EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.12.2020.

COM(2020) 730 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o građanstvu EU-a







Jačanje položaja građana i zaštita njihovih prava

1.Uvod

Uz mir, građanstvo EU-a jedno je od najvažnijih postignuća europskog projekta i jedinstveno je u svijetu. Prava koja proizlaze iz građanstva EU-a, uključujući slobodno kretanje, politička i demokratska prava i pravo građana EU-a da uživaju konzularnu zaštitu drugih država članica kad nisu zastupljeni u inozemstvu, imala su transformativan utjecaj na Europu. Sad ima više od 13,3 milijuna Europljana 1 koji uživaju pravo boravka u drugoj zemlji EU-a.

Komisija izvješćuje o primjeni odredaba o građanstvu EU-a svake tri godine 2 i predlaže nove prioritete za sljedeće tri godine. Od posljednjeg Izvješća o građanstvu EU-a za 2017. bilo je značajnih poteškoća u ostvarivanju prava koja proizlaze iz građanstva EU-a, među ostalim u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, a bilo je i mnogo pozitivnih pomaka. Na primjer, 90 % europskih građana sada je upoznato s pojmom „građanin Europske unije”, što je najveći dosad zabilježeni broj 3 . Nadalje, izlaznost na posljednjim europskim izborima bila je najviša u posljednja dva desetljeća 4 , u velikoj mjeri zbog mladih glasača i onih koji prvi put glasaju. Razlika u glasanju i u sastavu Europskog parlamenta između spolova dodatno se smanjila. Potpora slobodnom kretanju najviša je u posljednjih 12 godina 5 .

Od posljednjeg Izvješća o građanstvu u Europi je zabilježena pojava snažnih društvenih pokreta koji se bave pitanjima kao što su klimatske promjene, gospodarstvo i oporezivanje, rasizam i jednakost. Ti su pokreti često kombinirali ulične prosvjede s aktivizmom na internetu i tako uspješno prevladali geografske i jezične prepreke kako bi se stvorile paneuropske, pa čak i globalne sinergije. Ako je i postojala sumnja da su europski građani izgubili volju za političkim angažmanom, u proteklih nekoliko godina pokazalo se da i više nego prije žele da se njihov glas čuje i da oblikuju društvo u kojem žive.

U posljednje vrijeme su se pojavili brojni i složeni izazovi. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazuje koliko su se Europljani počeli oslanjati na slobodno kretanje i ovisiti o njemu iz ekonomskih i osobnih razloga. U prvoj polovini 2020. tisuće Europljana zadržano je u inozemstvu zbog ograničenja putovanja uvedenih nakon pojave pandemije bolesti COVID-19, što je rezultiralo dosad nezabilježenim koordiniranim nastojanjima EU-a i njegovih država članica koje su sigurno dovele kući više od 600 000 građana. Iako je Europa uspješno spasila svoje građane u inozemstvu, pojavilo se pitanje treba li udruživanje resursa EU-a u trećim zemljama dodatno pojednostavniti i treba li pomoć građanima postati fleksibilnija. Tijekom pandemije, kao i tijekom europskih izbora i nakon njih, Europljanima su se putem interneta širile dezinformacije, što je ugrozilo osnovni uvjet za njihovo demokratsko sudjelovanje u javnom životu i donošenje utemeljenih odluka.

Zasjenjena utjecajem novih tehnologija i globalnom hitnom zdravstvenom situacijom, mnoga svakodnevna praktična administrativna i pravna opterećenja i dalje utječu na živote građana EU-a. Ona se kreću od složenih postupaka registriranja za glasanje za mobilne građane EU-a do nedovoljnih digitalnih mogućnosti za administrativne postupke i porezne režime za pogranične radnike. Usto, referendum o Brexitu koji je doveo do izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a utjecao je na živote gotovo 3,7 milijuna građana EU-a 6 koji su se nastanili u Ujedinjenoj Kraljevini i milijune državljana Ujedinjene Kraljevine koji su izgubili status građana EU-a.

Izvješće o građanstvu usko je povezano sa šest glavnih ciljeva Komisije za Europu 7 , posebno s novim poticajem europskoj demokraciji i približavanjem građana EU-u. To treba promatrati u kombinaciji s drugim inicijativama, kao što je nova strategija za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima 8 , a posebno akcijski plan za europsku demokraciju 9 , i kao nadopunu njima. Mjere i prioriteti navedeni u ovom izvješću izravno su usmjereni na jačanje položaja građana, dopunjavajući tako akcijski plan za europsku demokraciju kojim se rješavaju ključni izazovi naših demokracija i koji obuhvaća područja politike sa širokim društvenim učinkom 10 .

Predloženi prioriteti temelje se na posebnim savjetovanjima 11 , uključujući javno savjetovanje o pravima koja proizlaze iz građanstva EU-a i istraživanje Flash Eurobarometra o građanstvu EU-a i demokraciji 12 , te na istraživanjima, uključujući rad mreže akademskih stručnjaka za prava koja proizlaze iz građanstva EU-a. Određujući svoje prioritete, Komisija se izravno oslanjala i na brojne dopise građana koji redovito pišu kako bi objasnili probleme i poteškoće s kojima se susreću pri ostvarivanju svojih prava u svakodnevnom životu.

Izvješće o građanstvu za 2020. sastoji se od dvaju zasebnih dokumenata: ovog izvješća i izvješća iz članka 25. UFEU-a 13 u kojem se predstavlja sudska praksa Suda u području prava koja proizlaze iz građanstva.

U ovom izvješću se razmatra napredak postignut u pogledu građanstva EU-a od izvješća za 2017. i predlažu se novi prioriteti i mjere koji bi građanima EU-a donijeli stvarne koristi osiguravajući im da u praksi mogu uživati prava koja proizlaze iz građanstva, posebno u prekograničnom kontekstu. U njemu su navedeni brojni konkretni postupci i prioriteti usmjereni na četiri glavne teme:

·jačanje demokratskog sudjelovanja, jačanje položaja građana i poticanje uključivanja građana u EU,

·olakšavanje ostvarivanja prava na slobodno kretanje i pojednostavnjenje svakodnevnog života,

·zaštita i promicanje građanstva EU-a,

·zaštita građana EU-a u Europi i inozemstvu, među ostalim u kriznim vremenima/hitnim situacijama.

2.Jačanje demokratskog sudjelovanja, jačanje položaja građana i poticanje uključivanja građana u EU

2.1. Učinkovito korištenje biračkih prava

Glasanje i kandidiranje temelj su demokratskog društva. Izlaznost na izborima za Europski parlament 2019. bila je najveća u posljednja dva desetljeća. Povećanju izlaznosti pridonijeli su mladi glasači i oni koji prvi put glasaju. I žene su sudjelovale u većem broju, a razlika u glasanju među spolovima smanjila se s 4 % u 2014. na 3 % u 2019. Broj žena izabranih u Parlament povećao se s 37 % na 39,4 %. Podaci o sudjelovanju ostalih nedovoljno zastupljenih skupina na izborima i dalje su ograničeni jer ih prikuplja samo nekoliko država članica 14 .

Međutim, nedovoljno zastupljene kategorije glasača suočavaju se s dodatnim poteškoćama. Ljudima s manjinskom rasnom ili etničkom pripadnošću može biti teže nego ostatku stanovništva uvrstiti se na liste kandidata, upisati se u registar birača ili obavljati druge izborne postupke. Na primjer, socijalne i ekonomske ranjivosti mnogih Roma često se iskorištavaju tijekom izbornih procesa 15 kupnjom glasova i manipulacijom glasovima, izravnim pritiskom ili prijetnjama. Uspješno uključivanje Roma ovisi o tome ostvaruje li se njihovo biračko pravo i pravo da se za njih glasa na odgovarajući način. Stoga bi države članice trebale uložiti više truda u informiranje o izborima kako bi povećale sudjelovanje Roma i drugih skupina u nepovoljnom položaju tako da osiguraju da njihovi pripadnici mogu donositi slobodne i utemeljene odluke na izborima i da potiču njihovo političko zastupanje 16 .

Osobe s invaliditetom i dalje su nedovoljno zastupljene na izborima kad ostvaruju svoje aktivno i pasivno biračko pravo. Suočavaju se s različitim preprekama, kao što je ograničena dostupnost prostorija i glasačkih listića ili nedovoljno dostupnih informacija o kandidatima i raspravama. Procjenjuje se da je 800 000 građana EU-a iz 16 država članica moglo biti lišeno prava na sudjelovanje na izborima za Europski parlament 2019. 17 jer njihovi nacionalni propisi i organizacijski aranžmani ne uzimaju u obzir njihove specifične potrebe u dovoljnoj mjeri. Komisija će surađivati s državama članicama i Europskim parlamentom kako bi zajamčila da osobe s invaliditetom imaju ista politička prava kao drugi 18 , a posebno kako bi osigurala ostvarivanje tog prava na sljedećim izborima za Europski parlament.

Mnoge države članice poduzele su konkretne mjere za povećanje sudjelovanja žena na izborima u EU-u 19 . Te mjere uključivale su dodjeljivanje javnih sredstava političkim strankama za promicanje sudjelovanja žena u politici 20 , kvote za liste kandidata 21 i uvođenje opće obveze političkim strankama da žene i muškarci budu ravnomjerno zastupljeni na listama 22 . Ipak, još uvijek postoji mnogo izazova koje treba svladati. Govor mržnje na internetu i nasilje nad ženama u politici na internetu sve su češća prepreka političkom sudjelovanju žena jer se time, na primjer, obeshrabruje kandidiranje žena 23 .

Komisija do sljedećih izbora za Europski parlament namjerava organizirati događaj na visokoj razini na kojem će se okupiti različita tijela radi rješavanja pitanja povezanih s izbornim postupcima te kako bi se ojačao položaj građana i time ih se potaknulo da sudjeluju kao glasači i kandidati u demokratskom procesu.

Unutar europske mreže za suradnju u području izbora Komisija je pomogla zemljama EU-a u razmjeni najbolje prakse kojom se pomaže različitim skupinama građana da sudjeluju na izborima, a to će i dalje činiti 24 . Ujedno će i dalje pomagati u promicanju najbolje prakse unutar mreže, u skladu s najvišim europskim standardima za slobodne i poštene izbore, uključujući standarde koje preporučuje Venecijanska komisija Vijeća Europe 25 .

Komisija će 2021. organizirati radionice za europsku mrežu za suradnju u području izbora o: i. poboljšanju pristupačnosti europskih izbora, ii. praksama glasanja na daljinu, a posebno elektroničkoga glasanja (e-glasanja) ili mrežnim alatima koji mogu olakšati elektroničko demokratsko sudjelovanje uz istodobno rješavanje pitanja sigurnosti i povjerljivosti 26 i iii. razradi pokazatelja, npr. o demokratskom sudjelovanju određenih skupina. Daljnjim poticanjem europske dimenzije na izborima za Europski parlament jača se veza između pojedinaca i europskih institucija, a time i demokratski legitimitet europskog postupka donošenja odluka. Pomaže se i u osiguravanju političke odgovornosti. Kako bi mogli političare pozivati na odgovornost, ljudi moraju vidjeti jasnu vezu između nacionalnih kampanja i programa kandidata, europskih politika i političkih stranaka kojima ti kandidati pripadaju. Tijekom izbora 2019. Europa i europska pitanja kao što su „vrijednosti”, „gospodarstvo”, „socijalna pitanja” i „okoliš” bila su glavne teme u materijalima korištenima tijekom kampanje 27 . Brojne političke stranke pružile su informacije biračima o svojoj pripadnosti europskim strankama, a nekoliko je stranaka nastojalo informirati građane o europskoj dimenziji izbora putem svojih materijala za kampanju i internetskih stranica. Dvije političke stranke bile su izravno prisutne na izborima u nekoliko država članica i svoju su kampanju temeljile na paneuropskom programu 28 . Jedan zastupnik iz takve stranke izabran je u Europski parlament s liste u Njemačkoj 29 . Na pitanje o ovoj temi u istraživanju Eurobarometra 30 2020. više od 40 % ispitanika (43 %) odgovorilo je da smatra vjerojatnim da će zbog lista kandidata na kojima se nalaze državljani drugih zemalja EU-a biti skloniji glasanju na sljedećim izborima za Europski parlament.

