EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.11.2020.

JOIN(2020) 17 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

AKCIJSKI PLAN EU-a ZA RODNU RAVNOPRAVNOST (GAP) III – AMBICIOZAN PLAN ZA RODNU RAVNOPRAVNOST I JAČANJE POLOŽAJA ŽENA U OKVIRU VANJSKOG DJELOVANJA EU-a

{SWD(2020) 284 final}

AKCIJSKI PLAN EU-a ZA RODNU RAVNOPRAVNOST (GAP) III – AMBICIOZAN PLAN ZA RODNU RAVNOPRAVNOST I JAČANJE POLOŽAJA ŽENA U OKVIRU VANJSKOG DJELOVANJA EU-a

Rodna 1 ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a 2  i općepriznato ljudsko pravo te je neophodna za dobrobit, gospodarski rast, blagostanje, dobro upravljanje, mir i sigurnost. Svi bi ljudi, u svoj svojoj raznolikosti, trebali moći slobodno živjeti život koji su odabrali, napredovati u socijalnom i ekonomskom pogledu te biti ravnopravni sudionici i predvodnici.

EU je globalni predvodnik u promicanju rodne ravnopravnosti. To je ključan politički cilj njegova vanjskog djelovanja i zajedničke vanjske i sigurnosne politike, u kojima nastoji što brže ostvariti globalne ciljeve, uključujući ciljeve održivog razvoja koji su u središtu Programa 2030. EU primjenjuje trojni pristup, kombinirajući rodno osviještene politike, ciljane mjere i politički dijalog.

Rodnu ravnopravnost otežavaju različiti čimbenici iz različitih konteksta, pa je i odgovor na njih potrebno prilagoditi kontekstu. Međutim, nijedna zemlja na svijetu nije ni blizu postizanja rodne ravnopravnosti i ojačanja položaja svih žena i djevojčica do 2030. Ove se godine obilježava 25 godina od donošenja Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje 3 i 20 godina od donošenja Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti 4 . Postignut je određeni napredak, ali i dalje postoje duboke nejednakosti, primjerice kad je riječ o pristupu zdravstvu, obrazovanju i zaposlenju, ali i o rodno uvjetovanom nasilju, koje je rasprostranjeno u svim dijelovima svijeta.

U mnogim dijelovima svijeta prava žena i djevojčica dovode se u pitanje i često im se uskraćuju. Nestabilnost, ranjivost, sukobi, klimatske promjene, uništavanje okoliša, migracije, prisilno raseljavanje i u zadnje vrijeme pandemija bolesti COVID-19 među ključnim su čimbenicima koji dodatno pogoršavaju neravnopravnost i ugrožavaju mukotrpno postignute rezultate. Sužava se civilni, građanski i demokratski prostor za djelovanje organizacija civilnog društva, uključujući organizacije za prava žena.

Međutim, izazovi donose i prilike. Žene i djevojčice sve više sudjeluju u oblikovanju globalnih transformacija, a nove su generacije aktivne u globalnim i lokalnim pokretima s ciljem zelene i pravedne tranzicije, jednakih prava za sve, demokracije i miroljubivih i uključivih društava. To pokazuje da je promjena nabolje moguća. Oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19 moramo iskoristiti kako bismo se suočili sa strukturnim neravnopravnostima i radili na izgradnji uključivijih društava.

Na temelju Strategije EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2025., u kojoj se poziva na rodno ravnopravnu Europu, u ovom novom Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2021.–2025. (GAP III) poziva se na rodno ravnopravan svijet te se njime dopunjuje strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025. Na temelju tog plana povećat će se doprinos EU-a kako bi se postigao 5. cilj održivog razvoja 5 u svim područjima unutarnje i vanjske politike EU-a i u okviru Plana 2030. 

Na temelju evaluacije potpore EU-a rodnoj ravnopravnosti 6 i savjetovanja s dionicima 7 , u GAP-u III utvrđuje se okvir politike kako bi EU povećao razinu uključenosti, usmjeravajući se na sljedećih pet stupova:

1.Povećanje djelotvornosti djelovanja EU-a u pogledu rodne ravnopravnosti

1.1.Uklanjanje temeljnih uzroka rodne neravnopravnosti: tri ključna načela

Kako bi se uklonilo temeljne uzroke rodne neravnopravnosti i pridonijelo suprotstavljanju nizu stereotipa i pristranosti, djelovanje EU-a treba se voditi sljedećim trima načelima:

·preispitivanje tradicionalnog poimanja roda. To znači razmatranje, postavljanje pitanja i mijenjanje krutih rodnih normi i neravnoteže moći, zbog kojih se žene i djevojčice svih dobi nalaze u nepovoljnom društvenom položaju i suočavaju s diskriminacijom. To znači da bi EU trebao promicati promjenu u društvenim stavovima, među ostalim aktivnim uključivanjem muškaraca i dječaka te usmjeravanjem na mlade kao pokretače promjene. Kako bi se djelovanje uskladilo s kontekstom, ključno je uspostaviti snažna partnerstva i dijalog s lokalnim akterima, civilnim društvom i lokalnim zajednicama te podupirati ženske organizacije;

·razmatranje intersekcionalnosti roda i drugih oblika diskriminacije 12 . Potrebno je staviti naglasak i na najugroženije žene, primjerice pripadnice autohtonih naroda i rasnih, etničkih i vjerskih manjina, žene koje su prisilno raseljene, migrantice, žene u nepovoljnom ekonomskom i socijalnom položaju i one koje žive u ruralnim i obalnim područjima, jer se one suočavaju s višestrukom diskriminacijom. U obzir treba uzeti i posebne izazove s kojima se susreću djevojčice i starije žene. U posebno su nepovoljnom položaju žene s invaliditetom, koje štiti i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom 13 . Prava žena s invaliditetom trebale bi biti u središtu buduće strategije o pravima osoba s invaliditetom (za razdoblje od 2021. do 2030.). Isto tako, unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u središtu je strategije EU-a za LGBTIQ osobe 14 , koju treba tumačiti zajedno s GAP-om III. Sve međusobno povezane dimenzije jednako su važne;  

·zauzimanje pristupa koji se temelji na ljudskim pravima, kojim se u središte svih djelovanja stavljaju načela zabrane diskriminacije i suprotstavljanja nejednakostima 15 . To uključuje pružanje pomoći svakom ljudskom biću da ostvari svoja ljudska prava, sudjeluje u donošenju odluka koje se na njega odnose i zatraži pravnu zaštitu kada su mu prava prekršena.

EU bi i dalje trebao osuđivati kršenja i povredu prava žena i djevojčica i snažno podupirati civilno društvo, kao ižene i muškarce koji rade na rodnoj ravnopravnosti i jačanju položaja žena, uključujući braniteljice ljudskih prava.

EU bi trebao podupirati angažman vjerskih aktera u području rodne ravnopravnosti u skladu s okvirom Vjera za prava 16 .

Europska komisija ojačat će i ažurirati metodologiju koja povezuje rodnu ravnopravnost, pristup utemeljen na pravima i intersekcionalnost u Paketu instrumenata: pristup razvojnoj suradnji EU-a temeljen na pravima kojim su obuhvaćena sva ljudska prava 17 .

1.2. Promicanje rodno osviještene politike u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a

Rodno osviještena politika i dalje je primarno sredstvo za postizanje rodne ravnopravnosti. Njezina je svrha osigurati da sve politike i programi služe svima i doprinose zaustavljanju širenja neravnopravnosti 18 . Europska komisija i visoki predstavnik predano promiču rodnu osviještenost u svim politikama i djelovanjima kao odgovornost svih dionika, uključujući institucije EU-a. Države članice potiču se da im se u tome pridruže.

Peti cilj održivog razvoja jedan je od triju ciljeva održivog razvoja kojima se globalno dodjeljuje najmanje sredstava. EU se obvezao da će u najmanje 85 % svih novih vanjskih mjera 19 do 2025. kao značajan ili glavni cilj postaviti rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena i djevojčica 20 .

