Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika

(COM(2021) 66 final)

(2021/C 374/12)

Izvjestitelj:	Timo VUORI
Suizvjestitelj:	Christophe QUAREZ

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 26.3.2021.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za vanjske odnose
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	16.6.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	8.7.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	562
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	208/2/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja pokretanje nove strategije trgovinske politike EU-a. Povrh globalne pandemije, postoje i prilike i rizici povezani sa svjetskom trgovinom i europskim gospodarstvom. Sada je pravi trenutak za preispitivanje globalnih trgovinskih pravila i trgovinskih pravila EU-a. Kako bi osmislio prave alate, EU će prvo morati analizirati i kvantificirati trgovinske promjene, razlikujući privremene promjene te promjene povezane s pandemijom COVID-19 od stalnih promjena.

1.2.

EGSO podržava načelo promicanja „otvorene, strateške i održive” trgovinske politike kao načina poboljšanja pristupa tržištu i izjednačavanja uvjeta za sve. U praksi mora poticati održivi rast, konkurentnost, dostojanstven rad i bolji izbor potrošača u Europi. Za pozitivan gospodarski razvoj potrebna je dobra kombinacija vanjskih i unutarnjih politika. Trgovinska politika samo je jedan dio rješenja (1).

1.3.

EGSO se slaže da je modernizacija Svjetske trgovinske organizacije (WTO) glavni prioritet s obzirom na njezinu središnju ulogu u stvaranju učinkovite multilateralne matrice za moderan trgovinski program s okolišnim i socijalnim pitanjima. EU stoga mora predvoditi u ambicioznim reformama WTO-a i promicati program za moderan WTO, razbijanjem tabua (tj. socijalnih aspekata trgovine) i održivim rješavanjem sadašnjih i budućih izazova. U tu svrhu EGSO poziva EU i njegove države članice da uspostave stratešku suradnju s ključnim trgovinskim partnerima u pogledu prioritetnih multilateralnih pitanja (2).

1.4.

EGSO smatra da bi EU trebao promicati bolje multilateralne i bilateralne trgovinske režime i standarde povezane s klimatskim izazovima i socijalnim promjenama, poljoprivredom, borbom protiv korupcije, digitalizacijom, zaštitom okoliša, biološkom raznolikosti, kružnim gospodarstvom i zdravstvenom sigurnosti (3).

1.5.

EGSO već dugo poziva na to da održivost bude jedan od glavnih elemenata trgovinske politike s obzirom na ključnu ulogu koju trgovina može imati u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Stoga pozdravlja usmjerenost trgovinske politike EU-a na održivost i Pariški sporazum koji postaje osnovni element budućih sporazuma o trgovini i ulaganjima. EGSO ponavlja svoj poziv da se ta ključna značajka proširi i na temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (ILO) (4).

1.6.

EGSO poziva na ambiciozno jačanje poglavlja o trgovini i održivom razvoju i njihovu stvarnu izvršivost u bilateralnim trgovinskim i investicijskim sporazumima EU-a. Predstojeća revizija trgovine i održivog razvoja sastavni je dio trgovinske strategije EU-a (5).

1.7.

EGSO u potpunosti podržava jačanje održivosti u globalnim lancima vrijednosti (6). Trgovinskom politikom EU-a mora se podupirati međunarodni rad na izjednačavanju uvjeta u globalnim lancima opskrbe razvojem instrumenata za borbu protiv korupcije i povrede okolišnih, radnih, socijalnih i ljudskih prava. EGSO smatra da EU mora razviti ambiciozno zakonodavstvo za EU, primjerice o dužnoj pažnji u području lanaca opskrbe i održivosti u javnoj nabavi.

1.8.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što se ne spominje ključna uloga civilnog društva u trgovini te naglašava potrebu za jačanjem suradnje s civilnim društvom od oblikovanja do praćenja trgovinskih alata i sporazuma. Poziva na ponovno osnivanje skupine stručnjaka za sporazume o slobodnoj trgovini, kojom je omogućen nejednak i prijeko potreban dubok i redovit angažman u vezi s određenim trgovinskim pitanjima. Također naglašava potrebu za jačanjem unutarnjih savjetodavnih skupina, ključnih institucijskih stupova za praćenje modernih sporazuma o slobodnoj trgovini.

