EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.5.2020.

COM(2020) 500 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Europski semestar 2020.: preporuke po državama članicama

Uvod

Europska unija suočava se s nezapamćenim gospodarskim udarom zbog pandemije bolesti COVID-19. Zdravstvene mjere i mjere ograničenja kretanja te njihov utjecaj na proizvodnju, potražnju i trgovinu dovele su do smanjenja gospodarske aktivnosti i rasta nezaposlenosti, velikog pada prihoda poduzeća, povećanja javnih deficita i produbljivanja razlika unutar i među državama članicama.

Nužan je odlučan i koordiniran gospodarski odgovor na razini Europe. Potrebno je svesti na najmanju moguću mjeru negativne gospodarske i socijalne posljedice krize, fragmentaciju jedinstvenog tržišta te gospodarske razlike i neravnoteže u Uniji. 

Konkurentna održivost, koja je predstavljena u Godišnjoj strategiji održivog rasta, u središtu je europskog socijalnog tržišnog gospodarstva. Države članice trebaju ostati usredotočene na četiri dimenzije konkurentne održivosti (gospodarska stabilnost, socijalna pravednost, održivost okoliša, produktivnost i konkurentnost), pritom posebno vodeći računa o zdravstvu. Takav gospodarski program pomogao bi Uniji i njezinim državama članicama da postignu UN-ove ciljeve održivog razvoja i ostanu na dobrom putu prema postizanju klimatske neutralnosti u 2050.

Ovo krizno razdoblje posebno je potvrdilo vrijednost jedinstvenog tržišta, zahvaljujući kojemu osnovni proizvodi, usluge i radnici uspješno stižu do onih kojima su potrebni. Međutim, njegova je cjelovitost ozbiljno narušena zbog određenih nacionalnih mjera za suzbijanje pandemije. Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal za gospodarski oporavak, usporedno s postupnim ukidanjem ograničenja bit će potrebno ojačati jedinstveno tržište radi povećanja njegove otpornosti u budućnosti.

Zbog razmjera gospodarskog udara i jedinstvenosti mjera ekonomske politike 1 koje poduzimaju države članice, u ovim je okolnostima posebno važno provesti postupak europskog semestra. Presudno je osigurati učinkovitu koordinaciju ekonomskih politika u Uniji. Semestar omogućuje državama članicama da rasprave o svojim politikama, razmijene najbolje prakse i dogovore zajedničke daljnje korake, u skladu s Komunikacijom Komisije od 13. ožujka 2020. i planom za europski oporavak od 24. travnja.

U ovogodišnjem postupku europskog semestra uzeta je u obzir činjenica da se države članice moraju usredotočiti na hitne mjere za sprječavanje i ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije, ali i na mjere za ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti na siguran način. Hitni su prioriteti ulaganje u zdravstvo, potpora dohotku pogođenih radnika, likvidnost poduzeća (posebno malih i srednjih) i mjere za poticanje ujednačenog oporavka i očuvanje cjelovitosti jedinstvenog tržišta. 

Pri ponovnom pokretanju gospodarstva države članice trebale bi se usredotočiti na strategiju oporavka kojom se utire put prema zelenoj i digitalnoj tranziciji u skladu s europskim zelenim planom. Prelaskom na održiviji gospodarski model na temelju digitalnih i čistih tehnologija Europa bi mogla preuzeti vodeću ulogu u toj preobrazbi. Posebno treba dati prednost već razrađenim projektima ulaganja čija bi se provedba i financiranje mogli ubrzati potporom u okviru raznih inicijativa EU-ova plana oporavka. Osim toga, države članice trebat će riješiti problem sve većih nejednakosti te ojačati fizički i ljudski kapital ulaganjima i reformama poticajnima za rast. Trebaju i zaštititi jedinstveno tržište, očuvati otpornost i održivost lanaca opskrbe te nastaviti promicati slobodnu i pravednu trgovinu u cijelom svijetu. Svjetska se gospodarska situacija pogoršava, što će utjecati i na gospodarstvo Unije. Održavanje uzajamne otvorenosti trgovine pridonijelo bi oporavku. Naposljetku, države članice trebaju u trenutačno otežanim uvjetima očuvati makroekonomsku stabilnost. S obzirom na dosad nezabilježene mjere ekonomske politike donesene na nacionalnoj razini i veću ulogu javnog sektora u gospodarstvu, važnu će ulogu imati učinkovita javna uprava i borba protiv korupcije i utaje poreza.

1.GOSPODARSKI IZGLEDI

Unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru politika na razini EU-a i nacionalnoj razini, očekuje se da će gospodarstvo EU-a ove godine doživjeti recesiju povijesnih razmjera. Prema proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. očekuje se pad gospodarstva EU-a za rekordnih 7,5 % u 2020., a u 2021. oporavak za 6 %, što je za oko devet postotnih bodova niže od predviđanja iz jesenske gospodarske prognoze 2019. Pandemija i s njome povezane mjere ograničenja kretanja znatno su utjecale na osobnu potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, novčane tokove i lance opskrbe. Eventualno popuštanje mjera ograničenja kretanja u narednim mjesecima trebalo bi postaviti temelje za stabilan oporavak. Međutim, trenutačno se ne očekuje da će gospodarstvo EU-a do kraja 2021. u potpunosti nadoknaditi ovogodišnje gubitke i gospodarski su izgledi neizvjesni te izloženi rizicima.

Pandemija je pogodila sve države članice, ali s različitim ekonomskim posljedicama. Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je u smislu da je pandemija pogodila sve države članice, ali očekuju se znatne razlike među njima kad je riječ o padu outputa u 2020. (od –4,2 % u Poljskoj do –9,7 % u Grčkoj) i snazi oporavka u 2021. Gospodarski oporavak svake države članice neće ovisiti samo o razvoju pandemije u toj državi, već i o strukturi njezina gospodarstva i njezinoj sposobnosti da na krizu odgovori stabilizacijskim politikama. S obzirom na međuovisnost gospodarstava EU-a, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na snagu oporavka drugih država članica.

