Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Obrazovanje odraslih”

(razmatračko mišljenje na zahtjev slovenskog predsjedništva)

(2021/C 374/04)

Izvjestiteljica:

Tatjana BABRAUSKIENĖ

Zahtjev slovenskog predsjedništva Vijeća	dopis od 19.03.2021.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Predsjedništva	23.3.2021.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	21.6.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	8.7.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	562
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	233/3/5

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja povećanu usredotočenost na obrazovanje odraslih, osposobljavanje i razvoj vještina, što se iznova naglašava u nedavnim inicijativama Europske komisije, uglavnom u Programu vještina za Europu. EGSO poziva na hitno osmišljavanje i provedbu ciljanih mjera politika, popraćenih poticajima za potporu državama članicama, kao što je već istaknuto u mišljenju EGSO-a o temi „Obrazovni sustavi kao podrška u sprječavanju neusklađenosti vještina: Što treba promijeniti?” (1).

1.2.

EGSO ističe da brz izum i širenje novih tehnologija moraju biti popraćeni djelotvornim usavršavanjem i prekvalifikacijom. EGSO ističe da je učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 na europsko društvo i gospodarstvo dodatno naglasio važnost djelotvornih politika obrazovanja i osposobljavanja te visokokvalitetnih radnih mjesta u podupiranju održivog i pravednog socijalnog i gospodarskog oporavka i otpornosti, što je ključno kako bi se Europi pomoglo da prevlada posljedice pandemije. Ulaganje u obrazovanje odraslih i razvoj vještina može imati ključnu ulogu u gospodarskom oporavku i ostvarivanju socijalne Europe.

1.3.

EGSO preporučuje da Europska komisija i države članice unaprijede politike obrazovanja odraslih zauzimanjem holističkog pristupa i poboljšanjem njegove dostupnosti, kvalitete i uključivosti, poštujući pritom nacionalne nadležnosti i načelo supsidijarnosti. EGSO poziva na opsežno poboljšanje politika obrazovanja odraslih, uzimajući u obzir djelotvorne strategije za ispunjavanje novih zahtjeva u pogledu vještina koji su prilagođeni lokalnim potrebama. EGSO naglašava važnost poboljšanja pedagogije i andragogije u obrazovanju odraslih s pomoću kvalitetnog početnog obrazovanja, kontinuiranog profesionalnog razvoja, poboljšanih i pravednih radnih uvjeta te poticajnog radnog okruženja za predavače u sektoru obrazovanja odraslih.

1.4.

EGSO naglašava da je obrazovanje odraslih ključno kako bi im se pomoglo da poboljšaju i steknu građanske vještine te preuzmu aktivnu ulogu u društvu. Cjeloživotno učenje trebalo bi postati način života za sve kako bi se prevladale razlike i nejednakosti u društvu te postati sastavni dio zaposlenja. U tom je smislu više nego važno koristiti i razumjeti pojam „vještine” u širem smislu kad je riječ o radnom mjestu, pri čemu društveni i privatni život treba percipirati kao dio sveobuhvatnog procesa razvoja vještina.

1.5.

EGSO naglašava važnost obrazovanja odraslih i žali što institucije EU-a i nekoliko država članica to ne smatraju političkim prioritetom, iako je obrazovanje odraslih ključno za iskorištavanje punog potencijala zapošljavanja i socijalne uključenosti te za omogućivanje odraslim osobama da aktivno sudjeluju na tržištu rada i u demokratskom životu. EGSO preporučuje državama članicama da ojačaju politiku, upravljanje i financiranje obrazovanja odraslih u skladu s načelima četiriju stupova obrazovanja Unesco-a (2): učiti znati, učiti raditi, učiti živjeti zajedno i učiti biti. Kako bi se proveo cilj održivog razvoja br. 4, potrebno je pružiti istinsku potporu civilnom društvu kako bi se izgradilo partnerstvo u pogledu omogućivanja obrazovanja odraslih u informalnom i neformalnom okruženju te kako bi se osiguralo djelotvorno informiranje građana.

