hranom, čak ni u Europi, ne smije shvaćati olako. Svi akteri i aktivnosti u lancu opskrbe hranom iznimno su povezani. Tijekom pandemije zemlje su uvodile trgovinska ograničenja. Čak i unutar EU-a države članice poduzimale su jednostrane mjere u obliku zatvaranja granica, što je bila prijetnja za prijevoz hrane i sezonske radnike. Zahvaljujući brzim prilagodbama poljoprivrednika i partnera u lancu opskrbe hranom nastavile su se proizvodnja, prerada i distribucija. Komisija je isto tako poduzela mjere za nastavak funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Međutim, kriza je brojne poduzetnike pogodila u ekonomskom smislu jer su putovanja, turizam i ugostiteljstvo prekinuti.

4.4.

Kibernapadi kao što su napadi ransomware programima doveli su do stvarnih kriza jer je danas mnogo uređaja spojeno na internet („internet stvari”). Prema podacima medijske agencije AP prosječna isplata počiniteljima kiberkriminaliteta povećala se za 311 % u 2020. na iznos od 310 000 USD. U prosjeku su žrtve ponovno dobile pristup svojim podacima tek nakon 21 dana (21).

4.5.

U travnju 2021. najvećem nizozemskom supermarketu (Albert Heijn) nestalo je određenih proizvoda od sira na nekoliko dana zbog kibernapada na jednog od glavnih dobavljača (22). Nedavno je žrtva napada postao jedan od najvećih prerađivača mesa u svijetu, društvo JBS. Time se povećala zabrinutost za sigurnost nacionalne opskrbe hranom u SAD-u (23). Čini se da poduzeća ne prijavljuju brojne kibernapade kako bi se izbjegle tržišne reakcije kao što su nekontrolirana kupovina potrepština i vrtoglavo povećanje cijena. Poduzeća su također bila izložena znatnim učincima kibernapada čak i kad nisu bila izravna meta tih napada, kao na primjer pri zatvaranju nekoliko stotina trgovina iz grupacije Coop Sverige u Švedskoj u srpnju 2021. nakon napada ransomware programom na američkog dobavljača softvera Kaseya (24).

4.6.

Jednako zabrinjavajuća bila je i blokada Sueskog kanala kontejnerskim plovilom od 200 000 tona početkom travnja 2021. Takvi incidenti otkrivaju osjetljivost globalnih lanaca opskrbe. Ako se ti lanci prekinu na nekoliko dana, potrebno je mnogo vremena da se ponovno nadoknadi propušteno i to može izazvati porast cijena za potrošače i poduzeća.

4.7.

U rujnu je EK objavio svoje Izvješće o strateškim predviđanjima za 2021. usmjereno na otvorenu stratešku autonomiju (25). Komisija smatra da je „osiguravanje održivih i otpornih prehrambenih sustava” jedno od ključnih strateških područja za jačanje globalnog vodstva EU-a. U tom se pogledu spominje potreba za ulaganjem u inovacije kako bi se zaštitili otporni i održivi prehrambeni sustavi (26).

4.8.

Nadalje, tehnički dokument koji je nedavno objavio Zajednički istraživački centar pruža kontekst za preglede pokazatelja otpornosti predstavljene u Izvješću Komisije o strateškim predviđanjima za 2020. (27). To uključuje pokazatelje slabih točaka koji su povezani s pristupom lokalnim uslugama i ovisnosti o uvozu hrane te se time dokazuje geopolitička važnost hrane. Pregled pokazatelja pomaže u mapiranju slabih točaka i razvoju ciljanog testiranja otpornosti na stres. Međutim, riječ je o općem pristupu jer ne postoji jedinstveni pokazatelj, a pregledi pokazatelja otpornosti trenutačno se revidiraju.

4.9.

Potrebno je da se lanci opskrbe prebace s načela „točno na vrijeme” na načelo „za svaki slučaj”. Ovisnost o monopolskim dobavljačima za određenu robu može biti podložna uplitanju neprijateljskih vlada. Tu je ujedno i pitanje opskrbe sirovinama za poljoprivrednike i prerađivače hrane. EGSO stoga poziva na sigurnosni pregled dostupnosti hrane EU-a. To bi trebalo učiniti s pomoću studija scenarija.

4.10.