Sve veći broj građana s aktivnim i pasivnim biračkim pravom na izborima za Europski parlament pripada skupini „mobilnih građana EU-a”, to jest građana koji su se preselili kako bi živjeli, radili ili studirali u drugoj državi članici 31 . Procjenjuje se da je 2019. među više od 17 milijuna mobilnih građana EU-a u EU-u njih gotovo 15 milijuna 32 imalo pravo glasa (više od 3 % ukupnog stanovništva EU-a s pravom glasa) na izborima za Europski parlament 2019. Međutim, relativno malen broj 33 iskoristio je to pravo.

Gotovo dvije trećine ispitanika (65 %) u nedavnom istraživanju Eurobarometra 34 smatralo je vjerojatnim da će zbog mogućnosti kontaktiranja službe za podršku koja građanima pruža informacije o izborima za Europski parlament i postupcima glasanja biti skloniji glasanju na sljedećim izborima za Europski parlament. Više od 60 % onih koji su se odazvali na otvoreno javno savjetovanje za ovo izvješće smatralo je kako se ne čini dovoljno da se građane informira o njihovim pravima koja proizlaze iz građanstva EU-a, a nedostatak informacija na nacionalnoj razini prepreka je koja se najčešće spominjala (22 %). Komisija će u bliskoj suradnji s Parlamentom istražiti mogućnost stvaranja posebnog zajedničkog resursa za pružanje potpore građanima EU-a u ostvarivanju njihovih biračkih prava, kao i pružanje dodatnih mogućnosti za prijavljivanje prepreka i incidenata koji utječu na njihovo političko sudjelovanje. To bi trebalo biti dostupno i građanima EU-a (uključujući mobilne građane EU-a) i relevantnim tijelima do jeseni 2023.

I mobilni građani EU-a imaju pravo glasati i kandidirati se na općinskim izborima i izborima za Europski parlament u svojoj državi članici boravišta. Ipak, njihova izlaznost često je manja od izlaznosti građana koji su državljani te zemlje. To je djelomično posljedica složenih procesa registracije 35 i nedovoljnih mogućnosti glasanja 36 . Komisija namjerava ažurirati relevantne smjernice 37 kako bi povećala mogućnost mobilnih građana da ostvare svoja biračka prava. To bi uključivalo ažuriranje, pojašnjenje i jačanje pravila kako bi se osiguralo da se njima podržava široko i uključivo sudjelovanje mobilnih građana EU-a. Područja koja treba obuhvatiti uključuju pružanje ciljanih informacija mobilnim građanima EU-a 38 , među ostalim o rokovima, implikacijama i trajnosti registracije birača, razmjenu informacija o registraciji mobilnih građana EU-a koji su birači i kandidati na europskim izborima i potrebne prilagodbe nakon Brexita. 

Nekoliko država članica EU-a 39 svojim državljanima koji imaju stalno boravište u drugim zemljama oduzimaju pravo glasanja na nacionalnim parlamentarnim izborima. Ti građani kojima je oduzeto biračko pravo često su isključeni iz političkog života i u zemlji podrijetla i u zemlji boravišta. U svojoj preporuci iz 2014. 40 Komisija je pozvala države članice da svojim državljanima omoguće podnošenje zahtjeva da ostanu upisani na popis birača i tako zadrže svoje biračko pravo. I dalje će pratiti situaciju i poziva predmetne države članice da ukinu ta pravila o oduzimanju glasačkog prava.

Pravima koja proizlaze iz građanstva EU-a ne osigurava se mobilnim građanima EU-a biračko pravo na nacionalnim izborima u njihovoj državi članici boravišta, iako su aktivni članovi društva i na njih utječu nacionalne politike. Prema istraživanju Flash Eurobarometra 485, više od 60 % Europljana (63 %) smatra da je opravdano da građani EU-a koji žive u zemlji EU-a koja nije njihova zemlja podrijetla steknu biračko pravo na nacionalnim izborima i referendumima u zemlji boravišta. Otvoreno javno savjetovanje za ovo izvješće također je pokazao da građani podupiru i davanje biračkog prava mobilnim građanima EU-a na nacionalnim izborima države članice boravišta 41 . U ožujku 2020. registrirana je europska građanska inicijativa na tu temu 42 . Komisija će tu temu dodatno istražiti s državama članicama.

Promatranje izbora dobar je način da se građani uključe u izborni postupak i da se poboljša povjerenje javnosti u slobodne i poštene izbore. Praćenje izbora koje obavljaju građani može nadilaziti promatranje glasanja i prebrojavanja glasačkih listića i uključivati primjenu izbornih pravila putem interneta, što može uvelike pomoći radu nacionalnih tijela nadležnih za izborna pitanja. Polazeći od postojeće uspješne prakse, Komisija namjerava financirati projekte kojima se potiče neovisno promatranje izbora, koje provode i građani, te raspravljati o smjernicama ili dobrim praksama u okviru europske mreže za suradnju u području izbora.

2.2.    Poticanje sudjelovanja građana u demokratskom procesu

Povećanje sudjelovanja građana u svim fazama demokratskog procesa ključno je za našu europsku demokraciju. Pojavljuju se mnoge nove inicijative za uključivanje građana u proces donošenja odluka 43 . Na primjer, povećao se interes za deliberativnom demokracijom u cijelom EU-u 44 , a to treba prepoznati i potaknuti. Povećanje transparentnosti donošenja politika i odluka te uključivanje građana u rasprave o složenim pitanjima s kojima se suočavaju europske institucije ključno je za demokratski legitimitet. To je ujedno važno za povjerenje građana u institucije EU-a i njihovu povezanost s njima.

Velik paneuropski projekt za deliberativnu demokraciju, konferencija o budućnosti Europe, bit će novi javni forum za otvorenu, inkluzivnu, transparentnu i strukturiranu raspravu s građanima o nizu ključnih prioriteta i izazova. Od samog će početka uključivati novu višejezičnu digitalnu platformu koja će je učiniti dostupnom građanima iz svih društvenih slojeva i svih dijelova Unije. Građani će se poticati na predlaganje ideja i prijedloga te organiziranje lokalnih rasprava. Zahvaljujući prijevodu u stvarnom vremenu na sve jezike EU-a građani iz različitih država članica moći će pratiti rasprave te će se omogućiti istinski transnacionalna rasprava o budućnosti Europe. O poboljšanjima sustava vodećeg kandidata za izbore za Europski parlament, kao i o načinu rješavanja pitanja transnacionalnih lista, moglo bi se raspravljati na konferenciji o budućnosti Europe.

Dopunjujući druge mjere predložene u okviru akcijskog plana za europsku demokraciju, u Izvješću o građanstvu zauzima se pristup usmjeren na građane, pri čemu se naglasak stavlja na mjere i inicijative kojima se izravno jača položaj građana i štite njihova prava. Za potporu deliberativnom i reprezentativnom demokratskom sudjelovanju trebaju se koristiti inovativne tehnike usmjerene na korisnike koje su primjerene za različite potrebe i dobne skupine. Politike za informiranje i povećanje uključivanja javnosti u donošenje odluka na europskoj razini trebale bi koristiti svim građanima. To je neophodno kako bi europski građani bili sigurni da će se njihov glas čuti i da je glasanje važno. Kako bi građani mogli djelovati, trebali bi im biti dostupni alati, kanali i vještine kako bi se njihovi glasovi čuli u javnom prostoru i da bi mogli izravno pridonijeti oblikovanju javnih politika na svim razinama. Komisija će istražiti inovativne načine za savjetovanje s građanima i od njih prikupiti povratne informacije o novom zakonodavstvu EU-a.

Već testira participativne i deliberativne procese, na primjer u osmišljavanju i provedbi projekata kohezijske politike 45 i utvrđivanju mogućih prioriteta za pet misija EU-a koje će biti sastavni dio Obzora Europa, sljedećeg okvirnog programa za istraživanje i inovacije (koji obuhvaća rak, prilagodbu klimatskim promjenama, zelenije i pametnije gradove, zdrava tla te zdrave oceane i vode) 46 . I dalje će financirati istraživačke i inovacijske projekte kojima je cilj razviti deliberativnu i participativnu demokraciju putem eksperimentiranja i istražiti prakse, izazove i učinke procesa deliberativne demokracije na različitim geografskim razinama i u različitim društvenim skupinama 47 . Komisija će financirati i inovacijske projekte kojima se povećavaju kapaciteti ili nudi praktična potpora za uključivanje europskih građana u tranzicije koje su dio europskog zelenog plana, i to putem rasprava i sudjelovanja 48 , kao i u druga područja 49 .

Štoviše, Europska unija nastoji dodatno potaknuti sudjelovanje mladih u demokratskom životu u Europi 50 . I promicanje uključive participativne demokracije jedno je od vodećih načela strategije Europske unije za mlade (2019.–2027.) 51 kojom se nastoji podržati uključivanje mladih u Europi u oblikovanje društva i politike. Tri su ključna područja strategije EU-a za mlade uključivanje, povezivanje i osnaživanje. Uključivanje označava sudjelovanje mladih i odlučnost EU-a da potakne demokratsko sudjelovanje svih mladih, uglavnom putem dijaloga EU-a s mladima 52 , strukturiranog alata za sudjelovanje mladih i jednog od najvećih alata za sudjelovanje građana u EU-u koji pridonosi predstavljanju ideja mladih. To je izvrstan primjer mobilizacije glasova odozdo prema gore koji uspješno dopiru do oblikovatelja politika. U 2020. obilježava se deseta godišnjica dijaloga EU-a s mladima 53 .

Europska građanska inicijativa važan je dio prava koja proizlaze iz građanstva EU-a i utjecajan instrument participativne demokracije u EU-u. Omogućuje milijunu građana s boravištem u jednoj četvrtini država članica da zatraže od Komisije da podnese prijedlog pravnog akta kojim se provode ugovori EU-a 54 . Od siječnja 2020. postoje nova pravila koja čine europsku građansku inicijativu pristupačnijom za korisnike i dostupnijom kako bi mogla pomoći u povećanju sudjelovanja europskih građana u demokratskom procesu EU-a. Europski parlament i Vijeće donijeli su 15. srpnja 2020. privremene mjere za rješavanje pitanja posljedica pandemije bolesti COVID-19 na europsku građansku inicijativu. Pravila su izmijenjena kako bi se omogućilo produljenje razdobljâ prikupljanja građanskih inicijativa na koje je utjecala pandemija.