1.9.

EGSO napominje da EU mora bolje razumjeti važnost globalnih lanaca vrijednosti i njihov utjecaj na poduzeća i građane. Diversifikacija izvora opskrbe kao može biti snažnije sredstvo otpornosti nego njihovo ograničavanje, čemu bi pomogla i uspostava mehanizama praćenja kako bi se izbjegla koncentracija izvora opskrbe na razini poduzeća i u javnoj nabavi.

1.10.

EGSO podržava jačanje otpornosti lanaca vrijednosti, osobito njihovom održivošću. Ekonomija EU-a ovisi o globalnim lancima opskrbe, i to se mora odražavati u „autonomiji EU-a”. Kriza uzrokovana pandemijom COVID-a 19 ukazala je na potrebu za jačanjem autonomije EU-a u kritičnim i strateškim područjima te je važno da EU najprije procijeni svoje slabosti. EGSO podržava rad EU-a na tome da se postigne obveza dužne pažnje u lancima opskrbe kao sredstvu za jačanje njihove otpornosti, čime se poduzećima pomaže u prepoznavanju rizika povezanih sa socijalnim i okolišnim standardima. U tom kontekstu EGSO podržava rad na novom ugovoru UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te konvenciji Međunarodne organizacije rada o dostojanstvenom radu u globalnim lancima opskrbe (7).

1.11.

EGSO naglašava važnost iskorištavanja širokog raspona sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini koji odražavaju vrijednosti EU-a i međunarodne standarde. U slučaju da WTO ne može djelovati ili u potpunosti ostvariti interese EU-a, EU bi u međunarodnoj trgovini trebao računati na te sporazume s vodećim gospodarstvima i gospodarstvima u usponu. Unatoč širokoj mreži više od 60 % vanjske trgovine EU-a i dalje se odvija izvan povlaštenih sporazuma, na temelju općih pravila WTO-a.

1.12.

EGSO poziva EU da osigura ambiciozne sporazume o slobodnoj trgovini s trgovinskim partnerima, posebno u Aziji i Americi. Pri izgradnji strateških partnerstava sa susjednim zemljama EU-a i zemljama kandidatkinjama, uključujući sredozemne i afričke zemlje, EGSO naglašava stratešku važnost produbljivanja partnerstava, osobito sa SAD-om. Nadalje, EU mora nastaviti poboljšavati trgovinske odnose i uspostaviti ravnopravne uvjete s Azijom i Latinskom Amerikom.

1.13.

EGSO napominje da EU mora osigurati jednostavniji postupak između pregovora i ratifikacije trgovinskih i investicijskih sporazuma EU-a radi ugleda EU-a kao trgovinskog partnera. Od početka mandata i tijekom pregovora (8), Komisija mora surađivati s Europskim parlamentom i civilnim društvom, posebno putem EGSO-a, kako bi se uzela u obzir i rješavala zabrinutost, te osigurali jednostavniji postupci ratifikacije.

1.14.

EGSO pozdravlja konkretne mjere za provedbu, unapređenje i osiguravanje djelotvorne provedbe postojećih sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini. One su vrijedno sredstvo kojim bi EU mogao podržati protok robe i usluga u globalnim lancima opskrbe i osigurao svoju veću otpornost. Glavni službenik za nadzor provedbe trgovinskih pravila trebao bi povećati dosljednost provedbe i izvršenja sporazuma EU-a i WTO-a, uključujući poglavlja o trgovini i održivom razvoju.

1.15.

EGSO pozdravlja odlučnost EU-a u jednostranoj obrani vrijednosti i trgovinskih obveza EU-a kad su sve druge mogućnosti iscrpljene. Također bi trebalo uzeti u obzir sve moguće političke i gospodarske posljedice takvih odluka.

1.16.