Na temelju napretka postignutog u okviru Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost (2015.–2020.) taj se udio povećao s 58 % 2016. na 65 % 2019. Sada je cilj EU-a do 2025. taj udio povećati na 85 %.

U tom će se kontekstu pri osmišljavanju svih vanjskih programa koje financira EU primijeniti tri minimalna standarda_

1.provođenje i korištenje ažuriranih rodnih analiza s ciljem donošenja informiranih odluka o budućim mjerama i integracija tih analiza u sve relevantne dijaloge, politike, strategije, programe i operacije 21 ;

2.primjenu rodno osjetljivih pokazatelja i statistike razvrstanih po spolu s ciljem praćenja i evaluacije 22 ;

3.navođenje pouzdanih razloga, na temelju rezultata rodne analize, kako bi se potkrijepilo sve mjere za koje je procijenjeno da ne pridonose rodnoj ravnopravnosti.

Europska komisija i visoki predstavnik promicat će mjere s transformativnim potencijalom i rodnom ravnopravnošću kao glavnim ciljem. U svakoj će se zemlji poduprijeti najmanje jedna mjera među čijim je glavnim ciljevima rodna ravnopravnost 23 .

Europska komisija pojačat će i potporu uključivanju rodne perspektive u izradu proračuna putem programa za potporu upravljanju javnim financijama. Osigurat će da nova izvješća o procjeni javnih rashoda i financijske odgovornosti uključuju modul o rodnoj osjetljivosti.  

Na temelju iskustva iz provedbe Plana EU-a za vanjska ulaganja (EIP), provedba Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju temeljit će se na integriranom pristupu kojim se potpora privatnim ulaganjima u partnerskim zemljama kombinira s mjerama za poboljšanje ulagačke klime. U okviru EIP-a uklanjat će se prepreke jačanju položaja žena, a na kombinirano financiranje i jamstva EU-a primijenit će se rodno osviješten pristup.

EU treba nastaviti promicati rodnu ravnopravnost i u okviru trgovinske politike. Novi trgovinski sporazumi trebali bi uključivati stroge odredbe o rodnoj ravnopravnosti, uključujući usklađenost s relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada i UN-a. 24 Usklađenost s tim konvencijama trebala bi ostati zahtjev u okviru nove Uredbe o općem sustava povlastica, koja će stupiti na snagu 2024. EU će i dalje uključivati posebne rodne analize u sve ex ante procjene učinka, procjene učinaka na održivost i revizije politika povezanih s trgovinom.

S obzirom na važnu ulogu koju žene imaju u lancu opskrbe u ribarstvu, uključujući akvakulturu, za projekte u tom području već se upotrebljava sektorska potpora iz sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu 25 .

Budući da žene i djevojčice čine otprilike polovinu svih međunarodnih migranata, mora se priznati njihov doprinos gospodarskom i društvenom razvoju u zemljama podrijetla, tranzita i odredišta, kao i njihove posebne potrebe. EU bi trebao u okviru rodno osjetljive migracijske politike, programa i zakona osigurati da se ljudska prava žena i djevojčica migrantica u potpunosti ostvare te da se jača rodno osjetljivo upravljanje migracijama na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. EU će se oslanjati na stečeno iskustvo, uključujući iskustvo stečeno u okviru Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku (EUTF).

U pružanju humanitarne pomoći EU bi trebao nastaviti biti rodno i dobno osjetljiv te odgovarati na posebne potrebe, ranjivost i kapacitete povezane s rodom i dobi. Upotrebom Komisijina humanitarnog mjerila rodne i dobne ravnopravnosti 26 i ciljanim djelovanjem pridonijet će se tom nastojanju.

Provedba GAP-a III pridonijet će međusobnoj povezanosti humanitarne pomoći, razvoja i mira, a izrazito se potiče i suradnja među akterima.

Istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu u promicanju rodne ravnopravnosti i jačanju položaja žena. Međunarodna suradnja u okviru programa Obzor Europa pridonijet će zajedničkom odgovoru na globalne izazove, i to tako što će podupirati rodne studije i intersekcionalna istraživanja, pristup žena financiranju istraživanja i njihovo sudjelovanje u istraživačkim karijerama te integraciji rodne perspektive u sadržaje istraživačkih projekata.

2.Promicanje strateškog sudjelovanja EU-a na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini

U provedbi GAP-a III EU bi trebao zauzeti koordiniran, strateški i usklađen pristup na multilateralnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

2.1.Suradnja na nacionalnoj razini

Na temelju pouzdanog rodnog profila zemlje 27 , delegacije EU-a te operacije i misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), u koordinaciji s veleposlanstvima država članica EU-a, trebale bi pripremiti „nacionalni provedbeni plan”, u kojem će se odrediti prioriteti politike i utvrditi mjere i ključni ciljevi odabrani iz tematskih područja politike utvrđenih u poglavlju 3. ove Zajedničke komunikacije 28 .

EU bi trebao uspostaviti partnersku suradnju s nacionalnim mrežama u području rodne ravnopravnosti i resornim ministarstvima. Kad god to bude moguće, EU će podupirati relevantne nacionalne i sektorske strategije za rodnu ravnopravnost jer je to ključ za dugoročnu održivost djelovanja EU-a. Trebao bi održavati redoviti dijalog o provedbi GAP-a III i surađivati s velikim nizom aktera, kao što su lokalna tijela i organizacije civilnog društva, aktivisti za prava žena, borci za ljudska prava, mladi i vjerske organizacije.

Planovi za suradnju EU-a s civilnim društvom za pojedine zemlje uključivat će rodnu perspektivu i zajamčiti konstruktivno sudjelovanje organizacija aktivnih u području prava žena i djevojčica te lokalnih organizacija.

EU bi trebao težiti bliskoj koordinaciji s nacionalnim predstavništvima međunarodnih organizacija, a posebno UN-a. EU bi trebao surađivati i s privatnim sektorom radi promicanja rodne ravnopravnosti i poslovnih standarda te standarda ljudskih prava.

2.2.Veći angažman EU-a na razini više zemalja i regionalnoj razini

EU bi trebao ojačati svoj angažman, dijalog i partnerstvo s regionalnim dionicima podupiranjem strategija za rodnu ravnopravnost kojima upravljaju međunarodne i regionalne organizacije i uključiti rodnu perspektivu u sve svoje regionalne programe.

Poticanjem sinergija između regionalnih i nacionalnih razina ostvareni su pozitivni rezultati u regionalnoj suradnji EU-a u južnom susjedstvu, primjerice jačanjem partnerstva između EU-a i Vijeća Europe u području sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u skladu sa standardima i ciljevima Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), i podupiranjem Unije za Mediteran u zalaganju za ljudska prava žena. Te bi se sinergije trebale nastaviti poticati.

Postupak pristupanja EU-u u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima potaknuo je pravne reforme kojima se promiče rodna ravnopravnost jer se od tih kandidata očekuje da se postupno usklade s pravnom stečevinom Unije u području rodne ravnopravnosti i pripreme svoj institucijski okvir za provedbu te stečevine.

Slično tome, EU bi trebao podupirati inicijative kao što su Komisija za promicanje i zaštitu prava žena i djece Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN), Deklaracija o rodnoj ravnopravnosti pacifičkih čelnika i latinskoamerička Strategija iz Montevidea.

U okviru partnerstva Afrike i EU-a EU bi trebao podupirati ciljane inicijative Afričke unije, kao što su strategija za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena (2018.–2028.) 29 i novo desetljeće za financijsko i ekonomsko uključenje afričkih žena (2020.–2030.) 30 Trebao bi se zalagati i za potpunu ratifikaciju i provedbu Protokola iz Maputa i Protokola o pravima žena u Africi priloženog Afričkoj povelji o ljudskim pravima i pravima naroda 31 .