Pandemiju bolesti COVID-19 prati masovni val lažnih ili obmanjujućih informacija, pa i pokušaji pojedinaca i skupina izvan EU-a da utječu na građane EU-a i njihove rasprave. Komisija zahtijeva veću odgovornost za digitalne platforme i time nastavlja svoj rad na pružanju potpore informacijskom okruženju u kojem građani mogu razviti utemeljena mišljenja o javnim pitanjima. Za dezinformacije o bolesti COVID-19 Komisija je, na temelju zajedničke komunikacije o bolesti COVID-19 iz lipnja 2020. 55 , uspostavila program praćenja i izvješćivanja. Potpisnici Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija podnose mjesečna izvješća o tome što je poduzeto kako bi se ograničilo širenje dezinformacija o bolesti COVID-19 na usluge koje pružaju. Osim toga, prijevare potrošača, kao što je nuđenje nepotrebnih, neučinkovitih i potencijalno opasnih zaštitnih proizvoda, postale su posebno učestali element dezinformiranja tijekom pandemije bolesti COVID-19 56 . Inicijative navedene u Zajedničkoj komunikaciji 57 i novoj strategiji za potrošače 58 bave se tim pitanjima. Akcijski plan za europsku demokraciju i akt o digitalnim uslugama bave se izazovima koje dezinformacije na internetu predstavljaju za naša društva.

Sudjelovanje u aktivnostima učenja može pridonijeti angažiranijem sudjelovanju građana u demokratskim procesima. To se napominje u Programu vještina za Europu 59 , kojim se promiču vještine za život jer „demokratska društva ovise o aktivnim građanima koji mogu razlučiti informacije iz različitih izvora, prepoznati dezinformacije, donositi utemeljene odluke, djelovati odgovorno i koji su otporni”. S tim će stajalištem Komisija poduprijeti razvoj kvalitetnog i uključivog obrazovanja odraslih, u skladu s prvim načelom europskog stupa socijalnih prava.

Digitalne tehnologije transformiraju demokratsko donošenje odluka u EU-u, kao i način na koji javna tijela komuniciraju s građanima. Internetski alati mogu olakšati interakciju i demokratsko sudjelovanje u današnje vrijeme kad su okolnosti prisilile mnoge ljude da promijene svoje radne navike i interakciju s drugima 60 . Isto tako, digitalni angažman ograničen je tehničkim vještinama ljudi.

Jedan je od ključnih prioriteta Komisije „Europa spremna za digitalno doba” i poboljšanje digitalnih vještina 61 i mladih i odraslih. Na to je usmjeren ažurirani Akcijski plan za digitalno obrazovanje 62 za razdoblje od 2021. do 2027. Relevantne mjere uključuju snažnije poticanje digitalne pismenosti i promicanje izrade zajedničkih smjernica za borbu protiv dezinformacija u okviru obrazovanja i osposobljavanja, poticanje boljeg razumijevanja umjetne inteligencije i podataka među svim građanima te sustavnu integraciju digitalne pismenosti u formalno i informalno učenje. Komisija se zalaže i za rješavanje pitanja utjecaja starenja u svim područjima politike kako bi pomogla društvima i gospodarstvima da se prilagode demografskim promjenama 63 . Istaknut će konkretne mjere za poticanje aktivnog sudjelovanja građana u svim fazama života, od mladosti do starosti 64 , s mogućim dodatnim naglaskom na sudjelovanje djece u političkom i demokratskom životu EU-a.

Mobilni građani EU-a koji se nastanjuju u drugoj državi članici trebaju potporu kako bi se olakšalo njihovo uključivanje u društvo zemlje domaćina. Neki mobilni građani EU-a mogu biti u nesigurnoj situaciji, na primjer beskućnici, ili mogu biti pripadnici manjina te imati pravo na dodatnu potporu. Trenutačno je često dostupna potpora državljanima trećih zemalja, a mobilnim građanima EU-a kao posebnoj skupini često nedostaje dostatna potpora. Postoje, naravno, iznimke te je sve više projekata lokalne uprave i civilnog društva kojima se nastoji riješiti to pitanje. Osim toga, Komisija svake godine podupire mjere informiranja o pravima koja proizlaze iz građanstva EU-a i uključivanje mobilnih građana EU-a putem namjenskih sredstava u području građanstva EU-a.

Nadalje, prema međunarodnim istraživanjima i literaturi, postoji snažna veza između kulturnog sudjelovanja i demokracije. Smatra se da su društva otvorenija i tolerantnija, bolje funkcioniraju, ekonomski su jača i pružaju veću demokratsku sigurnost ako ljudi imaju jednostavan pristup širokom spektru kulturnih aktivnosti i ako su stope sudjelovanja u tim aktivnostima visoke. U tom se kontekstu Komisija početkom 2021. priprema pokrenuti neovisno istraživanje „Važnost sudjelovanja građana u kulturi za građanski angažman i demokraciju – političke pouke iz međunarodnih istraživanja”. U njemu će se sažeti postojeće znanje i činjenice o toj temi, izdvojiti ključne političke pouke i istaknuti primjeri uspješnih mjera iz nekoliko država članica EU-a. To će istraživanje služiti kao potpora Komisiji u provedbi Nove europske agende za kulturu i Plana rada Vijeća za kulturu 2019.–2022.

3.Olakšavanje ostvarivanja prava na slobodno kretanje i pojednostavnjenje svakodnevnog života

3.1.Bolja pravna sigurnost pri ostvarivanju prava na slobodno kretanje

Sloboda kretanja 65 , koja omogućuje svim građanima EU-a da žive, rade ili studiraju u bilo kojoj državi članici, najcjenjenije je pravo građana EU-a. U istraživanju Eurobarometra više od 80 % ispitanika (84 %) smatralo je da slobodno kretanje građana EU-a unutar EU-a općenito koristi gospodarstvima njihovih zemalja 66 . Procjenjuje se da je približno 13,3 milijuna građana EU-a iskoristilo svoje pravo da se preseli u drugu državu članicu. Selidba u inozemstvo može dovesti do brojnih pravnih i administrativnih izazova 67 te je Komisija pružila potporu i državama članicama i građanima EU-a izdavanjem smjernica 68 o pitanjima koja su se pokazala problematičnima tijekom prenošenja ili primjene pravila o slobodnom kretanju u praksi.

Od posljednjeg Izvješća o građanstvu utvrđena su brojna nova problematična pitanja, a Sud Europske unije donio je važne presude kojima se dodatno pojašnjava pravo na slobodno kretanje građana EU-a i članova njihovih obitelji. Jedno se pitanje odnosilo na činjenicu da, zbog razlika u pravnim propisima u državama članicama, obiteljskim vezama možda neće biti pridana važnost kada dugine obitelji (tj. obitelji u kojima je barem jedan član LGBTIQ osoba) ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje.

U svojoj presudi u predmetu Coman Sud je zaključio da se, kad je riječ o ostvarivanju prava na slobodno kretanje, pojam „bračni drug” građanina EU-a u Direktivi o slobodnom kretanju odnosi i na osobu istog spola kao građanin EU-a s kojim je u braku 69 . U drugom slučaju, članovi obitelji koji nisu iz EU-a i imaju boravišnu iskaznicu (o stalnom boravku) nisu uvijek mogli iskoristiti izuzeće od obveze posjedovanje vize kad su putovali iz države članice domaćina u drugu državu članicu. Sud je u dvije presude pojasnio njihovo pravo da iskoriste takvo izuzeće 70 . Kad je riječ o maloljetnicima obuhvaćenima Direktivom o slobodnom kretanju 71 , Sud je utvrdio da pojam „izravnog potomka” građanina EU-a koji je upotrijebljen u Direktivi o slobodnom kretanju treba razumjeti tako da uključuje i biološko i posvojeno dijete građanina EU-a.

Komisija namjerava preispitati smjernice iz 2009. o slobodnom kretanju 72 kako bi poboljšala pravnu sigurnost za građane EU-a koji ostvaruju svoja prava na slobodno kretanje i osigurala djelotvorniju i ujednačeniju primjenu zakonodavstva o slobodnom kretanju u cijelom EU-u 73 . Preispitane smjernice trebale bi odražavati raznolikost obitelji i stoga pomoći svim obiteljima – uključujući i dugine obitelji – da ostvare svoje pravo na slobodno kretanje. Trebale bi pružati ažurirane upute svim zainteresiranim stranama, posebno građanima EU-a, i poduprijeti rad nacionalnih tijela koja se bave pravima građana, kao i sudova i pravnih stručnjaka.

Pri ažuriranju smjernica Komisija namjerava obuhvatiti primjenu mjera ograničavanja slobodnog kretanja, osobito onih koje su uvode zbog pitanja javnog zdravlja. Zbog pandemije bolesti COVID-19 pojavio se niz jedinstvenih poteškoća za slobodno kretanje u cijelom EU-u, a mnoge su države članice nametnule ograničenja putovanja kao zdravstvenu mjeru predostrožnosti 74 .

U ožujku 2020. Komisija je donijela posebne smjernice koje se odnose na ostvarivanje prava na slobodno kretanje radnika 75 . Kako bi pomogla da se postupno ukinu ograničenja putovanja i koordiniraju aktivnosti pojedinih država članica, Komisija je u svibnju 2020. predstavila paket mjera, uključujući zajednički pristup ponovnoj uspostavi slobodnog kretanja 76 , kao i niz smjernica i preporuka za turiste, putnike i poduzeća te kriterije za ponovnu uspostavu turističkih djelatnosti 77 . Predstavljeni fleksibilni pristup bio je utemeljen na epidemiološkim kriterijima, primjeni mjera za suzbijanje širenja epidemije te razmatranjima gospodarskih aspekata i ograničavanja socijalnih kontakata. Komisija je 4. rujna 2020. predstavila Prijedlog preporuke Vijeća o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, koju je Vijeće donijelo 13. listopada 2020. Cilj je preporuke 78 osigurati da sve mjere koje su države članice poduzele kako bi ograničile slobodno kretanje zbog bolesti COVID-19 budu razmjerne, nediskriminirajuće, dobro koordinirane i jasno priopćene na razini EU-a.

Komisija je pokrenula i „Re-open EU” 79 , internetsku platformu s osnovnim informacijama na svim jezicima EU-a za siguran nastavak slobodnog kretanja i turizma u Europi. Uključuje informacije o stanju na granicama, ograničenjima putovanja te mjerama javnog zdravlja i sigurnosti u stvarnom vremenu, kao i druge praktične informacije za putnike.

Kako je navedeno u novom paktu o migracijama i azilu 80 , Komisija će donijeti strategiju o budućnosti Schengena, kojom se jačaju Zakonik o schengenskim granicama 81 i mehanizam evaluacije Schengena te će uspostaviti schengenski forum u cilju poticanja konkretne suradnje i načina produbljivanja Schengena putem programa potpore i suradnje kako bi se pridonijelo ukidanju nadzora unutarnjih granica. Prvi sastanak schengenskog foruma održan je 30. studenoga 2020.