1.6.

EGSO predlaže da Europska komisija i države članice za svaku državu članicu zasebno postave ostvarive dugoročne ciljeve i da uspostave sustav kontinuiranog praćenja za sudjelovanje u obrazovanju odraslih te visokokvalitetno i pristupačno cjeloživotno učenje, uključujući osposobljavanje zaposlenika, uzimajući u obzir regionalne razlike. Tim sustavom trebalo bi se nastojati osigurati da svi steknu znanje, vještine, kompetencije i stavove koji su Europi potrebni za stvaranje pravednog, povezanog, održivog, digitalnog i otpornog društva. Također je važno poboljšati informacije o istraživanju i vještinama na sektorskoj i nacionalnoj razini u pogledu potreba za vještinama i predviđanja vještina kako bi se ažuriralo obrazovanje odraslih koji su suočeni s tranzicijom i poboljšali podaci o ulaganjima država članica u obrazovanje odraslih te kako bi se osiguralo učestalo praćenje i prikupljanje podataka o obrazovnim tečajevima i osposobljavanju koje pohađaju zaposlenici. Socijalni partneri i civilno društvo trebali bi se aktivno uključiti u poboljšanje nacionalnih informacija o vještinama, uključujući analizu, projekcije i predviđanje potrebnih vještina.

1.7.

Države članice moraju poboljšati provedbu Preporuke Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle (3) kako bi osigurale da sve niskokvalificirane odrasle osobe razviju osnovne vještine i da budu usmjerene i motivirane za sudjelovanje u osposobljavanju kako bi poboljšale vlastiti život i zapošljivost. Kako bi se osiguralo da 80 % odraslih osoba posjeduje osnovne digitalne vještine, EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da odraslima besplatno pruže potporu u stjecanju minimalnih osnovnih digitalnih vještina kako bi se podržalo njihovo stjecanje vještina za rad i svakodnevni život.

1.8.

EGSO ističe da je svim odraslim osobama, neovisno o njihovim kvalifikacijama i socioekonomskom položaju, potrebna potpora za pristup kvalitetnom i uključivom cjeloživotnom obrazovanju te za priznavanje njihovih vještina i kompetencija. Javne službe za zapošljavanje trebale bi povećati i olakšati bolji pristup pravednom i besplatnom usmjeravanju i savjetovanju te osigurati da svi odrasli budu informirani o mogućnostima cjeloživotnog obrazovanja te da radnici budu upoznati s tim kako će se radna mjesta mijenjati i koje su vještine potrebne za nova radna mjesta i zadaće.

1.9.

EGSO traži od Europske komisije i država članica da u suradnji sa socijalnim partnerima pokrenu informativne kampanje i kampanje za podizanje svijesti usmjerene na odrasle osobe i radnike na koje utječe digitalna i zelena tranzicija kako bi se toj radnoj snazi pomoglo da stekne potrebne vještine. Europska komisija trebala bi organizirati godišnja događanja po uzoru na Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kako bi se odrasle osobe informiralo i motiviralo kada je riječ o obrazovanju i dodatnom obrazovanju odraslih te doprinijelo nacionalnim politikama.

1.10.

