This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52020IR4749
Opinion of the European Committee of the Regions — A new European Research Area (ERA) for research and innovation
Mišljenje Europskog odbora regija – Novi europski istraživački prostor (EIP) za istraživanje i inovacije
Mišljenje Europskog odbora regija – Novi europski istraživački prostor (EIP) za istraživanje i inovacije
COR 2020/04749
SL C 106, 26.3.2021, p. 31–37
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 106/31 |
Mišljenje Europskog odbora regija – Novi europski istraživački prostor (EIP) za istraživanje i inovacije
(2021/C 106/07)
|
PREPORUKE O POLITIKAMA
EUROPSKI ODBOR REGIJA
1. |
skreće pozornost na zaključke mišljenja „Obzor Europa: deveti Okvirni program za istraživanja i inovacije”, u kojem se:
|
2. |
izražava zadovoljstvo zbog prilike koju navedena komunikacija pruža da se predloži koherentna strategija koja bi svim dionicima omogućila da se uključe i doprinesu aktivnostima koje se u Europi provode u području istraživanja i inovacija; primjećuje, međutim, da Komunikacija nije uravnotežena jer se isuviše fokusira na europski istraživački prostor (EIP) kao produžetak Obzora Europa na štetu ostalih elemenata koje također treba uzeti u obzir; |
3. |
podržava ambiciozne inicijative predviđene Komunikacijom koje pridonose osposobljavanju Europe za svladavanje globalnih izazova s kojima se suočava i koje će preobraziti istraživački krajolik te omogućiti jačanje Europe kroz razvoj znanja. Istraživanje i inovacije trebaju igrati ključnu ulogu u podržavanju ekološke, digitalne, socijalne i ekonomske tranzicije s kojima se Europa suočava. Te bi politike također trebale pomoći Europi da svlada izazove povezane s bolešću COVID-19, kao što to pokazuje aktualni akcijski plan ERAvsCorona (EIP protiv korone); |
4. |
pozdravlja novi naglasak koji je Komisija stavila na uključenost građana u pitanja povezana s istraživanjem i inovacijama; zalaže se za to da ta uključenost uz očuvanje znanstvene slobode obuhvaća sve faze – od osmišljavanja do provedbe i praćenja politika – i da se ne svodi samo na usmjeravanje i obavještavanje građana koji, baš naprotiv, žele aktivno sudjelovati; smatra da se ta uključenost mora prvenstveno organizirati na lokalnoj razini i da su gradovi i regije ključni dionici za njezino olakšavanje i razvijanje jer imaju važnu ulogu u procesu usklađivanja istraživanja i inovacija s vrijednostima, potrebama i očekivanjima društva. Stoga se suosmišljavanjem i suodgovornošću regionalnih i lokalnih aktera u pogledu procesa i rezultata istraživanja i inovacija povećava prihvaćanje i prihvatljivost istraživanja i inovacija u društvu. Gradovi i regije također osiguravaju važne resurse za operacionalizaciju, u širem smislu, programa za otvorenu znanost jer je to ključno za razvoj uspješnog europskog istraživačkog prostora; |
5. |
pozdravlja namjeru Komisije da postigne da se za potrošnju za istraživanje i razvoj izdvaja 3 % BDP-a i da postavi cilj od 1,25 % za javna izdvajanja do 2030. (naspram trenutačnih 0,81 %), ali se pita kako se ti ciljevi mogu postići kad se planom oporavka ne predviđaju velika ulaganja u istraživanja i inovacije te se, na primjer, odustaje od programa „EU za zdravlje” koji je predložila Komisija; |
6. |
izražava žaljenje zbog toga što – iako postoji povjerenica čiji portfelj obuhvaća politike istraživanja, inovacija i osposobljavanja te politike za mlade – nije bilo moguće predložiti novi pristup za europski prostor obrazovanja i istraživanja; podsjeća na nužnost međusektorskog pristupa tim pitanjima koja su usko povezana s regionalnim politikama; nada se da će komunikacija o globalnom pristupu istraživanju, inovacijama, obrazovanju i mladima, koju je Komisija najavila u svom Programu rada za 2021. ići u tom smjeru; |
7. |