Nužan je koordiniran odgovor. Ključno je održati učinkovitost politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se ograničila gospodarska šteta, na odgovarajući način zaštitilo zdravlje i potaknuo brz i stabilan oporavak koji će gospodarstva usmjeriti na put održivog i uključivog razvoja. Posebnu pažnju treba posvetiti mjerama u području zdravstva i civilne zaštite, koje su presudne za sigurno otvaranje gospodarstava. Gospodarski oporavak u 2021. uvelike će ovisiti o sposobnosti država članica da na siguran i održiv način ponovno pokrenu gospodarsku aktivnost provedbom potrebnog testiranja, praćenja i drugih mjera zaštite zdravlja.

Programi skraćenog radnog vremena, subvencije za plaće i potpore za poduzeća trebali bi pridonijeti očuvanju radnih mjesta, no pandemija će ipak ozbiljno utjecati na tržište rada. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u EU-u porasti sa 6,7 % u 2019. na 9 % u 2020., a zatim pasti na oko 8 % u 2021. Neke će države članice zabilježiti veći porast nezaposlenosti od drugih, a posebno su ranjive one s velikim udjelom radne snage koja ovisi o turizmu i sličnim sektorima.

Države članice odlučno su reagirale donošenjem fiskalnih mjera za ograničavanje gospodarske štete uzrokovane pandemijom. „Automatski stabilizatori”, kao što su isplate naknada za socijalno osiguranje, u kombinaciji s diskrecijskim fiskalnim mjerama, dovest će do povećanja državne potrošnje. Zato se očekuje da će ukupni državni deficit europodručja i EU-a porasti sa samo 0,6 % BDP-a u 2019. na približno 8 % u 2020., prije nego što se ponovno smanji na približno 3½ % u 2021. Udio javnog duga u BDP-u smanjivao se od 2014., a sada se očekuje njegovo ponovno povećanje zbog kombinacije visoke razine duga i niskog BDP-a. Predviđa se da će se u europodručju taj udio povećati s 86 % u 2019. na 102¾ % u 2020., a u 2021. smanjiti na 98¾ %. Na razini cijelog EU-a taj bi se udio trebao povećati sa 79,4 % u 2019. na oko 95 % ove godine te zatim smanjiti na 92 % sljedeće godine.

Kriza će znatno utjecati na socijalne uvjete, posebno ranjivih skupina. Najvažnije je ublažiti socijalne posljedice i izbjeći trajno povećanje siromaštva i nejednakosti. Postojećim i budućim mjerama treba zaštititi sve radnike. Vjerojatno će najpogođenije biti skupine koje su bile u nepovoljnom položaju već i prije krize (radnici s ugovorima o radu na određeno vrijeme, niskokvalificirani radnici, radnici koji nesvojevoljno rade u nepunom radnom vremenu ili su samozaposleni te radnici migranti), među ostalim zbog razlika u pristupu digitalnoj infrastrukturi i vještinama. Kako bi se odgovorilo na specifične potrebe radnika u ključnim zanimanjima na prvoj liniji borbe protiv pandemije bolesti COVID-19, treba prepoznati da su i oni jedna od kategorija ranjivih skupina.

Aktualna situacija mogla bi dovesti i do produbljivanja ekonomskih i socijalnih razlika, kao i regionalnih i teritorijalnih razlika među i unutar država članica. Promjene potražnje i kapacitet oporavka korporativnog sektora razlikovat će se u različitim regijama i područjima država članica ovisno o njihovoj sektorskoj specijalizaciji. Očekuje se da će najpogođenije biti usluge koje uključuju izravan kontakt s potrošačima, posebno zbog pada prometa i zaposlenosti u malim i srednjim poduzećima. Države članice sa znatnim fiskalnim prostorom mogu pružiti veću i dugotrajniju potporu poduzećima i kućanstvima od onih s ograničenijim fiskalnim prostorom. One će osim toga moći bolje podnijeti povećanje državnog deficita i duga u kontekstu sve hitnije potrebe za pružanjem kvalitetnih zdravstvenih usluga i trajne socijalne zaštite osobama pogođenima krizom. U općenitijem smislu, države članice razlikovat će se po svojoj sposobnosti financiranja ulaganja potrebnih za ponovno pokretanje svojih gospodarstava i financiranje zelene i digitalne tranzicije. Te bi razlike mogle dovesti do narušavanja jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu i povećanja razlika u životnom standardu.

2.KLJUČNI CILJEVI PREPORUKA ZA 2021.

Današnje preporuke odraz su nove socioekonomske situacije koja je rezultat krize uzrokovane bolešću COVID-19. Ovogodišnji postupak europskog semestra usredotočen je na dvije dimenzije, čiji je cilj potaknuti države članice da dodatno ojačaju otpornost svojih gospodarstava 2 :

·Hitan odgovor ekonomskih politika na pandemiju bolesti COVID-19 radi rješavanja i ublažavanja njezinih zdravstvenih i socioekonomskih posljedica (u kratkoročnom razdoblju). Prioriteti su očuvanje radnih mjesta, potpora dohotku radnika pogođenih krizom, javna potrošnja za zdravstvo, mjere likvidnosti za korporativni sektor (posebno mala i srednja poduzeća) te zaštita protoka osnovnih proizvoda na unutarnjem tržištu. Fiskalni elementi preporuka po državama članicama odraz su aktivacije opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu.

·Ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti i poticanje rasta, uključujući zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju (u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju). Kad se uspije suzbiti prvi kritični učinak pandemije, trebat će se usredotočiti na pronalaženje načina za revitalizaciju gospodarstva. Bit će nužna učinkovitija i jača socijalna država, aktivne politike tržišta rada i razvoj vještina. Izvješća po državama članicama mogu pružiti uvid u područja u kojima postoji potencijal za rast nakon prestanka izvanrednih okolnosti (npr. mjerâ ograničenja kretanja).

Oporavak bi se trebao voditi okvirom predstavljenim u Godišnjoj strategiji održivog rasta 3 , u čijem je središtu koncept „konkurentne održivosti” s naglaskom na gospodarskoj stabilnosti, socijalnoj pravednosti, održivosti okoliša, produktivnosti i konkurentnosti. Današnje preporuke državama članicama obuhvaćaju navedene četiri dimenzije.