Brexit je znatno utjecao na građane EU-a (njih približno 3,7 milijuna 82 ) koji, kao rezultat ostvarivanja njihovih prava na slobodno kretanje dok je Ujedinjena Kraljevina još bila članica EU-a, trenutačno žive u Ujedinjenoj Kraljevini 83 . Komisija je i dalje predana zaštiti njihovih prava. Sporazum o povlačenju jamči tim građanima i članovima njihovih obitelji uglavnom ista prava koja imaju i sada: mogu nastaviti živjeti, studirati, raditi i putovati između zemlje domaćina i Ujedinjene Kraljevine ili 27 država članica EU-a. To se odnosi i na sve građane EU-a koji se presele u Ujedinjenu Kraljevinu prije kraja prijelaznog razdoblja 84 . Komisija će pomoći građanima EU-a u Ujedinjenoj Kraljevini da budu u potpunosti upućeni u svoja prava te će tijelima Ujedinjene Kraljevine iznijeti sve moguće probleme u vezi s provedbom. Drugim dijelom Sporazuma o povlačenju štite se i prava više od milijun državljana Ujedinjene Kraljevine koji od 1. veljače 2020. više nisu građani EU-a, ali još uvijek žive u zemljama EU-a, tako što se štiti njihovo pravo na život, rad i studiranje u zemlji domaćinu. Njime su predviđena prava boravka, prava na ulazak i izlazak, pravo na rad, priznavanje stručnih kvalifikacija i koordinacija sustava socijalne sigurnosti. Pravilna provedba dijela Sporazuma o povlačenju koji se odnosi na prava građana, uključujući skupine u nepovoljnom položaju, jedan je od glavnih prioriteta Komisije. Svi bi građani trebali imati sve potrebne informacije da bi mogli iskoristiti svoja prava.

3.2.Pojednostavnjenje prekograničnog rada i putovanja

EU je 2019. pojačao sigurnost osobnih iskaznica i boravišnih isprava izdanih građanima EU-a 85 . Nove će iskaznice olakšati svakodnevni život mobilnih građana EU-a i članova njihovih obitelji, pograničnih radnika, studenata, turista i ostalih putnika. Novim pravilima, koja će se početi primjenjivati 2. kolovoza 2021., poboljšat će se sigurnost osobnih iskaznica i boravišnih iskaznica u cijelom EU-u uvođenjem minimalnih standarda za podatke sadržane u njima i za sigurnosna obilježja koja su zajednička svim državama članicama koje izdaju takve dokumente 86 . Komisija će istražiti kako potaknuti upotrebu digitalnih alata i inovacija koje koriste mogućnosti koje nude osobne iskaznice izdane u skladu s novim pravilima za e-upravu i e-poslovne usluge.

Pojednostavnjenje administrativnih postupaka i formalnosti vrlo je važno za građane koji se sele iz jedne države članice u drugu. To je osobito važno za javne isprave kao što su rodni listovi, dokazi o državljanstvu ili izvodi iz kaznenih evidencija koji su izdani u inozemstvu i koje treba prevesti i legalizirati kako bi ih javno tijelo moglo prihvatiti. Uredba o javnim ispravama 87 počela se u cijelosti primjenjivati 16. veljače 2019. i građanima olakšava ostvarivanje njihovih prava na slobodu kretanja unutar EU-a. Komisija pomno prati pravilnu provedbu tih novih pravila i aktivno podupire države članice u svladavanju problema o kojima izvješćuju građani i tijela.

Građani EU-a imaju pravo slobodno se kretati između država članica EU-a zbog posla, a da ne budu žrtve diskriminacije u pogledu uvjeta zapošljavanja, uključujući u pogledu naknade za svoj rad. Pogranični radnici su ljudi koji rade u jednoj državi članici EU-a, ali žive u drugoj. Taj se izraz 2019. odnosio na 2 milijuna 88 od 220 milijuna zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine u EU-u, što je gotovo 1 % ukupne radne snage u EU-u. U području oporezivanja ne postoje pravila na razini EU-a o definiciji pograničnih radnika, podjeli prava u području oporezivanja među državama članicama ili poreznim pravilima koja se primjenjuju. Susjedne države članice u kojima velik broj građana prelazi granicu zbog posla često uključuju posebna pravila za pogranične radnike u svoje bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Takva se pravila često primjenjuju na građane koji žive i rade u uskoj zoni uz granicu. Budući da ta pravila odražavaju posebnu situaciju između dviju država članica i proizlaze iz pregovora između njih, ona se razlikuju u pojedinim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Dohodak koji ostvari pogranični radnik može se oporezivati u jednoj ili obje predmetne države članice, ovisno o poreznim sustavima 89 . Komisija namjerava izdati preporuke za poboljšanje položaja poreznih obveznika s prekograničnim aktivnostima, uključujući pogranične radnike. Komisija je u svojem Akcijskom planu za oporezivanje iz srpnja 2020. 90 najavila da će 2021. pokrenuti inicijativu o pravima poreznih obveznika iz EU-a i pojednostavniti porezne obveze za građane EU-a.

Putovanje među državama članicama ponekad može uključivati korištenje više vrsta prijevoza („multimodalnost”). Alati za planiranje multimodalnih putovanja 91 pružaju europskim putnicima sveobuhvatne informacije o putovanju „od vrata do vrata” kako bi mogli donositi dobro utemeljene odluke o putovanju prilagođene svojim potrebama. Oni s lakoćom integriraju informacije o različitim vrstama prijevoza, osobito o željezničkom i lokalnom javnom prijevozu, te prometni sustav čine učinkovitijim. To će građanima biti od velike koristi jer nije uvijek lako dobiti točne informacije o prekograničnom prijevozu i vezama. Ljudima bi trebalo omogućiti i da odaberu vrste prijevoza koje su najmanje štetne za okoliš. Komisija će povećati potporu uslugama koje pomažu ljudima u EU-u da pretražuju i rezerviraju multimodalne prometne veze.

4.Zaštita i promicanje građanstva EU-a

4.1.Zaštita građanstva EU-a

Građanstvo EU-a i prava koja se dodjeljuju na temelju njega integrirana su u Ugovore. Državljanstvo države članice jedini je uvjet za građanstvo EU-a. Pri davanju državljanstva, države članice moraju se pobrinuti da to učine bez narušavanja suštine, vrijednosti i integriteta građanstva EU-a. Taj se integritet narušava kada države članice daju državljanstvo, a time i građanstvo EU-a, u zamjenu za unaprijed određene razine ulaganja, bez ikakvog zahtjeva za stvarnom poveznicom između ulagača i zemlje. Vrijednosti i načela EU-a, kao što je solidarnost među državljanima država članica, oslabljeni su ako sudjelovanje u europskom projektu, uživanje njegovih prava i sudjelovanje u njegovu demokratskom životu proizlaze samo iz ekonomske transakcije. Ta su temeljna načela dodatno ugrožena programima za dodjelu državljanstva ulagačima, kojima se olakšavaju pranje novca, utaja poreza i korupcija, kako je istaknuto u izvješćima Komisije iz siječnja 2019. 92 i srpnja 2019. 93 Komisija je 20. listopada 2020. pokrenula postupke zbog povrede protiv dviju država članica zbog njihovih programa za dodjelu državljanstva ulagačima, koji se nazivaju i programima odobravanja „zlatnih putovnica” 94 . Komisija će i dalje pratiti situaciju za programe za dodjelu prava boravka ulagačima ili „zlatne vize”, koje predstavljaju slične rizike.

4.2.    Promicanje građanstva EU-a i vrijednosti EU-a

Građanstvo EU-a temelji se na zajedničkim vrijednostima, kako je navedeno u članku 2. Ugovora 95 , a obuhvaća poštovanje demokracije, vladavine prava, jednakosti i temeljnih prava. U istraživanju Eurobarometra provedenom 2019. europski su građani odabrali gotovo iste vrijednosti koje najbolje predstavljaju EU, tj. demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, ispred kojih se nalazi samo mir 96 .

Zbog bolesti COVID-19 određene vrijednosti EU-a dovedene su u pitanje jer je došlo do privremenih ograničenja temeljnih prava i demokratskih vrijednosti. Brzo su se pojavila pitanja o tome kako se u tim okolnostima trebaju provoditi izbori, kako se izborne kampanje mogu pošteno odvijati, što građani mogu učiniti da bi se njihova mišljenja čula i koja se ograničenja mogu uvesti te mogu li se uopće uvesti. Rješavanje tih pitanja vrlo je važno jer je poznato da je u kriznim vremenima zaštita demokratskih vrijednosti vrlo bitna i da se okolnosti koje su dovele do takvih mjera mogu ponovno pojaviti. Komisija će i dalje olakšavati državama članicama razmjenu najbolje prakse o tim pitanjima, uključujući regulatorne mjere, u europskoj mreži za suradnju u području izbora. Čak i bez pandemije, polarizacija se posljednjih godina povećala u Europi, kao i drugdje, a europske vrijednosti dovedene su u pitanje izvan EU-a i u njemu.

Kako bi pomogla u promicanju istinske kulture vladavine prava u široj javnosti, Komisija je u svojoj komunikaciji iz srpnja 2019. pod nazivom „Jačanje vladavine prava u Uniji – Nacrt za djelovanje” najavila niz mjera 97 . Na primjer, jedna od njih je posebna javna komunikacijska kampanja o vladavini prava. Objavila je i svoje prvo godišnje izvješće o vladavini prava 30. rujna 2020. 98 , koje je u središtu novog europskog mehanizma vladavine prava 99 . To će potaknuti kontinuiranu raspravu o vladavini prava, iz godine u godinu, i pomoći u stvaranju kulture vladavine prava u EU-u.

Mnogi Europljani program Erasmus+ smatraju jednim od glavnih postignuća 100 EU-a 101 . Odlazak u inozemstvo radi studiranja, učenja, osposobljavanja i rada ili sudjelovanja u aktivnostima mladih i sportskim aktivnostima pridonosi jačanju europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti i njeguje aktivno građanstvo među ljudima svih dobnih skupina. Programom Erasmus+ potiče se sudjelovanje mladih u europskom demokratskom životu, upoznaje ih se s europskim zajedničkim vrijednostima, uključujući temeljna prava, te se povezuju mladi i oblikovatelji politika na lokalnoj i nacionalnoj razini i na razini Unije 102 . Aktivnosti Jean Monnet u programu Erasmus+ potiču osjećaj europskog identiteta i angažiranosti razvojem izvrsnosti studija europske integracije. U budućem programu Erasmus+ aktivnosti Jean Monnet proširit će se s visokog obrazovanja na druga područja obrazovanja i osposobljavanja.

Građanski odgoj osmišljen je kako bi se promoviralo aktivno građanstvo i pomoglo mladima da pronađu svoje mjesto u današnjem složenom društvu. Moguće aktivnosti uključuju volontiranje 103 s Europskim snagama solidarnosti, sudjelovanje u virtualnim iskustvima putem Virtualne razmjene Erasmus+ 104 ili odlazak u inozemstvo i otkrivanje novih kultura u okviru inicijative Discover EU. Osim toga, u Preporuci Vijeća o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja 105 pozivaju se države članice da snažnije promiču zajedničke vrijednosti kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava. U Preporuci se poziva i na uključiviji obrazovni sustav, bolju potporu nastavnom osoblju i poučavanje o Europi i njezinim državama članicama kako bi se povećao osjećaj pripadnosti školi, lokalnoj zajednici, zemlji, ali i europskoj obitelji. Komisija će i dalje raditi na inovativnim projektima kojima se promiču obrazovanje i iskustva mladih u vezi s građanstvom, među ostalim putem budućeg programa Erasmus (2021.–2027.).