Testiranje otpornosti na stres trebalo bi poslužiti za otkrivanje slabih točaka. Na primjer, koje su moguće posljedice lokalnih/regionalnih/nacionalnih prekida električne energije i telekomunikacijske mreže koji traju nekoliko dana? To se općenito smatra jednim od najvećih rizika za ključnu infrastrukturu bilo koje države, uključujući opskrbu hranom. Izravni učinci na opskrbu hranom uključuju: prekid električnog napajanja, opskrbe vodom i plinom, gubitak sposobnosti hlađenja i zaleđivanja, gubitak postrojenja za kuhanje, pečenje i preradu/proizvodnju, gubitak grijanja i osvjetljenja, nemogućnost osiguravanja osnovne higijene hrane i nemogućnost nabave goriva za dostavna vozila ili drugu upotrebu u lancu opskrbe. Međutim, neizravni učinci zbog učinaka na drugu ključnu infrastrukturu mogli bi isto tako imati znatne posljedice. Dugotrajni izostanak telekomunikacijskih i podatkovnih usluga bio bi ozbiljan i neposredan izazov za način na koji poduzeća interno komuniciraju te kako komuniciraju s državnim agencijama, dobavljačima i potrošačima kako bi olakšali razmjenu ključnih informacija i izvršavali ponovne narudžbe i plaćanja, među ostalim, putem sustava bankovnog povezivanja.

4.11.

EGSO preporučuje da se taj scenarij dodatno istraži.

5.   Preporuke za daljnje korake

5.1.

Otvorena strateška autonomija kao koncept nudi mogućnosti, ali donosi i rizike. Prosperitet EU-a isto tako ovisi o svjetskoj trgovini i time o jasnim pravilima za trgovinu i utvrđenim mjerama.

5.2.

Kad nastupi, ili se čini da je nastupila nestašica hrane, može doći do paničnog kupovanja, pri čemu se može smanjiti obzir potrošača prema klimi, bioraznolikosti ili dobrobiti životinja. Stoga Europa može postati zelenija samo ako postane otpornija.

5.3.

COVID-19 pokazao je da kad dođe do prekida lanaca opskrbe na dulje razdoblje, nastaje domino efekt u cijelom gospodarstvu. Može biti potrebno nekoliko godina da se sve vrati u normalno stanje.

5.4.

Otvorena strateška autonomija u području opskrbe hranom ne može postojati bez otvorene i pravedne trgovinske politike. Europska unija ne može se vratiti protekcionističkim politikama jer bi time stvorila nove slabe točke i potencijalno prouzročila veliku štetu (28). Na primjer, EU žitaricama opskrbljuje sjevernu Afriku i Bliski istok. Često su međunarodni lanci opskrbe učinkovitiji i raznolikiji, a time i sposobniji za brzu prilagodbu novim šokovima nego oni lokalni.

5.5.

EU bi trebao procijeniti u kojim je slučajevima samodostatnost proizvoda isplativ pristup. Potrošače i širu javnost trebalo bi više informirati o tome kako funkcioniraju lanci opskrbe.

5.6.

EU se u suradnji s UN-om i svojim trgovinskim partnerima mora pozabaviti temeljnim uzrocima nesigurnosti opskrbe hranom i doprinijeti prijeko potrebnoj preobrazbi prehrambenog sustava kako bi poljoprivreda postala otpornija na šokove. Vlade imaju ulogu u pružanju potpore lancima opskrbe kako bi postali održiviji, otporniji i sigurniji.

5.7.

U nedavnom zajedničkom neslužbenom dokumentu Francuska i Nizozemska pozvale su na strože trgovinske uvjete EU-a, među ostalim, na plan EU-a za odgovorno poslovanje. Time bi se trebala osigurati dosljedna i usklađena politika te bi se trebali održati ravnopravni uvjeti za unutarnje tržište EU-a. Akcijski plan EU-a za odgovorno poslovanje trebao bi biti sveobuhvatna strategija za pristup EU-a poticanju pravedne trgovine i odgovorne proizvodnje te upravljanja lancima opskrbe.

5.8.

Španjolska i Nizozemska nedavno su sastavile zajednički neslužbeni dokument o provedbi strateške autonomije uz očuvanje otvorenog gospodarstva. Jedan od zaključaka iz tog dokumenta glasio je da bi „otvorena strateška autonomija” trebala biti jedno od pitanja o kojima se raspravlja na konferenciji o budućnosti Europe.

5.9.

U tom su kontekstu bitni i rasprava EU-a o dužnoj pažnji (29) i kodeksu ponašanja strategije „od polja do stola” (30). U tom pogledu, poduzeća i organizacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru sada imaju priliku potpisati kodeks ponašanja o odgovornim poslovnim i marketinškim praksama koji je EK pokrenuo u sklopu strategije „od polja do stola” (31).

