Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020PC0175

    Prijedlog UREDBE VIJEĆA o aktivaciji hitne potpore na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. i izmjeni njezinih odredaba s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

    COM/2020/175 final

    Bruxelles, 2.4.2020.

    COM(2020) 175 final

    2020/0056(NLE)

    Prijedlog

    UREDBE VIJEĆA

    o aktivaciji hitne potpore na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. i izmjeni njezinih odredaba s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19


    OBRAZLOŽENJE

    1.KONTEKST PRIJEDLOGA

    Razlozi i ciljevi prijedloga

    Pandemija bolesti COVID-19 dovodi do nezapamćenog gubitka života u Europskoj uniji i uzrokuje neizmjernu patnju europskih građana. Države članice u cilju sprečavanja gubitka života i širenja virusa donose izvanredne mjere kojima se ograničavaju osobne slobode. Slijedom toga narušavaju se gospodarske aktivnosti, što dovodi do ograničene likvidnosti i ozbiljnog pogoršanja financijskog stanja gospodarskih subjekata.

    Zdravstveni sustavi država članica pod iznimnim su pritiskom zbog brzog širenja virusa i velikog broja pacijenata koje je potrebno hospitalizirati. Sve države članice prisiljene su povećati rashode za svoje zdravstvene sustave kako bi financirale sve veće potrebe povezane s pandemijom bolesti COVID-19 i pritom nastavile pružati osnovne medicinske usluge svim drugim pacijentima. Istovremeno, države članice EU-a moraju dodijeliti ljudske resurse za utvrđivanje, nabavu i osiguranje pravovremene opskrbe prijeko potrebnom medicinskom opremom i povezane potrepštine.

    Iako je trenutačno stanje u državama članicama različito, ono se brzo mijenja i jasno pokazuje da je cijela Europska unija pogođena te da je za učinkovito suzbijanje širenja virusa i ublažavanje posljedica tog širenja što prije potreban zajednički, koordiniran i hitan odgovor. Za učinkovito rješavanje ove iznimne situacije potrebna je koordinirana strategija koja se sastoji od različitih mjera posebno usmjerenih na očuvanje života ljudi, sprečavanje i ublažavanje ljudske patnje te zaštitu ljudskog dostojanstva.

    Koordiniranim djelovanjem na razini EU-a omogućilo bi se rješavanje sadašnje krize i njezinih posljedica, među ostalim, s pomoću sljedećih mjera:

    šire i brže stvaranje zaliha te koordinacija distribucije osnovnih resursa u cijeloj Europi,

    zadovoljavanje potreba prijevoza zaštitne opreme koja se uvozi od međunarodnih partnera i njezina prijevoza unutar EU-a,

    prijevoz pacijenata kojima je potrebna njega u bolnice drugih država članica sa slobodnim kapacitetima,

    prekogranična suradnja za ublažavanje pritiska na zdravstvene sustave u najpogođenijim regijama EU-a,

    centralizirana javna nabava i distribucija osnovne medicinske opreme za bolnice i hitna dostava zaštitne opreme za bolničko osoblje, kao što su respiratori, osobna zaštitna oprema, maske za višekratnu uporabu, lijekovi, terapeutska i laboratorijska oprema te dezinfekcijska sredstva,

    povećanje i prenamjena proizvodnih kapaciteta poduzeća u EU-u kako bi se osigurala brza proizvodnja i raspodjela opreme i materijala potrebnih za hitno rješavanje problema nestašice osnovnih proizvoda i lijekova,

    povećanje objekata i resursa za njegu, uključujući privremene i polu-stalne poljske bolnice i potpora za prenamjenu objekata,

    povećanje proizvodnje kompleta za testiranje i potpora za nabavu ključnih osnovnih tvari,

    poticanje brzog razvoja lijekova i metoda testiranja,

    razvoj, nabava i distribucija opreme za testiranje (kompleti, reagensi, hardver).

    Mjerama predviđenima u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu/rescEU, Investicijskom inicijativom kao odgovor na koronavirus za dodjelu sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova 1 te drugim instrumentima Unije pridonosi se djelomičnom rješavanju sadašnje javnozdravstvene krize. Međutim, zbog opsega izazova potreban je snažniji odgovor, koji bi posebno bio usmjeren na zdravstveni sektor EU-u. Stoga Komisija predlaže mobilizaciju Instrumenta za hitnu potporu kako bi se povećao raspon instrumenata kojima EU raspolaže tako da odgovara velikim razmjerima sadašnje pandemije bolesti COVID-19.

    S obzirom na navedeno, potporu na temelju Uredbe o hitnoj potpori (br. 2016/369) trebalo bi aktivirati što je prije moguće. Time će se Uniji omogućiti da nadopunom pomoći koja se pruža u okviru drugih instrumenata EU-a primijeni mjere za sprečavanje i ublažavanje ozbiljnih posljedica u jednoj ili više država članica i koordinirano zadovolji potrebe povezane s katastrofom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19.

    Uredbom o hitnoj potpori pružaju se konkretna sredstva kojima se pokazuje solidarnost na razini EU-a jer se njome građani i civilno društvo uključuju u borbu protiv krize. Kada je riječ o rashodovnoj strani, taj instrument omogućuje uključivanje nevladinih organizacija, međunarodnih organizacija te regionalnih i nacionalnih tijela (npr. zdravstveni sektori). Kada je riječ o prihodovnoj strani, njime se predviđaju ne samo dodatni doprinosi država članica, već i donacije pojedinaca i zaklada te čak i skupno financiranje. Komisija razmatra sve potrebne modalitete kako bi se omogućilo brzo prikupljanje doprinosa i donacija.

    Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

    Uzimajući u obzir prethodno navedena razmatranja, Komisija predlaže aktivaciju hitne potpore u skladu s člankom 2. Uredbe 2016/369 i izmjenu nekih njezinih odredaba kako bi se uzele u obzir posebne potrebe povezane s pandemijom bolesti COVID-19. Komisija posebno predlaže sljedeće:

    aktivaciju potpore EU-a od 1. veljače 2020. na razdoblje od dvije godine,

    proširenje područja primjene prihvatljivih mjera i prihvatljivih provedbenih partnera s obzirom na širok opseg mjera potrebnih za rješavanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 i daljnje definiranje opsega prihvatljivih troškova,

    retroaktivnu primjenu Uredbe od 1. veljače 2020., pri čemu su relevantne mjere prihvatljive od tog datuma u cilju osiguranja jednakog postupanja prema državama članicama,

    produljenje roka za sklapanje pravnih obveza kako bi se osigurala fleksibilnost u provedbi hitne potpore,

    mogućnost da Komisija pruži hitnu potporu državama članicama kako bi zadovoljile svoje potrebe povezane s pandemijom bolesti COVID-19, među ostalim s pomoću zajedničke nabave i centralizirane javne nabave u ime država članica.

    Usklađenim djelovanjem i mjerama koje se odobravaju u skladu s Prijedlogom uredbe nadopunit će se potpora koja se pruža u okviru drugih instrumenata EU-a.

    Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

    Prijedlog aktivacije Instrumenta za hitnu potporu dio je paketa mjera EU-a kojima se odgovara na sadašnju pandemiju bolesti COVID-19. Takve se mjere temelje na koordiniranom i ambicioznom pristupu za najučinkovitije korištenje raspoloživih sredstava iz proračuna EU-a 2 , uključujući Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus, predloženo proširenje područja primjene Fonda solidarnosti EU-a na javnozdravstvene krize 3 , iskorištavanje svih mogućnosti u okviru financijskih instrumenata i proračunskog jamstva EFSU-a za jačanje investicijske potpore (npr. program COSME za konkurentnost malih i srednjih poduzeća te jamstva za MSP-ove instrumenta InnovFin u okviru programa Obzor 2020.).

    Ovim se prijedlogom nadopunjuju sve prethodno navedene mjere.

    2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

    Pravna osnova

    Kako je prethodno navedeno, pandemija bolesti COVID-19 iznenadna je i izvanredna situacija koja u velikoj mjeri narušava financijske, gospodarske i zdravstvene sustave država članica. Djelovanje EU-a potrebno je kako bi se na sadašnju krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 odgovorilo u duhu solidarnosti. Stoga je na Uniji da na temelju članka 122. stavka 1. UFEU-a donese predviđene mjere i osigura usklađeno djelovanje u cilju rješavanja ozbiljnih poteškoća.

    Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

    Aktivacija Instrumenta za hitnu potporu radi borbe protiv pandemije bolesti COVID-19 u EU-u temelji se na načelu supsidijarnosti. Zbog globalne dimenzije pandemije bolesti COVID-19, velikog opsega njezinih gospodarskih i socijalnih učinaka te velikog opterećenja zdravstvenih sustava u svim državama članicama, Unija raspolaže s više mogućnosti za sveobuhvatan i koordiniran pristup rješavanju krize na svim razinama nego države članice pojedinačno.

    Samo se koordiniranim djelovanjem utemeljenim na solidarnosti među državama članicama može osigurati učinkovita i brza obustava širenja bolesti COVID-19, što veće ublažavanje učinka katastrofe uzrokovane tom bolešću i rješavanje njezinih posljedica kako bi se spriječila njezina ponovna pojava. Zbog hitnih zahtjeva da se mobiliziraju dostatni resursi i da ih se dodijeli državama članicama EU-a na temelju njihovih potreba, potrebno je da EU djeluje u suradnji sa svim državama članicama pogođenima pandemijom bolesti COVID-19.

    Proporcionalnost

    Mobilizacija i upotreba svih sredstava EU-a potrebnih za sprečavanje širenja bolesti COVID-19 znatno bi pomogla u povećanju mjera za očuvanje ljudskog života, ljudskog zdravlja i dostojanstva te oživljavanju gospodarstava država članica. S obzirom na nezapamćene posljedice bolesti COVID-19 za sve građane EU-a i sve sektore gospodarstva te uzimajući u obzir potrebu za brzim i učinkovitim djelovanjem, prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za postizanje ciljeva utvrđenih u postojećem instrumentu.

    Odabir instrumenta

    Uzimajući u obzir dimenziju pandemije bolesti COVID-19 i domet njezinog socijalnog, gospodarskog i financijskog učinka, Komisija smatra da je primjereno donijeti uredbu općeg područja primjene koja je izravno i neposredno primjenjiva. To bi dovelo do brzog i jedinstvenog mehanizma financijske pomoći na razini Unije.

    3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

    Savjetovanja s dionicima

    Zbog hitnosti izrade Prijedloga kako bi ga Vijeće moglo pravodobno donijeti, nije bilo moguće provesti savjetovanje s dionicima.

    Prikupljanje i primjena stručnog znanja

    Nije relevantno.

    Procjena učinka

    Zbog hitnosti Prijedloga nije provedena procjena učinka.

    Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

    Nije relevantno.

    Temeljna prava

    Nije relevantno.

    4.UTJECAJ NA PRORAČUN

    Za 2020. predložena je dodjela sredstava u iznosu od 2,7 milijardi EUR u cilju potpore financiranja mjera predviđenih u okviru ponovno aktiviranog instrumenta za hitnu potporu. Izvori financiranja dodatno su opisani u zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom ovom Prijedlogu i navedeni u nacrtu izmjene proračuna br. 2/2020.

    Može se osigurati dodatno financiranje ovisno o razvoju krize i povezanim potrebama koje se ne mogu pokriti drugim instrumentima.

    5.DRUGI ELEMENTI

    Nije relevantno.

    2020/0056 (NLE)

    Prijedlog

    UREDBE VIJEĆA

    o aktivaciji hitne potpore na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. i izmjeni njezinih odredaba s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

    VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122. stavak 1.,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    budući da:

    (1)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19, koju je Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka 2020. proglasila pandemijom, dramatično je pogodila društvo i gospodarstvo Europske unije, zbog čega su države članice morale donijeti niz izvanrednih mjera.