Osim uključivanja rodne ravnopravnosti u sva područja djelovanja u okviru partnerstva Afrike i EU-a, EU bi trebao i ojačati ulogu žena kao nositeljica prava, graditeljica mira i donositeljica odluka u području mira i sigurnosti, demokracije i vladavine prava te promicati njihov pristup pravosuđu i osnovnim uslugama. Žene bi trebale imati koristi od potpore kontinentalnom području slobodne trgovine u Africi. U širem kontekstu urbanog razvoja, poslovne prilike za žene i njihovo sudjelovanje promicat će se suradnjom između gradova EU-a i afričkih gradova u okviru inicijative Izazov za 100 inteligentnih gradova 32 .

Aktivnosti EU-a na regionalnoj razini trebale bi biti usmjerene na pitanja povezana s rodom koja imaju prekogranični značaj, kao što su klimatske promjene, migracije i prisilno raseljavanje, uključujući trgovinu ljudima i sigurnost. U afričkim zemljama provest će se novi program izgradnje kapaciteta za vojno osoblje kao potpora sigurnosti i razvoju 33 , koji će uključivati Program o ženama, miru i sigurnosti.

Europska komisija i visoki predstavnik u svakoj će regiji podupirati transformativne mjere u području rodne ravnopravnosti utemeljene na regionalnim rodnim analizama, kad je god to primjereno. U supsaharskoj Africi, na primjer, trebalo bi podupirati partnerstva među više zemalja kako bi se stvorile sinergije između djelovanja u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i pravâ, obrazovanja, prehrane i pristupa financiranju i poslovnih prilika za žene.

2.3.Snažnije vodstvo EU-a na multilateralnoj razini

EU bi trebao jačati svoju vodeću ulogu u području rodne ravnopravnosti, prava i jačanja položaja žena i djevojčica na multilateralnoj razini kako bi pridonio unaprjeđenju tog programa na međunarodnim forumima. Na temelju svojeg autoriteta i pokretačke snage, EU bi trebao biti spreman pokrenuti, oblikovati i sudjelovati u oblikovanju rezolucija i deklaracija o rodnoj ravnopravnosti i stalno promicati uključivanje rodno osjetljivog jezika u sve rezolucije i deklaracije. Jačanje i uspostavljanje partnerstava i saveza ključno je za obnavljanje postojećih međunarodnih obveza u području rodne ravnopravnosti, ženskih pravâ i jačanju položaja žena. To je posebno vidljivo u borbi protiv globalnih izazova, kao što je pandemija bolesti COVID-19. Multilateralne delegacije EU-a imaju posebnu odgovornost promicati političke inicijative i istodobno surađivati s diplomatskim tijelima država članica EU-a na terenu te s partnerskim zemljama.

EU u svojem multilateralnom angažmanu aktivno surađuje sa sustavom UN-a i svim tijelima i specijaliziranim agencijama UN-a koje se bave rodnom ravnopravnošću. Trebao bi nastaviti glasno zagovarati prava žena u Vijeću za ljudska prava, osiguravajući puno sudjelovanje na njegovim sjednicama. Europska komisija, uz nekoliko država članica EU-a, članica je Foruma za generacijsku ravnopravnost 34 , globalnog okupljanja u području rodne ravnopravnosti koje saziva UN-ovo tijelo UN Women, a organiziraju ga meksička i francuska vlada u partnerstvu s civilnim društvom, privatnim sektorom i međunarodnim organizacijama. Europska komisija suvoditeljica je Akcijske koalicije za generacijsku ravnopravnost u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja.

EU bi trebao nastaviti sudjelovati i promicati globalnu humanitarnu inicijativu Poziv na djelovanje za zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja u kriznim situacijama te njezin novi plan djelovanja 35 .

Osim toga, trebao bi nastaviti sudjelovati na forumima skupina G7 i G20 radi unaprjeđenja Programa o ženama, miru i sigurnosti te jačanja položaja žena i rodne ravnopravnosti, među ostalim i na tržištu rada. U kontekstu skupine G20, EU i druge članice te skupine aktivno rade na postizanju cilja iz Brisbanea (koji je 2014. donijela skupina G20) radi smanjenja rodnih razlika u stopi sudjelovanja na tržištu rada za 25 % do 2025.

U kontekstu OECD-a, Europska komisija ostat će aktivna članica DAC-ove mreže za rodnu ravnopravnost 36 , čiji je cilj poboljšati politike i prakse za jačanje rodne ravnopravnosti u programima za razvoj i zaštititi prava žena i djevojčica, čime se pridonosi Programu održivog razvoja do 2030.

3.Prema rodno ravnopravnom svijetu: usmjeravanje na ključna tematska područja djelovanja

Cilj GAP-a III je ubrzati napredak prema rodnoj ravnopravnosti te jačanju položaja žena i djevojaka utvrđivanjem ciljeva i mjera u šest ključnih tematskih područja politika. Temelji se na prethodnim GAP-ovima, ali je usmjeren na nove izazove i prilike, pri čemu se osigurava usklađenost vanjskih i unutarnjih politika. Posebni ciljevi i pokazatelji za svako područje djelovanja utvrđeni su u radnom dokumentu službi „Ciljevi i pokazatelji za okvir provedbe GAP-a III”.

3.1.Osiguravanje slobode od svih oblika rodno uvjetovanog nasilja

Rodno uvjetovano nasilje ukorijenjeno je u štetnim društvenim normama i stereotipima u različitim kulturama i društvenim okruženjima. Kao takvo pogađa sve zajednice po visokoj cijeni koju plaćaju žrtve, njihove obitelji, društva i gospodarstva . Pandemija bolesti COVID-19 ima teške posljedice; u mnogim je dijelovima svijeta znatno porastao broj ubojstava žena i slučajeva rodno uvjetovanog nasilja, uključujući nasilje u obitelji. 40

Humanitarne krize, sukobi, katastrofe i pandemije povećavaju rizik od seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, koje je potrebno spriječiti i nastojati riješiti od samoga početka. Pristupi usmjereni na žrtve takvog nasilja u kojima se uzimaju u obzir međusobno povezani oblici diskriminacije i dalje su ključni.

Humanitarna pomoć EU-a uključuje mjere za sprečavanje seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja i odgovor na to nasilje u okviru programa za zaštitu i zdravlje 44 .

3.2.Promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava

Spolno i reproduktivno zdravlje i prava ključni su za pravo žena i djevojčica na samoodređenje. EU ostaje predan promicanju, zaštiti i ispunjenju svih ljudskih prava, potpunoj i djelotvornoj provedbi Pekinške platforme za djelovanje i Akcijskog programa Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju te ishoda njihovih revizijskih konferencija, i u tom kontekstu nastavlja promicati spolno i reproduktivno zdravlje i prava.

Svaki čovjek ima pravo na potpunu kontrolu nad pitanjima koja utječu na njegovu seksualnost te spolno i reproduktivno zdravlje i o njima ima pravo slobodno odlučivati, bez diskriminacije, prisile i nasilja, kako bi vodio zdrav život i sudjelovao u ekonomskom, društvenom i političkom životu. Ljudi trebaju imati pristup kvalitetnim i cjenovno pristupačnim informacijama o spolnom i reproduktivnom zdravlju, obrazovanju, uključujući sveobuhvatan spolni odgoj, i zdravstvenim uslugama 46 .

Štetne rodne norme i stereotipi onemogućavaju pristup planiranju obitelji, u obliku pravnih prepreka ili pritiska zajednice, uznemiravanja i zlostavljanja, a otpor prema rodnoj ravnopravnosti ugrožava mukotrpno postignut napredak i postojeće zakone.

3.3.Jačanje ekonomskih i socijalnih prava te položaja djevojčica i žena

Kako bi bili ekonomski neovisni, žene i muškarci, u svoj svojoj raznolikosti, trebali bi imati jednake mogućnosti i jednak pristup tržištu rada, dostojanstvenom radu i jednakoj plaći za jednaki rad. Nadalje, žene i muškarci trebali bi nositi jednak teret obveza pružanja skrbi i imati pristup odgovarajućoj socijalnoj zaštiti, javnim uslugama te financijskim i poslovnim prilikama.