EGSO podržava kontinuiranu upotrebu pomoći za trgovinu u EU-u kako bi se zemljama u razvoju pomoglo u provedbi trgovinskih sporazuma i poduprla usklađenost s pravilima i standardima, posebno u vezi s održivim razvojem.

1.17.

EGSO naglašava potrebu za jamčenjem ravnopravnih uvjeta za poljoprivredni sektor Europske Unije. Europski poljoprivredni proizvodi trebali bi imati bolji pristup tržištu trećih zemalja, a isto tako uvezeni proizvodi iz trećih zemalja moraju ispunjavati europske standarde održivosti i sigurnosti hrane. Sporazumima o slobodnoj trgovini EU-a moraju se poštovati sanitarne i fitosanitarne odredbe EU-a te se mora poštovati načelo predostrožnosti (9).

1.18.

EGSO pozdravlja stavljanje posebnog naglaska na mala i srednja poduzeća (MSP-ove) na svim razinama u novoj trgovinskoj politici (10). Ponovno poziva na ulaganje većih napora kako bi se izvijestilo o utjecaju međunarodne trgovine na poduzeća i građane.

2.   Opće napomene

2.1.

EGSO pozdravlja zahtjev Komisije za razmjenu stajališta i ideja o tome kako osigurati da nova trgovinska politika EU-a donosi rezultate za poduzeća i građane. Posebno se slaže s hitnošću tog preispitivanja s obzirom na konkretnu ulogu koju trgovina može imati u oporavku od pandemije COVID-a 19. Trgovina je prioritet EGSO-a i zato je uvelike pridonio opsežnim javnim savjetovanjima (11).

2.2.

Međunarodna trgovina ključna je kako za europsko gospodarstvo tako i za građane. Njome se osigurava više od 35 milijuna radnih mjesta u EU-u, od čega 45 % ovisi o stranim ulaganjima. MSP-ovi čine više od 85 % svih izvoznika iz EU-a. Međunarodna trgovina čini 43 % bruto domaćeg proizvoda EU-a. Jedinstveno tržište EU-a s 450 milijuna potrošača i BDP-om od 25 000 eura po stanovniku čine EU privlačnim i najvećim potrošačkim tržištem na svijetu. EU je svjetski predvodnik u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i vodeći trgovinski partner za više od 80 zemalja, što u cijelosti čini EU najvećim međunarodnim trgovcem. Gospodarstvo EU-a čvrsto je isprepleteno u ostatak svijeta.

Važnost otvorene i uključive međunarodne trgovine za europsko gospodarstvo i ljude

2.3.

EGSO podržava nastavak glavne misije EU-a u području trgovinske politike: otvaranje tržišta za europsku robu, usluge, ulaganje i javnu nabavu, uz smanjenje i uklanjanje neopravdanih trgovinskih prepreka u trećim zemljama te osiguravanje ravnopravnih uvjeta s međunarodnim i bilateralnim trgovinskim režimima. Nadalje, EGSO smatra da je ključno da se trgovinskom politikom promiču vrijednosti EU-a i međunarodni standardi, potiče održivi razvoj, suzbijaju klimatske promjene i jača sigurnost.

2.4.

EGSO izražava zadovoljstvo time što trgovinska strategija odgovara na glavna pitanja nekih dionika i dionica oko kojih su izrazili zabrinutost tijekom javnog savjetovanja. Međutim, u njemu se ne razmatraju načini poboljšanja sudjelovanja civilnog društva u trgovinskoj politici (12). EGSO naglašava potrebu za kontinuiranom suradnjom s civilnim društvom na nacionalnoj razini i razini EU-a, i nakon revizije uspostavljenog dijaloga s civilnim društvom, kako bi se osiguralo da trgovinska politika dodaje vrijednost našem svakodnevnom životu.

2.5.

Kriza uzrokovana COVID-om 19 ukazala je na slabosti globalnog trgovinskog sustava i radnika u lancima opskrbe (13) u slučaju zdravstvene krize. Gubitak kontrole nad vrijednosnim lancima i ostvarivanje industrijske ovisnosti EU-a potaknuli su pitanja o povezanosti zdravlja i trgovine.