    (2)Osim gospodarskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane pandemijom, pod velikim su opterećenjem i zdravstveni sustavi država članica. Sve države članice suočavaju se s povećanom potražnjom za, prije svega, medicinskom opremom i potrepštinama, osnovnim javnim uslugama i kapacitetima za proizvodnju potrebnih materijala.

    (3)Kako bi Unija kao cjelina mogla pristupiti rješavanju krize u duhu solidarnosti uz ograničenja uzrokovana brzim širenjem virusa, potrebne su brze i raznovrsne mjere. Konkretno, te bi mjere trebale biti usmjerene na očuvanje života, sprečavanje i ublažavanje ljudske patnje te očuvanje ljudskog dostojanstva kad god se za tim ukaže potreba zbog trenutačne krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.

    (4)Opseg i posljedice pandemije bolesti COVID-19 široki su i nadilaze granice pojedinih država, stoga je potreban sveobuhvatan odgovor. Mjere predviđene u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu („rescEU”) uspostavljenog Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća 4 i drugih postojećih instrumenata Unije ograničene su i stoga ne omogućuju dostatan odgovor ili učinkovito rješavanje opsežnih posljedica krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 unutar Unije.

    (5)Stoga je potrebno aktivirati hitnu potporu na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369.

    (6)Kako bi se omogućila razina fleksibilnosti potrebna za osiguravanje dugotrajnog koordiniranog odgovora u nepredviđenim okolnostima kao što je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19, primjerice nabava medicinske opreme i lijekova, mjere oporavka ili relevantno medicinsko istraživanje, potrebno je osigurati da se proračunske obveze preuzete tijekom razdoblja aktivacije mogu upotrijebiti za sklapanje pravnih obveza tijekom cijelog razdoblja aktivacije, ne dovodeći u pitanje opća financijska pravila koja se primjenjuju na opći proračun Unije iz članka 114. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 5 . Troškovi koji se odnose na te pravne obveze trebali bi biti prihvatljivi za cijelo razdoblje njihove provedbe.

    (7)Kako bi se osiguralo jednako postupanje i jednaki uvjeti za sve države članice, potrebno je omogućiti i retroaktivnu prihvatljivost troškova od datuma aktivacije potpore, čime bi se obuhvatile i već provedene mjere pod uvjetom da je njihova provedba započela nakon tog datuma.

    (8)Kako bi hitna potpora na temelju Uredbe (EU) 2016/369 i dalje bila u skladu s načelom supsidijarnosti, takva bi potpora trebala biti strogo komplementarna svakoj pomoći koja se pruža u okviru drugih instrumenata Unije.  

    (9)U kontekstu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 postalo je očito da je potrebno proširiti područje primjene Uredbe (EU) 2016/369 kako bi se osiguralo financiranje za pokrivanje hitnih potreba za medicinskom opremom i materijalima, što se posebno odnosi na respiratore i zaštitnu opremu, kemijske sirovine za testiranje, troškove razvoja, proizvodnje i distribucije lijekova te drugu opremu i materijale. Trebalo bi omogućiti i financiranje mjera kojima se podupiru potrebni koraci za dobivanje odobrenja za uporabu medicinskih proizvoda.

    (10)Kako bi se ublažio veliki pritisak na medicinsko osoblje i državna sredstva zbog nedovoljnih kapaciteta osnovnih javnih usluga i kako bi se osigurala održivost zdravstvenih sustava, trebalo bi pružiti financijsku ili organizacijsku potporu za privremeno povećanje i razmjenu zdravstvenog osoblja te liječenje pacijenata iz drugih država članica.

    (11)Stručnjacima u području zdravstva i logistike trebalo bi pružiti osposobljavanje u cilju borbe protiv krivotvorenja zdravstvene opreme.

    (12)S obzirom na opsežne posljedice pandemije bolesti COVID-19 potrebno je brzo i sveobuhvatno uključiti sve relevantne partnere, uključujući javna tijela, javne i privatne pružatelje usluga primarne i bolničke skrbi te domove za starije i nemoćne osobe itd. Trebalo bi provesti aktivnosti za smanjenje pritiska na zdravstvenu infrastrukturu i potporu ugroženim skupinama ranjivih osoba.

    (13)Kako bi se riješio problem nestašice opreme, trebalo bi podupirati proizvodne kapacitete za osnovne medicinske proizvode kao što su lijekovi, dijagnostički testovi, laboratorijska oprema, zaštitna oprema itd. te osigurati sredstva za održavanje zaliha tih proizvoda.

    (14)Trebalo bi pružiti financijsku i/ili organizacijsku potporu za razvoj dodatnih ili alternativnih metoda testiranja u cilju povećanja kapaciteta i relevantnog medicinskog istraživanja.

    (15)Javni naručitelji iz država članica suočavaju se sa znatnim pravnim i praktičnim poteškoćama pri nabavi opreme ili usluga u hitnim situacijama. Kako bi se javnim naručiteljima omogućilo da u najvećoj mjeri iskoriste potencijal unutarnjeg tržišta u smislu ekonomije razmjera i podjele rizika i koristi, iznimno je važno povećati mogućnosti Komisije za kupnju opreme ili usluga u ime država članica. Komisiji bi trebalo omogućiti da provede relevantne postupke nabave. Ako javni naručitelj iz određene države članice provodi određene dijelove postupka, na primjer ponovno pokretanje nadmetanja na temelju okvirnog sporazuma ili dodjelu pojedinačnih ugovora temeljenih na dinamičkom sustavu nabave, taj javni naručitelj bio bi odgovoran za faze nabave koje provodi.

    (16)U hitnim situacijama, ako je potrebno provesti zajedničku nabavu između Komisije i jednog ili više javnih naručitelja iz država članica, trebalo bi omogućiti da države članice kupe, unajme ili zakupe u potpunosti kapacitete koji su zajednički nabavljeni.

    (17)Komisija bi trebala moći kupiti, skladištiti, preprodati i donirati opremu i usluge, uključujući najam, državama članicama ili partnerskim organizacijama koje sama odabere.

    (18)Uredbu (EU) 2016/369 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

    (19)S obzirom na situaciju u vezi s krizom koju je izazvala pandemija bolesti COVID-19 ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu.

