52020DC0526

(4)Nekoliko država članica proglasilo je izvanredno stanje ili je uvelo izvanredne mjere. Sve izvanredne mjere trebale bi biti strogo proporcionalne, nužne, ograničena trajanja i u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Trebale bi biti predmet demokratskog nadzora i neovisnog sudskog preispitivanja.

(5)Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju Pakta o stabilnosti i rastu 5 . Ta klauzula olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) 1467/97. Komisija je u Komunikaciji Vijeću iznijela stajalište da trenutačni uvjeti dopuštaju aktivaciju te klauzule zbog očekivanog ozbiljnog gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio donijeti i odluku o usvajanju revidirane fiskalne putanje. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju ne obustavljaju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nego se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

(6)Nužne su kontinuirane mjere za ograničenje i nadzor širenja pandemije, povećanje otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, ublažavanje socioekonomskih posljedica mjerama potpore poduzećima i kućanstvima te za uvođenje adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na radnom mjestu u cilju nastavka gospodarske aktivnosti. Unija bi trebala u cijelosti iskoristiti razne instrumente koji su joj na raspolaganju i tako poduprijeti napore država članica u tim područjima. Istovremeno bi države članice i Unija, izvlačeći pouke iz krize, trebale surađivati na pripremi mjera potrebnih za povratak na normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava i na održiv rast, koje bi među ostalim uključivale zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

(7)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je da fleksibilnost jedinstvenog tržišta olakšava prilagodbu u izvanrednim situacijama. Međutim, da bi se osigurao brz i neometan prelazak na fazu oporavka i slobodnog kretanja robe, usluga i radnika, nužno je ukinuti izvanredne mjere koje sprečavaju normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta čim prestanu biti neophodne. Aktualna je kriza pokazala da su u zdravstvu potrebni planovi pripreme za krizne situacije, uz poboljšane strategije nabave, diversificirane lance opskrbe i strateške rezerve osnovne medicinske opreme. To su ključni elementi za izradu opsežnijih planova pripreme za krizne situacije.

(8)Zakonodavac Unije već je izmijenio relevantne zakonodavne okvire 6 da bi se državama članicama omogućilo da sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova mobiliziraju za ublažavanje izvanrednih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Te će izmjene donijeti dodatnu fleksibilnost, ali i znatno jednostavnije procedure. Kako bi ublažile pritisak na novčane tokove, države članice u obračunskoj godini 2020.–2021. mogu iskoristiti i stopu sufinanciranja sredstvima iz proračuna Unije od 100 %. Finska se potiče da u cijelosti iskoristi te mogućnosti i tako pomogne najugroženijim građanima i sektorima.

(9)Socioekonomske posljedice pandemije vjerojatno će se nejednako osjetiti u sektorima i regijama zbog različitih obrazaca specijalizacije. To uključuje rizik od povećanja nejednakosti unutar Finske. U kombinaciji s rizikom od privremenog prekida procesa konvergencije među državama članicama, trenutačna situacija zahtijeva ciljane odgovore politika.

(10)Finska je 30. travnja 2020. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2020. i svoj Program stabilnosti za 2020. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(11)Na Finsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu.

(12)Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2020. predviđa da će se ukupni saldo od deficita od 1,1 % BDP-a u 2019. pogoršati na deficit od 7,2 % BDP-a u 2020. Predviđa se da će se deficit u 2021. smanjiti na 4,0 % BDP-a. Nakon povećanja na 59,4 % BDP-a u 2019., prema Programu stabilnosti za 2020. očekuje se da će u 2020. udio duga opće države u BDP-a porasti na 69,1 %. Na makroekonomske i fiskalne izglede utječe vrlo izražena nesigurnost izazvana pandemijom bolesti COVID-19.

(13)Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i u okviru koordiniranog pristupa Unije, Finska je donijela proračunske mjere za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničavanje pandemije i pružanje pomoći najpogođenijim građanima i sektorima. Prema Programu stabilnosti za 2020., vrijednost tih proračunskih mjera iznosi 1,7 % BDP-a. Mjere uključuju i hitnu potrošnju za zaštitu zdravlja i javnog poretka te mjere potpore za poduzeća i zaposlenike. Osim toga, Finska je najavila mjere koje će pridonijeti potpori likvidnosti poduzeća bez izravnog učinka na proračun, koje se u programima stabilnosti za 2020. procjenjuju na 5 % BDP-a. Te mjere uključuju kreditna jamstva za poduzeća, uglavnom mala i srednja, te posebne programe jamstava za društvo Finnair i brodarska društva koja jamče sigurnost opskrbe. Osim toga, u Finskoj su donesene druge mjere za povećanje likvidnosti koje nisu navedene u Programu stabilnosti, uključujući odgodu plaćanja poreza na dobit. Te dodatne mjere procjenjuju se na 15 % BDP-a. Mjere koje je Finska poduzela općenito su u skladu sa smjernicama iz Komunikacije Komisije o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19. Puna provedba tih mjera uz preusmjeravanje fiskalnih politika prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, pridonijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjoročnom razdoblju.