3.   Posebne napomene

Upotreba „otvorene strateške autonomije” na vješt način

3.1.

EGSO podržava ideju otvorene strateške autonomije EU-a. EU mora strateški postupati kako bi uz pomoć svojih modernih trgovinskih i investicijskih politika zadržao otvorenost i očuvao ravnopravne uvjete. Mora promicati otvorenu i poštenu trgovinu utemeljenu na pravilima te zaštititi poduzeća, radnike i potrošače od nepoštenih trgovačkih praksi.

3.2.

Jačanje otpornosti i održivosti strateški je izbor za EU. Potrebno je pronaći pravu ravnotežu između otvorenosti i autonomije europskog gospodarstva. Otpornost će se postići samo pomoću održivosti.

Bolje razumijevanje povećanja otpornosti i održivosti vrijednosnih lanaca

3.3.

Trgovinska politika EU-a može imati ključnu ulogu u oporavku nakon COVID-a 19 s obzirom na duboku integraciju našeg gospodarstva u globalne vrijednosne lance.

3.4.

EU mora temeljito procijeniti svoju ovisnost o svijetu i globalnim lancima opskrbe. Uvoz može dovesti do otpornosti diversifikacijom izvora opskrbe (14).

3.5.

Potrebno je poboljšati koordinaciju i otpornost na multilateralnoj razini, posebno u Ujedinjenim narodima, uključujući Međunarodnu organizaciju rada (ILO), Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Na primjer, EU mora bolje iskoristiti međunarodne instrumente kao što su Deklaracija Međunarodne organizacije rada o multinacionalnim poduzećima (15) ili novi pokazatelji kvalitete izravnih stranih ulaganja OECD-a o učincima održivog razvoja (16). Mora poduprijeti proširenje Sporazuma WTO-a o farmaceutskim proizvodima uključivanjem većeg broja proizvoda i zemalja. Nadalje, trebalo bi nastaviti liberalizaciju trgovine zdravstvenim tehnologijama i proizvodima.

3.6.

EU će i dalje ovisiti o uvozu razne robe i usluga, od sirovina do visoke tehnologije. Ključno je osigurati da tržište EU-a ostane otvoreno. U digitalnom gospodarstvu EU mora podupirati „pametnu tehnološku suverenost” u kojoj digitalna trgovina omogućuje neometan protok inovacija i visokotehnoloških proizvoda i usluga pri zaštiti europskih vrijednosti i normi u području privatnosti podataka i kibersigurnosti.

3.7.

EU može podržati vraćanje proizvodnje u Europu stvaranjem boljeg poslovnog okruženja za ulaganja, inovacije i proizvodnju. Diversifikacija lanaca opskrbe može biti važan korak za jačanje otpornosti. Stoga EU mora podupirati poduzeća u njihovim poslovnim odlukama pružanjem čvrstih i pravednih poslovnih uvjeta na temelju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a i jedinstvenog tržišta EU-a.

Potreba za reformom WTO-a i globalnim pravilima za održiviju i pravedniju globalizaciju

3.8.

EGSO podržava aktivnu ulogu EU-a u oblikovanju globalnih pravila (17). 2021. bi mogla biti prekretnica za upravljanje trgovinom, stoga EGSO podržava predanost EU-a otvorenom multilateralnom trgovinskom sustavu utemeljenom na pravilima s reformiranim WTO-om (18). Dio rasprave o reformama WTO-a odnosi se na to da EU i njegove države članice moraju iskoristiti svoj utjecaj i proaktivno surađivati, stvarajući strateške saveze s partnerima istomišljenicima, kako bi osigurali poštovanje međunarodnih standarda rada, koje je utvrdio i nadzirao ILO. Kao pozitivan primjer i priliku za jačanje tog ambicioznog preoblikovanja, EGSO pozdravlja nedavni prijedlog SAD-a da se u okviru tekućih pregovora WTO-a o subvencijama za ribarstvo počne rješavati globalni problem prisilnog rada na ribarskim plovilima (19).

Načini promicanja zelene tranzicije s odgovornim i održivim lancima vrijednosti

3.9.