    (20)Kako bi se zajamčilo jednako postupanje i jednaki uvjeti za sve države članice te osiguralo obuhvaćanje svih provedenih mjera neovisno o datumu izbijanja bolesti u pojedinoj državi članici, ova se Uredba treba primjenjivati od 1. veljače 2020.,

    DONIJELO JE OVU UREDBU:

    Članak 1.

    Aktivira se hitna potpora na temelju Uredbe (EU) 2016/369 za financiranje rashoda potrebnih za suočavanje s pandemijom bolesti COVID-19 za razdoblje od 1. veljače 2020. do 31. siječnja 2022.

    Članak 2.

    Odstupajući od članka 114. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i ne dovodeći ga u pitanje, ukupne proračunske obveze zbog kojih nastaju rashodi za potporu na temelju ove Uredbe pokrivaju ukupne troškove odgovarajućih pravnih obveza preuzetih do kraja razdoblja aktivacije iz članka 1.

    Rashodi su prihvatljivi od datuma aktivacije potpore iz članka 1.

    Odstupajući od članka 193. stavka 3. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za mjere koje su već završene prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe pod uvjetom da su mjere započete nakon datuma aktivacije iz članka 1.

    Članak 3.

    Uredba (EU) 2016/369 mijenja se kako slijedi:

    (1)članci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

    „Članak 3.

    Prihvatljive mjere

    1. Hitnom potporom na temelju ove Uredbe pruža se hitan odgovor utemeljen na potrebama kojim se nadopunjuje odgovor pogođenih država članica i koji je usmjeren na očuvanje života, sprečavanje i ublažavanje ljudske patnje te očuvanje ljudskog dostojanstva kad god se za tim ukaže potreba zbog katastrofe iz članka 1. stavka 1. Ne dovodeći u pitanje razdoblje aktivacije iz članka 2. stavka 1., potpora se može dodijeliti i kako bi se odgovorilo na potrebe nastale nakon katastrofe ili spriječila njezina ponovna pojava.

    2. Hitna potpora iz stavka 1. može uključivati bilo kakve mjere humanitarne pomoći koje bi bile prihvatljive za financiranje Unije u skladu s člancima 2., 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 1257/96 i stoga može obuhvaćati pomoć, potporu i, kada je to potrebno, operacije zaštite namijenjene spašavanju i očuvanju života za vrijeme katastrofa ili neposredno nakon njih. Može se upotrebljavati i za financiranje drugih rashoda koji su izravno povezani s provedbom hitne potpore na temelju ove Uredbe. Potpora se posebno može upotrebljavati za financiranje mjera iz Priloga 1.

    3. Ne dovodeći u pitanje stavak 4., hitna potpora na temelju ove Uredbe odobrava se i provodi u skladu s temeljnim humanitarnim načelima humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti.

    4. Mjere iz stavka 2. provodi Komisija ili partnerske organizacije koje odabire Komisija. Komisija kao partnerske organizacije može posebno odabrati nevladine organizacije, specijalizirane službe država članica, nacionalna i druga javna tijela, međunarodne organizacije i njihove agencije te, ako je to primjereno i nužno za provedbu mjere, druge organizacije i subjekte koji imaju potrebno stručno znanje ili djeluju u sektorima relevantnima za pomoć u katastrofama, kao što su privatni pružatelji usluga, proizvođači opreme, znanstvenici i istraživačke ustanove. Komisija pritom održava blisku suradnju s pogođenom državom članicom.

    Članak 4.

    Vrste financijskih intervencija i provedbeni postupci

    1. Komisija provodi financijsku potporu Unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 6 . Konkretno, financiranje Unije za mjere potpore na temelju ove Uredbe provodi se izravnim ili neizravnim upravljanjem u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkama (a) odnosno (c) te uredbe.

    2. Hitna potpora na temelju ove Uredbe financira se iz općeg proračuna Unije i doprinosa država članica i drugih javnih ili privatnih donatora kao vanjskim namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046.

    3. U skladu s člankom 195. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Komisija može izravno, bez poziva za podnošenje prijedloga, dodijeliti financiranje Unije za mjere potpore na temelju ove Uredbe koje će se provoditi izravnim upravljanjem. U tu svrhu Komisija može sklapati okvirne sporazume o partnerstvu ili se oslanjati na postojeće okvirne sporazume o partnerstvu sklopljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 1257/96.

    4. Ako Komisija provodi operacije hitne potpore posredstvom nevladinih organizacija, smatra se da su kriteriji u pogledu financijske i operativne sposobnosti ispunjeni ako je između te organizacije i Komisije na snazi okvirni sporazum o partnerstvu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1257/96.

    5. Hitna potpora na temelju ove Uredbe može se dodijeliti u bilo kojem od sljedećih oblika:

    (a) zajednička nabava s državama članicama kako je navedeno u članku 165. stavku 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, u okviru koje države članice mogu kupiti, unajmiti ili zakupiti u potpunosti kapacitete koji su zajednički nabavljeni;

    (b) nabava koju provodi Komisija u ime država članica na temelju sporazuma između Komisije i država članica;

    (c) nabava koju Komisija kao subjekt u veleprodaji provodi kupnjom, skladištenjem i preprodajom ili doniranjem opreme i usluga, uključujući najam, državama članicama ili partnerskim organizacijama koje odabire Komisija. 

    6. U slučaju postupka nabave iz stavka 5. točke (b) proizašle ugovore sklapa jedan od sljedećih subjekata:

    (a) Komisija, pri čemu se usluge ili roba pružaju ili dostavljaju državama članicama ili partnerskim organizacijama koje odabire Komisija;

    (b) države članice sudionice, pri čemu one izravno kupuju, unajmljuju ili zakupljuju kapacitete koje im je nabavila Komisija.

    7. U slučaju provedbe postupaka nabave iz stavka 5. točaka (b) i (c) Komisija primjenjuje pravila Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 za svoju vlastitu nabavu.”