Europske vrijednosti mogu se primjenjivati i pri obavljanju gospodarskih aktivnosti. Socijalna ekonomija uključuje poslovne strukture kao što su zadruge, uzajamna društva, neprofitne udruge, zaklade i socijalna poduzeća bez obzira na njihov pravni oblik. Osim što stvaraju milijune radnih mjesta, takva su poduzeća i organizacije ujedno i pokretači društvenih inovacija. Taj sektor u središte svojeg rada stavlja ljude, solidarnost i demokraciju. Pruža odgovore na probleme današnjice i potiče ideju građanstva. To se posebice vidi iz primjera brojnih udruga i dobrotvornih organizacija koje obuhvaća te iz ubrzanja fenomena volontiranja u mnogim europskim zemljama. Socijalna ekonomija promiče „gospodarstvo u interesu građana”. Svojim akcijskim planom za socijalnu ekonomiju, koji će biti donesen u drugoj polovini 2021., Komisija će donijeti nove mjere za poboljšanje povoljnog okruženja za socijalnu ekonomiju i društvene inovacije kako bi potaknula socijalnu uključenost i sudjelovanje. Ona će i dalje razvijati svoj projekt europskih regija socijalne ekonomije (ESER) te će s gradom Mannheimom u svibnju 2021. organizirati sastanak na vrhu o europskoj socijalnoj ekonomiji.

U svojim političkim smjernicama Komisija je naglasila važnost borbe protiv nejednakosti u EU-u. EU svoj puni potencijal može ostvariti samo ako iskoristi sav svoj talent i raznolikost. Činjenica da se ljudi u EU-u i dalje suočavaju s diskriminacijom oslabljuje socijalnu koheziju EU-a, sprječava gospodarstvo da ostvari svoj puni potencijal te predstavlja izravan izazov temeljnim pravima i vrijednostima EU-a. U skladu s predanošću predsjednice von der Leyen da se izgradi „Unija ravnopravnosti”, Komisija je donijela strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2025. 106 , Akcijski plan EU-a za antirasizam 107 i strateške okvire za LGBTIQ osobe 108 i Rome 109 . Program rada Komisije za 2021. uključuje daljnje inicijative u ovom području, kao što su Prijedlog za sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji, Inicijativa za proširenje EU-ova popisa kaznenih djela na sve oblike zločina iz mržnje i govora mržnje, Strategija o pravima osoba s invaliditetom i Komunikacija o strategiji EU-a za suzbijanje antisemitizma. 

5.Zaštita građana EU-a u Europi i inozemstvu, među ostalim u kriznim vremenima/hitnim situacijama

5.1 Solidarnost na djelu za građane u EU-u

Zbog pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica došla je do izražaja vrijednost solidarnosti među državama članicama, kao i među pojedinačnim članovima društva. Pandemija je na Europljane utjecala na različite načine, ovisno o njihovu socijalnom statusu, spolu, sektoru u kojem rade i o tome smatraju li se neophodnim radnicima, a najozbiljnije – u smislu utjecaja na zdravlje – ovisno o njihovoj dobi i općem zdravstvenom stanju. Pandemija je ujedno istaknula i pogoršala postojeće nejednakosti u našem društvu 110 . Europski odgovor bio je višedimenzionalan te je uključivao EU i vlade država članica, industriju, civilno društvo i građane aktivne u svojim zajednicama 111 .

Kako bi zaštitila živote i izvore prihoda te osigurala trajni i prosperitetni oporavak, Komisija je predložila Next Generation EU (program oporavka u iznosu od 750 milijardi EUR) i ciljano povećanje proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. Komisija se obvezala da jednakost i dalje bude u središtu oporavka kako bi se osigurala održiva i dugoročna stabilnost.

Europska javnost očekuje da će EU u budućnosti djelotvornije reagirati na zdravstvene krize. Kao dio svojeg odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 i uzimajući u obzir to da nova cjepiva protiv bolesti COVID-19 mogu pridonijeti završetku pandemije, Komisija je razvila ambicioznu Strategiju EU-a za cjepiva protiv bolesti COVID-19 112 , donesenu u lipnju 2020., kako bi se osigurao pristup takvim cjepivima na temelju sporazumâ o prethodnoj kupnji s vodećim proizvođačima cjepiva protiv bolesti COVID-19. Ujedno podupire države članice u pripremi za uspješno uvođenje cjepiva protiv bolesti COVID-19 kad budu dostupna i dovoljnu raširenost cijepljenja 113 . Komisija gradi i snažnu europsku zdravstvenu uniju, koja će bolje štititi zdravlje građana, opremiti EU i njegove države članice da učinkovitije spriječe buduće pandemije i da se bolje nose s njima te poboljšati otpornost europskih zdravstvenih sustava. U tu je svrhu Komisija 11. studenoga 2020. donijela Prijedlog uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju 114 radi daljnje zaštite zdravlja Europljana i kolektivnog odgovora na prekogranične zdravstvene krize, zajedno s prijedlozima za produženje mandata Europske agencije za lijekove 115 i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti 116 .

Komisija je predložila i novi zdravstveni program EU-a, EU za zdravlje, u okviru kojeg će se pružati potpora mjerama usmjerenima na zaštitu građana u Uniji od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, na poboljšanje dostupnosti lijekova, medicinskih proizvoda i drugih proizvoda potrebnih tijekom krize u Uniji, povećanje njihove pristupačnosti, pružanje potpore inovacijama te jačanje zdravstvenih sustava i položaja zdravstvenih djelatnika, među ostalim putem digitalne transformacije.

Od početka predsjedanja predsjednice von der Leyen potpuna provedba europskog stupa socijalnih prava bila je politički prioritet. Za oporavak je važno osigurati da svi radnici u EU-u zarađuju dovoljno za dostojanstven život. To je važno i za izgradnju poštenih i otpornih gospodarstava, a minimalne plaće imaju važnu ulogu u tome. Minimalne plaće relevantne su i u zemljama koje se oslanjaju isključivo na kolektivne ugovore o minimalnim plaćama i u onima sa zakonski propisanom minimalnom plaćom. Prijedlog Komisije 117 donesen je 28. listopada 2020. Europski stup socijalnih prava bit će kompas za oporavak Europe i najbolji alat kojim se osigurava da nitko ne bude zapostavljen. Komisija je najavila 118 da će iznijeti ambiciozan akcijski plan kako bi osigurala potpunu provedbu stupa. Taj će akcijski plan pridonijeti socioekonomskom oporavku i otpornosti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju u cilju povećanja socijalne pravednosti digitalne i zelene tranzicije.

Kriza je negativno utjecala i na živote mladih, što se jednim dijelom može ublažiti Garancijom za mlade 119 . Pokrenuta na vrhuncu prethodne krize zapošljavanja mladih 2013., Garancija za mlade imala je znatan transformativni učinak u mnogim državama članicama. Od njezina pokretanja više od 24 milijuna mladih dobilo je ponudu za posao ili nastavak obrazovanja, stažiranje ili naukovanje kao odskočnu dasku za buduću karijeru. U svojem paketu potpore zapošljavanju mladih iz 2020. 120 Komisija je predložila daljnje mjere za potporu mladima na tržištu rada, među ostalim jačanjem Garancije za mlade i proširenjem njezina dosega među mladima u nepovoljnom položaju diljem EU-a 121 .

5.2.    Solidarnost na djelu za građane izvan EU-a

Prije globalne pandemije sve je veći broj Europljana putovao izvan EU-a, među ostalim i na udaljena odredišta 122 . Procjenjuje se da gotovo 7 milijuna građana EU-a 123 putuje na mjesta u kojima nemaju predstavništvo ili živi u njima 124 . Sve države članice EU-a nemaju veleposlanstvo ili konzulat u svim zemljama svijeta. Pravo na jednak pristup konzularnoj zaštiti jedno je od posebnih prava građana EU-a zajamčenih Ugovorima 125 i konkretan je primjer europske solidarnosti. Države članice moraju pružiti pomoć građanima EU-a bez predstavništva u trećoj zemlji pod istim uvjetima kao što pomažu svojim državljanima. Prema istraživanju Flash Eurobarometra 485, približno tri četvrtine ispitanika (76 %) zna za to pravo.

Iako se konzularna zaštita uglavnom pruža svakodnevno pojedinim građanima EU-a koji se nađu u nevolji diljem svijeta, neki značajniji događaji zahtijevaju koordinaciju i zajedničko djelovanje 27 država članica EU-a. Posljednjih je godina došlo do brojnih situacija koje zahtijevaju zajedničko djelovanje, uključujući prirodne katastrofe, terorističke napade, građanske nemire i pripreme za globalne sportske događaje, ali njihov razmjer i složenost ne mogu se mjeriti s pandemijom bolesti COVID-19.

U do sada nezabilježenom pothvatu repatrijacije države članice, uz potporu Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje, uspjele su između veljače i svibnja 2020. vratiti kući više od pola milijuna europskih građana pogođenih ograničenjima putovanja zbog bolesti COVID-19 u raznim dijelovima svijeta 126 . Komisija je sufinancirala do 75 % troškova zajedničkih letova za repatrijaciju iz proračuna EU-a putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. To je pokazalo solidarnost EU-a na djelu tijekom teškog razdoblja i blagodati konzularne zaštite kao jednog od prava koja proizlaze iz građanstva EU-a 127 .

Pri organiziranju repatrijacije građana EU-a koji su zadržani u inozemstvu zbog pandemije bolesti COVID-19 države članice s pravom nisu različito postupale prema građanima EU-a bez predstavništva i s predstavništvom. Ako su bili dostupni kapaciteti za repatrijaciju, pružena je pomoć svim europskim građanima 128 .

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je potrebu za daljnjim jačanjem solidarnosti EU-a radi bolje zaštite građana EU-a u inozemstvu, posebno tijekom krize. Još uvijek postoje velike razlike među državama članicama u pogledu njihove sposobnosti pružanja pomoći u trećim zemljama, među ostalim u pogledu veličine njihovih konzularnih mreža, veličine lokalnog osoblja i dostupnih materijalnih sredstava za repatrijaciju. To može utjecati ne samo na građane EU-a bez predstavništva, već i na građane EU-a s predstavništvom kad njihova država članica nije u mogućnosti pružiti pravodobnu pomoć tijekom krize 129 .

Pouke izvučene tijekom krize ukazale su na važnu ulogu delegacija EU-a koje su se koordinirale s državama članicama EU-a radi repatrijacije građana, pomažući u pripremi popisa ljudi na komercijalnim letovima i na letovima koje organiziraju vlade EU-a. Postojećim pravom Unije uloga delegacija EU-a ograničena je na koordinaciju i pružanje informacija, ali većina građana EU-a 130 podržala bi njihovu aktivniju ulogu u pružanju potpore građanima EU-a kojima je to potrebno 131 . Kao dio svojeg ključnog prioriteta „snažnija Europa u svijetu” Komisija će preispitati Direktivu o konzularnoj zaštiti kako bi olakšala ostvarivanje prava koje proizlazi iz građanstva Unije na konzularnu zaštitu i ojačala solidarnost EU-a radi bolje zaštite građana EU-a u inozemstvu, posebno tijekom krize. Time bi se pojačala suradnja među državama članicama i ojačala potporna uloga EU-a kako bi se na najbolji mogući način iskoristila jedinstvena mreža delegacija EU-a za pružanje konzularne pomoći građanima EU-a u slučaju potrebe, na primjer, tako da se delegacijama dopusti da organiziraju letove za repatrijaciju i izdaju privremene putne isprave. Delegacije EU-a trebale bi nadopunjavati konzularne mreže država članica, posebno u trećim zemljama u kojima nije zastupljena nijedna ili je zastupljena tek poneka država članica. Budući da se svi ovi izazovi ne mogu riješiti na temelju članka 23. UFEU-a (konzularna zaštita), Komisija će razmotriti i hoće li proširiti pravo koje proizlazi iz građanstva EU-a na konzularnu zaštitu na temelju članka 25. stavka 2. UFEU-a.

