52020PC0220

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.6.2020.

COM(2020) 220 final

2020/0097(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu

(Tekst značajan za EGP)

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

·Razlozi i ciljevi prijedloga

Cilj je prijedloga uvesti neke ciljane izmjene Odluke br. 1313/2013/EU („Odluka”) o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), na temelju koje Europska unija podupire, koordinira i dopunjuje djelovanje država članica u području civilne zaštite u svrhu sprječavanja prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem te pripravnosti i odgovora na njih u Uniji i izvan nje. Nadovezujući se na načela solidarnosti i zajedničke odgovornosti, opći je cilj ovog prijedloga osigurati da Unija može svojim građanima u Europi i šire pružiti bolju potporu u slučaju krize i hitnih situacija.

Ovaj se prijedlog temelji na napretku koji su dosad postigli Europski parlament i Vijeće u razmatranju Prijedloga Komisije COM(2019) 125 final 1 i raspravama o tom prijedlogu.

Mehanizam Unije pokazao se korisnim alatom za mobiliziranje i koordiniranje pomoći koju države sudionice pružaju kao odgovor na krize u Uniji i izvan nje, što predstavlja opipljiv dokaz europske solidarnosti. Slično tome, Unija će u okviru Instrumenta za hitnu potporu privremeno olakšati premještaj pacijenata i medicinskog osoblja među državama članicama, što je ključan doprinos koji donosi opipljive koristi s obzirom na prekograničnu dimenziju tih djelovanja. Međutim, pandemija bolesti COVID-19 ukazala je na potrebu za boljom razinom pripravnosti Europske unije za buduće hitne situacije velikih razmjera i istodobno potvrdila ograničenja postojećeg okvira. Međusobna povezanost naših društava koja se suočavaju s istom hitnom situacijom i posljedične teškoće koje imaju da pomognu jedna drugima pokazala je potrebu za pojačanim djelovanjem na razini Unije, kako je zatraženo i Zajedničkom izjavom Europskog vijeća 26. ožujka 2020.

Mehanizam Unije trenutačno se u potpunosti oslanja na sredstva država članica. Kako se pokazalo posljednjih mjeseci, taj sustav međusobne europske solidarnosti obično zakaže ako sve zemlje ili većinu njih istodobno pogodi ista hitna situacija i stoga nisu u mogućnosti ponuditi pomoć jedna drugoj. U takvim hitnim situacijama velikog utjecaja i velikih razmjera Unija trenutačno nije u mogućnosti dostatno intervenirati kako bi nadoknadila te kritične nedostatke. Kako bi se osigurao učinkovit sveukupni odgovor Unije na hitne situacije velikih razmjera, Mehanizam Unije zahtijeva veću fleksibilnost i autonomiju za djelovanje na razini Unije u situacijama kada to preopterećene države članice ne mogu učiniti.

Komisija predlaže da se puni potencijal proračuna EU-a iskoristi za mobilizaciju ulaganja i pružanje pojačane financijske potpore u ključnim prvim godinama oporavka. Ti se prijedlozi temelje na:

• hitnom instrumentu Europske unije za oporavak kao iznimnoj mjeri, na temelju članka 122. UFEU-a, čije će se financiranje temeljiti na ovlasti iz Prijedloga odluke o vlastitim sredstvima. Ta će sredstva omogućiti da se brzo odgovori na krizu mjerama za zaštitu egzistencije stanovništva, poboljšanje prevencije, povećanje otpornosti i poticanje oporavka,

• ojačanom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027.

Stoga Komisija predlaže ciljanu reviziju trenutačnog zakonodavstva o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu kako bi se odgovorilo na glavne izazove s kojima se taj mehanizam danas suočava. Promjene će omogućiti učinkovitije i djelotvornije djelovanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, uklanjanje postojećih nedostataka i spašavanje života. Konkretno, promjenama sadržanima u ovom prijedlogu nastoji se postići sljedeće:

a)ojačati međusektorsku komponentu i komponentu društvene pripravnosti u pristupu upravljanju prekograničnim rizikom od katastrofa, uključujući uspostavljanje polaznih elemenata i elemenata planiranja na europskoj razini, uzimajući u obzir način na koji klimatske promjene utječu na rizik od katastrofe;

b)osigurati da je Komisija u mogućnosti izravno pružiti odgovarajuću sigurnosnu mrežu kapaciteta sustava rescEU;

c)pružiti Komisiji logistički kapacitet za pružanje višenamjenskih zračnih usluga u hitnim situacijama i osiguravanje pravodobnog prijevoza i pružanja pomoći;

d)osmisliti fleksibilniji sustav za odgovor na hitne situacije velikih razmjera;

e)poboljšati operativnu koordinacijsku i nadzornu ulogu Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije kao potporu brzom i učinkovitom odgovoru EU-a na širok raspon kriza u Uniji i izvan nje, uz postojeće mehanizme za odgovor na krizne situacije i u skladu s postojećim međuinstitucijskim dogovorima;

f)omogućiti snažnija ulaganja u pripravnost na razini Unije i daljnje pojednostavnjenje izvršenja proračuna;

g)omogućiti provedbu mjera za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu financiranjem iz instrumenta Europske unije za oporavak, koje čini vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.

Poboljšani Mehanizam Unije omogućio bi Uniji i državama članicama da budu bolje pripremljene na buduće krize i brzo i učinkovito reagiraju na njih, posebice na one s visokim učinkom jer mogu poremetiti naša gospodarstva i društva, što se jasno vidi u hitnoj situaciji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19. Sprječavanje i što veće smanjenje utjecaja katastrofa boljom pripravnošću dugoročno je isplativije od reagiranja, posebno s obzirom na to da klimatske promjene i uništavanje okoliša povećavaju rizik od katastrofa u cijelom svijetu i u Uniji.

·Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Europa je odgovorna iskazati solidarnost i pružiti potporu onima kojima je pomoć potrebna. Solidarnost na kojoj se zasniva Odluka br. 1313/2013/EU bit će ojačana ovim prijedlogom, zajedno s načelima zajedničke dužnosti i odgovornosti.

Prijedlog se temelji na pozitivnim rezultatima koji su dosad ostvareni s postojećim okvirom i njime se planiraju ispraviti nedostaci tog okvira s pomoću pojačanih odredaba kako bi se nastavilo podupiranje, koordinacija i dopunjavanje djelovanja država članica u tom području.

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Djelovanja predviđena revidiranim Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu usklađena su s općim ciljem Unije kako bi se osiguralo da sve relevantne politike i instrumenti Unije doprinose jačanju kapaciteta Unije u pogledu upravljanja rizikom od katastrofa na temelju pristupa koji uključuje sve opasnosti, od odgovora na katastrofe, oporavka od njih i njihova sprječavanja.

Posebna se pažnja osobito posvećuje osiguravanju bliske koordinacije i usklađenosti s djelovanjima koja se provode u okviru drugih politika i instrumenata Unije, čiji je cilj posebno očuvanje života ljudi, sprječavanje i ublažavanje ljudske patnje i zaštita ljudskog dostojanstva, uključujući izbjegavanje, što veće smanjenje i rješavanje štetnih posljedica klimatskih promjena.

Posebno je važna koordinacija s novim programom Unije „EU4Health”. Tamo gdje će se Mehanizam Unije usredotočiti na izravne kapacitete za odgovor na krizu koji će u hitnim situacijama morati biti odmah spremni i dostupni, program „EU4Health” uključivat će strukturne rezerve velikih razmjera, među ostalim rezervu spremnog medicinskog osoblja i stručnjaka, i temeljnu otpornost zdravstvenih sustava. Ta će sredstva biti presudna za koordinirani odgovor na krizu na razini Unije.

Prijedlogom se osiguravaju i potrebna proračunska sredstva za potporu djelovanja Unije u području civilne zaštite, posebice s pomoću ojačanog Mehanizma Unije. Taj Mehanizam doprinosi glavnom cilju „Europe koja štiti”, kako se navodi u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću o „novom, modernom višegodišnjem financijskom okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” U prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira financijska sredstva koja se odnose na civilnu zaštitu navedena su pod jednim naslovom: naslov 5. „Otpornost, sigurnost i obrana”. Posebni će klaster pod nazivom „Otpornost i odgovor na krizu” obuhvaćati unutarnje i vanjske dimenzije civilne zaštite.

Trenutačno se nijednim zakonodavnim aktom u okviru drugih politika Unije ne mogu ostvariti ciljevi koji se nastoje postići ovim prijedlogom. Stoga ne bi trebalo biti preklapanja djelovanja na terenu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

Pravna je osnova ovog prijedloga članak 196. i članak 322. stavak 1. točka (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

·Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Komisija ima pomoćnu nadležnost u području civilne zaštite. Države članice još uvijek snose primarnu odgovornost za prevenciju katastrofa, pripravnost na katastrofe i odgovor na njih. Mehanizam Unije uspostavljen je jer velike katastrofe mogu preopteretiti kapacitete za odgovor bilo koje države članice kada ona djeluje samostalno. On se temelji na pružanju dobro koordinirane i brze uzajamne pomoći među državama članicama.

Države članice ne mogu samostalno u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve prijedloga. Djelovanje Unije u tom području uključuje upravljanje situacijama s izraženim prekograničnim i višedržavnim komponentama, koje nužno zahtijevaju sveukupnu koordinaciju i usklađeno djelovanje koje nadilazi nacionalnu razinu.