ističe da je navedena komunikacija samo polazna točka koja bi s jedne strane trebala dovesti do daljnjih konkretnih mjera, a s druge strane do donošenja „pakta za istraživanje i inovacije”; traži da bude uključen u pripremu daljnjih koraka; poziva na to da taj pakt bude prilika za obranu akademskih i sveučilišnih sloboda, slobode izražavanja profesora, istraživača, studenata, intelektualaca i njihova slobodnog kretanja unutar Unije, ali i između Unije i svih partnerskih zemalja; s tim u vezi smatra da će se politika međunarodne suradnje u okviru EIP-a morati prilagoditi tim načelima te izražava zabrinutost zbog brzog narušavanja akademskih sloboda u brojnim zemljama diljem svijeta; |
8. |
ističe da su odgovarajuće praćenje i nadzor inovacija i istraživanja ključni za učinkovitu provedbu politika. U tom pogledu podsjeća na mišljenje „Pregled rezultata regija u području inovacija i njegov utjecaj na regionalne lokalizirane politike” u kojem se navodi da je pregled rezultata regija u području inovacija (RIS) ključan instrument za usporedbu promjena u rezultatima regionalnih inovacijskih politika te da bi trebalo povećati njegov utjecaj na donošenje odluka na regionalnoj razini radi poboljšanja regionalnih inovacijskih ekosustava i pametne specijalizacije; |
9. |
pozdravlja napredak postignut u navedenoj komunikaciji kojom se predlaže strateški povoljnija vizija partnerstva između Komisije i država članica (uz uključivanje regionalnih vlasti koje često imaju kompetencije za promicanje tih politika), integriraniji pristup istraživanju i inovacijama te veća usredotočenost na ciljeve koje te politike trebaju ostvariti i na njihov učinak na naša društva; pozdravlja i činjenicu da se Komunikacijom istražuje mogućnost uključivijeg višerazinskog upravljanja, predlaže koncept „središta EIP-a” (eng. ERA hubs) koji omogućava veće priznanje uloge regionalnih ekosustava i inovacijskih središta, da se jačaju elementi koordinacije s aspektima visokog obrazovanja, digitalnog obrazovanja i vještina i da se zalaže za uključiviji europski istraživački prostor, čime se olakšava pristup znanstvenoj izvrsnosti i širenju rezultata; |
10. |
naglašava važnost razvoja ekonomije suradnje i kretanja znanja. Trebalo bi financirati koncepte i prakse širenja rezultata – ideja, uvida, metodologija, prototipova, izuma i drugih sličnih ishoda znanja – istraživačkih i inovacijskih programa i projekata kako bi se oni diljem Europe mogli ponovno otkrivati, koristiti i aktivno primjenjivati; |
11. |
podržava prijedlog za izradu uključivih planova za rodnu ravnopravnost kako bi se u području istraživanja i inovacija promicala rodna ravnopravnost koju zagovara EU te poziva na to da gradovi i regije budu u to uključeni. Podsjeća da mjere novog EIP-a uključuju mjeru 12. (rodna ravnopravnost) čiji je cilj potaknuti potencijal europskog istraživanja i inovacija te ističe da je potrebno prevladati rodne razlike u kontekstu digitalne tranzicije i inovacija, poticanjem veće zastupljenosti žena na studijima i radnim mjestima u području STEAM-a i IKT-a; |
12. |
osobito cijeni što se Europski odbor regija izričito navodi kao ključan dionik EIP-a, naročito zahvaljujući platformi za razmjenu znanja i inicijativi „Znanost u regijama”; |
13. |
međutim, protivi se pristupu upravljanju koji se i dalje temelji na odnosu između Komisije i država članica, kojim se gradovi i regije najčešće definiraju kao korisnici javnog djelovanja, a ne aktivni sudionici u njemu, i koji rješavanje lokalnih i regionalnih pitanja prepušta državama članicama; stoga ponovno traži potpuno priznavanje gradova i regija kao dionika koje treba mobilizirati za osmišljavanje, provedbu, praćenje i evaluaciju europskih politika istraživanja i inovacija u skladu s načelom aktivne supsidijarnosti (1); |
Novi pristup europskom istraživačkom prostoru
14. |
ističe važnost stajališta Odbora za europski istraživački prostor i inovacije (ERAC) (2) (17.12.2019.) i Mreže europskih regija za istraživanje i inovacije (ERRIN) (3) te zagovara novi pristup EIP-u kojim se:
|
15. |