Pandemija je iznijela na vidjelo međuovisnost gospodarske, socijalne i ekološke sfere te potrebu za holističkom strategijom oporavka. Stoga je još važnije uključiti UN-ove ciljeve održivog razvoja u europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika. Sve preporuke po državama članicama odnose se i na strukturne reforme i na ulaganja. Preporuke po državama članicama iz 2019. i dalje su relevantne i trebalo bi ih uzeti u obzir kad je riječ o fondovima EU-a, posebno fondovima kohezijske politike. Europski semestar pridonijet će tome da se u prvi plan programa politika stave izazovi i preporuke politika koji su povezani s ciljevima održivog razvoja, čime se može pridonijeti održivom gospodarstvu, u skladu s europskim zelenim planom i Godišnjom strategijom održivog rasta.

Ovogodišnji postupak europskog semestra ima novi fokus i jedan od njegovih ključnih elemenata jest praćenje stvarne sposobnosti država članica za učinkovit odgovor na krizu.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 utjecala je na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, dovela do zatvaranja granica i pogodila izvoz. Nacionalna ograničenja izvoza proizvoda ključnih za borbu protiv pandemije, primjerice osobne zaštitne opreme, maski, respiratora i lijekova, ugrožavaju zajedničku borbu protiv pandemije. Iako su mnoge države članice naposljetku na zahtjev Komisije ukinule ograničenja, preostala neopravdana i nepotrebna ograničenja u nekim državama mogla bi povećati poremećaje u lancu opskrbe te uzrokovati još veći rast cijena i manjak robe. Kako bi se zadovoljila potražnja, pokrenute su inicijative za povećanje lokalne proizvodnje i uvoza iz trećih zemalja. S obzirom na hitnost situacije, treba zaštititi jedinstveno tržište od nesukladnih proizvoda. Stoga je i dalje presudna uloga tijela za nadzor tržišta i carinskih tijela.

Za jedinstveno tržište važno je dobro funkcioniranje lanaca opskrbe, u EU-u i u cijelom svijetu. Uzimajući u obzir globalnu prirodu tih lanaca, posebno kad je riječ o ključnim proizvodima (kao što je medicinska oprema) i Unijinu predanost zelenoj i digitalnoj tranziciji, trebalo bi se posebno usredotočiti na otpornost i održivost lanaca opskrbe te istodobno ojačati EU-ov kapacitet za proizvodnju ključnih proizvoda.

Funkcioniranje jedinstvenog tržišta usluga izloženo je nerazmjernim regulatornim ograničenjima, posebno u maloprodajnom i građevinskom sektoru. Općenito gledano, kriza je najteže pogodila uslužni sektor zbog naglog pada potražnje i mjera ograničenja kretanja, koje su mnogim poduzećima onemogućile poslovanje. To je i sektor s najvećim potencijalom za oporavak, ali bit će neophodno smanjiti regulatorne i administrativne prepreke. Dodatna fleksibilnost nacionalne regulacije najpogođenijih sektora, kao što su maloprodaja, turizam, kultura te hotelijerstvo i ugostiteljstvo, pridonijet će njihovu oporavku.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 mnoge države članice uvele su mjere koje će imati dalekosežne posljedice za kretanje ljudi unutar i preko granica. Gotovo sve države članice uvele su privremene kontrole na unutarnjim granicama. Osim toga, na vanjskim granicama Unije uvedene su mjere ograničenja neobveznih putovanja. Zatvaranje unutarnjih granica EU-a posebno negativno utječe na radnike koji moraju prijeći granicu kako bi došli do svojeg mjesta rada u drugoj državi članici. To se odnosi na pogranične, ali i na upućene i sezonske radnike. Kako bi se riješili ozbiljni problemi nastali zbog uvođenja kontrola na unutarnjim granicama i ograničenjâ putovanja te ograničio učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Komisija je osigurala koordinaciju i dala smjernice na razini EU-a 4 .

2.1.Stabilnost

Nadzor koji se provodi u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža od presudne je važnosti 5 . U ovogodišnjim se preporukama uzima u obzir potreba za suzbijanjem pandemije i olakšavanjem gospodarskog oporavka, kao važan korak u sprječavanju pojave novih neravnoteža u budućnosti. Preporuke su usmjerene na otklanjanje slabosti i strukturnih nedostataka. Posebno praćenje u okviru postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža i dalje će biti usmjereno na razvoj politika u relevantnim područjima. U sljedećem izvješću o mehanizmu upozoravanja ponovno će se razmotriti makroekonomska kretanja u cijelom EU-u.

U 2020. se očekuje naglo povećanje državnog duga, koji se od 2015. smanjivao. Države članice iskoristile su punu fiskalnu fleksibilnost koju im daje okvir EU-a i donijele sveobuhvatne mjere za povećanje kapaciteta zdravstvenih sustava i pružanje pomoći posebno ugroženim građanima i sektorima. U kombinaciji s padom gospodarske aktivnosti i niskom inflacijom, te će mjere dovesti do znatnog povećanja deficita i duga opće države u 2020. Države članice pružaju i znatnu potporu likvidnosti te daju jamstva za zajmove, što im može stvoriti nepredviđene obveze.

U fiskalnim elementima preporuka po državama članicama uzima se u obzir aktivacija opće klauzule o odstupanju i preporučuje poduzimanje svih potrebnih mjera za učinkovit odgovor na pandemiju, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti. Kada to gospodarski uvjeti dopuste, trebalo bi provoditi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja.

Prvi put dosad aktivirana opća klauzula o odstupanju olakšava koordinaciju proračunskih politika tijekom ovog razdoblja znatnog gospodarskog pada. Zbog očekivanog velikog gospodarskog pada kao posljedica pandemije bolesti COVID-19 Komisija je zaključila da aktualna situacija opravdava aktivaciju opće klauzule o odstupanju. S tom su se procjenom složili ministri financija država članica. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju ne obustavljaju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nego se Komisiji i Vijeću omogućuje da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika odstupajući od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali. Konkretno, državama članicama dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost.