    (2)u članku 5. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

    „1. Financiranjem Unije mogu se pokriti svi izravni troškovi nužni za provedbu prihvatljivih mjera utvrđenih u članku 3., uključujući kupnju, pripremu, prikupljanje, prijevoz, skladištenje i distribuciju robe i usluga u okviru tih mjera, te troškovi ulaganja za mjere ili projekte koji su izravno povezani s ostvarivanjem ciljeva hitne potpore aktivirane na temelju ove Uredbe.

    2. Mogu se pokriti i neizravni troškovi partnerskih organizacija u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046. ”

    (3)dodaje se sljedeći Prilog 1.:

    PRILOG 1.

    Prihvatljive mjere

    U slučaju pandemija s opsežnim posljedicama mogu se financirati sljedeće mjere:

    (a) privremeno pojačavanje medicinske radne snage, razmjena zdravstvenih djelatnika, prihvaćanje stranih pacijenata ili druge vrste uzajamne potpore;

    (b) uspostava privremenih zdravstvenih objekata i privremeno proširenje postojećih kako bi se smanjio pritisak na postojeće strukture i povećao ukupni kapacitet zdravstvene njege;

    (c) aktivnosti za potporu širokoj primjeni medicinskih testova te izradi potrebnih strategija i protokola za znanstveno ispitivanje;

    (d) uspostava privremenih karantenskih prostora i druge primjerene mjere na granicama Unije;

    (e) razvoj, proizvodnja ili kupnja i distribucija medicinskih proizvoda;

    (f) povećanje i prenamjena proizvodnih kapaciteta za medicinske proizvode iz točke (e) u cilju rješavanja problema nestašice;

    (g) održavanje zaliha medicinskih proizvoda iz točke (e) i njihovo odlaganje;

    (h) mjere kojima se podupire poduzimanje nužnih koraka za dobivanje odobrenja za uporabu medicinskih proizvoda iz točke (e) ako je to potrebno;

    (j) mjere za razvoj odgovarajućih metoda za praćenje razvoja epidemije i rezultata provedenih mjera za suočavanje s njom;

    (k) organizacija ad hoc kliničkih ispitivanja potencijalnih terapijskih sredstava ili dijagnostičkih testova u skladu sa standardima za ispitivanja dogovorenima na razini Unije;

    (l) znanstvena validacija medicinskih proizvoda, uključujući potencijalne nove metode testiranja.

    Ovaj popis nije konačan.”

    Članak 3.

    Stupanje na snagu

    Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu,

       Za Vijeće

       Predsjednik



    ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

    1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

    1.1.Naslov prijedloga/inicijative

    1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

    1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

    1.4.Ciljevi

    1.5.Osnova prijedloga/inicijative

    1.6.Trajanje i financijski učinak

    1.7.Predviđeni načini upravljanja

    2.MJERE UPRAVLJANJA

    2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

    2.2.Sustav upravljanja i kontrole

    2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

    3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

    3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

    3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

    3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

    3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

    3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

    3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

    3.2.5.Doprinos trećih strana

    3.3.Procijenjeni učinak na prihode

    ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

    1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

    1.1.Naslov prijedloga/inicijative

    Prijedlog Uredbe Vijeća o aktivaciji hitne potpore na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. i izmjeni njezinih odredaba s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19.

    1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 7  

    Migracije i unutarnji poslovi (glava 18. općeg proračuna Europske unije, odjeljak 3. „Komisija”)

    1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

    X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

     Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 8  

     Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

     Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

    1.4.Ciljevi

    1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

    Hitna potpora može se dodijeliti na temelju Uredbe (EU) 2016/369 u slučaju postojeće ili potencijalne prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, ako izniman opseg i učinak katastrofe uzrokuju teške i dalekosežne humanitarne posljedice u jednoj ili više država članica te samo u iznimnim okolnostima kada nijedan drugi instrument na raspolaganju državama članicama i Uniji nije dostatan.

    Aktivacija hitne potpore na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 trebala bi izravno pridonijeti zaštiti temeljnih prava onih osoba koje bi imale koristi od mjera za koje se pruža financijska pomoć u okviru aktivacije, uključujući zaštitu ljudskog dostojanstva, te prava na život i integritet osobe (članci 1., 2. i 3. Povelje EU-a o temeljnim pravima).

    Cilj je ove Uredbe Vijeća utvrditi mjere kako bi se odgovorilo na hitne i izvanredne humanitarne potrebe u državama članicama uslijed širenja teškog akutnog respiratornog sindroma uzrokovanog koronavirusom 2 (SARS-CoV-2) i povezane bolesti (COVID-19), koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila izvanrednim stanjem javnog zdravlja od međunarodnog značaja, odnosno globalnom pandemijom. Zahvaćene su sve države članice EU-a (te zemlje EGP-a i Ujedinjena Kraljevina).

    1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

    Posebni cilj

    Pružanje hitne potpore unutar Unije za rješavanje hitnih humanitarnih potreba u obliku potpore državama članicama, pomoći i, prema potrebi, operacija za očuvanje života.

    Ova je inicijativa konkretan znak solidarnosti unutar Unije.

    1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

    Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

    Prijedlogom će se Europskoj uniji omogućiti rješavanje hitnih humanitarnih potreba građana i rezidenata EU-a na njezinu području koje su posljedica pandemije bolesti COVID-19.

    Konkretno, poduzimanje mjera za prijevoz opreme, uspostavu privremenih bolnica i medicinskih timova, specijalizirane bolnice za pacijente oboljele od bolesti COVID-19, medicinsku opremu (uključujući respiratore, osobnu zaštitnu opremu, dijagnostička i terapijska sredstva), mobilne medicinske timove, prijevoz pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 i ostalih pacijenata.

    Hitna potpora pruža se u skladu s temeljnim humanitarnim načelima humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti.

    1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka

    Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

    Broj osoba koje primaju hitnu potporu unutar Europske unije u apsolutnom broju ili, ako je dostupno, kao postotak ukupnog broja osoba kojima je potrebna pomoć.

    Broj privremenih bolnica i medicinskih timova, mobilnih medicinskih timova.

    Količina pružene medicinske opreme (u apsolutnom iznosu i, ako je dostupno, kao postotak ukupnih potreba).