Trgovinska politika EU-a trebala bi biti u skladu s politikom zelenog plana EU-a, uključujući nove zahtjeve u pogledu digitalne, zelene i pravedne tranzicije. Stoga je važno provesti pripreme za nove instrumente kao što je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, koji moraju biti u skladu s pravilima WTO-a, djelotvorni u borbi protiv klimatskih promjena i korisni za konkurentnost industrije EU-a (20). EGSO podržava otvaranje dijaloga sa zemljama koje nisu članice EU-a i glavnim trgovinskim partnerima kao što su SAD i Kina (21).

3.10.

Globalni lanci opskrbe ključni su elementi međunarodne trgovine i gospodarstva. Složeni su, raznoliki i fragmentirani, sa svim mogućnostima i rizicima. EGSO poziva EU da prikupi više podataka o pozitivnim i negativnim učincima globalnih lanaca opskrbe za EU (22).

Iskorištavanje regulatornog učinka EU-a

3.11.

EU je najveći trgovac uslugama na svijetu. Trgovinskom politikom EU-a može se poduprijeti takvo globalno poslovno okruženje u kojem pružatelji usluga iz EU-a mogu rasti, uvoditi inovacije i biti konkurentni. Digitalna trgovina važna je na globalnoj razini, posebno zbog promjena uzrokovanih COVID-om 19. EU mora težiti brzom i ambicioznom sporazumu WTO-a o digitalnoj trgovini.

3.12.

Trgovinska politika EU-a trebala bi nadopunjavati mjere poduzete u okviru drugih međunarodnih regulatornih organizacija, kao što je rad OECD-a na gospodarskim i poreznim režimima. Njime bi se trebala podupirati uspostava učinkovitih sustava suradnje između poreznih tijela, tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnih tijela u partnerskim zemljama.

3.13.

Strategijom EU-a trebala bi se optimizirati mogućnost aktiviranja svih njegovih jednostranih, bilateralnih i multilateralnih instrumenata: obvezujuća priroda poglavljâ o „održivom razvoju” u sporazumima o trgovini i ulaganju, instrumenti trgovinske zaštite, filtriranje stranih ulaganja, borba protiv trgovinskih prepreka, obraćanje tijelu WTO-a za rješavanje sporova ili mehanizmi savjetovanja i rješavanja sporova u bilateralnim trgovinskim sporazumima.

3.14.

EU-u su potrebni učinkoviti instrumenti za trgovinsku zaštitu: kraća razdoblja za uvođenje privremenih mjera, manje istraživačkog opterećenja za EU industrije te jači instrumenti stranih subvencija. Ako određene prakse znatno štete komercijalnim interesima EU-a, EU bi mogao razmotriti ad hoc alat, izvan okvira Uredbe o ostvarivanju prava, kojim bi se omogućilo prilagođavanje uvjeta za pristup tržištu bez uzajamnih obveza.

3.15.

Nove partnerske zemlje s kojima EU pregovara o sporazumima o slobodnoj trgovini, kao preduvjet za sklapanje trgovinskog sporazuma, trebale bi dokazati da su u potpunosti usklađene s temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada. Te konvencije moraju biti ključan element bilo kojeg sporazuma o slobodnoj trgovini. Ako partnerska zemlja nije ratificirala ili pravilno provela te konvencije ili pak nije dokazala jednaku razinu zaštite, EGSO poziva na uspostavu obvezujućeg i provedivog plana za ratifikaciju uz tehničku pomoć Međunarodne organizacije rada. Plan bi također trebao biti dio poglavlja o trgovini i održivom razvoju kako bi se osiguralo pravodobno ispunjavanje tih obveza.

3.16.

Osim toga, svaki sporazum o slobodnoj trgovini EU-a mora se temeljiti na učinkovitijoj politici evaluacije EU-a, čime se poboljšavaju njegove procjene učinka na gospodarstvo i održivost te ex post evaluacija nakon pet godina (23). Njome se moraju predvidjeti kompenzacijske mjere kako bi se ublažili mogući negativni učinci. Naposljetku, EU mora ojačati i bolje iskoristiti svoje instrumente kako bi osigurao uvjete za pošteno tržišno natjecanje s državama koje nisu članice EU-a.