6.Zaključci

Građanstvo EU-a u središtu je europskog projekta. Građani se oslanjaju na EU kad je riječ o zaštititi njihovih prava i dodavanju vrijednosti različitim područjima njihova života. Tijekom globalne zdravstvene krize došla je do izražaja stvarnost današnjeg EU-a, u kojem je zbog mnoštva prekograničnih veza i učinaka prelijevanja zajednički europski pristup neophodan za zaštitu života i egzistencije Europljana.

Čak i prije krize uzrokovane bolešću COVID-19 novi politički, socijalni i tehnološki izazovi potaknuli su preispitivanje starih pristupa i uvođenje novih mjera za zaštitu i poboljšanje mogućnosti građana EU-a da ostvare svoja tri glavna prava: slobodu kretanja, sudjelovanje na slobodnim i poštenim izborima i konzularnu zaštitu izvan EU-a. Međutim, kako je navedeno u ovom izvješću, koncept građanstva EU-a i aktivnosti EU-a usmjerene na građanina to nadilazi.

Komisija kontinuirano prati i procjenjuje situaciju u državama članicama i djeluje u skladu s ugovorima EU-a i sudskom praksom Suda. U sljedećih nekoliko godina predložit će zakonodavne mjere u brojnim područjima kako bi se ispravili propusti i poboljšala pravna sigurnost građana prilikom ostvarivanja njihovih prava. U drugim područjima, potpuno ostvarivanje prava građana ne ovisi samo o zakonodavstvu, već i o njegovoj provedbi, koja bi promijenila kontekst, omogućujući građanima da u potpunosti iskoriste ta prava. U ovom je izvješću predstavljeno što će Komisija učiniti kako bi se postigle potrebne promjene u tim područjima.

Komisija se zalaže za provedbu mjera navedenih u ovom izvješću. U tu će svrhu surađivati s drugima – institucijama EU-a, državama članicama, lokalnim i regionalnim tijelima, civilnim društvom i, što je najvažnije, samim građanima.

Prilog o provođenju daljnjih mjera najavljenih u Izvješću o građanstvu EU-a za 2017.

(1)

Eurostatova baza podataka migr_pop1ctz.

(2)

Za izvješće za 2017. vidjeti https://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=51132  

(3)

Flash Eurobarometar 485, vidjeti: https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/flash/surveyky/2260

(4)

Vidjeti izvješće o izborima za Europski parlament 2019., COM(2020) 252 final.

(5)

Flash Eurobarometar 485.

(6)

Eurostatova baza podataka migr_pop1ctz.

(7)

Oni su spomenuti u Političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju 2019.–2024.: europski zeleni plan, gospodarstvo u interesu građana, Europa spremna za digitalno doba, promicanje europskog načina života, snažnija Europa u svijetu i novi poticaj europskoj demokraciji.

(8)

COM(2020) 711.

(9)

COM(2020) 790.

(10)

Opseg Izvješća o građanstvu nadilazi i demokratska prava građana EU-a i obuhvaća druga prava koja proizlaze iz građanstva EU-a sadržana u Ugovoru i Povelji o temeljnim pravima. Postoje i očigledne poveznice s nedavno donesenom „Novom strategijom za potrošače”, koja se bavi neposrednim potrebama potrošača u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i predstavlja viziju EU-ove politike zaštite potrošača za sljedećih pet godina. Strategija predstavlja holistički pristup potrošačkim politikama čiji je cilj zaštititi građane EU-a kao potrošače i ojačati njihov položaj zaštitom njihovih prava u okviru zelene tranzicije i digitalne transformacije našeg društva.

(11)

Među ostalim sa stručnjacima država članica u okviru europske mreže za suradnju u području izbora i stručnom skupinom za slobodno kretanje u rujnu 2020. U rujnu 2020. održan je poseban savjetodavni sastanak s korisnicima Programa o pravima, jednakosti i građanstvu i programa Europa za građane.

(12)

Istraživanje Flash Eurobarometra 485 „Građanstvo Europske unije i demokracija”, provedeno u 27 država članica EU-a od 27. veljače do 6. ožujka 2020.;

https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/flash/surveyky/2260  

(13)

COM(2020) 731.

(14)

Podaci o izlaznosti na nacionalnom izborima ukazuju na to da bi se određeni broj građana mogao suočiti s dodatnim izazovima pri glasanju. Među ljudima koji imaju državljanstvo zemlje u kojoj žive, gotovo 60 % rođenih u zemlji koja podnosi izvješće, a čiji su roditelji imigranti, izjavilo je da su glasali na posljednjim nacionalnim parlamentarnim izborima u zemlji njihova boravišta diljem EU-a. To je gotovo 10 postotnih bodova manje nego u slučaju osoba koje imaju državljanstvo, a čiji su roditelji rođeni u zemlji koja podnosi izvješće te pet bodova manje nego u slučaju onih koji su došli kao djeca i potom stekli državljanstvo zemlje koja podnosi izvješće. Međutim, to je 10 postotnih bodova više nego među onima koji imaju državljanstvo zemlje koja podnosi izvješće, a došli su nakon svoje 15. godine. Za dodatne informacije vidjeti OECD i EU, 2018., Settling in 2018: Indicators of Immigrant Integration (Doseljavanje 2018.: Pokazatelji integracije imigranata).

(15)

Vidjeti projekt Roma Civil Monitor: Synthesis report on implementation of national Roma integration strategies in Bulgaria, Czech Republic, Hungary, Romania and Slovakia (Objedinjeno izvješće o provedbi nacionalnih strategija integracije Roma u Bugarskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj) (ožujak 2018.), str. 12.–13. i str. 28.; projekt Roma Civil Monitor: A synthesis of civil society’s reports on the implementation of national Roma integration strategies in the European Union (Objedinjena izvješća civilnih društava o provedbi nacionalnih strategija integracije Roma u Europskoj uniji) (ožujak 2020.), str. 23.

(16)

Novi strateški okvir za ravnopravnost, uključivanje i sudjelovanje Roma donesen je 7. listopada 2020.; https://ec.europa.eu/info/publications/new-eu-roma-strategic-framework-equality-inclusion-and-participation-full-package_hr  

(17)

Izvješće Europskog gospodarskog i socijalnog odbora iz 2019. „Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament”.

(18)

EU i sve države članice stranke su Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD). Slijedom toga, kako je utvrđeno u članku 29. o sudjelovanju u političkom i javnom životu, države potpisnice dužne su osobama s invaliditetom jamčiti politička prava i mogućnost da ih uživaju na ravnopravnoj osnovi s drugima.

(19)

Podaci o zastupljenosti žena na svim političkim razinama na kojima se donose odluke u državama članicama objavljeni su u bazi podataka o rodnoj statistici Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), https://eige.europa.eu/gender-statistics/dgs/browse/wmidm/wmidm_pol  

(20)

Irska.

(21)

Primjeri: Belgija, Španjolska, Slovenija, Francuska, Portugal, Slovenija.

(22)

Rumunjska.

(23)

Međuparlamentarna unija, Parlamentarna skupština Vijeća Europe, 2018.: Sexism, harassment and violence against women in parliaments in Europe (Seksizam, uznemiravanje i nasilje nad ženama u parlamentima u Europi); http://www.assembly.coe.int/LifeRay/EGA/WomenFFViolence/2018/20181016-WomenParliamentIssues-EN.pdf  

(24)

Europska mreža za suradnju u području izbora osnovana je u siječnju 2019. kako bi se državama članicama pomoglo u razmjeni stručnog znanja i najbolje prakse, među ostalim o prijetnjama, nedostacima i provedbi. Vidjeti: https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/eu-citizenship/electoral-rights/european-cooperation-network-elections_hr

(25)

Više informacija potražite na sljedećoj stranici: https://www.venice.coe.int/WebForms/pages/?p=01_Elections_and_Referendums&lang=EN  

(26)

Otvoreno javno savjetovanje za ovo izvješće pokazalo je većinsku potporu glasanju putem pošte, dok mnogi ispitanici smatraju da rizici glasanja putem interneta i dalje nadmašuju koristi.

(27)

Na temelju više od 11 000 primjera izbornih materijala, uključujući plakate, televizijske oglase, objave na društvenim mrežama i tiskane obavijesti, 418 političkih stranaka ili kandidata te 193 službena računa na Facebooku, Europski centar za praćenje izbora utvrdio je koje su bile najčešće teme u izbornim kampanjama. To su bile „Europa” (15 % od svih tema), nakon čega su slijedile „vrijednosti”, „gospodarstvo”, „socijalna pitanja” i „okoliš”. Vidjeti Johansson, Bengt i Novelli, Edoardo, 2019 European elections campaign – Images, topics, media in the 28 Member States (Izborna kampanja za europske izbore 2019. – Slike, teme, mediji u 28 država članica), 9. srpnja 2019.; https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/e6767a95-a386-11e9-9d01-01aa75ed71a1  

(28)

Izvješće o izborima za Europski parlament 2019., COM(2020) 252 final.

(29)

Za stranku Volt Deutschland. Stranka DiEM25 nije imala uspjeha na izborima za Europski parlament, no imala je kandidate i na nacionalnim izborima u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Austriji, Poljskoj i Portugalu te ima članove u zakonodavnim tijelima Danske, Grčke, Poljske i Portugala.

(30)

Flash Eurobarometar 485.

(31)

Komisija je podržala države članice u provedbi posebnih odredaba prava Unije koje se odnose na biračka prava mobilnih građana EU-a u okviru stručne skupine za izborna pitanja. Razgovaralo se o formalnostima, među ostalim o odgovarajućim rokovima za postupak registracije i praksama za podupiranje sudjelovanja na izborima.

(32)

Eurostatova baza podataka migr_pop1ctz.

(33)

Podaci dobiveni od država članica pokazuju da je registracija mobilnih građana EU-a u njihovim zemljama boravišta i dalje niska u cijelom EU-u, iako se brojke uvelike razlikuju među državama članicama (kao i dostupnost relevantnih podataka): od 0,1 % u Hrvatskoj i 0,2 % u Latviji do 17 % u Španjolskoj i 24 % na Malti. Za više informacija vidjeti radni dokument službi Komisije COM(2020) 252 final.

(34)

Flash Eurobarometar 485.

(35)

Rokovi za upis na popis birača za izbore za Europski parlament mogu se, na primjer, razlikovati među državama članicama, što otežava pravovremeni upis mobilnih građana EU-a.

(36)

To može uključivati administrativne dopise koji se kasno šalju i složene postupke za glasanje poštom.

(37)

Direktiva Vijeća 94/80/EZ i Direktiva 93/109/EZ.

(38)

Te će informacije biti dostupne putem portala Vaša Europa i nacionalnih portala koji sudjeluju u jedinstvenom digitalnom pristupniku, u skladu sa zahtjevima iz Uredbe 2018/1724 (usp. Prilog I., D.3).

(39)

Cipar, Danska, Njemačka, Irska i Malta.

(40)

Preporuka Komisije 2014/53/EU.

(41)

Ispitanici su smatrali da biračima treba omogućiti da biraju između dviju zemalja ili da glasaju u zemlji podrijetla i boravišta u jednakom omjeru. Mnogi smatraju da je duljina boravka odgovarajući kriterij za odlučivanje hoće li se stranim državljanima dodijeliti biračko pravo na nacionalnim izborima.