    1.5.Osnova prijedloga/inicijative

    1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

    Cilj je ovog Prijedloga uredbe Vijeća nadopuniti postojeće instrumente i pravne osnove Unije kako bi se na ciljani način mogla pružati hitna potpora osobama unutar Unije za zadovoljavanje hitnih humanitarnih potreba koje su posljedica pandemije bolesti COVID-19 u državama članicama. Pružanje hitne potpore unutar Europske unije nužno je ako izniman opseg i učinak katastrofe uzrokuju teške i dalekosežne humanitarne posljedice.

    1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

    Čini se da se mjerama koje su poduzele pogođene države članice, a i s financijskom potporom Unije koja će se staviti na raspolaganje u okviru drugih instrumenata Unije, ne bi mogle učinkovito riješiti humanitarne posljedice pandemije bolesti u Uniji povezane s javnim zdravljem, osobito s obzirom na vremenski okvir u kojem se takva financijska potpora Unije može pružiti.

    Budući da su uvjeti iz članka 1. Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 ispunjeni, primjereno je da u pogledu pandemije bolesti COVID-2019 Vijeće aktivira hitnu potporu u skladu s tom Uredbom.

    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

    Uredbu Vijeća o pružanju hitne potpore unutar Unije donijelo je Vijeće 15. ožujka 2016. Instrument za hitnu potporu aktiviran je 2016. za rješavanje velikog priljeva izbjeglica i migranata u Grčku koji je doveo do izbijanja humanitarne krize.

    U skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EU) 2016/369, Komisija je u ožujku 2019. Vijeću dostavila ocjenu provedbe Uredbe. Ocjena je bila pozitivna i Uredba je stoga ostala na snazi iako nije bila aktivna te nije bilo prijedloga za njezinu izmjenu.

    1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

    Za financiranje ove inicijative potrebna je izmjena Uredbe o VFO-u.

    S pomoću Mehanizma Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”) Unija nastoji jačati suradnju između Unije i država članica i olakšavati koordinaciju u području civilne zaštite kako bi se poboljšala učinkovitost sustavâ za prevenciju, pripremu i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Države članice mogu aktivirati Mehanizam Unije u slučaju prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući hitne zdravstvene situacije u Uniji.

    Nadogradnja kapaciteta sustava rescEU i dalje je u tijeku u pogledu sredstava izravno relevantnih za krizu za koju se predlaže aktivacija.

    Stoga, iako je nedvojbeno da bi svaka potpora koja se dodjeljuje u okviru predložene aktivacije trebala nadopunjavati svaku pomoć koja se nudi u okviru Mehanizma, svaka pomoć koja se stavlja na raspolaganje na temelju tih mehanizama najvjerojatnije neće biti tolikih razmjera da bi se mogla smatrati dostatnom za učinkovito rješavanje humanitarnih posljedica pandemije bolesti u Uniji povezanih s javnim zdravljem. Mjere u okviru Mehanizma za civilnu zaštitu i Instrumenta za hitnu potporu stoga se nadopunjuju.

    Moglo bi se smatrati da je hitna potpora pružena na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2016/369 slična vrsti pomoći koja se dodjeljuje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći, u mjeri u kojoj služi pružanju hitne pomoći kako bi se zadovoljile potrebe osoba pogođenih katastrofama. Međutim Uredba Vijeća (EZ) br. 1247/96 može se upotrebljavati samo za financiranje operacija humanitarne pomoći izvan Unije te stoga nije zamjena za Uredbu Vijeća (EU) 2016/369 u slučaju katastrofa unutar Unije.

    1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

    Sve moguće preraspodjele iscrpljene su u aktualnom kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Razmjer pandemije bolesti COVID-19 u državama članicama i potencijalne povezane potrebe opravdavaju upotrebu posebnih instrumenata kako je predviđeno u Uredbi o VFO-u.

    1.6.Trajanje i financijski učinak

    X Prijedlog ograničenog trajanja

    na snazi od datuma donošenja, za razdoblje od 24 mjeseca („razdoblje aktivacije”); mjere za koje se pruža financijska potpora na temelju Uredbe (EU) 2016/369 kao dio te aktivacije mogu imati provedbeno razdoblje koje završava nakon razdoblja aktivacije pod uvjetom da to provedbeno razdoblje ne završi više od 24 mjeseca nakon završetka razdoblja aktivacije;

    Financijski učinak: 2020. za odobrena sredstva i od 2020. do 2023. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza.

    1.7.Predviđeni načini upravljanja 9

    X Izravno upravljanje koje provodi Komisija

    X putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije,

       putem izvršnih agencija.

     Podijeljeno upravljanje s državama članicama

    X Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna

    trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

    X međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

    EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

    tijelima iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe;

    X tijelima javnog prava;

    X tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

    tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

    osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

    Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

    Napomene

    Nema utjecaja na proračun.

    2.MJERE UPRAVLJANJA

    2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

    Navesti učestalost i uvjete.

    Mjere za koje se pruža financijska pomoć na temelju ove Uredbe redovito se nadziru.

    Komisija priprema i podnosi Vijeću izvješće o ex post ocjeni tri godine nakon što uredba stupi na snagu.

    2.2.Sustav upravljanja i kontrole

    2.2.1.Utvrđeni rizici

    Provedba će se ostvarivati mjerama koje provode odabrane partnerske organizacije, uključujući nevladine organizacije i Ujedinjene narode i njegove agencije, međunarodne organizacije i specijalizirane agencije država članica, u okviru izravnog i neizravnog upravljanja. Određene aktivnosti mogu se provoditi posebnim mjerama drugih organizacija u okviru izravnog upravljanja, kada je ono potrebno. Taj se ustroj smatra najprikladnijim za postizanje ciljeva instrumenta, pri čemu se potpuno uvažavaju načela ekonomičnosti, učinkovitosti i najbolje vrijednosti za novac.

    Za aktivnosti slične aktivnostima humanitarne pomoći primjenjivat će se načini plaćanja koji se koriste za Instrument za humanitarnu pomoć i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu u okviru izravnih i neizravnih načina upravljanja jer su se pokazali prikladnima.