Kao što pokazuje pandemija bolesti COVID-19, u slučaju ozbiljnih hitnih situacija kada je Europska unija kao cjelina zabrinuta razmjerom i opsegom hitne situacije, potreban je kolektivni, koordinirani i hitni odgovor kako bi se izbjegao rascjepkani pristup koji bi ograničio učinkovitost odgovora Unije. Zbog gorućih zahtjeva da se sredstva u dovoljnoj mjeri mobiliziraju i raspodijele u državama članicama u skladu s njihovim potrebama, neophodno je da Unija djeluje u suradnji s državama članicama. Globalna dimenzija i učinci tih hitnih situacija doista zahtijevaju koordinirano djelovanje, koje osigurava brzo i učinkovito ublažavanje katastrofa, uz sprječavanje njihova ponovnog pojavljivanja.

Uzimajući u obzir koristi u smislu smanjenja gubitaka ljudskih života te ekološke, gospodarske i materijalne štete, kao i socijalni učinak, prijedlog donosi jasnu dodanu vrijednost EU-a.

·Proporcionalnost

Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za postizanje iznesenih ciljeva. Njime se uklanjaju nedostaci utvrđeni nakon donošenja Odluke (EU) 2019/420 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i predlažu rješenja u skladu s mandatom koji su dali Vijeće i Europski parlament.

Administrativno opterećenje za Uniju i države članice ograničeno je i ne prekoračuje ono što je nužno za postizanje ciljeva prijedloga.

·Odabir instrumenta

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

·Savjetovanja s dionicima

Zbog hitnosti pripreme prijedloga kako bi ga Vijeće moglo pravodobno donijeti, nije bilo moguće provesti savjetovanje s dionicima.

·Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Nije relevantno.

Procjena učinka

Zbog hitnosti prijedloga nije provedena procjena učinka. Međutim, preliminarna saznanja stečena u pandemiji bolesti COVID-19, utvrđena u bliskoj suradnji s relevantnim dionicima na nacionalnoj razini i na razini Unije, uzeta su u obzir u prijedlogu i tako pridonose temeljitoj procjeni učinka predloženih politika.

·Primjerenost propisa i pojednostavnjivanje

Predložene izmjene određene su područjem primjene i naravi, njima se uspostavlja ravnoteža interesa država članica i razmjerne su onome što je operativno potrebno.

Ovim prijedlogom u načelu se nastoji uspostaviti fleksibilniji sustav kako bi se osiguralo da je reakcija na katastrofe hitra i jednostavna za primjenu, čime bi se osiguralo da države članice mogu pristupiti potpori i pomoći iz Mehanizma Unije kada su im one potrebne. Na primjer, nedavne katastrofe pokazale su da Unija možda nije dostatno opremljena za hitne situacije s učinkom velikih razmjera koji istodobno utječe na nekoliko država članica. U takvim okolnostima države članice ne mogu uvijek ponuditi pomoć, unatoč njihovoj namjeri da pomognu. Kao odgovor na globalno izbijanje bolesti COVID-19, više od 30 zemalja (10 država članica i zemalja sudionica u Mehanizmu Unije, te više od 20 trećih zemalja) zatražile su pomoć u okviru Mehanizma Unije. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu nije uspio u potpunosti odgovoriti na većinu zahtjeva za pomoć primljenih tijekom pandemije bolesti COVID-19. Ovim prijedlogom Komisija namjerava postići bolje i učinkovitije rezultate u budućim situacijama sličnih razmjera. U takvim hitnim situacijama velikog utjecaja i velikih razmjera Unija nije u mogućnosti intervenirati i ukloniti te kritične nedostatke jer to zahtijeva kapacitete, pravne i financijske instrumente kako bi ispunila i svoju pomoćnu nadležnost u području civilne zaštite kada su države članice istodobno pod pritiskom i jedna drugoj ne mogu ponuditi pomoć. Iako je Komisija odmah reagirala na pandemiju stvaranjem zaliha lijekova u Uniji, prva nabava pokrenuta je tek četiri tjedna nakon prvih potvrđenih slučajeva bolesti COVID-19 u Europi jer su države članice bile zauzete rješavanjem hitne situacije i nisu bile u stanju osigurati brzu nabavu i skladištenje kapaciteta sustava rescEU u objektima države članice.

U smislu pojednostavnjenja, važno je uzeti u obzir da bi izravna nabava kapaciteta sustava rescEU koju provodi Komisija, osim što bi omogućila autonomno djelovanje na razini Unije, ujedno umanjila financijsko i administrativno opterećenje država članica koje ne bi bilo potrebno za izravnu kupnju, unajmljivanje ili zakup relevantnih kapaciteta, kao što je to slučaj i tijekom pandemije bolesti COVID-19. Novi predloženi način djelovanja pomogao bi Komisiji da uštedi kritično vrijeme i brže intervenira, a to bi donijelo jasnu dodanu vrijednost odgovoru na hitne situacije i stvorilo temelje za održivi oporavak.

Promet, logistika i komunikacije temeljni su elementi svakog velikog postupka pružanja međunarodne pomoći. Komisija stoga želi ojačati odredbe u tom području kako bi se osiguralo da Unija može brzo reagirati na krize.

Dodavanje neizravnog upravljanja kao načina izvršavanja proračuna također bi olakšalo izvršavanje proračuna.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Za Mehanizam Unije tijekom razdoblja 2021.–2027. dodijeljena su sredstva u iznosu od 3 455 902 000 EUR (u tekućim cijenama).

1.Iznos od 1 268 282 000 EUR proizlazi iz naslova 5. „Otpornost, sigurnost i obrana” VFO-a za razdoblje 2021.–2027. (novi stavak 1.a u članku 19.).

2.Iznos od 2 187 620 000 EUR stavlja se na raspolaganje putem europskog instrumenta za oporavak na temelju ovlasti iz nove Odluke o vlastitim sredstvima.

5.OSTALI DIJELOVI

·Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Primjenjuje se članak 34. Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu. Njime je propisano da se djelovanja koja primaju financijsku pomoć redovito prate s ciljem nadzora njihove provedbe. U njemu su propisani općenitiji zahtjevi da Komisija mora provesti evaluaciju primjene Odluke i dostaviti privremeno evaluacijsko izvješće i ex post evaluacijsko izvješće te priopćenje o provedbi. Takve se evaluacije trebaju temeljiti na pokazateljima navedenima u članku 3. Odluke.

·Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Prijedlogom se izmjenjuje ograničeni broj članaka Odluke br. 1313/2012/EU radi postizanja ciljeva utvrđenih u obrazloženju (odjeljak 1.).

COVID-19 jasno pokazuje da su države članice međuovisne u smislu njihove sposobnosti da rano i brzo reagiraju na tekuće hitne situacije s prekograničnim posljedicama. Takve međuovisnosti nisu ograničene na pandemije, nego bi se odnosile i na niz katastrofa velikih razmjera koje bi istodobno mogle utjecati na nekoliko država članica. Kako bi se riješile te međuovisnosti i osigurala veća pripravnost na razini Unije, potrebno je ojačati kolektivni rad na otpornosti na katastrofe i planiranju. Komisija u tu svrhu predlaže, u koordinaciji s državama članicama, rad na razvoju ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe i planiranja scenarija, uključujući rješavanje utjecaja klimatskih promjena na rizik od katastrofa.

Kako bi osigurala da sustav rescEU pruža odgovarajuću sigurnosnu mrežu u trenutcima preopterećenosti kapaciteta država članica, Komisija bi trebala biti u mogućnosti izravno nabavljati kapacitete sustava rescEU kako bi se omogućila uspostava dostatne sigurnosne mreže strateških sredstava i tako pružila potpora državama članicama u prevladavanju situacija kao što su hitne situacije velikih razmjera. Na taj će način Komisija osigurati dosljednost i komplementarnost između nabave kapaciteta sustava rescEU i drugih mjera Unije kao što je program „EU4Health”.

Dostupnost odgovarajuće sigurnosne mreže kapaciteta sustava rescEU postići će se financiranjem strateških kapaciteta te međusobno povezanom infrastrukturom za upravljanje informacijama o hitnim situacijama s pomoću koje se može uspješno odgovoriti na bilo koju vrstu hitne situacije te koja se može primijeniti u okviru sustava rescEU.

Ti će se strateški kapaciteti dopuniti onima država članica i pružit će dodatnu potporu u slučaju preopterećenosti država članica zbog razmjera hitne situacije. Oni bi trebali biti prethodno strateški razmješteni kako bi se osigurala najučinkovitija zemljopisna pokrivenost u hitnoj situaciji, a trebali bi ih pratiti potrebni logistički, skladišni i transportni kapaciteti.

Skladištenje pomoći i prijevozni kapacitet trebaju biti strateški međusobno povezani kako bi se povećala brzina isporuke i osiguralo dobro funkcioniranje opskrbnog lanca.

Potreba za fleksibilnijim sustavom odgovora na hitne situacije velikih razmjera javila se kao jasna spoznaja stečena iz pandemije bolesti COVID-19. Učinkovitost cijelog mehanizma odgovora povećala bi se dostupnošću dodatnih kapaciteta i većom fleksibilnošću kada je u pitanju raspoloživost sredstava sustava rescEU, bez obzira na to gdje nastaju potrebe za takvim sredstvima.

Trebalo bi poboljšati operativnu ulogu Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije u središtu mreže nacionalnih kriznih centara koji podupiru brz i učinkovit odgovor Unije na širok raspon kriza u zemlji i širom svijeta, u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2020. Ne dovodeći u pitanje postojeće sektorske sustave za rano upozoravanje i uzbunjivanje ni mehanizme za odgovor na krizne situacije, to se treba postići jačanjem veza s drugim relevantnim subjektima na razini EU-a uključenima u upravljanje krizama i jačanjem njegovih funkcija praćenja i ranog upozoravanja.