(42)

Europska komisija odobrila je i 4. ožujka 2020. registrirala europsku građansku inicijativu pod nazivom „Birači bez granica, puna politička prava za građane EU-a”. Organizatori pozivaju na „reforme kojima će se ojačati postojeće aktivno i pasivno biračko pravo građana EU-a na europskim i lokalnim izborima u zemlji njihova boravišta i donošenje novog zakonodavstva kojim će se ta prava proširiti na regionalne i nacionalne izbore te na referendume”.

(43)

Inicijative su uključivale skupštine građana (kao što su one održane u Valoniji kako bi se ljudi uključili u sastavljanje preporuka politika o prepoznavanju „lažnih vijesti”). Skupštine građana su savjetodavna tijela koja djeluju u brojnim državama članicama kako bi se ljudima omogućilo da pridonesu oblikovanju politika. Najistaknutiji je primjer Irska, u kojoj se one obično koriste za razradu mogućnosti za referendume.

(44)

U nedavnom izvješću OECD je opisao dubinu i rasprostranjenost stimulativnih inicijativa deliberativne demokracije, među ostalim i u EU-u, gdje su tisuće nasumice odabranih građana sudjelovale u stilovima demokracije s participativnijim upravljanjem (Catching the Deliberative Wave (Iskorištavanje vala deliberativnih inicijativa); https://www.oecd.org/gov/innovative-citizen-participation-and-new-democratic-institutions-339306da-en.htm ).

(45)

  https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2020/04/22-04-2020-deadlines-reminder-boost-citizen-engagement-in-the-implementation-of-cohesion-policy

(46)

  https://ec.europa.eu/info/horizon-europe-next-research-and-innovation-framework-programme/missions-horizon-europe_hr . Komisija će objaviti konačne odabrane misije krajem 2020. Nakon pokretanja misija europski će građani i dalje biti uključeni u sve faze njihove provedbe.

(47)

Konkretno, u okviru Obzora 2020. osigurat će se gotovo 12 milijuna EUR za četiri konzorcija s više dionika koji će provoditi istraživačke i eksperimentalne aktivnosti u području: i. demokratizacije teritorijalne kohezije (eksperimentiranje s deliberativnim angažmanom građana i participativnom izradom proračuna u europskim regionalnim i urbanim politikama), ii. gradova kao područja političkih inovacija u jačanju deliberativne i participativne demokracije, iii. uključive znanosti i europskih demokracija, te iv. razvijanja prostora za sudjelovanje s pomoću višejezičnog, dinamičnog deliberativnog pristupa. U okviru sljednika tog programa (Obzor Europa) već je utvrđeno stvaranje „otpornijeg, uključivijeg i demokratskijeg europskog društva” kao jednog od ključnih strateških usmjerenja pa će se prvim programima rada i dalje financirati istraživanja u tim područjima.

(48)

To se konkretno postiže putem „poziva u okviru europskog zelenog plana” kojim se mobilizira 1 milijarda EUR za istraživačke i inovacijske projekte kojima se odgovara na klimatsku krizu i pomaže u zaštiti jedinstvenih europskih ekosustava i bioraznolikosti. Uz tematska područja koja odražavaju ključne elemente europskog zelenog plana, međusektorski potprogram bavit će se jačanjem položaja građana mobiliziranjem sredstava za tri ključne teme: i. europska sposobnost za građansku raspravu i sudjelovanje građana u zelenom planu, ii. promjene ponašanja te socijalne i kulturne promjene za zeleni plan i iii. omogućivanje građanima da utječu na klimatske promjene i zaštitu okoliša putem obrazovanja, znanosti za građane, inicijativa za promatranje i građanske uključenosti.

(49)

Građani su i potrošači na čiji je svakodnevni život pandemija uvelike utjecala, među ostalim zbog smanjenja raspoloživosti i dostupnosti proizvoda i usluga te putovanja unutar EU-a te u EU i iz njega. „Nova strategija za potrošače” temelji se na sudjelovanju potrošača u provedbi njezinih mjera, što će se osigurati, među ostalim, jačanjem organizacija za zaštitu potrošača, koje zastupaju njihove interese te ih savjetuju i pružaju im potporu. To je osobito važno za neke kategorije građana koji su ranjiviji zbog socijalnih prilika ili, primjerice, svoje dobi, spola, zdravlja, digitalne pismenosti ili financijske situacije.

(50)

Članak 165. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(51)

  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:C:2018:456:FULL&from=HR  

(52)

  https://ec.europa.eu/youth/policy/youth-strategy/euyouthdialogue_en  

(53)

Dijalog EU-a s mladima rezultirao je donošenjem europskih ciljeva za mlade koji predstavljaju viziju mladih za Europu i važni su za našu ambiciju da ozbiljno razmotrimo doprinos mlađih generacija i integriramo dugoročniju perspektivu u kreiranje politike, poticanjem dijaloga i povećanjem transparentnosti i odgovornosti za politike za koje se odlučujemo.

(54)

Do sada je registrirano 75 inicijativa, a u šest njih završene su sve faze postupka i uspješno su predane Komisiji (izvor: https://europa.eu/citizens-initiative/_hr).

(55)

Zajednička komunikacija Europske komisije i visokog predstavnika „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica”, 10. lipnja 2020., JOIN (2020) 8 final.

(56)

  https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/health/coronavirus-response/fighting-disinformation/tackling-coronavirus-disinformation_hr  

(57)

Zajednička komunikacija Europske komisije i visokog predstavnika „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica”, 10. lipnja 2020., JOIN (2020) 8 final.

(58)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću „Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavka”, 13.11.2020., COM(2020) 696 final. U skladu s inicijativama u okviru nove strategije za potrošače, Komisija će podupirati razvoj mogućnosti nacionalnih tijela za zaštitu potrošača za internetske istrage i olakšati suradnju između mreže suradnje u području zaštite potrošača i drugih provedbenih mreža i dionika u borbi protiv prijevara potrošača, nepoštenih marketinških praksi i prijevara.

(59)

COM(2020) 274 final od 1. srpnja 2020.

(60)

Tijekom Europskog tjedna regija i gradova 2020. Komisija je bila domaćin sjednice na temu „Nema mjera ograničavanja za e-demokraciju”, na kojoj je predstavljena najbolja praksa odabranih projekata financiranih sredstvima EU-a i na kojoj se istraživala mogućnost da se digitalnim tehnologijama ojača položaj građana kako bi sudjelovali u europskoj demokratskoj raspravi.

(61)

Stjecanje vještina potrebnih za digitalnu transformaciju glavna je tema Programa vještina za Europu, kojim se predviđaju brojne mjere usklađene s digitalnom strategijom, industrijskom strategijom i strategijom za MSP-ove te europskim prostorom obrazovanja.

(62)

Plan ima dva strateška prioriteta: i. poticanje razvoja uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja u Europi, i ii. poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju. Vidjeti https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/document-library-docs/deap-communication-sept2020_en.pdf  

(63)

Komisija je u lipnju 2020. donijela Izvješće o učinku demografskih promjena, u kojem su predstavljeni pokretači demografskih promjena i njihov učinak u cijeloj Europi.

(64)

U izvješću Komisije o izborima za Europski parlament 2019. (COM(2020) 252 final) najavljeno je da će Komisija u podupiranju uključivog i jednakog sudjelovanja na izborima 2024. poseban naglasak staviti na mlađe i starije osobe, žene, mobilne građane EU-a i osobe s invaliditetom.

(65)

To je pravo izravno dodijeljeno svakom građaninu EU-a člankom 21. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te je sadržano u članku 45. Povelje o temeljnim pravima. U članku 21. stavku 1. UFEU-a propisano je da svaki građanin EU-a ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, u skladu s ograničenjima i uvjetima navedenima u Ugovorima i u mjerama donesenima radi njihove provedbe. Odgovarajuća ograničenja i uvjeti navedeni su u Direktivi 2004/38/EZ o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ, SL L 158, 30.4.2004., str. 77. (dalje u tekstu „Direktiva o slobodnom kretanju”). Štoviše, člankom 45. UFEU-a svakom se građaninu EU-a daje pravo na zapošljavanje u bilo kojoj državi članici i boravak u njoj u tu svrhu.

(66)

To je povećanje od 17 postotnih bodova od 2012.

(67)

Otvoreno javno savjetovanje za ovo izvješće pokazalo je da, iako se svi građani koji se sele u inozemstvo smatraju dobro informiranima, nailaze na administrativne probleme kad žive u inozemstvu. U velikom broju slučajeva prije preseljenja žele biti bolje informirani o pitanjima kao što su porezi, socijalne naknade ili zdravstveno osiguranje.

(68)

COM(2009) 313 final.

(69)

Presuda od 5. lipnja 2018. u predmetu Coman i drugi, C-673/16, EU:C:2018:385.

(70)

Presuda od 18. prosinca 2014., McCarthy i drugi, C‑202/13, EU:C:2014:2450 i presuda od 18. lipnja 2020., Ryanair Designated Activity Company, C-754/18, EU:C:2020:478.

(71)

Presuda od 26. ožujka 2019, SM (Dijete u sustavu alžirske kafale), C-129/18, EU:C:2019:248.

(72)

COM(2009) 313 final.

(73)

Mreža SOLVIT, koja se bavi rješavanjem problema poštovanja prava Unije na nacionalnoj razini, pomaže državama članicama da pravilno primjenjuju zakonodavstvo o slobodnom kretanju. Vidjeti Preporuku Komisije od 17.9.2013. o načelima kojima se uređuje mreža SOLVIT, C(2013) 5869 final.

(74)

U skladu sa zakonodavstvom o slobodnom kretanju, ograničenja slobodnog kretanja trebala bi ispunjavati zahtjeve u pogledu proporcionalnosti i nediskriminacije.

(75)

Komunikacija Komisije – COVID-19 Smjernice o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika, 2020/C 102 I/03.

(76)

Komunikacija Komisije: Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19, 2020/C 169/03.

(77)

Komunikacija Komisije: Smjernice EU-a za postupni nastavak pružanja usluga u turizmu i za zdravstvene protokole u ugostiteljskim objektima – COVID-19, 2020/C 169/01.

(78)

Preporuka Vijeća (EU) 2020/1475 o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, SL L 337, 14.10.2020., str. 32.

(79)

  https://reopen.europa.eu/hr/  

(80)

COM(2020) 609 od 23.9.2020.

(81)

Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama), SL L 77, 23.3.2016., str. 1.

(82)

Eurostatova baza podataka migr_pop1ctz.

(83)

I približno milijun državljana Ujedinjene Kraljevine živi u 27 država članica EU-a (izvor: First joint report on the implementation of residence rights under part two of the Withdrawal Agreement (Prvo zajedničko izvješće o provedbi prava boravišta iz drugog dijela Sporazuma o povlačenju)).

(84)

To se odnosi i na sve državljane Ujedinjene Kraljevine koji se presele u državu članicu EU-a tijekom prijelaznog razdoblja.

(85)

Uredba (EU) 2019/1157 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje, SL L 188, 12.7.2019., str. 67.

(86)

Nova pravila uključuju stroge mjere zaštite podataka kako bi se osiguralo da prikupljene informacije ne dođu u pogrešne ruke. Konkretno, nacionalna tijela morat će osigurati sigurnost beskontaktnog čipa i podataka pohranjenih u njemu, tako da se ne može hakirati ili da mu se ne može pristupiti bez odobrenja.