predlaže da se veći naglasak stavi na odnose između istraživanja i poduzetništva (pri čemu je potrebno prepoznati važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u razvoju poduzetničkog okruženja i olakšavanju veza u svrhu prijenosa znanja): korporativno sponzorstvo temeljnog istraživanja, promicanje znanstvenog poduzetništva, uz poštovanje zahtjeva transparentnosti, privatna ulaganja, pomoć poduzećima za razvoj njihovih inovacija; |
16. |
poziva na to da se u okviru uspostave „platforme EIP-a za talente” bolje pojasni kako Komisija namjerava a) osigurati kontinuitet s inicijativom EURAXESS ili Strategijom ljudskih potencijala za istraživače (HSR4R), koje su dosad razvijane kako bi se omogućila mobilnosti istraživača i razvoj njihove karijere radi doprinosa uspostavi jedinstvenog tržišta znanja, istraživanja i inovacija i b) poticati priznavanje istraživačkog osoblja u okviru tih inicijativa i promicati mehanizme potpore regijama koje rade na privlačenju i zadržavanju talenta, strategiji HSR4R i zadovoljavanju potreba istraživačkih institucija i istraživačkog osoblja; |
17. |
naglašava da treba djelovati u uskoj suradnji s lokalnom i regionalnom razinom i uspostaviti instrumente koji lokalnim i regionalnim vlastima omogućavaju da preuzmu vodeću ulogu, poput instrumenta za političku potporu, sinergija između regionalne politike i programa Obzor Europa te pečata izvrsnosti; Od ključne je važnosti olakšati pristup informacijama i podacima kako bi se ojačale sinergije i komplementarnosti među europskim fondovima i različitim tijelima omogućilo koordiniranije djelovanje; |
18. |
poziva na pojašnjenje pojma izvrsnosti jasnim razlikovanjem izvrsnosti u znanosti, izvrsnosti učinaka (koja je usko povezana sa suradnjom između znanosti i inovacijskih ekosustava, osobito lokalnih i regionalnih) te izvrsnosti samih ekosustava (kroz njihova specifična područja znanstvene izvrsnosti, ali i njihovih strateških i koordinacijskih sposobnosti) (4); |
19. |
iako još jednom naglašava važnost mjera koje se u okviru Obzora Europa poduzimaju za podršku znanstvenoj izvrsnosti, predlaže da se, kao komplementarni cilj EIP-a u potpunosti prepozna i dostupnost – u svim gradovima i regijama Unije – visokokvalitetne znanosti koja se može iskoristiti za poticanje inovacija i pomoć društvu i poduzećima da se suoče s izazovima ciljeva održivog razvoja i nadvladaju trenutačne krize; |
20. |
pozdravlja činjenicu da Europska komisija olakšava ulaganja i reforme usmjerene na ostvarivanje prioriteta EU-a, posebno zelene i digitalne transformacije, koje su postale ključne nakon krize uzrokovane COVID-om 19; |
21. |
traži da se EIP-om promiče razvijanje veza između strategija za pametnu specijalizaciju, prioriteta EIP-a i njihove cjelokupne provedbe; traži i da se njime doprinese uspostavi bolje ravnoteže između, s jedne strane nužne znanstvene izvrsnosti i, s druge, hitne potrebe da se smanje razlike u uspješnosti u području istraživanja i inovacija među državama, regijama i gradovima u Uniji; |
EIP, pametne specijalizacije i regionalna politika
22. |
smatra da bi novi EIP trebao pružiti priliku za potpuno prepoznavanje uloge pametnih specijalizacija i njihova kolektivnog i poduzetničkog procesa kao jednog od temelja trenutačne i buduće europske uspješnosti u području istraživanja i inovacija; naglašava da pametne specijalizacije povezuju lokalne i regionalne vlasti, istraživačke institucije, privatni sektor i civilno društvo te pomažu regijama da ostvare konkurentsku prednost, potaknu privatna ulaganja i otvore radna mjesta; osim toga, naglašava ključnu ulogu regija u europskoj strategiji pametne specijalizacije i potrebu da se očuva poseban pristup regionalnih strategija pametne specijalizacije, čak i kad postoje i nacionalne strategije pametne specijalizacije; u tom kontekstu predlaže uspostavu međusektorskog i dinamičkog mapiranja decentralizirane znanstvene izvrsnosti i pametnih specijalizacija, i to putem partnerstva među regijama, državama članicama i Europskom unijom; predlaže da se uzme u obzir i nužan prelazak sa strategija pametne specijalizacije (S3) na strategije održive pametne specijalizacije (S4) i bolju upotrebu pristupa četverostruke spirale, čime će se društvu omogućiti aktivno sudjelovanje u strategiji; |