Cilj je fiskalnih smjernica proljetnog paketa europskog semestra koordinirati fiskalne politike u aktualnoj fazi krize i u fazi gospodarskog oporavka. Radi lakšeg oporavka trenutačno je u svim državama članicama opravdano provoditi ekspanzivne fiskalne politike. Istodobno treba očuvati fiskalnu održivost u srednjoročnom razdoblju. Posebno treba osigurati da države članice, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provode fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga.

Osim toga, s obzirom na donošenje dosad nezabilježenih paketa fiskalnih mjera države članice trebaju posvetiti pozornost kvaliteti javnih financija, pravilno određujući prioritete kad je riječ o ulaganjima i produktivnim rashodima. Nadalje, s obzirom na donošenje dosad nezabilježenih paketa fiskalnih mjera u državama članicama i posljedično povećanje uloge javnog sektora u gospodarstvu, iznimno je važno da javne uprave budu djelotvorne i učinkovite. Države članice koje budu dobro upravljale javnim financijama brže će se oporaviti od krize. Javni rashodi i ulaganja važni su za podupiranje zelene i digitalne tranzicije, primjerice uvođenjem „zelene” i digitalne javne nabave i „zelenih” proračuna.

Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 došlo je do znatnog pada cijena i povećanja nestabilnosti na globalnim financijskim tržištima. Pogoršavanje gospodarskih uvjeta i veća neizvjesnost negativno su utjecali na tržišta vlasničkog kapitala, fiksnih prihoda i robe. Unatoč tome, funkcioniranje tržišta i financijskih institucija zasad je u potpunosti očuvano. Važnu ulogu u ublažavanju udara krize imaju javne politike i mjere Europske središnje banke (ESB) i drugih monetarnih tijela diljem svijeta. ESB je stavio na raspolaganje sredstva u iznosu od 1 bilijuna EUR (8,5 % BDP-a europodručja) u okviru raznih instrumenata, uključujući izvanredni program kupnje državnih i korporativnih obveznica zbog pandemije.

I dalje su rašireni rizici od pranja novca. Pranje novca narušava javne financije i financijsku stabilnost te povlači za sobom specifične rizike. Uz države članice koje su prošle godine dobile preporuku da postrože svoje propise u području sprječavanja pranja novca i nadzora sprječavanja pranja novca (Bugarska, Danska, Estonija, Latvija, Malta i Švedska), ove je godine ta preporuka upućena još pet država članica (Irska, Luksemburg, Nizozemska, Slovačka, Finska).

Banke imaju važnu ulogu u održavanju dotoka likvidnosti u realno gospodarstvo. U sve težoj gospodarskoj situaciji Europska komisija, ESB, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i jedinstveni nadzorni mehanizam poduzeli su izvanredne mjere kako bi banke mogle financirati kućanstva i poduzeća i tako im nadoknaditi gubitak prihoda. Bankama će biti dopušteno poslovanje ispod praga za adekvatnost kapitala utvrđenog u smjernicama iz stupa 2., a države članice koje su imale na raspolaganju protuciklički zaštitni sloj i zaštitni sloj za sistemski rizik aktivirale su ih radi bolje apsorpcije gubitaka i podupiranja oporavka s pomoću kredita. Bitno je pružiti financijsku potporu onim zajmoprimcima koji su u osnovi bili održivi prije izbijanja krize. Aktualna recesija stavit će na kušnju otpornost bankarskog sektora jer bi dosad ostvareni uspjesi u čišćenju bilanci banaka mogli biti poništeni, a mogli bi postati izraženi novi izazovi, primjerice niska profitabilnost.

2.2.Pravednost

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 znatno utječe na tržište rada i socijalne uvjete. Izbila je upravo kada su tržišta rada ulazila u fazu oporavka. Krajem 2019. stopa zaposlenosti dosegnula je vrhunac od više od 74 %, a udio osoba kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost spustio se na najnižu razinu u ovom desetljeću, iako su među zemljama i dalje postojale razlike.

Izgledno je da će zbog aktualne krize znatno porasti nezaposlenost i dohodovne nejednakosti. Očekuje se neujednačen rast nezaposlenosti u različitim sektorima i skupinama stanovništva. Trebalo bi razmotriti i demografsku situaciju u državama članicama i na njihovim tržištima rada, posebno s obzirom na starenje stanovništva. Trajna ograničenja mobilnosti utjecat će na uvjete rada, učenje i osposobljavanje te pristup uslugama. S obzirom na povećanje postojećih nejednakosti koje je kriza iznijela na vidjelo, važno je ne zapostaviti ugrožene skupine. Pristup oporavku mora biti i rodno osjetljiv kako bi se smanjio nerazmjeran učinak koji kriza ima na žene zbog povećanja postojećih nejednakosti. Tri dimenzije europskog stupa socijalnih prava, tj. jednake mogućnosti, pravedni radni uvjeti i pristup socijalnoj zaštiti, i dalje su temelj mjera politike na razini EU-a i država članica.