Poboljšanje pripravnosti Unije i dodjela dodatnih sredstava Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu postiže se ambicioznim proračunom kako bi se ojačao kolektivni kapacitet država članica i Unije za odgovor na katastrofe i većom usmjerenošću na prevenciju i poboljšanje usklađenosti s drugim ključnim politikama Unije. Odgovor na hitne situacije zahtijeva i odgovarajuću fleksibilnost za izvršavanje proračuna i donošenje hitnih mjera u iznimnim slučajevima koji zahtijevaju brzi odgovor.

Prijedlogom je predviđeno brisanje Priloga I., kojim se trenutačno utvrđuje koji bi relativni postotak financijskih sredstava svaki stup Mehanizma Unije (prevencija, pripravnost i odgovor) trebao dobivati iz ukupne financijske omotnice. Kao što je pokazala pandemija bolesti COVID-19, čini se da postotci navedeni u Prilogu I. ne osiguravaju dovoljnu fleksibilnost kako bi Unija mogla postići ciljeve koje je postavila. Tijekom izvanrednog stanja zbog postotaka navedenih u Prilogu I. nastaje neopravdano administrativno opterećenje i može se ograničiti fleksibilnost potrebna za prilagodbu potrebama nakon katastrofe u bilo kojoj godini. U Mehanizam Unije ugrađena je potreba za ulaganjem u sve faze ciklusa upravljanja rizicima od katastrofa, odnosno faze prevencije, pripravnosti i odgovora.

Zbog brisanja Priloga I. trebalo bi izbrisati i trenutačne stavke 5. i 6. članka 19. jer izravno upućuju na postotke navedene u Prilogu I.

Stoga se prijedlogom mijenja i članak 30. o izvršavanju delegiranja ovlasti dodijeljenih Komisiji. Iako se sadržaj članka ne mijenja, uklanjaju se unakrsna upućivanja na članak 19. Članak 30. ne briše se jer se želi omogućiti donošenje delegiranih akata.

2020/0097 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 196. i članak 322. stavak 1. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 2 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 3 ,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), koji je uređen Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća 4 , jača se suradnja između Unije i država članica i olakšava koordinacija u području civilne zaštite u cilju poboljšanja odgovora Unije na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(2)Mehanizmom Unije promiče se solidarnost među državama članicama u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji uz istodobno uvažavanje primarne odgovornosti država članica za prevenciju, pripravnost i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(3)Nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je učinkovitost Unije u upravljanju krizom ograničena područjem primjene njezina okvira upravljanja, ali i stupnjem pripravnosti Unije u slučaju katastrofa koje pogađaju većinu država članica.

(4)Europsko vijeće u svojoj Zajedničkoj izjavi od 26. ožujka 2020. 5 i Europski parlament u svojoj rezoluciji od 17. travnja 2020. 6 pozvali su Komisiju da iznese prijedloge za ambiciozniji i opsežniji sustav upravljanja krizama unutar Unije.

(5)U svrhu bolje pripreme za suočavanje s takvim događajima u budućnosti, potrebno je hitno poduzeti mjere za jačanje mehanizma Unije.

(6)Kako bi se poboljšalo planiranje prevencije i pripravnosti, Unija bi se i dalje trebala zalagati za ulaganja u sprečavanje katastrofa u svim sektorima te za sveobuhvatne pristupe upravljanju rizicima kojima se podupiru prevencija i pripravnost, uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, pristup temeljen na ekosustavu i vjerojatne učinke klimatskih promjena, u bliskoj suradnji s relevantnim znanstvenim zajednicama i ključnim gospodarskim subjektima. U tu svrhu međusektorski pristupi i pristupi koji uključuju više opasnosti trebaju se staviti u prvi plan i temeljiti se na ciljevima otpornosti na razini Unije koji će biti obuhvaćeni osnovnom definicijom kapaciteta i pripravnosti. Komisija treba surađivati s državama članicama pri definiranju ciljeva otpornosti na razini Unije.

(7)Mehanizam Unije trebao bi nastaviti iskorištavati sinergije s Europskim programom za zaštitu kritične infrastrukture, a okvir Unije za zaštitu kritične infrastrukture i otpornost trebao bi se uzeti u obzir pri uspostavljanju takvih ciljeva otpornosti na razini Unije.

(8)Potrebno je dalje jačati Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije („ERCC”) kao operativni centar na razini Unije koji radi 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu i koji je u stanju u stvarnom vremenu pratiti i podupirati operacije u različitim vrstama hitnih situacija, u Uniji i izvan nje. To bi trebalo uključivati ojačanu koordinaciju ERCC-a s nacionalnim kriznim sustavima država članica i tijelima civilne zaštite te s drugim relevantnim tijelima Unije. Rad ERCC-a ima stručnu znanstvenu potporu, uključujući onu Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije.

(9)Mehanizam Unije trebao bi se koristiti svemirskom infrastrukturom Unije kao što su Europski program za promatranje Zemlje (Copernicus), Galileo, informiranost o stanju u svemiru i GOVSATCOM, koji pružaju važne alate na razini Unije za odgovor na unutarnje i vanjske hitne situacije. Sustavi upravljanja u hitnim situacijama programa Copernicus pružaju potporu ERCC-u u različitim fazama hitnih situacija, od ranog upozoravanja i prevencije do katastrofe i oporavka. GOVSATCOM mora pružati mogućnost sigurne satelitske komunikacije koja je posebno prilagođena potrebama vladinih korisnika u upravljanju hitnim situacijama. Galileo je prva globalna infrastruktura za satelitsku navigaciju i pozicioniranje infrastrukture posebno projektirane u civilne svrhe u Europi i svijetu, koja se može koristiti i u drugim područjima kao što je upravljanje u hitnim situacijama, uključujući aktivnosti ranog upozoravanja. Relevantne usluge infrastrukture Galileo uključivat će uslugu u hitnim situacijama, koja emitiranjem signala upozorava na prirodne katastrofe ili druge hitne situacije u određenim područjima. Države članice trebale bi biti u mogućnosti koristiti se tom uslugom. Ako se odluče njome koristiti, za validaciju sustava trebale bi utvrditi nacionalna tijela nadležna za uporabu te hitne službe i priopćiti ih Komisiji.

(10)Kako bi imala operativne kapacitete za brz odgovor na hitne situacije velikih razmjera ili na događaj male vjerojatnosti i velikog utjecaja kao što je pandemija bolesti COVID-19, Unija bi trebala imati mogućnost kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili ugovarati kapacitete sustava rescEU kako bi mogla pomoći državama članicama koje se ne mogu nositi s hitnim situacijama velikih razmjera, u skladu s pomoćnom nadležnošću u području civilne zaštite i s posebnim naglaskom na ranjive osobe. Ti bi kapaciteti trebali biti unaprijed razmješteni u logističke centre u Uniji ili, iz strateških razloga, kroz pouzdane mreže centara kao što su UN-ovi depoi za humanitarni odgovor.

(11)Kapaciteti sustava rescEU koje su države članice kupile, unajmile, zakupile ili na bilo koji drugi način ugovorile mogli bi se koristiti u nacionalne svrhe, ali samo ako se ne koriste ili nisu potrebni za odgovor u okviru Mehanizma Unije.

(12)Uniji je, prema potrebi, u interesu odgovoriti na hitne situacije u trećim zemljama. Iako su prvenstveno uspostavljeni za uporabu kao sigurnosna mreža u Uniji, u propisno opravdanim slučajevima i uzimajući u obzir humanitarna načela, kapaciteti sustava rescEU mogli bi se rasporediti izvan Unije.

(13)Kako bi se državama članicama pružila pomoć, Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu trebala bi biti dodatno ojačana sufinanciranjem operativnih troškova kapaciteta za koje su preuzete obveze kada su raspoređeni izvan Unije.

(14)Da bi Unija mogla odgovoriti na bilo koju hitnu situaciju u Uniji i izvan nje bitno je dobiti potrebne prijevozne i logističke kapacitete. Ključno je pružiti višenamjenske zrakoplovne usluge u slučaju hitnih situacija i osigurati pravodobni prijevoz i pružanje pomoći i potpore unutar Unije, ali i u Uniju i izvan nje. Stoga kapaciteti sustava rescEU trebaju uključivati i prijevozne kapacitete.

(15)Mehanizmom Unije trebala bi se pružati i pomoć u prijevozu potrebna u slučaju ekoloških katastrofa promicanjem načela „onečišćivač plaća” u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao i Direktivom 2004/35/CE Europskog parlamenta i Vijeća 7 o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu.

(16)S obzirom na to da raspoređivanje kapaciteta sustava rescEU za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije stvara značajnu dodanu vrijednost Unije jer osigurava učinkovit i brz odgovor ljudima u hitnim situacijama, potrebno je uvesti dodatne obveze u pogledu vidljivosti kako bi se istaknula uloga Unije.

(17)Kako bi se povećala fleksibilnost i postiglo optimalno izvršenje proračuna, kao metodu izvršenja proračuna treba uključiti neizravno upravljanje.

(18)Kako bi se promicala predvidljivost i dugoročna učinkovitost, prilikom provedbe Odluke br. 1313/2013/EU Komisija bi trebala donijeti godišnje ili višegodišnje programe rada s navedenim planiranim dodjelama sredstava. To bi trebalo pomoći Uniji da s više fleksibilnosti izvrši proračun i na taj način poboljša mjere sprečavanja i pripravnosti.