23. |
naglašava da je važno to mapiranje iskoristiti za umrežavanje regionalnih pametnih specijalizacija potpomognutih znanstvenom izvrsnošću i olakšavanje transregionalne suradnje, kako putem Interrega, a osobito njegove sastavnice „ulaganja u međuregionalne inovacije”, tako i u okviru programa Obzor Europa kroz konkretne zajedničke projekte u okviru cijelog programa, a osobito u okviru drugog stupa, i to posebno kroz „misije” i „Europsko partnerstvo za inovacije” i kroz međusektorski dio „Jačanje europskog istraživačkog prostora”; ističe važnost uključivanja gradova i regija u upravljanje „misijama” i „partnerstvima”; |
24. |
podržava namjeru Komisije da u suradnji s industrijskim sektorom usmjerava razvoj zajedničkih tehnoloških planova kako bi uključili programe ulaganja u istraživanja i inovacije, ali je iznenađen da su oni s državama članicama i industrijom povezani samo u okviru europskih partnerstava predviđenih u programu Obzor Europa 2020.; tvrdi da pritom treba uzimati u obzir pametne specijalizacije regija i ulogu regionalnih inovacijskih ekosustava i središta koji također utječu na strukturu industrijskih vrijednosnih lanaca; |
25. |
ponavlja da gradovi i regije trebaju biti partneri u razvoju i umrežavanju istraživačke i tehnološke infrastrukture i programa Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI); podsjeća na njihovu vodeću ulogu u nastanku, poticanju i promidžbi te infrastrukture (5); nadalje ponavlja da su lokalne i regionalne vlasti ključni dionici u stvaranju djelotvornih regionalnih ekosustava i inovacijskih središta (6); |
26. |
predlaže da se počnu koristiti partnerski ugovori između regija, država članica i EU-a u svrhu mobiliziranja svih dionika oko zajedničkih ciljeva u području istraživanja, inovacija i visokog obrazovanja, digitalnog obrazovanja i vještina te oko planova potpore u području pametne specijalizacije, kojima bi se mobilizirale sve politike EU-a, a ne bi bili ograničeni samo na pravila za mobilizaciju EFRR-a. Taj bi se pristup mogao provesti u obliku pilot-projekta; |
27. |
podsjeća na to da se mobilizacija EFRR-a za istraživanje i inovacije tijekom proteklih programskih razdoblja znatno povećala i da je prešla 100 milijardi EUR za razdoblje 2014. – 2020. te da je u istom razdoblju financijska mobilizacija proračuna gradova i regija dosegla razinu gotovo dvostruko višu od europskog okvirnog programa za istraživanje. Ti podaci ističu važnost koordinacije između europskih, nacionalnih, lokalnih i regionalnih politika, kao i važnost sinergija među intervencijskim alatima; |
28. |
izražava zabrinutost zbog ograničenog napretka u području sinergija, uzrokovanog osobito kašnjenjima koja utječu na razvoj programa iz Okvira za državne potpore, podsjeća na svoju želju „da sva sredstva aktivirana za sufinanciranje mjere ili akcijskog programa koji se temelji na programu Obzor Europa budu podložna pravnim propisima koji se primjenjuju na taj program, osobito propise u vezi s državnim potporama” (7), i ponavlja svoje shvaćanje sinergije kao dobrovoljne suradnje koja se temelji na pet načela: dosljednosti, komplementarnosti, usklađenosti, zajedničkog oblikovanja, priznavanja zajednica lokalnih dionika (8); još jednom insistira na tome da treba zauzeti učinkovit pristup zajedničkog oblikovanja i da moguće prijenose sredstava mora nadzirati upravljačko tijelo; |
29. |
s obzirom na te elemente, smatra da je potpuno pridruživanje gradova i regija Forumu EIP-a za tranziciju ključno, i zbog pitanja suradnje i koordinacije kojima se treba baviti, i zbog uloge lokalnih dionika u provedbi plana transformacije u vezi s krizama i tranzicijama; |
Doprinos regionalnih ekosustava i inovacijskih središta dinamici europskog istraživačkog prostora
30. |