3.17.

Javna nabava EU-a trebala bi biti otvorena samo poduzećima iz zemalja koje poštuju temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada i Pariški klimatski sporazum. EU je svoju javnu nabavu otvorio državama koje nisu članice EU-a, od kojih mnoge još nisu uzvratile istom mjerom, što šteti europskim poduzećima. Ključno je dovršiti Uredbu o instrumentu za međunarodnu javnu nabavu kako bi se ojačao položaj EU-a. EU mora promicati najbolje prakse o načinima uključivanja kriterija za zaštitu okoliša i socijalnih kriterija u javnu nabavu (24).

3.18.

EU mora i dalje upotrebljavati pomoć za trgovinu u EU-u kako bi se zemljama u razvoju pomoglo u provedbi trgovinskih sporazuma i poduprla usklađenost s pravilima i standardima, posebno u vezi s održivim razvojem. Mora izgraditi pravedan i uspješan gospodarski odnos između EU-a i zemalja u razvoju kako bi se smanjilo siromaštvo i stvorila pristojna radna mjesta. Potrebno je izgraditi snažniju vezu između povlaštenog pristupa i usklađenosti s međunarodnim standardima, kao što su radnička i ljudska prava.

---

(1)  SL C 364, 28.10.2020., str. 108.; SL C 47, 11.2.2020., str. 38.

(2)  SL C 364, 28.10.2020., str. 53.

(3)  SL C 364, 28.10.2020., str. 37.

(4)  SL C 129, 11.4.2018, str. 27.

(5)  Samoinicijativno mišljenje REX/535 koje se odnosi na to trebalo bi biti usvojeno u rujnu 2021.

(6)  SL C 429, 11.12.2020, str. 197.

(7)  SL C 97, 24.3.2020, str. 9.

(8)  Tome posvećeno samoinicijativno mišljenje REX/536 trebalo bi biti usvojeno početkom 2022.

(9)  SL C 429, 11.12.2020., str. 66.

(10)  SL C 429, 11.12.2020., str. 210.

(11)  EESC Follow-up Committee on International Trade contribution to Trade policy review (Odbor za praćenje EGSO-a o doprinosu međunarodne trgovine reviziji trgovinske politike), rujan 2020.

(12)  Tome posvećeno samoinicijativno mišljenje REX/536 trebalo bi biti usvojeno početkom 2022.

(13)  SL C 429, 11.12.2020., str. 197.

(14)  Povremena publikacija ECIPE-a br. 06/2020 Globalization Comes to the Rescue: How Dependency Makes Us More Resilient (Globalizacija pritječe u pomoć: kako nas je ovisnost učinila otpornijima); Kommers Kollegium izvješće Improving Economic Resilience Through Trade (Poboljšanje gospodarske otpornosti trgovinom), 2020.

(15)  Tripartite Declaration of Principles concerning Multinational Enterprises and Social Policy (MNE Declaration) (2017) (Tripartitna deklaracija o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, iz 2017.)

(16)  https://www.oecd.org/investment/fdi-qualities-indicators.htm

(17)  SL C 364, 28.10.2020., str. 53.

(18)  SL C 159, 10.5.2019, str. 15.

(19)  The use of Forced Labor on Fishing Vessels (Korištenje prisilnog rada na ribarskim plovilima), Podnesak Sjedinjenih Američkih Država WTO-u, 26. svibnja 2021. https://ustr.gov/sites/default/files/IssueAreas/Trade%20Organizations/WTO/US.Proposal. Forced.Labor.26May2021.final%5B2 %5D.pdf

(20)  OJ C 429, 11.12.2020., str. 122.; predstojeće mišljenje NAT/834 o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika.

(21)  SL C 364, 28.10.2020., str. 37.

(22)  SL C 429, 11.12.2020., str. 197.

(23)  SL C 47, 11.2.2020., str. 38.

(24)  SL C 429, 11.12.2020., str. 197.