(19)U skladu s uredbama (EU, Euratom) 2018/1046 8 („Financijska uredba”) i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 9 , uredbama Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 10 , (Euratom, EZ) br. 2185/96 11 i (EU) 2017/1939 12 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih kazni. Konkretno, u skladu s uredbama (EU, Euratom) br. 2185/96 i (Euratom, EZ) br. 883/2013, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 13 Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u u odnosu na one države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije dodijele jednakovrijedna prava. Iz tog razloga, sporazumi s trećim zemljama i državnim područjima i s međunarodnim organizacijama te svi ugovori ili sporazumi koji proizlaze iz provedbe ove Odluke trebali bi sadržavati odredbe kojima se Komisiji, Europskom revizorskom sudu, EPPO-u i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje takvih revizija, provjera na licu mjesta i istraga u skladu s njihovim nadležnostima te osigurati da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije dodijele jednakovrijedna prava.

(20)Treće zemlje članice Europskoga gospodarskog prostora mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru kojim se predviđa provedba programa odlukom donesenom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu Odluku treba uvesti posebnu odredbu kojom se odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu odjeljuju potrebna prava i pristup za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(21)Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje odmah primjenjivih provedbenih akata u slučaju hitne situacije koju je potrebno riješiti bez odlaganja, kada u valjano utemeljenim slučajevima to zahtijevaju krajnje hitni razlozi. To bi Uniji omogućilo da bez odgađanja odgovori na hitne situacije velikih razmjera koje bi mogle imati veliki utjecaj na ljudske živote, zdravlje, okoliš, imovinu i kulturnu baštinu te istodobno utjecati na većinu država članica ili sve njih.

(22)Financijsku omotnicu utvrđenu u članku 19. Odluke br. 1313/2013/EU treba zamijeniti novim iznosima predviđenima u Komisijinu ažuriranom prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. („VFO”).

(23)Iako su mjere prevencije i pripravnosti ključne za jačanje otpornosti Unije u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pojava, vrijeme i razmjer katastrofa po svojoj su prirodi nepredvidljivi. Kao što je vidljivo iz nedavne krize uzrokovane bolešću COVID-19, financijska sredstva koja su zatražena kako bi se osigurao odgovarajući odgovor mogu se znatno razlikovati ovisno o godini i trebala bi se odmah staviti na raspolaganje. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Stoga je primjereno, uz članak 12. stavak 4. Financijske uredbe, odobriti prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava, ograničenih na sljedeću godinu i isključivo namijenjenih za djelovanja u području odgovora.

(24)U skladu s Uredbom (o instrumentu Europske unije za oporavak) i u granicama sredstava koja su njome dodijeljena, trebalo bi provesti mjere za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu kako bi se riješio dosad neviđeni utjecaj krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 14 . Takva dodatna sredstva trebaju se koristiti na način da se osigura poštovanje vremenskih ograničenja propisanih Uredbom [o europskom instrumentu za oporavak].

(25)Prilog I. Odluci br. 1313/2013/EU ne pruža dovoljno fleksibilnosti Uniji da pravilno prilagodi ulaganja u prevenciju, pripravnost i odgovor i stoga se briše. Potrebno je unaprijed odrediti razine ulaganja koje će se dodijeliti različitim fazama ciklusa upravljanja rizikom od katastrofa. Taj manjak fleksibilnosti onemogućuje Uniji da reagira na nepredvidivu prirodu katastrofa.

(26)Odluku br. 1313/2013/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka br. 1313/2013/EU mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 3. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) napredak u podizanju razine spremnosti za katastrofe: koji se mjeri količinom kapaciteta za odgovor uključenih u Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu u odnosu na ciljeve kapaciteta iz članka 11., broj modula registriranih u CECIS-u i broj kapaciteta sustava rescEU uspostavljenih kako bi se pružila pomoć u situacijama s teško savladivim posljedicama;”;

(2)članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) sudjelovati, na dobrovoljnoj osnovi, u stručnim provjerama procjene sposobnosti upravljanja rizicima;”;

(b)umeće se sljedeća točka (f):

„(f) poboljšati prikupljanje podataka o gubicima nastalima u katastrofama na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini kako bi se osigurala izrada scenarija na temelju dokaza, kako je navedeno u članku 10. stavku 1.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Komisija utvrđuje ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe kako bi poduprla mjere za prevenciju i pripravnost. Ciljevi otpornosti na katastrofe jamče zajedničku osnovu za održavanje kritičnih društvenih funkcija u slučaju kaskadnih učinaka katastrofe velikog utjecaja i za osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Ciljevi se temelje na scenarijima usmjerenima na budućnost, uključujući utjecaje klimatskih promjena na rizik od katastrofa, podatke o prošlim događajima i međusektorsku analizu učinka, s posebnim naglaskom na ranjive osobe.

Komisija je ovlaštena donositi, ako je potrebno, delegirane akte u skladu s člankom 30. radi određivanja ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe.”;

(3)članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije

1. Uspostavlja se Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije („ERCC”). ERCC osigurava operativni kapacitet 24 sata dnevno 7 dana u tjednu te je na raspolaganju državama članicama i Komisiji za ostvarivanje ciljeva Mehanizma Unije.

Zadaća ERCC-a je ponajprije da u stvarnom vremenu koordinira, nadzire i podupire odgovor na hitne situacije na razini Unije. ERCC djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim kriznim sustavima, tijelima civilne zaštite i nadležnim tijelima Unije.

2.ERCC ima pristup operativnim, analitičkim, nadzornim, upravljačkim informacijama i komunikacijskim kapacitetima u svrhu rješavanja širokog spektra hitnih situacija u Uniji i izvan nje.”;

(4)članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) surađuje s državama članicama u cilju

–razvoja transnacionalnih sustava za otkrivanje i upozoravanje koji su od interesa Unije,

–bolje integracije postojećih sustava primjenom pristupa koji uključuje više opasnosti i što većim skraćenjem vremena potrebnog za odgovor na katastrofu,

– održavanja i daljnjeg razvoja svijesti o stanju i sposobnosti analize,

–praćenja i pružanja savjeta na temelju znanstvenog znanja o katastrofama i, prema potrebi, utjecajima klimatskih promjena,

–pretvorbe znanstvenih podataka u operativne informacije,

–stvaranja, održavanja i razvijanja europskih znanstvenih partnerstava radi pokrivanja prirodnih opasnosti i opasnosti uzrokovanih ljudskim djelovanjem, što bi zauzvrat trebalo promicati međusobnu povezanost nacionalnih sustava za rano upozoravanje i uzbunjivanje te njihovu povezanost s ERCC-om i CECIS-om,

–podupiranja napora država članica i međunarodnih organizacija kojima su dodijeljene ovlasti znanstvenim spoznajama, inovativnim tehnologijama i stručnim znanjem kad ta tijela budu dalje razvijala svoje sustave za rano upozoravanje.” ;

(b) umeće se sljedeća točka (l):

„(l) podupire države članice ciljanom analizom svijesti o stanju, uključujući kroz suradnju sa službama za rano upozoravanje.”;

(5)u članku 9. dodaje se sljedeći stavak:

„10. Kad usluge u hitnim situacijama pružaju Galileo, Copernicus, GOVSATCOM ili druge komponente svemirskog programa 15 , svaka država članica može odlučiti koristiti se njima.

Država članica koja odluči da će se koristiti uslugama u hitnim situacijama iz prvog podstavka koje pruža sustav Galileo utvrđuje nacionalna tijela nadležna za uporabu te hitne službe i priopćava ih Komisiji.”;

(6)članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Planiranje otpornosti na katastrofe

„1. Komisija i države članice radit će zajedno na poboljšanju planiranja međusektorske otpornosti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem koje će vjerojatno imati prekogranični učinak, uključujući štetne učinke klimatskih promjena. Planiranje otpornosti uključuje izradu scenarija na razini Unije za prevenciju katastrofa i odgovor na njih na temelju procjena rizika iz članka 6. stavka 1. točke (a) i pregleda rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), planiranje upravljanja rizikom od katastrofa iz članka 6. stavka 1. točke (c), podatke o gubicima nastalima u katastrofama iz članka 6. stavka 1. točke (f), mapiranje sredstava i izradu planova za uporabu kapaciteta za odgovor, uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5.

2. Komisija i države članice utvrđuju i promiču sinergije između pomoći civilne zaštite i humanitarne pomoći koju pružaju Unija i države članice tijekom planiranja operacija odgovora na humanitarne krize izvan Unije u okviru otpornosti na katastrofe.”

(7)u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Na temelju utvrđenih rizika, ciljeva u pogledu otpornosti iz članka 6. stavka 5., izrade scenarija iz članka 10. stavka 1. i sveukupnih kapaciteta i nedostataka, Komisija provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. utvrđuje vrste i broj ključnih kapaciteta za odgovor koji su potrebni za Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu („ciljevi kapaciteta”).

Komisija u suradnji s državama članicama prati napredak u ostvarivanju ciljeva kapaciteta navedenih u provedbenim aktima iz prvog podstavka ovog stavka, te utvrđuje potencijalno znatne nedostatke kapaciteta za odgovor u Europskim udruženim sredstvima za civilnu zaštitu. Ako se utvrde takvi nedostaci, Komisija ispituje jesu li potrebni kapaciteti dostupni državama članicama izvan Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu. Komisija potiče države članice da riješe znatne nedostatke kapaciteta za odgovor u Europskim udruženim sredstvima za civilnu zaštitu. U tome može pružiti potporu državama članicama u skladu s člankom 20. i člankom 21. stavkom 1. točkom (i) i stavkom 2.”;

(8)članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Komisija provedbenim aktima donesenima u skladu s ispitnim postupkom iz članka 33. stavka 2. utvrđuje kapacitete od kojih se sastoji sustav rescEU, na temelju ciljeva otpornosti iz članka 6. stavka 5., izrade scenarija iz članka 10. stavka 1., uzimajući u obzir utvrđene i nove rizike te sveukupne kapacitete i nedostatke na razini Unije, posebno u područjima gašenja šumskih požara iz zraka, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata te hitne medicinske pomoći.