Države članice ulažu izvanredne napore kako bi ublažile posljedice za zaposlenost i socijalne posljedice. Većina država članica aktivirala je i proširila područje primjene postojećih programa skraćenog radnog vremena, dok su druge uvele slične programe. Većina država članica uvela je ili proširila programe jamstava kako bi se malim i srednjim poduzećima osigurala likvidnost i time očuvala radna mjesta i kontinuitet poslovanja. Takve i slične mjere potpore poduzećima bit će ključne za očuvanje radnih mjesta. Njihovo financiranje podupire se sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i sredstvima u iznosu do 100 milijardi EUR u okviru novog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE), koji je Komisija predložila početkom travnja. Tim novim instrumentom EU-a državama članicama pružit će se financijska pomoć kako bi lakše pokrile troškove povezane s nacionalnim programima skraćenog radnog vremena i drugim sličnim mjerama za samozaposlene osobe. Fleksibilni radni aranžmani i rad na daljinu također imaju važnu ulogu u očuvanju radnih mjesta i proizvodnje. Ključni su i za održavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Iako neće biti moguće spasiti sva radna mjesta, oporavak će donijeti i neke nove mogućnosti. Države članice trebale bi podupirati te strukturne promjene. S jedne strane, porast nezaposlenosti opterećuje sustave naknada za nezaposlene. Njihova pokrivenost i trajanje produljeni su u mnogim zemljama. Iznimno je važno svim radnicima, bez obzira na radni status, osigurati odgovarajuće naknade za nezaposlenost i zamjenske dohotke, vodeći računa i o samozaposlenim osobama. S druge strane, bit će potrebno provoditi učinkovite aktivne politike tržišta rada kako bi se tijekom oporavka građanima pružila potpora u pronalaženju odgovarajućih radnih mjesta, s posebnim naglaskom na mlade, dugotrajno nezaposlene i ugrožene skupine. Strukturne promjene treba poticati i donošenjem mjera za promicanje inovativnih oblika rada i poduzetništva, uključujući socijalnu ekonomiju. Naposljetku, značajno uključivanje socijalnih partnera bit će ključno za uspjeh svake strategije izlaska iz krize i oporavka.

Unatoč dosad nezabilježenim mjerama gospodarske stabilizacije, dohodak mnogih osoba vjerojatno će biti ugrožen. Očekuje se da će dugotrajni gubitak dohotka povećati rizik od siromaštva, posebno za ranjiva kućanstva, što će povećati nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti, osnovnim socijalnim uslugama i potpori te učenju na daljinu. Neke su skupine relativno izloženije – obitelji s djecom, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, migranti i osobe migrantskog podrijetla te Romi. Postojeće dohodovne nejednakosti vjerojatno će se povećati. U tim je okolnostima nužna brza prilagodba sustavâ socijalne zaštite, poboljšanjem njihove pokrivenosti i primjerenosti u skladu s potrebama. To može uključivati produljenje trajanja naknade i ublažavanje uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu, kada je to moguće. Države članice morati će povećati i učinkovitost socijalnih izdataka uvođenjem odgovarajuće provjere imovinskog stanja, čime će se osigurati da naknade primaju oni kojima su one najpotrebnije. Svim građanima mora biti zajamčen pristup socijalnim i osnovnim uslugama (uključujući vodu, sanitarne usluge, električnu energiju i digitalnu komunikaciju).

Možda će biti potrebno ojačati suradnju između socijalnih službi, zdravstvene zaštite i dugotrajne skrbi. Kućanstva koja su preopterećena troškovima stanovanja mogu se zaštititi kratkoročnim mjerama, kao što su privremena obustava deložacija i ovrha ili odgoda otplate hipotekarnih kredita i najamnina za obitelji s niskim primanjima tijekom krize, uz istodobno očuvanje financijske stabilnosti i poticaja za otplatu u srednjoročnom razdoblju. Treba provesti nacionalne odredbe kojima se prenose pravila EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu s praktičnim smjernicama EU-a o sigurnom povratku radnika na radna mjesta 7 .

Kriza utječe i na sustave obrazovanja i osposobljavanja. U većini država članica nastavni programi su obustavljeni (kao i učenje kroz rad i naukovanje), a aktivnosti poučavanja djelomično se odvijaju preko interneta. Ta situacija utječe na obrazovne ishode učenika i može pogoršati socioekonomske razlike i postojeće strukturne izazove, ako se na njih ne odgovori odgovarajućim reformama i ulaganjima. I dalje previše mladih ljudi napušta obrazovanje bez odgovarajućih osnovnih vještina. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je koliko je važno da svi učenici imaju jednak pristup učenju na daljinu putem širokopojasnih veza i informatičkih uređaja te da usvoje potrebne digitalne vještine. Ulaganje u infrastrukturu koja ima velik društveni učinak trebalo bi uključivati sve relevantne aspekte školskih/obrazovnih usluga, od modernizacije školskih zgrada (kako bi se zajamčila energetska učinkovitost, higijena i ograničavanje socijalnih kontakata među učenicima) do informatičke opreme. Podupiranjem odgovarajućih vještina, osobito digitalnih, povećat će se produktivnost i otpornost radne snage, čime će se olakšati prelazak na zelenije i pametnije gospodarstvo.

Funkcionalan socijalni dijalog ključan je za uspješnost, uključivost i održivost poduzetih mjera. Iako nema jedinstvenog modela koji bi služio kao referentni okvir, jasno je da u nekoliko država članica ima prostora za poboljšanje funkcioniranja socijalnog dijaloga i povećanje uključenosti socijalnih partnera u izradu i provedbu politika.

Pravedni porezni sustavi kojima se potiče rast mogu poduprijeti gospodarski oporavak pridonoseći uključivom i održivom rastu. Porezni sustavi kojima se potiče rast mogu poduprijeti privatna ulaganja i pridonijeti poboljšanju poslovnog okruženja, poticanju zapošljavanja, smanjenju nejednakosti i stvaranju ekološki otpornog gospodarstva. Nadalje, pojednostavnjenje poreznog sustava može pridonijeti ograničenju gospodarskih poremećaja i smanjenju administrativnog opterećenja poduzeća. Budući da je učinkovit i pravedan porezni sustav posebno važan za potporu učinkovitom gospodarskom oporavku u srednjoročnom razdoblju, nekim se državama članicama preporučuje da reformiraju svoj porezni sustav, među ostalim prelaskom s oporezivanja rada na oporezivanje povezano sa zaštitom okoliša.

Jasan je prioritet i dalje borba protiv agresivnog poreznog planiranja, posebno kako bi se državama članicama omogućilo da se pri provedbi fiskalne potpore oslanjaju na svoj udio poreznih prihoda. Prenošenje propisa EU-a i međunarodno dogovorenih inicijativa pridonijet će suzbijanju agresivnog poreznog planiranja. Međutim određene značajke poreznih sustava nekih država članica (tj. Cipra, Mađarske, Irske, Luksemburga, Malte i Nizozemske) poduzeća iskorištavaju za provedbu agresivnog poreznog planiranja. Stoga se tim državama članicama preporučuje suzbijanje agresivnog poreznog planiranja.