Osim toga, žene i djevojčice također trebaju imati pristup poticajnim uvjetima, npr. sigurnom, cjenovno pristupačnom i dostupnom javnom prijevozu i drugim mogućnostima mobilnosti, i u gradovima i u ruralnim područjima.

Jačanje ekonomskog položaja žena ključno je za smanjenje siromaštva i postizanje uključivog i održivog rasta u okviru Programa 2030. 49

Jačanje ekonomskog položaja

Došlo je do zastoja napretka u smanjenju globalnih rodnih razlika u stopama sudjelovanja na tržištu rada 50 . Zbog razlika u plaći i dohotku 51 žene su u još nepovoljnijem položaju 52 . U propisima i praksama u pogledu vlasništva, pristupa bankovnim kreditima, nasljednih prava i pristupa identifikaciji žene su često diskriminirane i ograničen im je pristup resursima i financijskim sredstvima 53 . U tom je kontekstu važno i jačanje ekonomskog položaja migrantica u EU-u. Akcijski plan EU-a za integraciju i uključivanje uključuje mjere za potporu jačanju ekonomskog položaja žena.

Pandemija bolesti COVID-19 žene posebno pogađa zbog toga što su nerazmjerno zastupljene u sektorima na koje je kriza imala negativan utjecaj, odnosno na nesigurnim radnim mjestima i u neformalnom zapošljavanju 54 , kao i u sektoru skrbi (uključujući obrazovanje, socijalni rad, zdravstvo, ali i kućanske poslove). 55 Osim toga, nose i sve veći teret neplaćenog pružanja skrbi 56 . Zbog toga je još potrebnije hitno donijeti nediskriminirajuće i uključive programe socijalne zaštite, formalnog zapošljavanja i proširivanja radničkih prava i povlastica na neformalne i prekarne radnike te se posebno usmjeriti na poboljšanje uvjeta rada i plaće radnika u sektoru skrbi.

Promicanje rodne ravnopravnosti u obrazovanju

Unatoč globalnom napretku u rodnom paritetu u upisima u osnovnu i srednju školu, još uvijek nisu uklonjene rodne razlike u školovanju i učenju 59 .

Djevojčicama je ograničen pristup obrazovanju zbog manjka napretka u osiguravanju njihova spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, nesigurnih okruženja za učenje i manjka odgovarajućih sanitarnih objekata 60 . Prema procjeni UN-a iz 2016., 246 milijuna djece u cijelom svijetu doživjelo je rodno uvjetovano nasilje povezano sa školom, pri čemu su posebno pogođene djevojčice i djeca u nepovoljnom položaju 61 . Dječji, rani i prisilni brakovi te rana trudnoća utječu na stope završetka srednjoškolskog obrazovanja djevojčica (36,9 % manje od razine dječaka), zbog čega su ugroženi njihov potencijal za učenje i mogućnost donošenja odluka 62 . Svakom dodatnom godinom osnovnoškolskog obrazovanja buduća plaća djevojčica povećava se za 10–20 % 63 . Manjak pristupa školama dodatno povećava razlike kad je riječ o djevojčicama s invaliditetom. Rodni stereotipi ograničavaju težnje djevojčica da ostvare karijeru u znanosti i inženjerstvu i odvraćaju dječake od karijera u sektoru skrbi. Osim toga, ženama onemogućuju napredovanje na rukovodeće položaje, među ostalim i u području obrazovanja, iako su većina učitelja žene.

U okruženjima pogođenima krizom, uključujući globalnu pandemiju bolesti COVID-19, zatvaranjem škola povećao se rizik od dječjeg rada, nasilja u obitelji, seksualnog iskorištavanja, rane trudnoće te dječjih, ranih i prisilnih brakova 64 . Djevojčicama je manje dostupno obrazovanje na daljinu jer imaju manje mogućnosti pristupa internetu nego dječaci (17 % manje mogućnosti pristupa na globalnoj razini) kao i tehnologiji mobilnih telefona (26 %) 65 . Polovina svih djevojčica izbjeglica koje pohađaju srednju školu napustit će školovanje nakon pandemije bolesti COVID-19 66 .

U humanitarnom kontekstu, proračun EU-a za obrazovanje u hitnim situacijama povećao se s 1 % 2015. na 10 % 2019., što znači više od 450 milijuna EUR za više od 8,5 milijuna djevojčica i dječaka u 59 zemalja, pružanje primjera drugima i promicanje obrazovanja za mir i zaštitu 67 .

Potreban je pomak koji nadilazi rodni paritet u smislu brojeva i usmjerava se na to kako obrazovni sustav može unaprijediti rodnu ravnopravnost.

Promicanje univerzalnog pristupa zdravlju

Sustavi javnoga zdravlja ne dobivaju dovoljno sredstava, što uvelike utječe na usluge koje se pružaju djevojčicama i ženama 68 .

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno je ugrozila ključne zdravstvene usluge i pristup sigurnim lijekovima i cjepivima, što je prouzrokovalo porast broja smrti pri porodu i neželjenih trudnoća 69 . Kao kritični radnici i skrbnici, žene se češće izlažu rizicima po zdravlje u kontekstu pandemije. Usmjeravanje resursa zdravstvenih sustava na pandemiju bolesti COVID19 znatno je utjecalo na usluge liječenja i prevencije zaraze HIV-om te povećalo diskriminaciju zaraženih, što posebno pogađa žene 70 . 

Žene i djevojčice s invaliditetom izložene su povećanom riziku zbog onemogućenog pristupa informacijama o prevenciji i pomoći te ozbiljnih prepreka u pristupu zdravstvenim uslugama ili osnovnim uslugama opskrbe vodom, sanitarnim ili higijenskim uslugama. Održivo financiranje univerzalnog zdravstvenog osiguranja, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, važnije je nego ikad dosad.

3.4.Unaprjeđenje ravnopravnog sudjelovanja i rukovođenja

Žene i djevojčice trebale bi ravnopravno sudjelovati u javnom i privatnom životu s ciljem postizanja funkcionalne demokracije i gospodarstva te ispunjavanja ljudskih prava za sve. Društvo u cjelini od toga ima velike koristi, u rasponu od veće vjerodostojnosti demokratskih institucija do manje učestalosti nasilja koje čine državne vlasti 71 .

Međutim, žene su i dalje nedovoljno zastupljene među glasačima, političkim čelnicima i izabranim dužnosnicima te službenim mirovnim pregovaračima i posrednicima. Promjene na izabranim dužnostima i u tijelima nadležnima za donošenja odluka na svim razinama uvode se sporo 72 . Iako je otprilike 39 % zemalja uvelo kvote za zastupljenost žena u parlamentima ili političkim strankama, provedbu tih kvota ograničavaju čimbenici kao što su rodni stereotipi, strukture političkih stranaka i manjak političkog financiranja.

Žene u javnom životu, uključujući političarke, novinarke i aktivistice, često su izložene rodno uvjetovanom nasilju, među ostalim različitim oblicima internetskog nasilja, ali i ubojstvima, a smanjuje se i prostor građansko djelovanje. Politički motivirani napadi na žene u porastu su u gotovo svakoj regiji, a 2019.  zabilježeno ih je više nego ikad prije . Anketom iz 2016. kojom su obuhvaćene političarke iz 39 zemalja utvrđeno je da je njih 82 % doživjelo psihičko nasilje, a 44 % prijetnje nasiljem 73 .

Istovremeno, nova generacija mladih žena i aktivistica koje odlučno izražavaju svoje mišljenje pokrenula je širok raspon aktivnosti, uključujući aktivnosti jačanja položaja djevojčica i žena. Trebala bi im se osigurati platforma kako bi mogle otvoreno govoriti i angažirati se.