3. Komisija ili države članice kupuju, unajmljuju, zakupljuju kapacitete sustava rescEU i/ili ih na drugi način ugovaraju. Komisija može kupovati, unajmljivati, zakupljivati ili na drugi način ugovarati kapacitete sustava rescEU za skladištenje i distribuciju zaliha ili pružati usluge državama članicama putem postupaka nabave u skladu s financijskim pravilima Unije. Kada države članice kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore kapacitete sustava rescEU, Komisija može dodijeliti izravne potpore državama članicama bez poziva na podnošenje prijedloga.

Komisija i države članice koje to žele mogu sudjelovati u zajedničkom postupku nabave koji se provodi u skladu s člankom 165. Financijske uredbe s ciljem kupnje kapaciteta sustava rescEU.

Domaćini kapaciteta sustava rescEU su države članice koje kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore te kapacitete. Kako bi se povećala otpornost Unije, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara trebaju biti unaprijed strateški razmješteni unutar Unije. U savjetovanju s državama članicama, kapaciteti sustava rescEU koje Komisija kupuje, unajmljuje, zakupljuje ili na drugi način ugovara mogli bi se nalaziti i u trećim zemljama u pouzdanim mrežama kojima upravljaju relevantne međunarodne organizacije.”;

(b)u stavku 10., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„kapaciteti sustava rescEU mogu se rasporediti izvan Unije u skladu sa stavcima od 6. do 9. ovog članka.”;

(9)u članku 15. stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) prikuplja i analizira potvrđene informacije o situaciji, u vezi s pogođenom državom članicom u cilju stvaranja zajedničke svijesti o stanju i prosljeđuje ih državama članicama;”;

(10)u članku 17. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisija može odabrati, imenovati i uputiti tim stručnjaka koji se sastoji od stručnjaka koje nude države članice:

(a)na zahtjev za stručnost u području prevencije, u skladu s člankom 5. stavkom 2.;

(b)na zahtjev za stručnost u području pripravnosti, u skladu s člankom 13. stavkom 3.;

(c)u slučaju katastrofe izvan Unije, kako je navedeno u članku 15. stavku 5.;

(d)u slučaju katastrofe unutar Unije, kako je navedeno u članku 16. stavku 3.

Stručnjaci iz Komisije i drugih službi Unije mogu biti integrirani u tim s ciljem pružanja podrške timu i olakšavanja uspostave veze s ERCC-om. Stručnjaci koje su uputile agencije UN-a ili druge međunarodne organizacije mogu biti integrirani u tim s ciljem jačanja suradnje i olakšavanja zajedničkih ocjena.

Ako je potrebno radi operativne učinkovitosti, Komisija može raspoređivanjem omogućiti dodatnu stručnu, tehničku i znanstvenu potporu i posegnuti za specijaliziranim znanstvenim stručnim znanjem, stručnim medicinskim znanjem u hitnim situacijama te stručnim znanjem iz pojedinačnih sektora.

2. Postupak za odabir i imenovanje stručnjaka je sljedeći:

(a)države članice imenuju stručnjake, za koje su nadležne, a koje je moguće rasporediti kao članove timova stručnjaka;

(b)Komisija odabire stručnjake i voditelja tih timova na temelju njihove stručnosti i iskustva, uključujući razinu završenog osposobljavanja u okviru Mehanizma Unije, prethodno iskustvo sudjelovanja u misijama u okviru Mehanizma Unije te u drugim vrstama međunarodnog humanitarnog rada; odabir se također mora temeljiti na drugim kriterijima, uključujući jezične vještine, kako bi se osiguralo da tim kao cjelina posjeduje vještine potrebne u određenoj situaciji;

(c)Komisija imenuje stručnjake i voditelje tima za misiju u dogovoru s državom članicom koja ih imenuje.

Komisija obavješćuje države članice o dodatnoj stručnoj potpori pruženoj u skladu sa stavkom 1.”;

(11)članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

Prijevoz i oprema

1. U slučaju katastrofe, unutar ili izvan Unije, Komisija može podržati države članice u dobivanju pristupa opremi ili prijevoznim i logističkim sredstvima:

pružanjem i razmjenom informacija o opremi i prijevoznim i logističkim sredstvima koje države članice mogu dati na raspolaganje radi olakšavanja udruživanja takve opreme ili prijevoznih i logističkih sredstava;

pružanjem pomoći državama članicama u utvrđivanju i omogućavanju pristupa prijevoznim i logističkim sredstvima koji mogu biti raspoloživi iz drugih izvora, uključujući komercijalno tržište; ili

(c) pružanjem pomoći državama članicama u utvrđivanju opreme koja može biti raspoloživa iz drugih izvora, uključujući komercijalno tržište.

2. Komisija može dopuniti prijevozna i logistička sredstva koja osiguravaju države članice pružanjem dodatnih sredstava potrebnih za brz odgovor na katastrofe.

3. Pomoć koju zatraži država članica ili treća zemlja može se sastojati samo od prijevoznih i logističkih sredstava za odgovor na katastrofe s opremom za hitnu pomoć ili opremom koju je država članica ili zemlja koja upućuje zahtjev nabavila u trećoj zemlji.”;

(12)članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak:

„1.a Financijska omotnica za provedbu Mehanizma Unije za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 1 268 282 000 EUR u tekućim cijenama.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Odobrena sredstva koja proizlaze iz nadoknade sredstava koju su korisnici izvršili za djelovanja u području odgovora na katastrofe predstavljaju namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe.”;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Financijska omotnica iz stavaka 1. i 1.a dodjeljuje se za pokrivanje djelovanja u području prevencije, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.”;

(d)stavci 5. i 6. brišu se;

(13)umeće se sljedeći članak:

„Članak 19.a

Sredstva iz instrumenta Europske unije za oporavak

Mjere iz članka 2. Uredbe [o europskom instrumentu za oporavak] provode se u skladu s ovom Odlukom putem iznosa navedenih u točki iv. članka 3. stavka 2. točke (a) te uredbe, podložno odredbama njezina članka 4. stavaka 4. i 8.

Ti iznosi čine vanjski namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća.”;

(14)članak 4.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.a

Vidljivost i nagrade

1. Primatelji sredstava Unije i korisnici isporučene pomoći priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

Za svaku pomoć ili financiranje koji su predviđeni ovom Odlukom osigurava se odgovarajuća vidljivost. Države članice posebno osiguravaju da priopćenja za javnost o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije:

– uključuju odgovarajuće napomene o Mehanizmu Unije,

– prikazuju vizualno brendiranje na kapacitetima koji se financiraju ili sufinanciraju u okviru Mehanizma Unije,

– predstavljaju mjere s amblemom Unije,

– proaktivno izvještavaju o potpori Unije nacionalnim medijima i dionicima te na svojim komunikacijskim kanalima,

– podupiru aktivnosti komunikacije Komisije o operacijama.

2. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu ove Odluke, njezinih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni ovoj Odluci također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3. stavku 1.”.

3. Komisija dodjeljuje medalje kako bi odala priznanje za dugotrajnu predanost i izvanredne doprinose Mehanizmu Unije.”;

(15)članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g) razvoj planiranja otpornosti u okviru Mehanizma Unije, kako je navedeno u članku 10.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Financijska pomoć za djelovanje iz stavka 1. točke (j) obuhvaća sve troškove koji su potrebni kako bi se osigurala raspoloživost i mogućnost raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU u okviru Mehanizma Unije u skladu s drugim podstavkom ovog stavka. Kategorije prihvatljivih troškova koji su potrebni kako bi se osigurala raspoloživost i mogućnost raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU utvrđene su u Prilogu I.a.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga I.a u pogledu kategorija prihvatljivih troškova.

Financijska pomoć iz ovog stavka može se provesti u okviru višegodišnjih programa rada. Proračunske obveze u pogledu djelovanja koja se provode dulje od godine dana mogu se raščlaniti na godišnje obroke.”;

(c)stavak 4. briše se;

(16)u članku 22., točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) u slučaju katastrofe, pružanje podrške državama članicama u dobivanju pristupa opremi i prijevoznim i logističkim sredstvima, kako je određeno u članku 23.”;

(17)članak 23. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.

Prihvatljiva djelovanja povezana s opremom i operacijama

1. Sljedeća djelovanja prihvatljiva su za financijsku pomoć s ciljem omogućavanja pristupa opremi i prijevoznim i logističkim sredstvima u okviru Mehanizma Unije:

(a)pružanje i razmjena informacija o opremi i prijevoznim i logističkim sredstvima koje države članice odluče staviti na raspolaganje radi olakšavanja udruživanja takve opreme ili prijevoznih i logističkih sredstava;

(b)pružanje pomoći državama članicama u utvrđivanju prijevoznih i logističkih sredstava koja mogu biti raspoloživa iz drugih izvora, uključujući komercijalno tržište, te u omogućavanju njihova pristupa tim sredstvima;

(c)pružanje pomoći državama članicama u utvrđivanju opreme koja može biti raspoloživa iz drugih izvora, uključujući komercijalno tržište;

(d)financiranje prijevoznih i logističkih sredstava potrebnih za osiguravanje brzog odgovora na katastrofe. Takva djelovanja prihvatljiva su za financijsku potporu samo ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

i.zahtjev za pomoć upućen je u okviru Mehanizma Unije, u skladu s člancima 15. i 16.;

ii.dodatna prijevozna i logistička sredstva potrebna su za osiguravanje učinkovitosti odgovora na katastrofe u okviru Mehanizma Unije;

iii.pomoć odgovara potrebama koje je utvrdio ERCC te se dostavlja u skladu s preporukama o tehničkim specifikacijama, kvaliteti, rokovima i modalitetima dostave koje izdaje ERCC;

iv.pomoć je prihvatila zemlja koja je uputila zahtjev, neposredno ili preko Ujedinjenih naroda ili njihovih agencija, ili relevantnih međunarodnih organizacija, u okviru Mehanizma Unije;

v.u slučaju katastrofa u trećim zemljama, pomoć nadopunjuje bilo koji cjelokupni humanitarni odgovor Unije.