2.3.Održivost okoliša

Ulaganje u oporavak prilika je za preoblikovanje gospodarstva EU-a i preusmjeravanje na održivost. U ovogodišnjim preporukama po državama članicama utvrđuju se područja u kojima se što prije mogu provesti održiva ulaganja, iz perspektive država članica. Nadležnim tijelima preporučuje se da odaberu projekte koji su spremni za ulaganje i odrede izvore financiranja kako bi se postigla klimatska neutralnost i resursna učinkovitost industrije, zgrada i prometa te da počnu pripremati buduće projekte ulaganja kako bi se napredovalo u provedbi plana za održivost okoliša. Iz širokog spektra energetskih, klimatskih i ekoloških politika i mjera, neke se ističu kao kandidati za brzu provedbu. To uključuje ulaganja u male projekte, kao što su dekarbonizacija prometa i energetska učinkovitost, među ostalim obnovom zgrada, što može pridonijeti oporavku i usmjeriti gospodarstva prema dugoročnoj održivosti.

Europski zeleni plan i provedba nacionalnih energetskih i klimatskih planova temelji su dugoročnog cilja klimatske neutralnosti i povezanih potreba za ulaganjima. Promicanjem ulaganja u energetsku učinkovitost, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i mreže energije iz obnovljivih izvora može se pridonijeti prelasku na konkurentniji, održiviji i sigurniji energetski sustav. Energetska politika kojom se kombiniraju javna i privatna ulaganja isto tako može znatno pridonijeti gospodarskom oporavku. 

Ulaganje u održivu mobilnost i kružno gospodarstvo prilika je za poboljšanje produktivnosti i olakšavanje prelaska na zeleno gospodarstvo. Ulaganjima u održivu prometnu infrastrukturu (npr. javni gradski prijevoz, željeznice, biciklistička infrastruktura i logistička čvorišta za intermodalni prijevoz) može se povećati kvaliteta za građane i održati konkurentnost prometnog sektora.

Potrebno je podržati strateške lance opskrbe koji su ključni za otpornost, održivost i stratešku autonomiju Europe. To se posebno odnosi na sektore koje je teško dekarbonizirati (kao što su proizvodnja čelika, kemijska industrija i lanac vrijednosti koji se odnosi na mobilnost) i obnovljive izvore energije. Cilj je stvoriti vodeća tržišta/lance opskrbe za europske industrije čiste energije. Strategija integracije energetskog sustava bit će važan pokretač za ostvarenje tog cilja, uz potporu brojnih inicijativa 8 .

Ulaganje u infrastrukturu koja ima velik učinak može pridonijeti rješavanju trenutačnih kompromisa u okviru politika i uklanjanju društvenih neravnoteža. U mjeri u kojoj je to moguće, sredstva izdvojena za oporavak trebala bi se usmjeriti u javna dobra i infrastrukturu za održiviji rast. Primjerice, to se može postići ulaganjima u održivu prometnu infrastrukturu u skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a (npr. javni gradski prijevoz, željeznice i logistička čvorišta za intermodalni prijevoz) te ulaganjima u okolišnu infrastrukturu. Ulaganje u infrastrukturu koja ima velik društveni učinak moglo bi uključivati obnovu socijalnih stanova i stanova kućanstava s niskim primanjima, kao i sve relevantne aspekte školskih/obrazovnih usluga – od modernizacije školskih zgrada (kako bi se zajamčila energetska učinkovitost, higijena i ograničavanje fizičkih kontakata među učenicima) do informatičke opreme kojom će se omogućiti učenje na daljinu, stjecanje odgovarajućih vještina i pristup za učenike u nepovoljnom položaju. Svladavanje izazova povezanih s okolišem i klimatskim promjenama važno je i za očuvanje ljudskog zdravlja. Ulaganja u okviru zelenog plana posebno su važna za rješavanje problema onečišćenja zraka.

Veća uporaba digitalne tehnologije može ponuditi zelenija rješenja za organizaciju naših gospodarstava i društava. Potrebno je uzeti u obzir i promjene načina života građana i radnih praksi u poduzećima, posebno ako se njima smanjuje ekološki otisak i optimizira ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

2.4.Produktivnost i konkurentnost

Iako je veći rast produktivnosti ključan za povećanje konkurentnosti Europe i njezin snažniji oporavak, aktualna kriza ugrožava rast produktivnosti u srednjoročnom razdoblju, što se može dodatno pogoršati zbog napetosti u globalnim lancima vrijednosti. Prilagodba poduzeća može povećati produktivnost. Produktivnost bi se mogla povećati i digitalizacijom, e-trgovinom, e-upravom i e-zdravstvom, razvojem novih poslovnih modela, aranžmanima za rad od kuće i povećanjem opsega rada na daljinu.

Ključno je donijeti odgovarajuće mjere politike za izlazak iz gospodarske recesije u kratkoročnom razdoblju i sprječavanje posljedica za ljudski kapital u srednjoročnom razdoblju. Mehanizmi za povećanje produktivnosti uključuju sljedeće: i. promicanje inovacija i širenje novih tehnologija, npr. ulaganjem u istraživanje i razvoj; ii. učinkovita provedba pravila tržišnog natjecanja radi rješavanja problema povezanih s tržišnom snagom; iii. ulaganje u kompetencije građana s pomoću boljih sustava obrazovanja i osposobljavanja; iv. osiguravanje dobrog funkcioniranja tržištâ rada, čime se izbjegava segmentacija vještina i prilika i omogućuje napredovanje na radnom mjestu; v. olakšavanje odgovarajuće raspodjele resursa kroz poticajno poslovno okruženje; vi. poboljšanje funkcioniranja institucija i uprave, uključujući učinkovite i neovisne pravosudne sustave. Potpora ulaganjima u digitalizaciju mogla bi imati dvostruki pozitivan učinak ako se trenutačno ograničavanje fizičkih kontakata nastavi. Produktivnost rada na daljinu imat će važnu ulogu, ali to možda neće koristiti nekvalificiranim osobama ili osobama koje nisu završile odgovarajuće osposobljavanje.