3.5.Integracija programa o ženama, miru i sigurnosti

U 21. stoljeću prirodne katastrofe i katastrofe prouzrokovane ljudskim djelovanjem, uključujući sukobe, postale su složenije, dugotrajnije i sve više povezane s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, uništavanje okoliša, raseljavanje, a odnedavno i pandemije. Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 pokazao je koliko je Program o ženama, miru i sigurnosti važan za suzbijanje sve raširenijih prijetnji nasiljem i uključivanje žena u kontekstu veze između sigurnosti i rodne ravnopravnosti.

Sukobi, kriza i ranjivost sprečavaju napredak prema održivom miru i sigurnosti te ostvarenju ciljeva održivog razvoja. U Programu o ženama, miru i sigurnosti naglasak se stavlja na povezanost između rodne neravnopravnosti i sukoba, na to kako se međusobno potiču, i na potrebu za prepoznavanjem rodne neravnopravnosti kao temeljnog uzroka i pokretača sukoba i nestabilnosti. Neravnopravnosti u kombinaciji s isključenjem žena iz vodećih položaja, prilika, usluga i sigurnosti stvaraju plodno tlo za sukobe i rodno uvjetovano nasilje, osobito kada se povežu sa slabim državnim kapacitetima ili legitimnošću. U preventivnim djelovanjima trebao bi se primjenjivati pristup koji se temelji na rizicima, potrebama i pravima.

Žene su u tim situacijama često žrtve, ali ne uvijek; igraju višestruke i raznolike uloge kao ratnice, mirotvorkinje, posrednice, političarke, poslovne žene i aktivistice. Broj žena uključenih u mirovne procese i dalje je nizak, unatoč globalnim, regionalnim i nacionalnim obvezama 76 , a mnogi mirovni sporazumi uopće ne uključuju odredbe povezane s rodom kojima se na odgovarajući način ispunjavaju potrebe žena. Jedan je od prioriteta EU-a povećanje sudjelovanja žena u svim pitanjima povezanima s mirom i sigurnosti. 

Na temelju strateškog pristupa EU-a Programu o ženama, miru i sigurnosti, EU će provesti Akcijski plan o Programu o ženama, miru i sigurnosti 77 , u kojem se utvrđuju jasni ciljevi i kriteriji ispunjenja, a rad je usmjeren na sljedeća ključna prioritetna područja: i. sprečavanje; ii. zaštitu; iii. pomoć i oporavak, i tri glavna i međusektorska načela: iv. sudjelovanje; v. rodno osviještenu politiku i vi. pružanje primjera drugima.

Ciljevi EU-a u pogledu Programa o ženama, miru i sigurnosti trebali bi se postići, među ostalim, političkim i diplomatskim angažmanom vodstva EU-a i integracijom rodne perspektive te osiguravanjem sudjelovanja žena i njihova vodstva u svim kontekstima povezanima s mirom i sigurnosti. Potrebno je poduzeti i posebne mjere, uključujući ciljano osposobljavanje za vojne, pravosudne i sigurnosne snage.

Iskoristit će se sinergije između Programa o ženama, miru i sigurnosti i drugih tematskih prioriteta. Praćenje Programa o ženama, miru i sigurnosti i izvješćivanje u okviru tog programa bit će usklađeno s GAP-om III, među ostalim i kako bi se okvir politike EU-a za Program o ženama, miru i sigurnosti potpuno integrirao u opći okvir politike EU-a za rodnu ravnopravnost.

3.6.Rješavanje problema i iskorištavanje prilika koje donose zelena tranzicija i digitalna transformacija

Promicanje pravedne i uključive zelene tranzicije 

Žene i djevojčice u zemljama u razvoju posebno su pogođene posljedicama klimatskih promjena i uništavanja okoliša, kao što su gubitak ekosustava, gubitak pristupa ključnim prirodnim resursima, pothranjenost i respiratorne bolesti, bolesti povezane s vodom i bolesti koje prenose vektori 79 .

Kao primarne korisnice prirodnih resursa i upraviteljice tim resursima, žene igraju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi klimatskim promjenama te zaštiti okoliša. Međutim, niz razloga onemogućuje im ravnopravno sudjelovanje u povezanim postupcima upravljanja, uključujući štetne rodne norme, neodgovarajuće pravne okvire i nisku razinu pristupa obrazovanju i vlasništvu nad zemljištem. Ipak, aktivistice iz cijeloga svijeta zalažu se za prava u području okoliša, a mlade žene predvode zagovaranje promjena.

EU će odlučno djelovati u pogledu rodne dimenzije uništavanja okoliša, klimatskih promjena i nestabilnih stanja i svjestan je posebnih potreba i uloga pripadnica autohtonih naroda koje izravno ovise o prirodnim resursima.

Iskorištavanje prilika za jačanje položaja žena putem digitalizacije

Promicanje ravnopravnog pristupa žena neiskorištenom potencijalu digitalnih tehnologija ključno je za digitalnu strategiju EU-a 80 i održivi rast 81 .

Digitalne tehnologije i rješenja mogu ubrzati napredak u pogledu rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena u područjima kao što su obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo te sprječavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja. Mogu pomoći ženama da se nose s izvanrednim situacijama, kao što se pokazalo tijekom pandemije bolesti COVID-19, čime će se ublažiti društvene i ekonomske posljedice i izgraditi otpornost. S pomoću e-usluga, kao što su digitalne financije, mogu se stvoriti prilike za jačanje ekonomskog položaja žena tako da im se olakša pristup financijskim uslugama i potakne ih se na korištenje tim uslugama.

Digitalni jaz, odnosno jaz između onih koji imaju pristup digitalnim tehnologijama i povezivosti i onih koji ga nemaju, utječe na sposobnost ljudi da sudjeluju i iskoriste prilike koje im se nude u digitalnom dobu. Uvelike se razlikuje po regijama te između muškaraca i žena 82 .

Žene u ruralnim ili udaljenim područjima doživljavaju trostruku (digitalnu, rodnu i ruralnu) diskriminaciju i suočavaju se s velikim preprekama u pristupu digitalnim tehnologijama i njihovu korištenju zbog cjenovne nepristupačnosti, niske razine digitalne pismenosti i društvenih normi. Nadalje, digitalizacija donosi i nove rizike i izazove za rodnu ravnopravnost povezane, na primjer, s mogućim rodno uvjetovanim predrasudama na temelju umjetne inteligencije ili s povećavanjem rodno uvjetovanog nasilja.

EU bi trebao nastaviti rješavati pitanje strukturnih prepreka na kojima se temelji rodna nejednakost u digitalnom sektoru i podupirati uključivu i pravednu digitalnu transformaciju. To uključuje promicanje rodno osjetljivog participativnog pristupa u području razvojnih politika, projekata i programa kojima se podupire digitalna transformacija partnerskih zemalja.

4.EU pruža primjer drugima

„Promjena institucijske kulture” koju je pokrenuo GAP II donijela je značajan, ali neujednačen napredak. Radi rezultata koje namjerava postići na temelju GAP-a III EU će ojačati svoje kapacitete za rad u području rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena i ta pitanja smatrati kolektivnom odgovornosti svih članova svojeg osoblja Za tu je transformaciju potrebno rodno osjetljivo vodstvo 83  i dovoljan institucionalni kapacitet.

Vodstvo EU-a, uključujući voditelje delegacija EU-a, mora promicati rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena kao jednu od svojih zadaća i dio ocjenjivanja uspješnosti, i dalje provodeći institucijsku „kulturu rodne ravnopravnosti”.