1.a Iznos financijske pomoći Unije za prijevoz kapaciteta koji nisu prethodno namijenjeni za Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu i raspoređeni su u slučaju katastrofe ili neposredne opasnosti od katastrofe u Uniji ili izvan nje i za sve druge potpore u obliku prijevoza koje su potrebne kako bi se odgovorilo na katastrofe ne premašuje 75 % ukupnog prihvatljivog troška.

2. Iznos financijske pomoći Unije za kapacitete koji su prethodno namijenjeni za Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu ne premašuje 75 % operativnih troškova kapaciteta, uključujući troškove prijevoza, u slučaju katastrofe ili neposredne opasnosti od katastrofe u Uniji ili izvan nje.

4. Financijskom pomoći Unije za prijevozna i logistička sredstva može, uz navedeno, biti pokriveno najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova utvrđenih u točkama od (a) do (d) gdje je to potrebno radi operativne učinkovitosti udruživanja pomoći država članica te ako se troškovi odnose na jedno od sljedećeg:

(a)kratkoročni najam skladišnih kapaciteta radi privremene pohrane pomoći država članica s ciljem olakšavanja njihova koordiniranog prijevoza;

(b)prijevoz iz države članice koja nudi pomoć u državu članicu koja olakšava koordinirani prijevoz te pomoći;

(c)prepakiranje pomoći država članica kako bi se maksimalno iskoristili raspoloživi prijevozni kapaciteti ili ispunili određeni operativni zahtjevi; ili

(d)lokalni prijevoz, provoz i skladištenje udružene pomoći s ciljem osiguravanja koordinirane isporuke na konačno odredište u zemlji koja upućuje zahtjev.

4.a Ako se kapaciteti sustava rescEU upotrebljavaju za nacionalne potrebe u skladu s člankom 12. stavkom 5., država članica koja upotrebljava kapacitete pokriva sve troškove, uključujući troškove održavanja i popravka.

4.b U slučaju raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU u okviru Mehanizma Unije, financijskom pomoći Unije pokriva se 75 % operativnih troškova.

Odstupajući od prvog podstavka, financijskom pomoći Unije pokriva se 100 % operativnih troškova kapaciteta sustava rescEU potrebnih za katastrofe male vjerojatnosti, ali visokog učinka, kada se ti kapaciteti raspoređuju u okviru Mehanizma Unije.

4.c Za raspoređivanja izvan Unije, kako je navedeno u članku 12. stavku 10., financijskom pomoći Unije pokriva se 100 % operativnih troškova.

4.d Ako se financijskom pomoći Unije iz ovog članka ne pokriva 100 % troškova, podnositelj zahtjeva za pomoć snosi preostali iznos troškova, osim ako je drukčije dogovoreno s državom članicom koja nudi pomoć ili s državom članicom koja je domaćin kapaciteta sustava rescEU.

4.e Za raspodjelu kapaciteta sustava rescEU financiranjem Unije može se pokriti 100 % svih izravnih troškova potrebnih za prijevoz tereta, logističkih sredstava i usluga unutar Unije i u Uniju iz trećih zemalja.

5. U slučaju kada se nekoliko država članica udruži u provedbi prijevoznih operacija, jedna država članica može preuzeti inicijativu i uputiti zahtjev za financijsku potporu Unije za cijelu operaciju.

6. Kada država članica zatraži od Komisije ugovaranje prijevoznih usluga, Komisija traži djelomičnu nadoknadu troškova, u skladu sa stopama financiranja utvrđenima u stavcima 2., 3. i 4.

6.a Ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3., financijska potpora Unije za prijevoz pomoći, kako je navedeno u stavku 1.a, koja je potrebna u ekološkim katastrofama u kojima se primjenjuje načelo „onečišćivač plaća”, može pokriti najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova. Primjenjuju se sljedeći uvjeti:

(a) pogođena država članica traži pomoć na temelju valjano obrazložene ocjene potreba;

(b) pogođena država članica poduzima sve potrebne korake da zatraži i dobije naknadu od onečišćivača, u skladu sa svim primjenjivim međunarodnim zakonskim odredbama, propisima Unije ili nacionalnim propisima;

7. Sljedeći troškovi prihvatljivi su za financijsku potporu Unije za prijevozna i logistička sredstva iz ovog članka: svi troškovi koji se odnose na kretanje prijevoznih i logističkih sredstava, uključujući troškove svih usluga, naknade, logističke troškove i troškove rukovanja, troškove goriva i eventualne troškove smještaja, kao i druge neizravne troškove poput poreza i davanja općenito te troškova tranzita.

8. Troškovi prijevoza mogu se sastojati od jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa određenih prema kategoriji troška.”;

(18)članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Vrste financijskih intervencija i provedbeni postupci

1.Komisija provodi financijsku pomoć Unije u skladu s Financijskom uredbom.

2.Komisija provodi financijsku potporu Unije u skladu s Financijskom uredbom u okviru izravnog upravljanja ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

3.Financijska potpora na temelju ove Odluke može biti u svakom od oblika utvrđenih u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nabave ili doprinosa skrbničkim fondovima.

4.Komisija za provedbu ove Odluke provedbenim aktima donosi godišnje ili višegodišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. Godišnjim ili višegodišnjim programima rada utvrđuju se postavljeni ciljevi, očekivani rezultati, način provedbe i njihov ukupan iznos. Oni sadržavaju i opis djelovanja koja će se financirati, naznaku iznosa dodijeljenog svakom djelovanju i indikativne rokove provedbe. Kad je riječ o financijskoj potpori iz članka 28. stavka 2., godišnji ili višegodišnji programi rada opisuju djelovanja predviđena za zemlje navedene u tim programima.

Međutim, godišnji ili višegodišnji program rada ne zahtijeva se za djelovanja obuhvaćena odgovorom na katastrofe utvrđenom u poglavlju IV., koja se ne mogu unaprijed predvidjeti.

5.Osim članka 12. stavka 4. Financijske uredbe, odobrena sredstva za preuzete obveze i odobrena sredstva za plaćanje koja nisu iskorištena do kraja financijske godine za koju su unesena u godišnji proračun automatski se prenose te se mogu preuzeti i isplatiti do 31. prosinca sljedeće godine. Prenesena odobrena sredstva koriste se isključivo za djelovanja u području odgovora. U sljedećoj financijskoj godini najprije se moraju potrošiti prenesena odobrena sredstva.”;

(19)članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Mehanizmu Unije na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, među ostalim provjere i inspekcije na licu mjesta, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013.”;

(20)članak 30. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 5. i iz članka 21. stavka 3. drugog podstavka dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2027.”;

(b)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 5. i članka 21. stavka 3. drugog podstavka. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”;

(c)stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 5. ili članka 21. stavka 3. drugog podstavka stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(21)u članku 32. stavku 1., točka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i. organizaciji potpore za prijevoz pomoći, kako je predviđeno člancima 18. i 23.”;

(22)u članku 33. dodaje se sljedeći stavak:

„3. Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga Komisija u skladu s postupkom iz članka 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 donosi odmah primjenjive provedbene akte.”;

(23)Prilog I. briše se;

(24)naslov Priloga I.a zamjenjuje se sljedećim:

„Kategorije prihvatljivih troškova u skladu s člankom 21. stavkom 3.”.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, članak 1. stavak 12. točke (a) i (c) primjenjuju se od 1. siječnja 2021.

Članak 3.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu.

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

14. Odgovor na krize

Ovaj se prijedlog odnosi na područje civilne zaštite i njime se namjerava ojačati Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (Mehanizam Unije).

U prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira financijska sredstva koja se odnose na civilnu zaštitu navedena su pod jednim naslovom: naslov 5. „Otpornost, sigurnost i obrana”. Specifični klaster je „Otpornost i odgovor na krizu”, glava 14, poglavlje 02. Klaster će obuhvatiti i unutarnju i vanjsku dimenziju civilne zaštite.

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

◻ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 16

x produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Cilj je prijedloga uvesti neke ciljane izmjene Odluke Vijeća br. 1313/2013/EU („Odluka”) o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), na temelju koje Europska unija podupire, koordinira i dopunjuje djelovanje država članica u području civilne zaštite radi prevencije prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem te pripravnosti i odgovora na njih u Uniji i izvan nje. Nadovezujući se na načela solidarnosti i zajedničke odgovornosti, opći je cilj ovog prijedloga osigurati da Unija može svojim građanima u Europi i šire pružiti bolju potporu u slučaju krize i hitnih situacija.

Ovom se odlukom mijenja postojeće djelovanje (Mehanizam Unije) i treba se razmotriti usporedno s postojećim prijedlogom kojim se također mijenja Mehanizam Unije i koji je Komisija donijela 2019. 17

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je potrebu za boljom pripravnošću Europske unije za buduće hitne situacije velikih razmjera i dokazala ograničenja postojećeg okvira. U tom kontekstu smatra se potrebnim predložiti dodatne izmjene postojećeg pravnog okvira kako bi se ojačao Mehanizam Unije.