Digitalna tehnologija ima ključnu ulogu i pridonijet će snažnijem oporavku naših društava i gospodarstava. Nedavne mjere ograničavanja fizičkih kontakata stavile su u prvi plan važnost moderne digitalne infrastrukture kojom se jamči širok pristup internetu i dostupnost digitalnih usluga neophodnih za svakodnevne aktivnosti. Ulaganja u digitalizaciju poduzeća i javnog sektora te razvoj podatkovnih digitalnih usluga u javnom i privatnom sektoru mogu omogućiti rad na daljinu, virtualno učenje i nastavu kod kuće. Osim povećanja otpornosti i produktivnosti, ta tranzicija može pridonijeti i zelenoj transformaciji naših gospodarstava te uključivanju ugroženih skupina u gospodarstvo. Dugoročna ulaganja u istraživanje i razvoj naprednih digitalnih tehnologija i naprednih digitalnih vještina neophodna su za postizanje tehnološke suverenosti Europe i očuvanje njezinih zajedničkih vrijednosti.

Pri ulaganju se moraju uzeti u obzir lanci opskrbe. Mnoga industrijska postrojenja prestala su s proizvodnjom. Druga su prenamijenjena. Nakon poremećaja u lancu opskrbe i potražnji, sustav će se vratiti u funkciju, ali vjerojatno na novi način (npr. prilagodbom postupaka ulaznim proizvodima različitog zemljopisnog podrijetla). To je jedinstvena prilika da Europa ostvari otvorenu stratešku autonomiju, posebno diversifikacijom i jačanjem lanaca opskrbe na cijelom jedinstvenom tržištu, te da zauvijek ukloni rizik nedostatne opskrbe osnovnim potrepštinama u području hrane i zdravstvene zaštite. Potencijalni programi EU-a i nacionalnih tijela za financiranje vlasničkim kapitalom namijenjeni malim i srednjim poduzećima, posebno onima koja su aktivno uključena u inovativne projekte i imaju potencijal za rast, mogli bi spriječiti nepotrebne stečajeve održivih poduzeća i poslužiti kao instrumenti politike za sprječavanje industrijske rascjepkanosti. Inovacije su neophodne za produktivnu Europu.

Za uspješan oporavak potrebno je uzeti u obzir znatnu povezanost industrijskih ekosustava i poduzeća među više država članica. Ulaganja su i moćan alat industrijske politike EU-a. Za obnovu lanaca opskrbe EU-a bit će potrebno uložiti dodatne napore u postizanje učinkovitosti. Nesigurnost, pad potražnje i poremećaji u vrijednosnim lancima povećali su troškove poduzeća. Poduzeća imaju problema s ponovnom uspostavom produktivnosti i troškovne konkurentnosti u kratkoročnom razdoblju. Porast će interes za inovacijama kojima se smanjuju troškovi, ali postizanje učinkovitosti bit će izazov za cijelo gospodarstvo. Socijalni oportunitetni trošak neučinkovitih javnih rashoda opteretit će i poduzeća i građane. Poboljšano upravljanje te profesionalno i učinkovito korištenje instrumenata javne nabave sada će biti važnije no ikad prije.

3.ZAJEDNIČKI NAPORI INSTITUCIJA EU-a I DRŽAVA ČLANICA

Zbog ove izvanredne situacije, u okviru ovogodišnjeg europskog semestra potrebno je primijeniti poseban pristup. Tijekom posljednjeg desetljeća europski semestar pokazao se ključnim instrumentom za koordinaciju nacionalnih ekonomskih politika i politika zapošljavanja. Trenutačno je sastavni dio napora EU-a za suzbijanje širenja virusa, podupiranje nacionalnih zdravstvenih sustava, zaštitu i spašavanje života te ograničavanje društvenih i gospodarskih posljedica pandemije. Stoga se u predloženim preporukama ističu ekonomske politike i politike zapošljavanja prilagođene novim socioekonomskim prioritetima krize uzrokovane bolešću COVID-19 u područjima od zajedničkog interesa.

Taj je pristup bio moguć jedino zbog još bliskije suradnje Komisije i država članica. Bliski kontakt i intenzivni dijalog bili su ključni za razumijevanje i utvrđivanje politika i najboljih praksi donesenih radi ublažavanja i uklanjanja socioekonomskih posljedica virusa. Komisija je stoga ažurirala svoju analizu socijalnog i gospodarskog stanja država članica predstavljenu u izvješćima po državama članicama za 2020. kako bi se u obzir uzele trenutačne gospodarske i socijalne okolnosti u svakoj državi članici. Komisija je u travnju održala bilateralne sastanke s državama članicama putem videokonferencija i vodi kontinuirani dijalog s državama članicama multilateralno i bilateralno, među ostalim preko relevantnih odbora i službenikâ za europski semestar u glavnim gradovima.

4.EUROPSKI SEMESTAR I PRORAČUN EU-a

Proračun EU-a jedan je od pokretača gospodarskog programa EU-a. Proračun EU-a, suočen s nezapamćenim gospodarskim udarom, ključan je alat za svladavanje kratkoročnih i dugoročnih izazova. Višegodišnji financijski okvir usko je usklađen s europskim semestrom. Njegovi instrumenti nude povećanu financijsku potporu za ključna ulaganja i reforme s trajnim učinkom na otpornost gospodarstva EU-a. Proračunom EU-a utire se put i zelenoj i digitalnoj tranziciji uz istodobnu zaštitu socijalnog tržišnog gospodarstva i sustava socijalne skrbi kako bi se osigurao održiv oporavak i potaknula konvergencija.