EGSO naglašava važnost supsidijarnosti u pogledu politika obrazovanja odraslih kako bi se zajamčilo poštovanje uloge nacionalnih i sektorskih socijalnih partnera u utvrđivanju potrebnih vještina i upravljanju nacionalnim sustavima kad je riječ o financiranju i osiguravanju pristupa obrazovanju odraslih i osposobljavanju zaposlenika. EGSO napominje da bi se provedbom europskog stupa socijalnih prava trebalo zajamčiti da sva poduzeća imaju pravo i mogućnost uspostaviti strategije za vještine za potrebe inovacija i poduprijeti pravednu tranziciju za radnike i kvalitetno naukovanje za mlade i odrasle osobe u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. U Smjernicama za zapošljavanje Europskog vijeća (4) (2020.) jasno se razlikuju osiguravanje prava na osposobljavanje i pružanje pojedinačnih računa za učenje kao jedan od mogućih instrumenata, čime se zemljama omogućuje da odluče kako će osigurati ta prava. Pojedinačni računi za učenje instrumenti su koji bi mogli osigurati pravo na osposobljavanje. U skladu s kolektivnim ugovorima i nacionalnim zakonodavstvom sve odrasle osobe i radnici trebali bi imati pravo pristupa kvalitetnom osposobljavanju zaposlenika, plaćenom dopustu za obrazovanje, kvalifikacijama, priznavanju informalnog i neformalnog učenja te kvalitetnom i fleksibilnom usmjeravanju i savjetovanju. Države članice EU-a moraju uspostaviti financijske mehanizme i instrumente kojim će se odraslim osobama, osobito radnicima, olakšati pristup učenju i osposobljavanju uz uključenost socijalnih partnera.

1.11.

EGSO podsjeća države članice da osiguraju da svi odrasli, osobito oni u nepovoljnom socioekonomskom položaju, imaju jednak pristup cjeloživotnom učenju koje će koristiti njihovim interesima u privatnom ili poslovnom razvoju. Ciljanu potporu treba pružiti mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, migrantima i izbjeglicama, skupinama u nepovoljnom položaju i ranjivim skupinama, kao i starijim osobama radi osiguravanja aktivnog i zdravog starenja. EGSO poziva Europsku komisiju da osigura da se naglasak nove strategije EU-a o pravima osoba s invaliditetom na obrazovanje proširi na učenike svih dobnih skupina i da se usredotoči na to da obrazovanje odraslih bude pristupačno i besplatno svim učenicima s invaliditetom i poteškoćama u učenju u fizički pristupačnim okruženjima te da osigura osposobljavanje nastavnika o tome kako prilagoditi svoju nastavu te kako i učenje na internetu učiniti pristupačnim.

1.12.

EGSO naglašava da je demokratsko upravljanje ključno za sustave obrazovanja i osposobljavanja, uključujući djelotvoran socijalni dijalog i konstruktivno savjetovanje s organizacijama civilnog društva, kako bi se potaknuo razvoj vještina kod svih odraslih osoba, osobito radnika i nezaposlenih ljudi, uz istodobno ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu sudjelovanja u obrazovanju odraslih kako su definirani u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava, Preporuci Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) i Deklaraciji iz Osnabrücka te kako bi se doprinijelo predstojećoj Rezoluciji Vijeća o programu obrazovanja odraslih. EGSO ističe da su socijalni dijalog i interakcija između sindikata i poslodavaca ključni za povećanje pristupa obrazovanju odraslih za sve, promicanje fleksibilnosti i usmjeravanja, usklađivanje osposobljavanja s potrebama tržišta rada, osiguravanje kvalitete osposobljavanja i financiranja osposobljavanja.

1.13.

EGSO naglašava da sve odrasle osobe, osobito radnici, moraju imati bolji pristup ažuriranim informacijama o postupcima priznavanja i vrednovanja. To se može postići djelotvornom provedbom Preporuke Vijeća od 20. prosinca 2012. o priznavanju neformalnog i informalnog učenja (5) i osiguravanjem da sustavi priznavanja dobiju dostatna javna financijska sredstva u svakoj zemlji EU-a. Ako se zajamči priznavanje osposobljavanja, poslodavci i sindikati mogu poduprijeti povećanje razine kvalifikacije radnika te doprinijeti razvoju njihovih karijera i pravednoj tranziciji na tržištu rada. Uključenost socijalnih partnera u upravljanje obrazovanjem odraslih, osposobljavanje zaposlenika i sustave plaćenog dopusta u svrhu obrazovanja od ključne je važnosti, uključujući promicanje zajedničkog djelovanja socijalnih partnera.