    2.2.2.Informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole

    Postojeći sustav unutarnje kontrole Europske komisije primjenjuje se kako bi se osigurala ispravna primjena sredstava dostupnih u okviru Mehanizma Unije te usklađenost s odgovarajućim propisima.

    Postojeći sustav funkcionira na sljedeći način:

    1. Tim unutarnje kontrole u okviru vodeće službe (Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći/GU ECHO) usmjeren je na usklađenost s upravnim postupcima i važećim propisima. U tu svrhu upotrebljava se Okvir za unutarnju kontrolu Europske komisije. Druge službe Komisije uključene u provedbu Instrumenta slijedit će isti kontrolni okvir.

    2. U godišnje planove revizije u potpunosti će se uključiti redovita revizija bespovratnih sredstava i ugovora koju provode vanjski revizori, a koji će se dodjeljivati u okviru ovog instrumenta.

    3. Ocjenu ukupnih aktivnosti donose vanjski ocjenjivači.

    Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorski sud mogu provoditi revizije provedenih mjera.

    Pri nadzoru i praćenju aktivnosti sličnih aktivnostima humanitarne pomoći u okviru izravnog i neizravnog upravljanja primijenit će se opsežno iskustvo stečeno provedbom Instrumenta za humanitarnu pomoć i Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

    2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i ocjena očekivane razine rizika od pogreške

    Za usporedbu, procijenjeni trošak strategije kontrole Glavne uprave ECHO iznosi 0,3 % neizravnog upravljanja u proračunu za 2018. te 0,5 % izravnog upravljanja u proračunu za 2018. Glavne sastavnice tog pokazatelja su sljedeće:

    – zbroj ukupnih troškova stručnjaka Glavne uprave ECHO na terenu i troškova financijskih i operativnih odjela pomnožen s procijenjenim vremenom posvećenim aktivnostima osiguranja kvalitete, kontrole i praćenja;

    – ukupna sredstva izdvojena za revizije i provjere u odjelu vanjske revizije Glavne uprave ECHO.

    Uzimajući u obzir mali trošak takvih kontrola te mjerljive (ispravke i povrate) i nemjerljive (učinak odvraćanja i učinak osiguranja kvalitete kontrola) koristi koje su s njima povezane, Komisija zaključuje da su mjerljive i nemjerljive koristi kontrola znatno veće od njihova ograničenog troška.

    Komisija pokriva do 7 % neizravnih prihvatljivih troškova subjekata kojima je povjerena provedba programa financiranja EU-a u okviru neizravnog upravljanja kako bi osigurala nadzor sredstava EU-a i upravljanje njima.

    To potvrđuje višegodišnja stopa preostale pogreške od 0,5 % koja stoji u izvješću Komisije za 2018. o radu njezina odjela za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu.

    2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

    Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

    Za usporedbu, strategija Glavne uprave ECHO za borbu protiv prijevara, u skladu sa Strategijom Komisije za borbu protiv prijevara, upotrebljava se kako bi se osiguralo sljedeće:

    – unutarnje kontrole Glavne uprave ECHO za sprečavanje prijevara u potpunosti su usklađene sa strategijom Komisije za borbu protiv prijevara;

    – pristup za upravljanje rizikom od prijevara Glavne uprave ECHO prikladan je za utvrđivanje područja rizika od prijevara i odgovarajućih odgovora.

    Sustavi koji se upotrebljavaju za trošenje sredstava EU-a u trećim zemljama i omogućuju prikupljanje relevantnih podataka kako bi se oni mogli upotrijebiti za upravljanje rizikom od prijevara (npr. otkrivanje dvostrukog financiranja).

    Po potrebi će se uspostaviti skupine za umrežavanje i odgovarajući alati informacijske tehnologije za analizu slučajeva prijevare povezanih sa sektorom.

    3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

    3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

    ·Postojeće proračunske linije

    Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

    Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

    Proračunska linija

    Vrsta
    rashoda

    Doprinos

    Broj

    Dif./nedif. 10

    zemalja EFTA-e 11

    zemalja kandidatkinja 12

    trećih zemalja

    u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

    3

    18 01 04 05 Rashodi za hitnu potporu unutar Unije

    Nedif.

    NE

    NE

    NE

    NE

    3

    18 07 01 Instrument za hitnu potporu unutar Unije

    Dif.

    NE

    NE

    NE

    NE

    ·Nisu zatražene nove proračunske linije

    3.2.Procijenjeni učinak na rashode

    3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

    U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Naslov višegodišnjeg financijskog
    okvira:

    3

    Sigurnost i građanstvo

    GU: ECHO

    Godina
    2020.

    Godina
    2021.

    Godina
    2022.

    Godina
    2023.

    UKUPNO

    • Odobrena sredstva za poslovanje

    18 07 01

    Obveze

    (1)

    2646,000

    2646,000

    Plaćanja

    (2)

    1326,000

    790,000

    265,000

    265,000

    2646,000

    Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 13  

    18 01 04 05

    (3)

    54,000

    54,000

    UKUPNA odobrena sredstva
    za GU ECHO

    Obveze

    =1+1a +3

    2700,000

    2700,000

    Plaćanja

    =2+2a

    +3

    1380,000

    790,000

    265,000

    265,000

    2700,000



    UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje

    Obveze

    (4)

    2646,000

    2646,000

    Plaćanja

    (5)

    1326,000

    790,000

    265,000

    265,000

    2646,000

    • UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe

    (6)

    54,000

    54,000

    UKUPNA odobrena sredstva
    iz NASLOVA 3
    višegodišnjeg financijskog okvira

    Obveze

    =4+6

    2700,000

    2700,000

    Plaćanja

    =5+6

    1380,000

    790,000

    265,000

    265,000

    2700,000



    Naslov višegodišnjeg financijskog
    okvira:

    5

    „Administrativni rashodi”

    U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Godina
    2020.

    Godina
    2021.

    Godina
    2022.

    Godina
    2023.