preporučuje da se pri izradi kriterija za ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu strategija pametne specijalizacije, kako je utvrđeno u Uredbi o zajedničkim odredbama o strukturnim fondovima, ocjenjuju i razvijaju lokalne i regionalne dobre prakse. Valja podsjetiti da bi dobro upravljanje nacionalnom, regionalnom ili lokalnom strategijom pametne specijalizacije trebalo uključiti u postupak izrade regionalnih programa EFRR-a, u okviru kojeg svako regionalno i lokalno tijelo mora pokazati napredak koji je postiglo u provedbi strategija S3, uključujući, među ostalim, mjere u području međunarodne suradnje. Smatra da je to izvrsna prilika za razvoj i širenje dobrih praksi, primjerice putem platformi kao što su „Znanost u regijama” ili Platforma za razmjenu znanja (KEP); |
31. |
toplo pozdravlja uvođenje „središta EIP-a” jer je to prilika da se konceptu regionalnih ekosustava i inovacijskih središta koje Odbor promiče već nekoliko godina osigura institucionalno priznanje i konkretan oblik i da se u potpunosti prepozna lokalizirani pristup znanosti i inovacijama; poziva na brzu provedbu tog prijedloga i predlaže upotrebu platforme za razmjenu znanja (KEP) za utvrđivanje specifikacija i olakšavanje uspostave pilot-projekata. Usto pozdravlja namjeru Komisije da u suradnji s OR-om tu inicijativu postavi na stratešku razinu promicanjem sinergija između instrumenata za istraživanje i inovacije te obrazovanje, usavršavanje, prekvalifikaciju i osposobljavanje, kao i mobilizacijom Kohezijskog fonda; preporučuje da se ta inicijativa ne ograniči samo na olakšavanje pristupa izvrsnosti; |
32. |
skreće pozornost na nekoliko zamki koje treba izbjeći: u raspravama koje predstoje u obzir treba uzeti iskustvo digitalnih središta ili Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), ali središta EIP-a ne trebaju se ograničiti na te referentne točke ni svesti na organiziranje „međusobno povezanog prostora znanja” usmjerenog na razmjenu dobrih praksi i protok znanja, štoviše, Europi nije potrebno „središte središta”; središta EIP-a ne bi se trebala svesti na alat namijenjen smanjenju inovacijskog jaza, ni koristiti se kako bi se ponovno istaknula samo sveučilišta svjetske klase koja države članice i okvirni program već itekako podržavaju; |
33. |
umjesto toga, predlaže da se u okviru središta EIP-a prepoznaju zajednice dionika, regionalnih (ili međuregionalnih) ekosustava i inovacijskih središta koje obilježavaju sljedeći zbirni kriteriji:
|
34. |
smatra da bi Unija trebala izravno podržati središta EIP-a, uključujući i financijski, u okviru partnerstva koje se temelji na tri stupa:
|
35. |
izražava nadu se da će se barem 50 do 100 mjesta u Europi priznati kao središta EIP-a, da će ta mreža biti otvorena velikom broju sudionika, a osobito ekosustavima koji se pojavljuju u EU-13 i u regijama u najnepovoljnijem položaju; |
36. |
naglašava ključnu ulogu gradova i regija kao pokretača i voditelja opsežnih projekata suradnje za društvene inovacije u suočavanju s društvenim izazovima. Središta EIP-a trebala bi djelovati kao instrumenti za razvoj potrebnih kompetencija i praksi kako bi se ubrzao taj napredak; |
37. |
naglašava da bi mreža središta EIP-a mogla postati izvrstan okvir za poticanje novih zajedničkih istraživačkih i inovacijskih projekata koji pristupom odozdo prema gore okupljaju više regionalnih ekosustava i inovacijskih središta. Ti bi konzorciji mogli na učinkovit način iskoristiti pravni instrument za sufinanciranje mjera „Cofund” iz programa Obzor Europa, koji se može koristiti i u okviru drugog stupa, a posve je prikladan za razvoj sinergija između okvirnog programa, regionalne politike i proračuna gradova i regija; |
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19, inovacijski jaz, širenje izvrsnosti: kohezija u središtu EIP-a
38. |