---

(1)  Kako bi sveobuhvatna europska prehrambena politika imala istinsku važnost za europske potrošače, nužno je da hrana proizvedena održivim metodama u EU-u bude konkurentna. To podrazumijeva sposobnost europskog poljoprivredno-prehrambenog sektora da osigurava hranu za potrošače po cijenama koje uključuju dodatne troškove prema kriterijima kao što su održivost, dobrobit životinja, sigurnost hrane i nutritivna vrijednost, ali i poštene prihode za poljoprivrednike, te da se pritom zajamči da velika većina potrošača prednost i dalje daje europskim proizvodima (SL C 129, 11.4.2018., str. 18.; SL C 429, 11.12.2020., str. 268.).

(2)  Krizni plan, EK.

(3)  COVID-19 and the food phenomena (COVID-19 i fenomeni u području prehrane), FAO.

(4)  SL C 129, 11.4.2018., str. 18. i SL C 429, 11.12.2020., str. 268.

(5)  Na primjer: SL C 129, 11.4.2018., str. 18., SL C 190, 5.6.2019., str. 9., SL C 429, 11.12.2020., str. 268., SL C 429, 11.12.2020., str. 66., SL C 440, 6.12.2018., str. 165., mišljenje EGSO-a „Ususret pravednom lancu opskrbe hranom”, NAT/823 (SL C 517, 22.12.2021., str. 38.).

(6)  Doprinos UN-ovom sastanku na vrhu o prehrambenim sustavima 2021., EGSO.

(7)  Pregled trgovinske politike, EK.

(8)  Predviđa se da će do 2050. 68 % svjetskog stanovništva živjeti u gradskim područjima, UN.

(9)  Urbanizacija u Europi, EK; Prognoze UN-a za urbanizaciju u svijetu 2018.

(10)  Vertikalna poljoprivreda, WUR.

(11)  Mišljenje EGSO-a „Ususret pravednom lancu opskrbe hranom”, NAT/823 (SL C 517, 22.12.2021., str. 38.).

(12)  ZPP – Strukturne promjene i generacijska obnova, EK.

(13)  SL C 429, 11.12.2020., str. 268.

(14)  2020 a year of stability for EU agri-food trade (2020. – godina stabilnosti za poljoprivredno-prehrambenu trgovinu EU-a), EK.

(15)  Poljoprivrednici i radna snaga u poljoprivredi – statistički podaci, Eurostat.

(16)  SL C 429, 11.12.2020., str. 66.

(17)  The future of food and agriculture (Budućnost hrane i poljoprivrede), FAO.

(18)  The impact of disasters and crises on agriculture and food security: 2021 (Učinak katastrofa i kriza na poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom: 2021.), FAO.

(19)  FAO Food Price Index (Indeks cijena hrane FAO-a), FAO.

(20)  2021 State of Food Security and Nutrition in the World (Stanje u području sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu 2021.), WFP.

(21)  Cyber attack on US pipeline is linked to criminal gang (Kibernapad na naftovod SAD-a povezan je s kriminalnom skupinom), AP News.

(22)  Kaasschaarste bij Albertu Heijn na hack leverancier (Nestašica sira u Albert Heijnu nakon hakiranja dobavljača), de Volkskrant.

(23)  Hacking American beef: the relentless rise of ransomware (Hakiranje američkog proizvođača govedine: nemilosrdni porast napada ransomware programima), Financial Times.

(24)  NCSC statement on Kaseya incident (Izjava NCSC-a o incidentu u Kaseyi), NCSC.

(25)  Izvješće o strateškim predviđanjima, EK.

(26)  Oblikovanje i osiguravanje otvorene strateške autonomije EU-a do i nakon 2040., JRC.

(27)  Pregledi pokazatelja otpornosti, EK.

(28)  Svi budući trgovinski sporazumi EU-a trebali bi također uključivati strategiju „od polja do stola” i strategiju o bioraznolikosti iz zelenog plana kao globalne standarde održivosti (SL C 429, 11.12.2020., str. 66.).

(29)  Towards a mandatory EU system of due diligence for supply chains (Ususret obveznom sustavu dužne pažnje EU-a za lance opskrbe), Euractiv.

(30)  Code of Conduct for Responsible Business and Marketing Practices (Kodeks ponašanja o odgovornim poslovnim i marketinškim praksama), EK.

(31)  Mišljenje EGSO-a „Usklađivanje strategija i aktivnosti u poslovanju s hranom s ciljevima održivog razvoja za održiv oporavak nakon COVID-a 19” (još nije objavljeno u SL-u).