Ova se inicijativa odnosi na raspoloživu financijsku omotnicu za Mehanizam Unije u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027.

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

Mehanizam Unije pokazao se korisnim alatom za mobiliziranje i koordiniranje pomoći koju države sudionice pružaju kao odgovor na krize u Uniji i izvan nje, što predstavlja opipljiv dokaz europske solidarnosti. Međutim, pandemija bolesti COVID-19 i lekcije naučene kroz operativno iskustvo u drugim krizama ukazale su na potrebu daljnjeg jačanja Mehanizma Unije. Konkretno, promjenama iz ovog prijedloga nastoje se postići sljedeći ciljevi:

a) ojačati međusektorsku komponentu i komponentu društvene pripravnosti u pristupu upravljanju prekograničnim rizikom od katastrofa, uključujući uspostavljanje polazne točke i elemenata planiranja na europskoj razini;

b) osigurati da je Komisija u mogućnosti izravno pružiti odgovarajuću sigurnosnu mrežu kapaciteta sustava rescEU;

c) pružiti Komisiji logistički kapacitet za pružanje višenamjenskih zračnih usluga u hitnim situacijama i osiguravanje pravodobnog prijevoza i pružanja pomoći;

d) osmisliti fleksibilniji sustav za odgovor na hitne situacije velikih razmjera;

f) omogućiti veća ulaganja u pripravnost na razini EU-a i daljnje pojednostavnjenje izvršenja proračuna;

g) omogućiti financiranje operacija učinkovitih i prilagodljivih održivih mjera za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu vanjskim namjenskim prihodima putem financiranja stavljenog na raspolaganje u okviru Nacrta uredbe o uspostavi instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19 (COM(2020) 441 final).

Države članice ne mogu samostalno u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve prijedloga. Djelovanje EU-a u tom području uključuje upravljanje situacijama s jakim prekograničnim i višedržavnim komponentama, koje nužno zahtijevaju sveukupnu koordinaciju i usklađeno djelovanje koje nadilazi nacionalnu razinu.

Kao što pokazuje pandemija bolesti COVID-19, u slučaju ozbiljnih hitnih situacija kada je Unija kao cjelina zaokupljena razmjerom i opsegom hitne situacije, potreban je kolektivni, koordinirani i hitni odgovor kako bi se izbjegao rascjepkani pristup koji bi ograničio učinkovitost odgovora Unije. Zbog hitnih zahtjeva da se mobiliziraju dostatni resursi i da ih se dodijeli državama članicama na temelju njihovih potreba, potrebno je da Unija djeluje u suradnji s državama članicama. Globalna dimenzija i učinci tih hitnih situacija doista zahtijevaju koordinirano djelovanje, koje osigurava brzo i učinkovito ublažavanje katastrofa, uz sprječavanje njihova ponovnog pojavljivanja.

Uzimajući u obzir koristi u smislu smanjenja gubitaka ljudskih života te ekološke, gospodarske i materijalne štete, prijedlog donosi jasnu dodanu vrijednost Unije.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Mehanizam Unije dosad je pokazao ohrabrujuće rezultate u pogledu rezultata za svaki od tri stupa (prevencija/pripravnost/odgovor). Zemlje sudionice i glavni dionici imaju načelno pozitivno mišljenje o njemu. To je ukupni zaključak iz privremene evaluacije Mehanizma Unije (2014.–2016.) koju je proveo vanjski konzultant, a objavljena je u kolovozu 2017.

Osim toga, iz privremene evaluacije, ali i iz izvješća Europskog revizorskog suda 18 proizašla je potreba za poboljšanjem okvira za praćenje rezultata Mehanizma Unije. To obuhvaća poboljšanje mjerenja u obliku mogućih kvantitativnih pokazatelja i referentnih vrijednosti kako bi se povećao naglasak na učinak tijekom vremena. Komisija je uvela mjerljive pokazatelje rezultata za sva djelovanja. To je prvi korak u dugoročnijem postupku kojim se želi osigurati da se dodjela financijske pomoći u okviru Mehanizma više temelji na rezultatima.

Komisija je svoj prijedlog za poboljšanje trenutačnog funkcioniranja Mehanizma Unije temeljila i na pregledu rizika za Uniju 19 . Pregled je sastavljen na temelju postojećeg zakonodavstva i nacionalnih procjena rizika koje su dostavile države članice.

Komisija ujedno nastavlja rad na temelju stečenog iskustva:

–u hitnim situacijama koje su se rješavale u okviru Mehanizma Unije otkako je osnovan 2001., posebno iz lekcija naučenih tijekom izbijanja pandemije bolesti COVID-19;

–nakon realizacije projekata koji se financiraju u okviru poziva pokrenutih od 2013. u području pripravnosti i sprečavanja, i

–nakon provedbe pilot-projekta financiranog u okviru poziva koji je pokrenut 2008. radi jačanja suradnje među državama članicama u borbi protiv šumskih požara.

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

Djelovanja predviđena revidiranim Mehanizmom Unije usklađena su s općim ciljem Unije kako bi se osiguralo da sve relevantne politike i instrumenti Unije doprinose jačanju kapaciteta Unije u pogledu upravljanja rizikom od katastrofa, od odgovora na katastrofe, oporavka od njih i njihova sprječavanja.

Posebna se pažnja osobito posvećuje osiguravanju bliske koordinacije i usklađenosti s djelovanjima koja se provode u okviru drugih politika i instrumenata EU-a, čiji je cilj posebno očuvanje života ljudi, sprječavanje i ublažavanje ljudske patnje i zaštita ljudskog dostojanstva.

Dosljednost sa sljedećim aktima:

–Uredbom Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći,

–Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost,

–Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije,

–Uredbom (EZ) br. 1717/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o uspostavi Instrumenta za stabilnost,

–Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu,

–Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.),

–Uredbom (EU) br. 375/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o osnivanju Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć (inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a),

–Uredbom Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije,

–Uredbom Vijeća (EU) 2020/521 o aktivaciji hitne potpore na temelju Uredbe (EU) 2016/369 i izmjeni njezinih odredaba s obzirom na izbijanje bolesti COVID-19,

–Uredbom Vijeća (EU) XXX/XX o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19.

1.5.Trajanje i financijski učinak

X ograničeno trajanje

–X na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2027.

–X Financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. do 2032. za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 20

X Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–X putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–◻ putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

X Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–X međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–X EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–X tijelima javnog prava;

–X tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

NAPOMENE:

Uvođenje mogućnosti neizravnog načina upravljanja pri izvršavanju proračuna Mehanizma Unije uz dosad korišteni izravni način upravljanja pruža dodatni instrument za optimizaciju izvršenja proračuna. Brojna tijela prema popisu povećat će opću učinkovitost u apsorpciji sredstava Unije u kontekstu povećanog proračuna. S obzirom na kontekst politike civilne zaštite koja se često odnosi na nepredvidive događaje (različite vrste prirodnih i ljudskim djelovanjem uzrokovanih katastrofa), ključno je zajamčiti uključiv (u smislu uključenih subjekata) i fleksibilan okvir VFO-a.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Djelovanja i mjere za koja se pruža financijska pomoć na temelju ovih odluka redovito se nadziru.

Komisija je obvezna ocijeniti Mehanizam Unije u skladu s člankom 34. Odluke br. 1313/2013/EU.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Financijska pomoć za prevenciju i pripravnost u okviru Mehanizma Unije troši se u skladu s godišnjim programom rada koji je donio Odbor za civilnu zaštitu. Komisija redovito obavješćuje Odbor o provedbi programa rada.

Provedba će se provoditi kroz bespovratna sredstva i ugovore s načinima plaćanja na temelju iskustva stečenog u prošlosti.

Na temelju pouka izvučenih iz dosadašnje provedbe Mehanizma Unije i kako bi se osigurala učinkovita provedba ciljeva Mehanizma Unije, Komisija namjerava provoditi djelovanja preko izravnog i neizravnog upravljanja uzimajući potpuno u obzir ekonomska načela, učinkovitost i najbolju vrijednost za novac.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Postojeći sustav unutarnje kontrole Europske komisije primjenjuje se kako bi se osigurala ispravna primjena sredstava dostupnih u okviru Mehanizma Unije te usklađenost s odgovarajućim zakonodavstvom.

Trenutačni sustav sastoji se od sljedećeg:

1. tim unutarnje kontrole u okviru vodeće službe (Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći / GU ECHO) usmjeren je na usklađenost s upravnim postupcima i važećim zakonodavstvom u području civilne zaštite. U tu svrhu upotrebljava se Komisijin Okvir za unutarnju kontrolu;

2. vanjski revizori provode redovite revizije bespovratnih sredstava i ugovora, koji se dodjeljuju u okviru proračuna za civilnu zaštitu, i one su u potpunosti uključene u godišnji plan revizije Glavne uprave ECHO;

3. evaluaciju ukupnih aktivnosti provode vanjski ocjenjivači.

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorski sud mogu provoditi revizije izvršenih djelovanja.

Opsežno iskustvo stečeno provedbom instrumenta humanitarne pomoći primijenit će se, uz nužne promjene, na provedbu Mehanizma Unije u okviru neizravnog upravljanja.

Procijenjeni trošak strategije kontrole Glavne uprave ECHO iznosi 0,3 % neizravnog upravljanja u proračunu za 2019. te 0,4 % izravnog upravljanja u proračunu za 2019. Glavne sastavnice ovog pokazatelja su sljedeće:

– zbroj ukupnih troškova stručnjaka Glavne uprave ECHO na terenu i troškova financijskih i operativnih odjela pomnožen s procijenjenim vremenom posvećenim aktivnostima osiguranja kvalitete, kontrole i praćenja,

– ukupna sredstva izdvojena za revizije i provjere u odjelu vanjske revizije Glavne uprave ECHO.