1.14.

EGSO ističe da su usavršavanje i prekvalifikacija neizmjerno važni u pružanju potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji industrija te ih se mora smatrati socijalnom i gospodarskom odgovornošću kako bi se osiguralo uključivo osposobljavanje za kvalitetna radna mjesta te pravedna tranzicija za sve. Potrebne su industrijske strategije usmjerene na budućnost, uključujući djelotvorne politike u području vještina, kako bi se poduprlo usavršavanje i prekvalifikacija radne snage. One mogu doprinijeti osiguravanju pravednog i socijalno pravičnog prijelaza na klimatski neutralno gospodarstvo uravnoteženjem tržišta rada kojim se doprinosi uključivoj digitalizaciji i visokokvalitetnim radnim mjestima. Poduzećima je potrebna učinkovita potpora za jačanje i financiranje njihovih strategija za usavršavanje i prekvalifikaciju vlastite radne snage radi poticanja inovacija. Istodobno bi trebalo poštovati opći gospodarski i socijalni interes. U kolektivnim ugovorima trebao bi se utvrditi pristup različitim vrstama plaćenog dopusta radi obrazovanja za privatne i poslovne potrebe radnika. EGSO podsjeća države članice EU-a da pristup radnika plaćenom dopustu za obrazovanje što prije usklade s Konvencijom ILO-a br. 140 o dopustu za plaćeno obrazovanje s pomoću nacionalnih mjera i kolektivnih ugovora te da se uz potporu socijalnih partnera pobrinu da se doista primjenjuje.

1.15.

EGSO zagovara održivo nacionalno financiranje obrazovanja odraslih, dopunjeno djelotvornim korištenjem fondova EU-a, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost, u cilju podupiranja gospodarskog razvoja i otpornog društva u kontekstu digitalne i zelene tranzicije gospodarstva osiguravanjem kvalitetnog i uključivog obrazovanja za sve odrasle osobe, uključujući nezaposlene i ostale osobe koje nisu na tržištu rada, uz pridavanje posebne pozornosti osiguravanju dostupnosti i pristupačnosti osposobljavanja za sve radnike. To iziskuje jasnu predanost na europskoj i nacionalnoj razini kako bi se odgovarajući dio dostupnih sredstava namijenio za promicanje razvoja sustavnih i koordiniranih sustava obrazovanja odraslih kao ključnog dijela nacionalnih planova.

1.16.

EGSO naglašava važnost osiguravanja kvalitete, relevantnosti, djelotvornosti i uključivosti u obrazovanju i osposobljavanju odraslih. EGSO predlaže da se države članice potaknu da osiguraju da se u svim obrazovnim programima i programima osposobljavanja zaposlenika jasno definiraju ishodi učenja i ključne kompetencije, pri čemu bi Europska komisija trebala nastaviti raditi na provedbi Preporuke Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (6) i podupiranju zajedničkog djelovanja socijalnih partnera. Važno je poboljšati sustave obrazovanja odraslih za osiguranje kvalitete i dodatno razviti mrežu Europske komisije EQAVET koja bi se primjenjivala na obrazovanje odraslih, kontinuirano strukovno obrazovanje i osposobljavanje, naukovanje i osposobljavanje zaposlenika. Pritom bi trebalo uzeti u obzir prenošenje potreba gospodarstva, poslodavaca i radnika u programe i kurikulume obrazovanja odraslih.

1.17.

EGSO potiče države članice da u najvećoj mogućoj mjeri uključe poduzeća i sindikate u izradu strategija za razvoj vještina radi digitalne i zelene tranzicije industrija. EGSO predlaže da se politike u području okoliša povežu s politikama u području obrazovanja te da se uspostave nacionalne strategije za zelene vještine i kompetencije kako bi svaka odrasla osoba postala svjesna klimatskih promjena, okolišne odgovornosti i održivog razvoja kao dijela cjeloživotnog učenja imenovanjem nacionalnih koordinatora.