(14)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2020. ne bude li promjene u politikama, predviđa se da će u Finskoj saldo opće države iznositi –7,4 % BDP-a u 2020. te –3,4 % u 2021. Predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u dosegnuti 69,4 % u 2020. i 69,6 % u 2021.

(15)Komisija je 20. svibnja 2020. pripremila izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora jer Finska u 2020. planira premašiti referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a. Općenito govoreći, analiza upućuje na zaključak da kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997 nije ispunjen.

(16)Kao odgovor na krizu Finska je poduzela sveobuhvatne mjere za potporu svojem zdravstvenom sustavu i gospodarstvu. Na primjer, finska vlada donijela je nekoliko dopunskih proračuna i odlučila je poboljšati sigurnost radnih mjesta za zaposlenike, dok su uvjeti za primanje naknada za nezaposlenost ublaženi. Samozaposlenim osobama i poduzetnicima olakšan je pristup naknadama za nezaposlenost. Mjere socijalne sigurnosti iznose 1,6 milijardi EUR. Na raspolaganje su stavljena izravna bespovratna sredstva za poduzeća u iznosu od milijardu EUR, uz 10 milijardi EUR u zajmovima s državnim jamstvom. Država je privremeno smanjila doprinose poslodavaca za mirovinsko osiguranje za 2,6 postotnih bodova i dodijelila najmanje milijardu EUR općinskom paketu potpore. Finsko tijelo za financijski nadzor smanjilo je kapitalne zahtjeve za finske kreditne institucije uklanjanjem zaštitnog sloja za sistemski rizik i prilagodbom zahtjeva specifičnih za kreditne institucije. Vlada je imenovala radnu skupinu pod vodstvom Ministarstva financija i Ministarstva socijalne skrbi i zdravstva za pripremu strategije Finske za izlazak iz krize uzrokovane bolešću COVID-19.Vlada je početkom svibnja donijela plan postupnog izlaska na temelju izvješća radne skupine. Radna skupina predložit će odgovarajuće mjere za ublažavanje zdravstvenih, socijalnih i gospodarskih posljedica krize. Savjetovala se sa socijalnim partnerima, općinama, organizacijama civilnog društva i organizacijama za zaštitu okoliša.

(17)Iako je Finska pokazala opću spremnost za suočavanje s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, njezin bi zdravstveni sustav mogao biti otporniji. Bolnički okruzi morali su preraspodijeliti medicinsko osoblje za liječenje pacijenata zaraženih koronavirusom, što je dovelo do nepoštovanja zakonskih rokova za zdravstvenu zaštitu pacijenata koji nisu hitni. Postojeći sustav zdravstvenih usluga različitih pružatelja doveo je do neujednačene raspodjele zdravstvenih radnika u zemlji. Očekuje se da će nejednaka raspodjela pružanja usluga i nejednak pristup uslugama socijalne i primarne zdravstvene zaštite i dalje biti problem nakon krize, posebno za nezaposlene i umirovljene osobe, uključujući osobe s invaliditetom. S obzirom na porast nezaposlenosti zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, kratkoročno i srednjoročno političko djelovanje trebalo bi biti usmjereno na poboljšanje jednakog pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U srednjoročnom razdoblju i dalje je važno provoditi planove socijalnih i zdravstvenih reformi koje su planirale prethodne finske vlade, posebno zato što se njima Finska pripremila na dalekosežne demografske promjene te bi joj to pomoglo da u budućnosti održi kvalitetu svojeg zdravstvenog sustava i istodobno poboljša njegovu dostupnost. Dugoročna održivost javnih financija Finske i dalje je ugrožena zbog predviđenog porasta troškova starenja, osobito socijalne i zdravstvene zaštite.

(18)Prema Komisijinoj prognozi očekuje se porast nezaposlenosti na 8,3 % u 2020. i oporavak na 7,7 % u 2021. Kako bi se ograničilo povećanja stope nezaposlenosti i ponovno uključilo na tržište rada one koji su izgubili posao zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, potrebne su učinkovite kratkoročne i srednjoročne mjere politike osmišljene u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima. Tim bi se naporima trebalo pomoći i skupinama kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost, kao što su niskokvalificirane osobe, osobe s invaliditetom, osobe s djelomičnom radnom sposobnošću i osobe migrantskog podrijetla. Finska ima programe skraćenog radnog vremena koji su mnoge svoje zaposlene privremeno otpustili. Brz i održiv povratak na tržište rada mogao bi se osigurati aktivnim politikama tržišta rada, uključujući mjere dokvalifikacije i prekvalifikacije. Subvencionirane plaće mogle bi biti usmjerene i povezane s osposobljavanjem i praćenjem koje provode javne službe za zapošljavanje. Prekvalifikacija i dokvalifikacija ključne su za očuvanje zapošljivosti radne snage u sve digitalnijem i zelenijem gospodarstvu. Reforma kontinuiranog učenja mogla bi pomoći u poboljšanju vještina odraslih, uključujući one s nedovoljnim vještinama, u sektorima relevantnima za tržište rada, kao što je sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Kako bi se tržište opskrbilo vještinama koje su potrebne u vrijeme demografskih i tehnoloških promjena, važno je da obrazovanje bude relevantno za tržište rada, među ostalim usklađivanjem broja mjesta na sveučilištima s prognozama o zapošljavanju po sektorima i regijama. Kako bi se izbjeglo pogoršanje socioekonomske situacije za najugroženije skupine zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, ključno će biti smanjenje digitalnog jaza, posebno kako bi se učenicima u nepovoljnom položaju osigurao pristup kvalitetnom obrazovanju. Složeni sustav naknada prepreka je zapošljavanju. Kako bi se potaknulo zapošljavanje u skraćenom i nepunom radnom vremenu, potrebno je učinkovito staviti u pogon registar dohodaka koji sadržava informacije o plaćama i naknadama u stvarnom vremenu te ubrzati obradu naknada iz sustava socijalne skrbi. Srednjoročno će biti važno da Finska provede reformu sustava naknada socijalne skrbi radi poticanja zapošljavanja i pripreme sustava socijalne skrbi za budućnost.