Trebaju se poboljšati institucionalni kapacitet i odgovornost u svim vanjskim glavnim upravama Komisije, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, delegacijama EU-a te misijama i operacijama ZSOP-a. Stručnjaci za pitanja rodne ravnopravnosti moraju biti dostupni i moći podnositi izvješća najvišim tijelima za donošenje odluka. U okviru GAP-a II osobe i točke za kontakt o rodnim pitanjima 84 bile su ključne za pokretanje „promjene institucijske kulture”, što je pridonijelo istinskom napretku. Ojačat će se njihov kapacitet i uloga, među ostalim pružanjem prilika za obrazovanje i alata, te će se proširiti njihova mreža. Potiče se i imenovanje viših savjetnika za rodna pitanja kako bi se poduprlo vodstvo i osoblje, osiguralo da je rodna ravnopravnost pri vrhu ljestvice prioriteta i promicalo ključne inicijative 85 . 

Sve relevantne službe svake će godine izvješćivati o informiranju o rodnoj ravnopravnosti u godišnjem izvješću o radu i kao dio svojih planova rada na ravnopravnosti.

EU je predan i postizanju znatnog napretka u području rodnog pariteta na upravljačkim položajima, u skladu sa strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost. Kako je predsjednica von der Leyen navela u političkim smjernicama, do kraja mandata Komisije rodna ravnoteža među upraviteljima bit će potpuna (50 : 50). 

ESVD isto tako aktivno radi na poboljšanju rodne ravnoteže na upravljačkoj razini. Ključni prioritet bio je potaknuti države članice da nominiraju kandidatkinje za sva mjesta u ESVD-u, uključujući više upravljačke položaje i položaje voditelja misija i operacija ZSOP-a. Osim toga, interno je proveden niz mjera za poboljšanje rodne ravnoteže na svim razinama.

Upravitelji će pohađati obvezno osposobljavanje o rodnoj ravnopravnosti i provođenju GAP-a III. Promicanje rodne ravnopravnosti trebalo bi biti uključeno na popis ključnih kompetencija i odgovornosti svih rukovoditelja i upravitelja.

Poboljšanje znanja i stručnosti u području roda ključno je u svim sektorima i na svim razinama, posebice za delegacije EU-a i veleposlanstva država članica na nacionalnoj razini. To će uključivati:

(a)sveobuhvatni program za osposobljavanje utemeljen na analizi potreba za osposobljavanjem i druge mjere za izgradnju kapaciteta;

(b)resurse za istraživanje, analizu i kvalifikacije, uključujući tehničku pomoć za programe za rodnu osviještenost i provedbu GAP-a III;

(c)udruživanje resursa i dijeljenje znanja s državama članicama EU-a i međunarodnim organizacijama.

5.Izvješćivanje i informiranje o rezultatima

Službe Komisije svake će godine u suradnji s ESVD-om pratiti napredak provedbe GAP-a III i „institucijske i strateške ciljeve i pokazatelje EU-a” predstavljene u dijelu 1. radnog dokumenta službi „Ciljevi i pokazatelji za okvir provedbe GAP-a III”.

Nadalje, u godišnjem izvješću o provedbi instrumenata Europske unije za financiranje vanjskog djelovanja sveobuhvatno će se izvijestiti o djelovanjima u području rodne ravnopravnosti i postignutim rezultatima.

Na sredini i na kraju razdoblja provedbe GAP-a III objavit će se izvješće o kvantitativnim i kvalitativnim rezultatima EU-a, uključujući rezultate Programa o ženama, miru i sigurnosti. U ta će se dva izvješća procijeniti utjecaj djelovanja EU-a, u skladu s okvirom EU-a za rezultate, odabranim ciljevima održivog razvoja i drugim pokazateljima i obvezama izvješćivanja. Navest će se dobre prakse, primjeri uvedenih promjena i rezultati ad hoc evaluacija. O napretku će se izvješćivati po tematskom području na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.

U tu svrhu dio 2. radnog dokumenta službi pod nazivom „Ciljevi i pokazatelji za okvir provedbe GAP-a III” sadržava popis „ključnih tematskih pokazatelja ishoda” koji će biti ugrađen u nacionalne provedbene planove i popis novih mjera. Tematski pokazatelji bit će dio korporativnog sustava za praćenje, za koji će biti dostupne smjernice za podršku. Države članice potiču se da u izradi objedinjenih izvješća o rezultatima upotrebljavaju te pokazatelje. Pokazatelji za Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost uključeni su u dijelove I. i II. radnog dokumenta službi.

Pojačanim radom na strateškoj komunikaciji potaknut će se informirani dijalog s dionicima. Na nacionalnoj razini, delegacije EU-a pozivaju se da u suradnji s državama članicama te misijama i operacijama ZSOP-a organiziraju razmjene na temu rodne ravnopravnosti i provedbe GAP-a III kako bi se raspravljalo o napretku i potaknulo podršku nacionalnih dionika, uključujući civilno društvo. U Bruxellesu će, osim rasprava na međuinstitucijskoj razini s Europskim parlamentom i Vijećem, Komisija i visoki predstavnik na godišnjoj razini razgovarati o napretku s organizacijama civilnog društva.

Komisija će pokrenuti evaluaciju na kraju razdoblja GAP-a III, najkasnije 2024.

Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže GAP III i surađuju s njom i visokim predstavnikom na provedbi ove Zajedničke komunikacije.

(1)

„Rod” znači društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra primjerenima za žene i muškarce.

(2)

Članak 2., članak 3. stavak 3. i članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članci 21. i 23. Povelje EU-a o temeljnim pravima.

(3)

https://www.un.org/en/events/pastevents/pdfs/Beijing_Declaration_and_Platform_for_Action.pdf

(4)

https://www.unwomen.org/en/docs/2000/10/un-security-council-resolution-1325

(5)

  https://sdgs.un.org/goals/goal5  

(6)

 Evaluacija „Potpore EU-a rodnoj ravnopravnosti i jačanju položaja žena i djevojčica (2010.–2018.)”, https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/tenders/monitoring-and-evaluation_en  

(7)

 https://ec.europa.eu/international-partnerships/topics/empowering-women-and-girls_en

(8)

 Ciljevi će se uskladiti s Uredbom o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) nakon njezina donošenja.

(9)

Pristup je „rodno transformativan” kad je usmjeren na promjenu odnosa moći među rodovima s ciljem pozitivne promjene paradigmi iz kojih proizlaze diskriminacija i nejednakost. 

(10)

Pristup je intersekcionalan kada se temelji na priznavanju višestrukih osobina i identiteta pojedinaca s ciljem analiziranja i odgovaranja na načine na koje se spol i rod presijecaju s drugim osobnim obilježjima.

(11)

Rodno osjetljiv: nastoji povećati odgovornost i ubrzati provedbu obveza u području rodne ravnopravnosti uz pristup koji se temelji na pravima na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini zajednice.

(12)

 Članak 10. UFEU-a, pri „utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija je usmjerena borbi protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije”.

(13)

Vidjeti Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju su dosad ratificirale 182 zemlje: https://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CRPD/Pages/ConventionRightsPersonsWithDisabilities.aspx ; članak 6.: Žene s invaliditetom.

(14)

COM(2020) 698 final.

(15)

  https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/combatting-discrimination/racism-and-xenophobia/eu-anti-racism-action-plan-2020-2025_en

(16)

  https://www.ohchr.org/EN/Issues/FreedomReligion/Pages/FaithForRights.aspx  

(17)

  http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&f=ST%209489%202014%20INIT  

(18)

Cilj je rodno osviještene politike „preraspodijeliti moć, utjecaj i resurse na pošten i rodno ravnopravan način, uklanjajući neravnopravnost, promičući poštenje i stvarajući prilike.” Strategija za rodnu ravnopravnost, str. 15.

(19)

„Rodna jednakost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. –2020. do preobrazbe života djevojčica i žena (Joint SWD(2015) 182 final); zaključci Vijeća 13201/15, 26.10.2015.