    UKUPNO

    Komisija

    • Ljudski resursi

    2,700

    2,700

    1,550

    1,150

    8,100

    • Ostali administrativni rashodi

    UKUPNO Komisija

    Odobrena sredstva

    2,700

    2,700

    1,550

    1,150

    8,100

    UKUPNA odobrena sredstva
    iz NASLOVA 5
    višegodišnjeg financijskog okvira
     

    (Ukupne obveze = ukupna plaćanja)

    2,700

    2,700

    1,550

    1,150

    8,100

    U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Godina
    2020.

    Godina
    2021.

    Godina
    2022.

    Godina
    2023.

    UKUPNO

    UKUPNA odobrena sredstva
    iz NASLOVA 1 – 5
    višegodišnjeg financijskog okvira
     

    Obveze

    2702,700

    2,700

    1,550

    1,150

    2708,100

    Plaćanja

    1382,700

    792,700

    266,550

    266,150

    2708,100

    3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

       Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

    X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

    Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Navesti ciljeve i rezultate

    Godina
    2020.

    Godina
    2021.

    UKUPNO

    REZULTATI

    Prosječni trošak

    Ne

    Trošak

    Ne

    Trošak

    Ukupni broj

    Ukupni trošak

    POSEBNI CILJ 14 :

    Prijevoz opreme

    1

    80

    80

    20

    20

    100

    100

    Privremene bolnice i medicinski timovi

    10

    9,6

    96

    2,4

    24

    12

    120

    Specijalizirane bolnice za pacijente oboljele od bolesti COVID-19

    100

    8

    800

    2

    200

    10

    1000

    Medicinska oprema (respiratori)

    0,018

    14 000

    252

    3500

    63

    17 500

    315

    Medicinska oprema (drugo)

    0,002

    428 000

    856

    107 000

    214

    535 000

    1070

    Mobilni medicinski timovi

    0,04

    800

    32

    200

    8

    1000

    40

    Međuzbroj za posebni cilj br. 1

    442 898

    2116

    110 724

    529

    553 622

    2645

    UKUPNO

    442 898

    2116

    110 724

    529

    553 622

    2645

    3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

    3.2.3.1.Sažetak

       Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

    X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

    U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Godina
    2020.

    Godina
    2021.

    Godina
    2022.

    Godina
    2023.

    UKUPNO

    NASLOV 5
    višegodišnjeg financijskog okvira

    Ljudski resursi

    2,700

    2,700

    1,550

    1,150

    8,100

    Ostali administrativni rashodi

    Međuzbroj za NASLOV 5
    višegodišnjeg financijskog okvira

    2,700

    2,700

    1,550

    1,150

    8,100

    izvan NASLOVA 5 15
    višegodišnjeg financijskog okvira

    Ljudski resursi

    Ostali rashodi

    54,000

    54,000

    Međuzbroj
    za NASLOV 5
    višegodišnjeg financijskog okvira

    UKUPNO

    56,700

    2,700

    1,550

    1,150

    62,100

    Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

    3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

       Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

    X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

    Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

    Godina
    2020.

    Godina
    2021.

    Godina 2022.

    Godina 2013.

    • Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

    XX 01 01 01 (sjedište i predstavništva Komisije)

    10

    10

    5

    5

    XX 01 01 02 (delegacije)

    XX 01 05 01/11/21 (neizravno istraživanje)

    10 01 05 01/11 (izravno istraživanje)

    Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 16

    XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)

    15

    15

    10

    5

    XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)

    XX 01 04 yy  17

    — u sjedištima

    — u delegacijama

    XX 01 05 02/12/22 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)

    10 01 05 02/12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)

    Ostale proračunske linije (navesti)

    UKUPNO

    25

    25

    15

    10

    XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

    Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavnih uprava kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavnih uprava te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnim glavnim upravama u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

    Opis zadaća:

    Dužnosnici i privremeno osoblje

    Vanjsko osoblje

    3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

       Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

       Prijedlog/inicijativa dovodi do reprogramiranja relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

    X    Prijedlog/inicijativa zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata ili reviziju višegodišnjeg financijskog okvira.

    S obzirom na nepostojanje razlike i prostora za preraspodjelu u okviru naslova 3. VFO-a, Komisija usporedo s ovom inicijativom predlaže:

       izmjenu Uredbe o VFO-u kako bi se uklonilo ograničenje opsega ukupne razlike do gornje granice za obveze i upotrijebio preostali iznos u okviru tog instrumenta za ovu inicijativu (u nacrtu izmjene proračuna br.°2/2020);

       mobilizaciju preostalog iznosa instrumenta fleksibilnosti;

       mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke za pokrivanje razlike.

    3.2.5.Doprinos trećih strana

    X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju. 18  

       Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

    Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

    Godina
    N

    Godina
    N+1

    Godina
    N+2

    Godina
    N+3

    Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6.)

    Ukupno

    Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

    UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

    3.3.Procijenjeni učinak na prihode

    X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

       Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

       na vlastita sredstva

       na razne prihode

    (1)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1301/2013 i (EU) br. 508/2014 s obzirom na posebne mjere za mobilizaciju ulaganja u zdravstvene sustave država članica i u druge sektore njihovih gospodarstava u odgovoru na izbijanje covida-19 [Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus] od 13. ožujka 2020. COM(2020) 113 final.
    (2)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskoj investicijskoj banci i Euroskupini, Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju covida-19, 13. ožujka 2020., COM(2020) 112 final.
    (3)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 radi pružanja financijske pomoći državama članicama i zemljama koje pregovaraju o pristupanju Uniji ozbiljno pogođenima izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja, 13. ožujka 2020., COM(2020) 114 final.
    (4)    Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).
    (5)    Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
    (6)    Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
    (7)    ABM: Activity-Based Management (upravljanje na temelju aktivnosti) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).
    (8)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
    (9)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html
    (10)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva
    (11)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
    (12)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
    (13)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
    (14)    Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.
    (15)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
    (16)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
    (17)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
    (18)    Člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća 2016/369 predviđa se mogućnost da javni ili privatni donatori pridonesu Instrumentu za hitnu potporu. Postanu li takvi doprinosi dostupni, oni će se smatrati vanjskim namjenskim prihodima u skladu s tom odredbom i člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.
    Top