upozorava na posljedice koje aktualne krize ostavljaju u najosjetljivijim i najpogođenijim područjima i podsjeća da su gospodarska i financijska kriza 2008. u određenim regijama, osobito u južnim zemljama, dovele do pada ulaganja u istraživanje i inovacije. Odbor stoga insistira na tome da plan oporavka „Next Generation EU” i sljedeći višegodišnji financijski okvir pruže veću potporu visokom obrazovanju, digitalnom obrazovanju, cjeloživotnom učenju (uključujući usavršavanje i prekvalifikaciju), istraživanju i inovacijama kako bi pomogli ostvarenju ciljeva EIP-a te da se u tom kontekstu i program „React EU” i Fond za pravednu tranziciju iskoriste u skladu s operativnim programima koje su regije donijele i njihovim strategijama pametne specijalizacije. To je od ključne važnosti jer je regijama, da bi postale otporne, potrebna veća potpora za oporavak; |
39. |
traži od Komisije da objasni kako bi, u trenutačnom kontekstu i bez povećane potpore, države članice čija je razina ulaganja u istraživanje i inovacije ispod europskog prosjeka mogle tijekom sljedećih pet godina postići cilj od 50 % povećanja tih ulaganja, što je cilj koji Odbor podržava; |
40. |
navodi da je EIP rascjepkan: sredstva EU-a nisu dovoljna za financiranje suradnje između regionalnih inovacijskih ekosustava, a rezultati istraživanja rijetko se dijele sa širom javnošću i drugim regijama, čak i unutar same države članice; istodobno izražava žaljenje što nadnacionalni programi istraživanja i inovacija tradicionalno koriste malobrojnim i relativno zatvorenim mrežama prestižnih sveučilišta, istraživačkih centara, velikih industrija i regija koje uključuju glavni grad, koji su u mnogim slučajevima već sudjelovali u prethodnim izdanjima okvirnog programa ili su znatno zastupljeni u Bruxellesu; |
41. |
slaže se da se napredak u provedbi EIP-a usporio i da i dalje postoje velike razlike među zemljama i regijama, kao što je navedeno u izvješću o napretku EIP-a iz 2018. Konvergencija europskih, nacionalnih i regionalnih istraživačkih i inovacijskih sustava nije dovoljna, što dovodi do štetne koncentracije mjesta izvrsnosti u području istraživanja i inovacija širom Europe, pri čemu cijele regije ostaju izostavljene. Povrh toga, to vodi i k stvaranju neuravnoteženog okruženja u pogledu mobilnosti i protoka znanja, što je u suprotnosti s ciljevima politike EIP-a; |
42. |
smatra da se s tim zapažanjima većina slaže i da se ona redovito ponavljaju, ali da se iz njih nisu izvukle nikakve političke pouke i da trenutačne proračunske odluke, ako se zadrže, neće omogućiti uklanjanje tih nedostataka, da će izjave o smanjenju inovacijskog jaza zadržati na razini želja, a mehanizme za širenje izvrsnosti i povećanje sudjelovanja alata učiniti nedovoljnima i nesposobnima za postizanje željenih političkih ciljeva. |
Bruxelles, 5. veljače 2021.
Predsjednik Europskog odbora regija
Apostolos TZITZIKOSTAS
(1) COM(2018) 703.
(2) Mišljenje ERAC-a o budućnosti europskog istraživačkog prostora (https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-1201-2020-INIT/en/pdf, na engleskom jeziku).
(3) Preporuke ERRIN-a za budućnost europskog istraživačkog prostora (https://errin.eu/system/files/2020-06/200608%20ERRIN_recommendations_for_the_future_of_the_European_Research_Area_approved.pdf, na engleskom jeziku).
(4) Prema Udruženju europskih sveučilišta: „Izvrsnost se ne svodi na najčešće citirane publikacije, već se treba temeljiti na brojnim i raznolikim doprinosima znanstvene zajednice i posebice uključivati prakse otvorene znanosti, angažman građana i učinak na društvo.”
(5) Mišljenje Europskog odbora regija – Istraživačka infrastruktura: budućnost europskog istraživačkog prostora (EIP) iz regionalne i prekogranične perspektive (SL C 39, 5.2.2020., str. 68.).
(6) Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Obnovljeni program za istraživanje i inovacije – prilika da Europa oblikuje svoju budućnost” (SL C 168, 16.5.2019., str. 4.).
(7) Mišljenje Europskog odbora regija – Obzor Europa: deveti Okvirni program za istraživanja i inovacije (SL C 461, 21.12.2018., str. 79.).
(8) Mišljenje Europskog odbora regija – „Lokalna i regionalna dimenzija Obzora 2020. i novi okvirni program za istraživanje i inovacije” (SL C 342, 12.10.2017., str. 1.).
(9) Mišljenje Europskog odbora regija – Pregled rezultata regija u području inovacija i njegov utjecaj na regionalne lokalizirane politike (SL C 440, 18.12.2020., str. 87.).