(20)

U GAP-u III primjenjuje se sustav bodovanja za rodnu ravnopravnost koji je utvrdio Odbor za razvojnu pomoć (DAC) OECD-a. Značajan (ocijenjen s 1) znači da je rodna ravnopravnost važan cilj, ali ne i glavni razlog za poduzimanje mjere, a glavni (ocijenjen s 2) znači da je rodna ravnopravnost glavni cilj. Za humanitarnu pomoć Komisija primjenjuje vlastito humanitarno mjerilo rodne i dobne ravnopravnosti: https://ec.europa.eu/echo/files/policies/sectoral/gender_age_marker_toolkit.pdf

(21)

Rodna analiza trebala bi nadahnuti i potaknuti razvoj nacionalnih provedbenih planova, vidjeti odjeljak 2.

(22)

Vidjeti dokument Joint SWD(2020) 284 priložen GAP-u III.

(23)

Kao odgovor na rezultat G2 pokazatelja politike OECD-a. Vidjeti bilješku 21.

(24)

Konvencija 100 MOR-a o jednakosti plaća; Konvencija 111 MOR-a o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje; Konvencija UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW).

(25)

Prema podacima Svjetske banke, žene čine 47 % od 120 milijuna ljudi koji u cijelom svijetu rade u ribolovu i povezanim aktivnostima kao što su prerada ili prodaja, a čak 70 % u akvakulturi.

(26)

  https://ec.europa.eu/echo/files/policies/sectoral/gender_age_marker_toolkit.pdf

(27)

 U postupku programiranja izradit će se ažurirani rodni profil zemlje i analiza rodnog sektora kako bi se rodna perspektiva integrirala u cjelokupno programiranje i u svako prioritetno područje. Ako to bude moguće, taj bi se rad trebao provoditi u suradnji s državama članicama EU-a. U osjetljivim područjima i područjima zahvaćenima sukobima to bi uvijek trebalo biti sastavni dio analize rizika, ranjivosti i sukoba.

(28)

Za izradu tih planova bit će koristan priloženi radni dokument službi Komisije „Ciljevi i pokazatelji za okvir provedbe GAP-a III”, SWD(2020) 284.

(29)

https://au.int/sites/default/files/documents/36195-doc-au_strategy_for_gender_equality_womens_empowerment_2018-2028_report.pdf

(30)

  https://au.int/en/pressreleases/20200214/promising-projections-new-decade-african-womens-financial-and-economic

(31)

To uključuje i zakonsku zabranu sakaćenja ženskih spolnih organa, prisilnih brakova i udaje djevojčica mlađih od 18 godina, iskorjenjivanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, u javnom i privatnom životu, i pravnu zaštitu adolescentica od zlostavljanja i spolnog uznemiravanja.

(32)

  https://www.intelligentcitieschallenge.eu/

(33)

Provedbena odluka Komisije, Bruxelles, 30.7.2020., C(2020) 5215 final.

(34)

https://forum.generationequality.org/

(35)

  https://www.calltoactiongbv.com ; za informacije o globalnom predsjedanju EU-a Pozivom na djelovanje u razdoblju 2017.–2018. vidjeti: https://ec.europa.eu/echo/sites/echo-site/files/booklet_eu_leadership_c2a.pdf

(36)

 GenderNet  http://www.oecd.org/dac/gender-development/about-gendernet.htm  

(37)

Članak 3. stavak (d) Istanbulske konvencije.

(38)

Podaci: Svjetska zdravstvena organizacija, Global and regional estimates of violence against women: prevalence and health effects of intimate partner violence and non-partner sexual violence (Globalne i regionalne procjene nasilja nad ženama: prevalencija i zdravstveni učinci partnerskog nasilja i nepartnerskog seksualnog nasilja), 2013.; UNICEF, What is Female Genital Mutilation? (Što je sakaćenje ženskih spolnih organa?), 2019. Dostupno na: https://www.unicef.org/stories/what-you-need-know-about-female-genital-mutilation ; UNFPA, Pregled dječjih brakova, dostupno na: https://www.unfpa.org/child-marriage

(39)

U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, vjerojatnost da će žene s invaliditetom doživjeti partnersko nasilje dva je do četiri puta veća: https://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women/facts-and-figures#notes

(40)

  https://unstats.un.org/sdgs/report/2020/The-Sustainable-Development-Goals-Report-2020.pdf ; privremena tehnička napomena UNFPA-e, Impact of the COVID-19 Pandemic on Family Planning and Ending Gender-based Violence, Female Genital Mutilation and Child Marriage (Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na planiranje obitelji i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, sakaćenja ženskih spolnih organa i dječjih brakova), 27. travnja 2020.

(41)

EU podupire akcijski fond Sinjar, inicijativu Nadije Murad, i Globalni fond za osobe koje su preživjele seksualno nasilje povezano sa sukobima (Fond Mukwege/Murad).

(42)

https://spotlightinitiative.org/

(43)

Rezultati evaluacije u sredini programskog razdoblja inicijative Spotlight bit će dostupni početkom 2021.

(44)

EU je 2018. i 2019. ukupno dodijelio više od 62 milijuna EUR.

(45)

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) mjerilo je međunarodnih standarda u tom području. Sve su države članice EU-a potpisale Konvenciju, a 21 država već ju je ratificirala. EU je potpisao Konvenciju 2017., a dovršavanje pristupanja EU-a toj konvenciji među glavnim je prioritetima Komisije.

(46)

Vidjeti Europski konsenzus o razvoju: https://ec.europa.eu/international-partnerships/system/files/european-consensus-on-development-final-20170626_en.pdf

(47)

To uključuje globalni program pod vodstvom UNFPA-e usmjeren na problem preferiranja muške djece, globalni program pod vodstvom UNFPA-e i UNICEF-a za iskorjenjivanje sakaćenja ženskih spolnih organa, globalni program pod vodstvom UNFPA-e i UNICEF-a za iskorjenjivanje dječjih, ranih i prisilnih brakova te inicijativu Spotlight EU-a i UN-a.

(48)

https://www.unfpa.org/resources/what-minimum-initial-service-package

(49)

Izvješće društva McKinsey Global Institute The Power Of Parity: How Advancing Women’s Equality Can Add $12 Trillion To Global Growth (Moć pariteta: kako unaprjeđenje ravnopravnosti žena može globalnom rastu donijeti 12 bilijuna dolara), 2015.

(50)

 Global Gender Report 2020 (Globalno izvješće o rodnoj ravnopravnosti za 2020.) Svjetskog gospodarskog foruma i izvješće World’s Women 2020 (Žene u svijetu 2020.) (Odjel za ekonomska i socijalna pitanja UN-a, Statistički odjel).

(51)

 Ibidem. Bonnet, Florence, Joann Vanek i Martha Chen. 2019. Women and Men in the Informal Economy – A Statistical Brief (Žene i muškarci u neformalnoj ekonomiji – statistički sažetak). Manchester, Ujedinjena Kraljevina: WIEGO.    

(52)

Bonnet, Florence, Joann Vanek i Martha Chen. 2019. Women and Men in the Informal Economy – A Statistical Brief (Žene i muškarci u neformalnoj ekonomiji – statistički sažetak). Manchester, Ujedinjena Kraljevina: WIEGO.    

(53)

  Svjetska banka, Women, Business and the Law (Žene, posao i zakon), 2020.

(54)

  https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/@dgreports/@dcomm/documents/briefingnote/wcms_755910.pdf

(55)

 Care work and care jobs for the future of decent work („Pružanje skrbi i poslovi pružanja skrbi za budućnost dostojanstvenog rada”), ILO, Ženeva, 2018.

(56)

https://ec.europa.eu/info/news/impact-sex-and-gender-current-covid-19-pandemic-2020-may-28_en ; https://www.mckinsey.com/featured-insights/future-of-work/covid-19-and-gender-equality-countering-the-regressive-effects

(57)

Promicanjem pristupa žena zemljišnim resursima otvaraju se prilike za usmjeravanje financijskih sredstava iz privatnog sektora i u održive lance vrijednosti kojima upravljaju žene od održive poljoprivrede i upravljanja zemljištem.