1.18.

EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da pojačaju politike obrazovanja odraslih kako bi kvalitetno i uključivo obrazovanje odraslih usmjereno na životne vještine postalo pravo svih odraslih osoba i kako bi se dosegnuo i povećao cilj od 60 % sudjelovanja u obrazovanju odraslih osoba godišnje rješavanjem pitanja neusklađenosti vještina te unaprjeđenjem upravljanja i financiranja obrazovanja odraslih, uključujući osposobljavanje zaposlenika. EGSO poziva Europsku komisiju da ponovno uspostavi otvorene metode koordinacije između relevantnih ministarstava koja se bave obrazovanjem odraslih u državama članicama EU-a, socijalnih partnera i civilnog društva kao dio radne skupine te da osigura nastavak plodonosnog rada prethodnih radnih skupina za obrazovanje odraslih. EGSO također poziva na pokretanje platforme za nacionalne koordinatore obrazovanja odraslih, socijalne partnere i dionike, koja se razlikuje od elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE) (7) te na redovito zasjedanje tih različitih aktera kao mreže.

2.   Kontekst

2.1.

Kriza prouzročena COVID-om 19, demografske promjene, digitalizacija tržišta rada i dekarbonizacija gospodarstva potiču goleme promjene u području radnih mjesta i zadaća. Čak i prije pandemije predviđalo se da bi se u dva od pet radnih mjesta određene zadaće promijenile i da bi se 14 % radnih mjesta promijenilo zbog digitalizacije (Cedefop). Do 2030. moglo bi se otvoriti do 20 milijuna radnih mjesta diljem svijeta zahvaljujući zelenoj tranziciji industrija (OECD). Za otprilike 128 milijuna odraslih osoba (8) (46,1 % odraslog stanovništva Europe) postoji potreba za usavršavanjem i prekvalifikacijom. Zbog učinka digitalizacije, robotizacije, novih gospodarskih modela kao što su industrija 4.0 te kružnog gospodarstva i ekonomije dijeljenja na nove zahtjeve u pogledu vještina potrebno je usklađeno djelovanje kako bi se potaknulo dodatno obrazovanje odraslih u Europi.

2.2.

Čelnici zemalja EU-a sastali su se na Socijalnom samitu u Portu 7. svibnja 2021. kako bi učvrstili europski stup socijalnih prava. Cilj je mjera predloženih u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava: otvoriti „brojnija i bolja radna mjesta”, promicati „kvalifikacije i jednakost” te poboljšati „socijalnu zaštitu i uključenost”. Čelnici su postavili ciljeve za 2030., npr. najmanje 60 % odraslih osoba trebalo bi sudjelovati u obrazovanju odraslih svake godine, a 80 % odraslih trebalo bi imati barem osnovne digitalne vještine. Ti su ciljevi povezani s prvim načelom europskog stupa socijalnih prava u kojem se navodi da „svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada”, kao i pravima iz četvrtog načela, uključujući potporu pri osposobljavanju i prekvalifikaciji, a posebice pristupu mladih kontinuiranom obrazovanju, naukovanju i pripravništvu.

2.3.

Provedba nedavnih inicijativa (9) Europske komisije za politike u pogledu cjeloživotnog učenja, usavršavanja i prekvalifikacije mora pomoći u ispunjavanju ciljeva europskog stupa socijalnih prava za obrazovanje odraslih putem djelotvornog socijalnog dijaloga sa socijalnim partnerima i savjetovanjem s civilnim društvom. U skladu s Preporukom Komisije (EU) 2021/402 (10), sustavi obrazovanja odraslih moraju se dopuniti uspostavom djelotvornih sustava cjeloživotnog usmjeravanja te savjetodavnim aktivnostima i aktivnostima podizanja svijesti uključivanjem ranjivih skupina i uvođenjem djelotvornih sustava priznavanja neformalnog i informalnog učenja za sve.