Iako se na sve potrebe za ulaganjima ne može odgovoriti sredstvima EU-a, proračun EU-a nudi brojne mogućnosti u okviru financijskih programa EU-a. Preporuke po državama članicama u okviru europskog semestra pružaju smjernice za reforme i ulaganja u okviru nekoliko instrumenata, kao što su operativni programi fondova kohezijske politike. Tim se sredstvima mogu poduprijeti reforme i ulaganja koji su utvrđeni u kontekstu europskog semestra i ključni su za potporu rješavanju aktualne gospodarske krize i oporavku u državama članicama. Usmjeravanjem reformi i ulaganja u ta ključna područja politika ubrzat će se oporavak. Dodatno ojačana poveznica između europskog semestra i fondova kohezijske politike EU-a omogućit će bolju i djelotvorniju izradu programa, a time i bolja i usmjerenija ulaganja s pomoću kojih će se brže postići oporavak. Tom operativnom poveznicom pojednostavnjuju se postojeći postupci i postiže veća usklađenost koordinacije ekonomskih politika i korištenja sredstava EU-a. Analitička osnova europskog semestra može djelotvorno usmjeravati države članice i Komisiju u dijalogu o izradi programa za korištenja sredstava.

Bliska usklađenost proračuna EU-a i europskog semestra ključna je za osiguravanje stabilnosti, produktivnosti i pravednosti gospodarskog oporavka EU-a, čija su okosnica zelena i digitalna tranzicija.

Daljnje mjere

Komisija poziva Europsko vijeće da potvrdi preporuke po državama članicama za razdoblje 2020.–2021., a Vijeće da te preporuke donese. Članovi Komisije zaduženi za ekonomsku politiku raspravit će te preporuke s Europskim parlamentom u svakoj ključnoj fazi ciklusa europskog semestra.    

Komisija poziva države članice da preporuke u potpunosti i pravovremeno provedu, i to u dijalogu sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima na svim razinama. Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama i nacionalnim dionicima tijekom cijelog postupka europskog semestra kako bi se osiguralo učinkovito praćenje i provedba na temelju preuzimanja odgovornosti na što više razina.

S obzirom na hitnost pokretanja oporavka, Komisija poziva države članice da hitno donesu novi višegodišnji financijski okvir i pripreme relevantne programe na temelju preporuka po državama članicama. Komisija je spremna i da državama članicama koje to zatraže pruži potporu u provedbi reformi te da pomogne nadležnim tijelima da na najbolji način iskoriste sredstva EU-a.

DODATAK – NAPREDAK U PROVEDBI PREPORUKA PO DRŽAVAMA ČLANICAMA

Strukturni nedostaci i dalje su znatni, a njihovo uklanjanje bit će ključno za održiv oporavak i budući rast. Prema trenutačnim predviđanjima brže će se oporaviti otpornije države članice, što upućuje na važnost provedbe reformi.

Od početka europskog semestra u 2011., u provedbi više od dvije trećine preporuka po državama članicama ostvaren je određeni napredak. Provedba se nastavlja stabilno, kao i prethodnih godina (slika 1.). Međutim provedba reformi znatno se razlikuje ovisno o području politika. Države članice posljednjih su godina ostvarile najveći napredak u području financijskih usluga te u području propisa o zaštiti radnih mjesta. S druge strane, napredak je osobito spor u pogledu proširenja porezne osnovice, kao i u području zdravstva i dugotrajne skrbi, a zdravstveni su sustavi dodatno poljuljani zbog pandemije bolesti COVID-19.

Slika 1.: Sadašnja razina provedbe preporuka po državama članicama za razdoblje 2011.–2019.

Napomena: U višegodišnjoj ocjeni promatra se provedba od trenutka donošenja preporuka do objave ove Komunikacije u svibnju 2020. Ukupna ocjena preporuka po državama članicama koje se odnose na fiskalnu politiku uključuje usklađenost s Paktom o stabilnosti i rastu.

Napredak u provedbi preporuka donesenih 2019. općenito je spor. Države članice ostvarile su barem „određeni napredak” u provedbi četiriju od deset preporuka koje su im upućene u srpnju 2019. (slika 2.). Provedba je stabilna u usporedbi s prošlom godinom. Ipak, promatrajući sva područja politika, napredak je i dalje neujednačen. Provedba reformi i dalje je bolja u području financijskih usluga i aktivnih politika tržišta rada, no napredak je i dalje slab u pogledu preporuka o jačanju tržišnog natjecanja u području usluga i dugoročne održivosti javnih financija, uključujući mirovine.

Slika 2.: Provedba preporuka po državama članicama: godišnja ocjena u svakoj uzastopnoj godini od 2011. u odnosu na dosadašnju provedbu

Napomena: U višegodišnjoj ocjeni promatra se provedba od trenutka donošenja preporuka do objave ove Komunikacije u svibnju 2020. Za godine 2011. i 2012. teže je usporediti godišnju ocjenu s višegodišnjom ocjenom zbog različitih kategorija ocjenjivanja preporuka po državama članicama.

(1) https://ec.europa.eu/info/files/policy-measures-against-spread-coronavirus_en

(2)      Neka relevantna strukturna pitanja ove su godine obrađena u uvodnim izjavama. Riječ je o pitanjima koja će u srednjoročnom razdoblju imati bitne strukturne učinke te su stoga i dalje relevantna i postupno će u fazi oporavka postati još relevantnija.

(3)       COM/2019/650 final.

(4)      COVID-19 – Smjernice za mjere upravljanja granicama radi zaštite zdravlja i dostupnosti robe i osnovnih usluga, COM(2020) 1752; COVID-19 Smjernice o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika, C(2020) 2051. Pregled svih smjernica dostupan je ovdje: https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/health/coronavirus-response/travel-and-transportation-during-coronavirus-pandemic_hr

(5)     U veljači su utvrđene prekomjerne neravnoteže u trima zemljama (Grčka, Cipar i Italija) i neravnoteže u devet zemalja (Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Portugal, Nizozemska, Rumunjska, Španjolska i Švedska).

(6)    COM/2020/113 final. 

(7)      Smjernice je izradila EU-OSHA u suradnji s Europskom komisijom i sudjelovanje trostranog Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu te Odbora viših inspektora rada.

(8)     Potporne inicijative uključuju Europski savez za baterije, predstojeći savez za čisti vodik i savez niskougljičnih industrija, ekosustav obnovljivih izvora energije i strategiju za energiju iz obnovljivih izvora na moru. Otpornost će se povećati i većom učinkovitošću resursa, koja će se postići provedbom akcijskog plana za kružno gospodarstvo.