(87)

Uredba (EU) 2016/1191 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o promicanju slobodnog kretanja građana pojednostavnjenjem zahtjevâ za predočavanje određenih javnih isprava u Europskoj uniji i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012, SL L 200, 26.7.2016., str. 1.–136. Uredbom se ublažava većina problema s kojima se susreću europski građani pri podnošenju određenih javnih isprava izdanih u drugoj državi članici. Konkretno, javna tijela više ne mogu zatražiti apostil za javnu ispravu ili njezinu ovjerenu presliku. Usto, neke javne isprave više nije potrebno prevoditi, pod uvjetom da su predočene u višejezičnom standardnom obrascu koji je tijelima država članica dostupan na portalu e-pravosuđe.

(88)

Najveći broj prekograničnih radnika među državama članicama činile su 2019. osobe koje žive u Poljskoj, a rade u Njemačkoj (122 000 ljudi), Francuskoj i Luksemburgu (93 000), Mađarskoj i Austriji (56 000), Njemačkoj i Luksemburgu (54 000) te Francuskoj i Belgiji (50 000). Većina prekograničnih radnika bila je zaposlena u građevinarstvu, proizvodnji ili je obavljala poslove povezane sa zdravstvenom skrbi.

Za više informacija vidjeti https://ec.europa.eu/eurostat/cache/digpub/eumove/bloc-2c.html?lang=en  

(89)

Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da su na temelju bilateralnih sporazuma o sprječavanju dvostrukog oporezivanja države članice slobodne odrediti povezujuće čimbenike radi raspodjele porezne nadležnosti. Međutim, tu poreznu nadležnost moraju izvršavati u skladu s pravom Unije. To znači i da ne postoje pravila koja pograničnim radnicima jamče pravo na najpovoljniji porezni režim uključenih država članica.

(90)

COM(2020) 312.

(91)

Alat za planiranje multimodalnih putovanja je informacijski sustav koji može predložiti jednu ili više usluga prijevoza koje odgovaraju barem na pitanje „Kako mogu ići od mjesta A do mjesta B na određeni datum i u određeno vrijeme polaska/dolaska i pod kojim uvjetima”. Najčešća točka pristupa takvom alatu za planiranje putovanja je posebna internetska usluga. (Istraživanje Europske komisije Towards a European Multi-Modal Journey Planner (Prema alatu za planiranje multimodalnih putovanja u Europi), 2011.)

(92)

COM(2019) 12 final.

(93)

COM(2019) 370 final i SWD(2019) 650 final.

(94)

Za više informacija vidjeti: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_20_1925  

(95)

Članak 2. glasi: „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.”

(96)

U Standardnom Eurobarometru 92 iz jeseni 2019. od ispitanika se tražilo da odaberu vrijednosti za koje smatraju da najbolje predstavljaju EU. „Mir” se istaknuo kao vrijednost koja najbolje predstavlja EU (42 %), nakon čega slijede „demokracija” (34 %) na drugom mjestu i „ljudska prava” (32 %) na trećem mjestu. „Vladavina prava” nalazila se na četvrtom mjestu, a spomenulo ju je čak 22 % ispitanika.

(97)

COM(2019) 343 final. Konkretno, Komisija se obvezala koristiti sve mogućnosti financiranja kako bi pomogla civilnom društvu i akademskoj zajednici da ojačaju kulturu vladavine prava, na primjer budući program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti.

(98)

  https://ec.europa.eu/info/publications/2020-rule-law-report-communication-and-country-chapters_hr  

(99)

Cilj je tog mehanizma pokrenuti istinski dijalog o vladavini prava na europskoj i nacionalnoj razini. Zamišljen je kao godišnji postupak za sprečavanje pojave ili produbljivanja problema. Stvorit će zajedničku svijest o stanju vladavine prava u EU-u i ojačati međuinstitucijsku suradnju u vezi s tom temom.

(100)

U Standardnom Eurobarometru 89 iz 2018. ispitanici su „programe razmjene studenata kao što je ERASMUS” svrstali na treće mjesto najpozitivnijih rezultata EU-a, nakon „mira među državama članicama EU-a” i „slobodnog kretanja ljudi, robe i usluga unutar EU-a”.

(101)

Tijekom posljednja tri desetljeća više od 10 milijuna ljudi sudjelovalo je u programu Erasmus+ i programima koji su mu prethodili. Programom je osigurano više od 1,7 milijardi EUR za mogućnosti učenja u inozemstvu te za transnacionalna partnerstva za razvoj inovativnih pristupa politici i praksi na lokalnoj razini, pri čemu se daje prednost socijalnoj uključenosti, promicanju zajedničkih vrijednosti i razumijevanju među kulturama.

(102)

Isto tako, aktivnosti sudjelovanja mladih u okviru programa Erasmus+ podržavat će od 2021. alternativne, inovativne, pametne i digitalne oblike sudjelovanja mladih i građanskog angažmana putem širokog spektra projekata sudjelovanja koje vode mladi.

(103)

Volontiranje je jedan od najvidljivijih izraza solidarnosti. Sudjelovanjem u Europskim snagama solidarnosti mladi pomažu odgovoriti na utvrđene potrebe unutar lokalnih zajednica i pridonose prevladavanju značajnih društvenih izazova. Osim toga, volontiranje mladima omogućuje stjecanje korisnog iskustva, vještina i kompetencija za osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj, čime se poboljšava njihova zapošljivost i potiče aktivno građanstvo. Prema izvješćima sudionika, 76 % volontera nakon sudjelovanja u volonterskoj aktivnosti namjerava aktivnije sudjelovati u društvenom i političkom životu svoje zajednice. Po povratku 87 % volontera namjerava ostati angažirano i aktivno u području solidarnosti.

(104)

To omogućuje mladima u Europi i južnom Sredozemlju da steknu značajna međukulturna iskustva na internetu.

(105)

2018/C 195/01.

(106)

COM(2020) 152 final.

(107)

Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025.;

https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/a_union_of_equality_eu_action_plan_against_racism_2020_-2025_hr.pdf . Jedna od najavljenih mjera je da će Komisija organizirati radionicu o izborima radi razmjene i poticanja najbolje prakse o uključivoj demokraciji s ciljem da liste kandidata odražavaju raznolikost naših društava. Ta radionica planirana je za 2022. kako bi mogla poslužiti za sljedeće izbore za Europski parlament 2024.

(108)

Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.

(109)

Strateškim okvirom EU-a za ravnopravnost, uključivanje i sudjelovanje Roma uspostavlja se sveobuhvatan pristup utemeljen na trima stupovima za razdoblje od 2020. do 2030.: taj pristup nadopunjuje socijalno i ekonomsko uključivanje marginaliziranih Roma promicanjem ravnopravnosti i poticanjem sudjelovanja. Cilj mu je stoga pružiti svim Romima priliku da ostvare svoj puni potencijal i uključe se u politički, društveni, ekonomski i kulturni život.

(110)

Na primjer, pandemija bolesti COVID-19 imala je nesrazmjerno negativan utjecaj na marginalizirane romske zajednice i romske zajednice kojima su uskraćena prava. Strateški okvir EU-a za Rome uključuje posebne smjernice za države članice kako bi se osiguralo da ih buduće strategije bolje pripreme za suočavanje sa sličnim krizama. Pouke iz pandemije služe i kao smjernice za odabir glavnih ciljeva novog okvira (npr. u području stanovanja i osnovnih usluga), kao i mjere predložene u nacrtu Preporuke Vijeća (npr. potpora digitalnoj uključenosti i obrazovanju na daljinu za romsku djecu).

(111)

Za više informacija vidjeti: Koronavirus: Europska solidarnost na djelu; https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/health/coronavirus-response/coronavirus-european-solidarity-action_hr  

(112)

COM(2020) 245 final.

(113)

Štoviše, nadolazeća farmaceutska strategija za Europu bavi se važnim pitanjima koja desetljećima zabrinjavaju pacijente i zdravstvene sustave, kao što su dostupnost i pristupačnost lijekova, održivost zdravstvenih sustava i nedostatak lijekova. Njome se predviđa procjena postojećeg sustava kako bi se omogućila digitalizacija i inovacije, posebno za neispunjene potrebe, te se predviđaju mjere kojima se promiče globalna konkurentnost industrije EU-a. Pridonijet će izgradnji sustava otpornog na krize koji osigurava pristup sigurnim, visokokvalitetnim i učinkovitim lijekovima u svim okolnostima.

(114)

COM(2020) 727 final.

(115)

COM(2020) 725 final.

(116)

COM(2020) 726 final.

(117)

COM(2020) 682 final.

(118)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 14. siječnja 2020.: „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”, COM(2020) 14 final. Ta je inicijativa potvrđena u Programu rada Komisije za 2021.

(119)

Garancija za mlade obveza je koju su preuzele sve države članice kako bi svim osobama mlađima od 25 godina omogućile kvalitetnu ponudu radnih mjesta, nastavak školovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca nakon gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja.

(120)

Paket je usklađen s Programom vještina za Europu, konkretno s Komisijinim Prijedlogom preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, koji će pomoći ljudima da steknu uravnoteženu kombinaciju znanja, vještina i kompetencija koje pružaju snažne temelje za otpornost, cjeloživotno učenje, cjeloživotnu zapošljivost, socijalnu uključenost, aktivno građanstvo i osobni razvoj.

(121)

COM(2020) 276 final.

(122)

Mnogi građani EU-a, uključujući građane s dvojnim državljanstvom, imaju stalno boravište u trećim zemljama.

(123)

SWD(2018) 273 final.

(124)

Izraz „bez predstavništva” odnosi se na građane čija država članica nema veleposlanstvo ili konzulat u trećoj zemlji ili nije u mogućnosti pružiti pomoć.

(125)

To je pravo sadržano u članku 20. stavku 2. točki (c) i članku 23. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i u članku 46. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(126)

U tu je svrhu Europska služba za vanjsko djelovanje uspostavila posebnu konzularnu radnu skupinu, koja je blisko surađivala s državama članicama i Komisijinim Koordinacijskim centrom za odgovor na hitne situacije u koordinaciji repatrijacije.

(127)

Taj je poduhvat bio vrlo vidljiv građanima, a više od 60 % ispitanika na otvorenom javnom savjetovanju za ovo izvješće izjavilo je da znaju za letove za repatrijaciju koje su države članice i Europska komisija organizirali za građane EU-a koji su bili u trećim zemljama u trenutku izbijanja bolesti COVID-19.

(128)

Od te su masovne i jedinstvene konzularne suradnje između država članica EU-a i institucija EU-a imali koristi i građani iz partnerskih zemalja kao što su Norveška, Srbija, Švicarska, Turska i Ujedinjena Kraljevina pa su i njihovi državljani vraćeni letovima EU-a.

(129)

Mora se uzeti u obzir i izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, budući da ta zemlja ima veliku konzularnu mrežu i kapacitete za pružanje pomoći u kriznim situacijama.

(130)

U Eurobarometru 2020. više od 90 % ispitanika (92 %) složilo se da bi željeli potražiti potporu delegacije EU-a ako se nalaze u zemlji izvan EU-a bez konzulata ili veleposlanstva svoje zemlje te im je potrebna pomoć.

(131)

Slično tome, otvoreno javno savjetovanje za ovo izvješće pokazalo je da približno 90 % ispitanika smatra da bi delegacije EU-a prema potrebi trebale biti u mogućnosti pomoći građanima EU-a u trećim zemljama.