Uzimajući u obzir mali trošak takvih kontrola te mjerljive (ispravke i povrate) i nemjerljive (učinak odvraćanja i učinak osiguranja kvalitete kontrola) koristi koje su s njima povezane Komisija zaključuje da su mjerljive i nemjerljive koristi kontrola znatno veće od njihova ograničenog troška.

Komisija pokriva do 7 % izravnih prihvatljivih troškova subjekata kojima je povjerena provedba programa financiranja Unije u okviru neizravnog upravljanja kako bi osigurala nadzor sredstava Unije i upravljanje njima.

To potvrđuje višegodišnja stopa preostale pogreške od 0,87 % koju je Komisija 2019. prijavila za svoj odjel za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Strategija Glavne uprave ECHO za borbu protiv prijevara, u skladu sa Strategijom Komisije za borbu protiv prijevara upotrebljava se kako bi se, među ostalim, osiguralo sljedeće:

– unutarnje kontrole Glavne uprave ECHO za sprječavanje prijevara u potpunosti su usklađene sa strategijom Komisije za borbu protiv prijevara;

– pristup za upravljanje rizikom od prijevara Glavne uprave ECHO prikladan je za utvrđivanje područja rizika od prijevara i odgovarajućih odgovora.

Sustavi koji se upotrebljavaju za trošenje sredstava Unije u trećim zemljama i omogućuju prikupljanje relevantnih podataka kako bi se oni mogli upotrijebiti za upravljanje rizikom od prijevara (npr. otkrivanje dvostrukog financiranja).

Po potrebi će se uspostaviti skupine za umrežavanje i odgovarajući alati informacijske tehnologije za analizu slučajeva prijevare povezanih sa sektorom.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta troška	Doprinos
	Broj 14: Odgovor na krize Naslov 5.: Sigurnost i obrana	Dif./nedif. 21	zemalja EFTA-e 22	zemalja kandidatkinja 23	trećih zemalja 24	u smislu članka [21. stavka 2. točke (b)] Financijske uredbe
5.	14 01 01 – Mehanizam Unije za civilnu zaštitu – Rashodi za potporu	Nedif.	DA	DA	DA	NE
5.	14 02 02 – Mehanizam Unije za civilnu zaštitu: prevencija, pripravnost i odgovor	Dif.	DA	DA	DA	NE

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

Ova tablica prikazuje financijsku omotnicu dodijeljenu Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu za razdoblje 2021.–2027. iz članka 19. stavka 1.a. Ova tablica zamjenjuje onu navedenu u Zakonodavnom financijskom izvještaju uz Prijedlog COM(2019) 125 final.

Okvirna raspodjela rashoda iz naslova 5. je sljedeća:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Otpornost, sigurnost i obrana

			2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
14 02 01 Mehanizam Unije za civilnu zaštitu: prevencija, pripravnost i odgovor	Obveze	(1)	89,703	94,744	101,055	106,454	282,036	292,363	298,210		1 264,565
	Plaćanja	(2)	25,613	47,027	72,889	87,778	143,087	187,377	236,920	463,876	1 262,565
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice programa 25	Obveze = plaćanja	(3)	0,500	0,510	0,520	0,531	0,541	0,552	0,563		3,717
UKUPNA odobrena sredstva za omotnicu programa	Obveze	= 1 + 3	90,203	95,254	101,575	106,985	282,577	292,915	298,773		1 268,282
	Plaćanja	= 2 + 3	26,113	47,537	73,409	88,309	143,628	187,929	237,483	463,876	1 268,282

Uz financijsku omotnicu definiranu člankom 19. stavkom 1.a, na raspolaganju će biti 2 187 620 000 EUR (u tekućim cijenama) kao vanjski namjenski prihodi u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe kao financiranje iz instrumenta Europske unije za oporavak. Od tog iznosa, do 22 580 000 EUR može se namijeniti za administrativne rashode, uključujući troškove vanjskog osoblja.

Okvirna raspodjela rashoda iz vanjskog namjenskog prihoda je sljedeća:

Mehanizam Unije/RescEU			2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
Operativni rashodi iz vanjskih namjenskih prihoda instrumenta Europske unije za oporavak	Obveze	(1)	525,290	535,800	546,510	557,440					2165,040
	Plaćanja	(2)	150,192	270,024	409,595	320,738	209,535	72,916	9,477	722,563	2165,040
Rashodi za administrativnu potporu iz vanjskih namjenskih prihoda instrumenta Europske unije za oporavak	Obveze = plaćanja	(3)	3,040	3,100	3,160	3,220	3,290	3,350	3,420		22,580
Ukupni vanjski namjenski prihodi	Obveze	= 1 + 3	528,330	538,900	549,670	560,660	3,290	3,350	3,420		2 187,620
	Plaćanja	= 2 + 3	153,232	273,124	412,755	323,958	212,825	76,266	12,897	722,563	2 187,620

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
Ljudski resursi		1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500		10,500
Ostali administrativni rashodi
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira	xx	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500		10,500

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	91,703	96,754	103,075	108,485	284,077	294,415	300,273		1 278,782
	Plaćanja	27,613	49,037	74,909	89,809	145,128	189,429	238,983	463,876	1 278,782

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva

–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	10,500
Ostali administrativni rashodi	xxx	xxx	xxx	xxx	xxx	xxx	xxx	xxx
Međuzbroj za NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	1,500	10,500

Izvan NASLOVA 7. 26 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi 27 28	1,600	1,600	1,600	1,600	1,600	1,600	1,600	11,200
Ostali administrativni rashodi	0,500	0,510	0,520	0,531	0,541	0,552	0,563	3,717
Ostali administrativni rashodi	1,440	1,500	1,560	1,620	1,690	1,750	1,820	11,380
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira	3,540	3,610	3,680	3,751	3,831	3,902	3,983	26,297

UKUPNO

5,040

5,110

5,180

5,251

5,331

5,402

5,483

36,797

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godine		2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
Sjedište i predstavništva Komisije		10	10	10	10	10	10	10
Delegacije		-	-	-	-	-	-	-
Istraživanje		-	-	-	-	-	-	-
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD 29 Naslov 7.
Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira	– u sjedištima	91	92	93	94	94	94	94
	– u delegacijama	-	-	-	-	-	-	-
Financirano iz omotnice programa 30	– u sjedištima	-	-	-	-	-	-	-
	– u delegacijama	-	-	-	-	-	-	-
Istraživanje		-	-	-	-	-	-	-
Ostalo (vanjski namjenski prihod)		20	20	20	20	20	20	20
UKUPNO		30	30	30	30	30	30	30

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Ova tablica prikazuje podatke o potrebama za osobljem uz one predviđene u prijedlogu COM(2019) 125 final. Taj je zahtjev opravdan znatnim povećanjem predloženog proračuna i potrebom za upravljanjem novim aktivnostima ili većom složenošću.

Traženi EPRV-ovi radit će na razvoju politike; pravnim pitanjima s posebnim naglaskom na pitanja nabave; financijskom upravljanju; reviziji i evaluaciji.

Vanjsko osoblje

Traženi EPRV-ovi radit će na razvoju politike; pravnim pitanjima s posebnim naglaskom na pitanja nabave; financijskom upravljanju; reviziji i evaluaciji.

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–X Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻ na vlastita sredstva

–◻ na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda ◻

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:	Naslov prijedloga/inicijative 31
	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.
Članak ………….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1) COM(2019) 125 od 7.3.2019.

(2) SL C, , str. .

(3) SL C, , str. .

(4) Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(5) Zajednička izjava članova Europskog vijeća, https://www.consilium.europa.eu/media/43076/26-vc-euco-statement-en.pdf

(6) Rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (2020/2616 (RSP)).

(7) Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.).

(8) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(9) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(10) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(11) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(12) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(13) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(14) SL L...

(15) Uredba (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU.

(16) Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.

(17) COM(2019) 125 final od 7.3.2019.

(18) Europski revizorski sud „Koordinacija odgovora na katastrofe izvan EU-a u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu bila je uglavnom djelotvorna”, tematsko izvješće br. 33., 2016.

(19) Radni dokument službi „Pregled rizika od prirodnih i ljudskim djelovanjem uzrokovanih katastrofa s kojima bi se Europska unija mogla suočiti”, SWD(2017) 176 final, 23.5.2017.

(20) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskoj stranici BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(21) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(22) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine. Zemlje EFTA-a koje su dio EGP-a mogu se pridružiti Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu kao „zemlje sudionice” kako je propisano člankom 28. stavkom 1. točkom (a) Odluke br. 1313/2013/EU.

(23) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana. Te se zemlje mogu pridružiti Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu kao „zemlje sudionice” kako je propisano člankom 28. stavkom 1. točkom (a) Odluke br. 1313/2013/EU.

(24) Za potrebe ove tablice, upućivanje na treće zemlje trebalo bi tumačiti kao upućivanje na „druge europske zemlje” koje još nisu dio Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, ali mogle bi mu se pridružiti u budućnosti kako je propisano člankom 28. stavkom 1. točkom (a) Odluke br. 1313/2013/EU. Ne očekuju se doprinosi iz trećih zemalja osim prethodno navedenih.

(25) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(26) Namjenski prihodi.

(27) Namjenski prihodi.

(28) Namjenski prihodi.

(29) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(30) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(31) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

Choose the experimental features you want to try