3.   Opće napomene

3.1.

Pojačano demokratsko upravljanje na europskoj i nacionalnoj razini te iskorištavanje potencijala socijalnih partnera za utvrđivanje potreba za vještinama i doprinos poboljšanju uključenosti na tržište rada ključni su za izradu i provedbu pristupačnijih i kvalitetnijih sustava obrazovanja odraslih u cilju poboljšanja životnih i socijalnih vještina za sve odrasle osobe, uključujući informiranje o održivom razvoju, odgovornosti za okoliš, demokratskom građanstvu, toleranciji i europskim vrijednostima. Važno je učvrstiti politike obrazovanja odraslih u širem smislu i uzeti u obzir djelotvorne strategije za ispunjavanje zahtjeva za novim vještinama.

3.2.

Djelotvoran socijalni dijalog sa socijalnim partnerima i savjetovanje s civilnim društvom ključni su za uspješno osmišljavanje i provedbu politika obrazovanja odraslih. Socijalni partneri imaju presudnu ulogu u definiranju potrebnih vještina i ažuriranju profila kvalifikacija jer se poduzeća i radnici svakodnevno susreću s razvojem radnih mjesta i zadaća. Poduzeća i radnici moraju se u potpunosti uključiti u uspostavu strategija za razvoj vještina za digitalnu i zelenu tranziciju industrija.

3.3.

Osiguravanje veće dostupnosti sustava obrazovanja odraslih svima iziskuje snažne nacionalne strategije i dodatnu suradnju na politikama među zemljama EU-a, posebno među ministarstvima, socijalnim partnerima u obrazovanju i relevantnim dionicima civilnog društva. Važno je povezati politike EU-a te nacionalne, regionalne i lokalne politike kako bi se ostvario djelotvoran pristup obrazovanju odraslih i osposobljavanju zaposlenika te povezati različita područja politika kako bi se socijalnim politikama te politikama u području okoliša, digitalizacije i financijskim politikama moglo poboljšati obrazovanje odraslih.

3.4.

Ambiciozni cilj sudjelovanja u obrazovanju odraslih koji je postavljen u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava može se ostvariti ako inicijativa EU-a koja je podržana u Preporuci Vijeća potakne vlade da osiguraju bolji pristup i dostatno financiranje obrazovanja odraslih i osposobljavanja zaposlenika putem različitih financijskih instrumenata. EGSO upućuje na svoje mišljenje „Održivo financiranje cjeloživotnog učenja i razvoja vještina u kontekstu nedostatka kvalificirane radne snage” (11) te ističe da su održivo javno ulaganje u obrazovanje odraslih te djelotvorno privatno ulaganje u osposobljavanje zaposlenika preduvjeti za uspjeh mjera politika za socijalnu i gospodarsku uključenost učenika svih dobnih skupina i pružanje podrške poduzećima. Stoga se Plan za oporavak, program NextGenerationEU i drugi fondovi EU-a (npr. ESF+, fondovi za pravednu tranziciju) moraju upotrebljavati na djelotvoran i dosljedan način radi pružanja podrške politikama obrazovanja i osposobljavanja u vezi s europskim semestrom.

3.5.

EGSO primjećuje (12) važnost poboljšanja vještina, kompetencija i stavova svih ljudi u Europi u pogledu okoliša i zadovoljavanja potreba za vještinama. Države članice EU-a moraju povezati politike u području okoliša s politikama u području obrazovanja i uspostaviti nacionalne strategije za zelene vještine i kompetencije kako bi svaka odrasla osoba bila svjesna klimatskih promjena, odgovornosti za okoliš i održivog razvoja kao dijela cjeloživotnog učenja i kako bi se osiguralo da radnici imaju i zelene vještine i kompetencije koje su potrebne za pravednu tranziciju industrija.

3.6.