(58)

 Kao što je sporazum o jamstvu NASIRA s bankom FMO i spajanje Instrumenta financijske uključenosti žena s organizacijom Women’s World Banking.

(59)

 Education for All Global Monitoring Report (Izvješće o globalnom praćenju obrazovanje za sve) (lipanj 2015.), Politički dokument 21: Humanitarian Aid For Education: Why It Matters and Why More Is Needed (Humanitarna pomoć za obrazovanje: zašto je važna i zašto je trebamo povećati), str. 3.; http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002335/233557E.pdf ; UNICEF (2017.) Education Uprooted: For every migrant, refugee and displaced child, education Obrazovanje tijekom raseljavanja: obrazovanje za svu djecu koja su migranti, izbjeglice i raseljene osobe

(60)

UNESCO, #HerEducationOurFuture: The latest facts on gender equality in education (Najnoviji podaci o rodnoj ravnopravnosti u obrazovanju), 2020. (1/3, ¼, ½).

UNICEF, Guidance on Menstrual Health and Hygiene (Smjernice za žensko zdravlje i menstrualnu higijenu), 2019. Drugi podaci u infografici:

Ujedinjeni narodi. Izvješće The World's Women (Žene u svijetu), 2015.: Trends and Statistics (Trendovi i statistike). New York: Ujedinjeni narodi, Odjel za gospodarska i socijalna pitanja, Odsjek za statistiku, 2015.

(61)

https://en.unesco.org/news/gender-based-violence-schools-significant-barrier-right-education

(62)

 The cost of gender inequality notes series. How large is the gender dividend? Measuring impacts and costs for gender inequality (Serija napomena o trošku rodne neravnopravnosti. Kolika je dividenda? Mjerenje utjecaja i troškova rodne neravnopravnosti), Svjetska banka, veljača 2020., str. 5., 26.–27., 46.

(63)

UNESCO, #HerEducationOurFuture: najnovije činjenice o rodnoj ravnopravnosti u obrazovanju, 2020.

(64)

privremena tehnička napomena UNFPA-e, Impact of the COVID-19 Pandemic on Family Planning and Ending Gender-based Violence, Female Genital Mutilation and Child Marriage (Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na planiranje obitelji i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, sakaćenja ženskih spolnih organa i dječjih brakova), 27. travnja 2020.

(65)

  https://itu.foleon.com/itu/measuring-digital-development/gender-gap/  

OECD (2018.), Bridging the Digital Gender Divide (Uklanjanje rodnih razlika u području digitalnih tehnologija), str. 13.; http://www.oecd.org/internet/bridging-the-digital-gender-divide.pdf

(66)

UNHCR (2020.), Coming Together for Refugee Education (Suradnja u području obrazovanja izbjeglica), str. 5.

(67)

  https://ec.europa.eu/echo/sites/echo-site/files/eie_mapping_report.pdf

(68)

  https://www.unwomen.org/en/digital-library/progress-of-the-worlds-women

(69)

  https://www.unwomen.org/en/news/in-focus/in-focus-gender-equality-in-covid-19-response  

(70)

  https://www.theglobalfund.org/media/9819/covid19_mitigatingimpact_report_en.pdf ; UNAIDS, izvješće „Start Free Stay Free AIDS Free” iz 2019.

(71)

Foreign Affairs, svezak 99., broj 1. Women under Attack. The backlash against female politicians (Napad na žene. Otpor prema političarkama).

(72)

Podaci u infografici: Međuparlamentarna unija. Women in national parliaments (Žene u nacionalnim parlamentima) od 1. veljače 2019.

Vijeće za vanjske odnose, Women’s Participation in Peace Processes (Sudjelovanje žena u mirovnim procesima), 2019.

(73)

  https://www.ipu.org/resources/publications/issue-briefs/2016-10/sexism-harassment-and-violence-against-women-parliamentarians  

(74)

Vidjeti projekt „INTER PARES | Parliaments in Partnership (Parlamenti u partnerstvu) i platformu iKNOW Politics. https://www.iknowpolitics.org/en  

(75)

Vidjeti npr. inicijativu Media4Democracy i televizijsku produkciju koju podupire EU, a koja se bavi rodnim ulogama u Burkini Faso, Keniji i drugim zemljama u regiji MENA One Woman Show.

(76)

Postoje dobre prakse koje mogu poslužiti kao temelj, kao što su sudjelovanje žena u izgradnji mira u kontekstu sukoba u Siriji, i putem civilnog društva i putem političkog procesa pod vodstvom UN-a. Kao posljedica uglavnom pritiska EU-a, unutarsirijski ustavni odbor koji je uspostavio UN sastoji se od 30 % žena.

(77)

Strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti priložen je zaključcima Vijeća za vanjske poslove o ženama, miru i sigurnosti donesenima 10. prosinca 2018. (dokument Vijeća 15086/18), Akcijskom planu EU-a za žene, mir i sigurnost (EEAS 2019/747 – dokument Vijeća 11031/19). Odgovornost za provedbu okvira politike EU-a za Program o ženama, miru i sigurnosti imaju države članice EU-a i sve mjerodavne službe Komisije. Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost priložen je dokumentu GAP III SWD. Izvješćivanje o tom planu prati izvješćivanje o GAP-u III, a radna skupina EU-a za Program o ženama, miru i sigurnosti provodi nadzor.

(78)

Kako je već dogovoreno u Akcijskom planu EU-a za žene, mir i sigurnost.

(79)

Podaci u infografici: UNDP, Gender and Climate Change (Rod i klimatske promjene), 2016.; UNDP, Gender, climate change adaptation and disaster risk reduction (Rod, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje rizika od katastrofa), 2016.; The State of Food and Agriculture: Women in Agriculture (Stanje hrane i poljoprivrede: žene u poljoprivredi). FAO, 2011.

FAO, The Gender Gap in Land Rights (Rodni jaz u zemljišnim pravima), 2018.

(80)

  https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-shaping-europes-digital-future-feb2020_en_4.pdf  

(81)

Intel, Dalberg Global Development Advisors, GlobeScan, Women and the Web (Žene i internet), 2015.

(82)

Podaci u infografici: GSMA, Connected Women – The Mobile Gender Gap Report (Povezane žene – izvješće o rodnom jazu u pogledu mobilnih telefona), 2019.; OECD, Bridging the Digital Gender Divide (Uklanjanje rodnih razlika u području digitalnih tehnologija), 2018. GSMA, The Mobile Gender Gap Report (Izvješće o rodnom jazu u pogledu mobilnih telefona), 2019.

(83)

Rodno osjetljiv: nastoji povećati odgovornost i ubrzati provedbu obveza u području rodne ravnopravnosti uz pristup koji se temelji na pravima na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini zajednice. Rodno osjetljivi vođa: i. pruža primjer drugima i na radnom mjestu i u izvršavanju svojih dužnosti; ii. uključuje pitanja rodne ravnopravnosti u rad; iii. motivira osoblje i omogućuje mu da postiže rezultate u području rodne ravnopravnosti; iv. savjetuje se sa savjetnicima za rodna pitanja, kontaktnim točkama za rodna pitanja i drugim stručnjacima za rodnu ravnopravnost i strateški ih uključuje te v. smatra osoblje i misiju odgovornima za provođenje obveza u pogledu rodne ravnopravnosti.

(84)

 Kontakt osoba za rodna pitanja trebala bi imati tehnički kapacitet i dobro znanje u području rodnih pitanja, odgovorna je za savjetovanje i koordiniranje mjera za provedbu Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost u aktivnostima delegacije/jedinice/uprave EU-a te podupire proces rodno osviještene politike, koji je zajednička odgovornost.

(85)

 Tu funkciju može izvršavati koordinator za ravnopravnost u svakoj glavnoj upravi koja se bavi vanjskim pitanjima ili posebni viši rukovoditelji u delegacijama EU-a i misijama zajedničke vanjske i sigurnosne politike.