(19)Pomoć poduzećima, posebno malim i srednjim, za nastavak poslovanja tijekom krize ključan je poticaj gospodarstvu nakon ukidanja postojećih mjera ograničavanja kretanja. Privremena potpora za likvidnost u obliku zajmova, bespovratnih sredstava i jamstava mogla bi pomoći poduzećima u tom razdoblju velike nesigurnosti i znatno nižih prihoda. U procesu izrade i provedbe tih mjera treba voditi računa o otpornosti bankarskog sektora.

(20)Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, bit će važno mobilizirati više sredstava na početku provedbe već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi. Ulaganja u Finskoj i dalje su ispod prosjeka EU-a u kategorijama koje najviše doprinose rastu produktivnosti, osobito ulaganja u opremu i intelektualno vlasništvo. To može ograničiti dugoročni potencijal rasta Finske i negativno utjecati na njezinu konkurentnost i oporavak. Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj ključno je za strukturne promjene u korist znanjem intenzivnih gospodarskih sektora i jačanja dugoročnog potencijala rasta. Za planirani prelazak na ugljičnu neutralnost do 2035., koji se odražava i u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Finske, bit će potrebna znatna ulaganja, posebno u elektroenergetske mreže i održivi promet. Novi nacionalni prometni sustav za 2021. razvija se pod vodstvom parlamentarne upravljačke skupine. Zbog zdravlja, okoliša, regija i produktivnosti potrebni su stalni napori za uvođenje širokopojasne mreže velike brzine i poboljšanje druge digitalne infrastrukture u cilju racionalizacije logistike i održavanja gospodarske aktivnosti u udaljenim područjima. Finska bi izradom programa za korištenje sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju u razdoblju 2021.–2027. mogla lakše odgovoriti na neke izazove prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Finsku 7 . To bi Finskoj omogućilo da na najbolji način iskoristi sredstva iz tog fonda.

(21)Nacionalna procjena rizika Finske u području sprječavanja pranja novca zastarjela je i bit će ažurirana 2020. Finsko tijelo za financijski nadzor nedavno je povećalo svoj nadzorni kapacitet. Međutim, nema dovoljno osoblja, a pristup nadzoru na temelju rizika još se ne primjenjuje na odgovarajući način. Iako je već istražilo nekoliko navodnih kršenja, i dalje je prioritet odvraćajuća politika sankcioniranja. Izvješćivanje o sumnjivim transakcijama znatno se povećalo tijekom prethodnih mjeseci, ali čini se da su instrumenti dostupni Financijsko-obavještajnoj jedinici nedostatni za analizu tih informacija. Financijsko-obavještajna jedinica i tijelo za financijski nadzor i dalje ne razmjenjuju dovoljno informacija.

(22)Iako se ove preporuke prije svega odnose na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije i olakšavanje gospodarskog oporavka, preporuke za Finsku iz 2019. koje je Vijeće usvojilo 9. srpnja 2019. odnosile su se i na reforme koje su iznimno važne za uklanjanje srednjoročnih do dugoročnih strukturnih nedostataka. Te su preporuke i dalje relevantne i kontinuirano će se pratiti tijekom godišnjeg ciklusa europskog semestra sljedeće godine. Isto vrijedi i za preporuke koje se odnose na investicijske politike. O tim potonjim preporukama trebalo bi voditi računa pri izradi strateških programa financiranja kohezijske politike nakon 2020., uključujući i pri izradi mjera ublažavanja i strategija izlaska iz aktualne krize.

(23)Europski semestar pruža okvir za kontinuiranu koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja u Uniji, što može pridonijeti održivom gospodarstvu. Države članice su u svojim nacionalnim programima reformi za 2020. razmotrile postignuti napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Osigura li punu provedbu preporuka navedenih u nastavku, Finska će pridonijeti napretku u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i zajedničkim nastojanjima da se u Uniji zajamči konkurentska održivost.

Scegli le funzioni sperimentali da provare