Potpora za osposobljavanje treba biti dostupna onima kojima je najpotrebnija, kao što su niskokvalificirani i netipični radnici. Osposobljavanje zaposlenika i osposobljavanje izvan poduzeća ali koje poduzeća financiraju moraju podupirati razvoj vještina kako bi se ispunile potrebe poduzeća i radnika. Kako bi se svim radnicima, neovisno o njihovoj razini vještina i ugovornoj situaciji, zajamčio pristup usavršavanju i prekvalifikaciji, ugovore na razini sektora, države i poduzeća treba sastaviti tako da se u njima utvrđuju potrebe za osposobljavanjem i odredbe o osposobljavanju. Moraju se sklopiti kolektivni ugovori kako bi se osiguralo da radnici kroz različite poticaje imaju pristup obrazovanju odraslih i plaćenom dopustu u svrhu obrazovanja.

3.7.

EGSO upućuje na Rezoluciju Vijeća o obnovljenom Europskom programu za obrazovanje odraslih (13) i naglašava da države članice moraju uložiti više napora u poboljšanje kvalitete poučavanja u sektoru obrazovanja odraslih poboljšanjem početnog obrazovanja i kontinuiranog profesionalnog razvoja uz angažman nastavnika olakšavanjem mobilnosti nastavnika, predavača i drugog osoblja u području obrazovanja odraslih i osiguravanjem dobrih radnih uvjeta i poticajnog radnog okruženja za osoblje u obrazovanju odraslih. Potreban je djelotvoran socijalni dijalog s njihovim sindikatima kako bi se mogli složiti oko mjera u cilju poboljšanja privlačnosti struke i poboljšanja u području zapošljavanja i zadržavanja radnika.

3.8.

Uspostava europske platforme za razmjenu digitalnih materijala i tečajeva u okviru Akcijskog plana za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021.–2027. i europskih standarda za mikrokvalifikacije može biti korisna za poboljšanje pristupa tečajevima u okviru obrazovanja odraslih i povjerenja u njih. Učenicima su potrebne sveobuhvatne informacije o tome mogu li nakon tečaja steći cjelovite kvalifikacije, djelomične kvalifikacije ili mikrokvalifikacije, tko potvrđuje i osigurava kvalitetu tih tečajeva, jesu li i na koji način oni priznati te kako mogu doprinijeti stjecanju cjelovite kvalifikacije.

---

(1)  SL C 228, 5.7.2019., str. 16.

(2)  https://en.unesco.org/themes/education/research-foresight/revisiting-learning.

(3)  SL C 484, 24.12.2016., str. 1.

(4)  Smjernice za zapošljavanje.

(5)  SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(6)  SL C 189, 4.6.2018., str. 1., https://ec.europa.eu/education/education-in-the-eu/council-recommendation-on-key-competences-for-lifelong-learning_hr

(7)  https://epale.ec.europa.eu/hr.

(8)  Cedefop: Empowering adults through upskilling and reskilling pathways. Volume 1: adult population with potential for upskilling and reskilling. (Osnaživanje odraslih s pomoću načina za usavršavanje i prekvalifikaciju. Prvi svezak: odraslo stanovništvo s potencijalom za usavršavanje i prekvalifikaciju), veljača 2020.

(9)  Te su inicijative Komunikacija Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, Preporuka Vijeća od 24. studenoga 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (SL C 417, 2.12.2020., str. 1.), Komunikacija Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju, Prijedlog preporuke Vijeća o lakšem prelasku u svijet rada – jačanju Garancije za mlade, i Akcijski plan za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021.–2027.

(10)  Preporuka Komisije (EU) 2021/402 оd 4. ožujka 2021. o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (EASE) (SL L 80, 8.3.2021., str. 1.).

(11)  SL C 232, 14.7.2020., str. 8.

(12)  SL C 56, 16.2.2021., str. 1.

(13)  SL C 372, 20.12.2011., str. 1.