EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 3.9.2020.

COM(2020) 476 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

{SWD(2020) 169 final}

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak  
i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

Otporna infrastruktura temelj je energetske unije. Prošle su godine (2019.) s radom započeli važni projekti međusobnog povezivanja, a regionalna je suradnja znatno ojačana.

U tom je kontekstu Europski energetski program za oporavak (EEPR) imao ključnu ulogu u financiranju glavne infrastrukture od zajedničkog interesa, u cilju integracije tržišta električne energije i plina te poboljšavanja sigurnosti opskrbe.

I. NAPREDAK U PROVEDBI PROGRAMA

Energetska infrastruktura i inovacije, pokretačke sile Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) i danas su jednako važne kao i 2009. kada je EEPR uspostavljen.

U ovom se izvješću za svaki dio EEPR-a iznosi napredak postignut u provedbi projekata i Europskog fonda za energetsku učinkovitost (EEEF). Nadovezuje se na izvješće doneseno 2020. 1 i obuhvaća provedbu projekata od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. i plaćanja izvršena tijekom tog razdoblja.

II. SVEUKUPNA PROVEDBA PROJEKTA

Do kraja prosinca 2019. od ukupno 59 projekata završeno ih je 45 (+2 u odnosu na 2018.), a korisnicima je isplaćen ukupan iznos od 2 546 249 263 EUR (nakon odbitka naloga za povrat u iznosu od 198 823 897 EUR) (vidjeti Prilog).

U području infrastrukture za električnu energiju i plin situacija je sljedeća: većina je projekata završena, a dva su projekta u tijeku.

Nositelji projekata integracije energije dobivene iz vjetra na moru u mrežu ostvarili su znatan napredak, dok su nositelji jedinog preostalog projekta hvatanja i skladištenja ugljika odlučili obustaviti financijsku potporu projektu.

Komisija je odlučila nastaviti pružati financijsku potporu ulagateljima sve dok je jasno da postoji mogućnost konačne odluke o ulaganju i da projekt donosi znatnu vrijednost društvu.

1.    Infrastruktura za plin i električnu energiju

Infrastrukturnim potprogramom u okviru EEPR-a podupiru se 44 projekta u trima glavnim područjima djelovanja (spojni plinovodi, protok plina u suprotnom smjeru i električna energija).

Dodijeljen je ukupan iznos od 2 267 574 462 EUR, od čega je do 31. prosinca 2019. korisnicima isplaćeno 1 669 370 233 EUR. Plaćanja su podložna čvrstoj predanosti korisnika da projekt provedu konačnom odlukom o ulaganju.

1.1. Dosadašnji napredak

Od ukupno 44 infrastrukturna projekta dosad ih je završeno 38 (bez promjene u odnosu na 2018. jer 2019. nije završen nijedan projekt), četiri su zaustavljena, a dva su u tijeku.

U sektoru električne energije završeno je svih 12 projekata.

U sektoru spojnih plinovoda završeno je 13 projekata od ukupno njih 18; dva napreduju prema novom planu, a tri su zaustavljena.

U području protoka u suprotnom smjeru i spojnih plinovoda u središnjoj i istočnoj Europi završeno je 13 projekata, a Komisija je u rujnu 2014. zaustavila jedan projekt u Rumunjskoj.

U odnosu na posljednje izvješće o provedbi EEPR-a može se istaknuti napredak ostvaren u sljedećim područjima:

-spojni plinovod Grčka–Bugarska (IGB) ključan je pravac za transport plina iz Transjadranskog plinovoda (TAP) i ukapljenog prirodnog plina iz Grčke prema sjeveru te je riječ o važnom projektu za diversifikaciju opskrbe plinom u jugoistočnoj Europi. To je projekt od zajedničkog interesa (PCI 6.8.1.) i prioritetan projekt u okviru inicijative za plinsku povezivost središnje i jugoistočne Europe (CESEC). Komisija ga od početka politički i financijski podupire. Za njega je izdvojeno 45 milijuna EUR iz Europskog energetskog programa za oporavak i 39 milijuna EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Tijekom 2018. ostvaren je daljnji napredak u okviru tog projekta. Građevinski radovi započeli su krajem listopada 2019., a predviđa se da će trajati 18 mjeseci. Očekuje se da će komercijalni rad početi u drugom tromjesečju 2021.

-U Republici Cipru Ministarstvo energetike, trgovine i industrije priprema provedbu projekta za terminal za prihvat prirodnog plina, čime će se pridonijeti diversifikaciji ciparske strukture izvora energije i okončanju energetske izoliranosti otoka te olakšati tržišno natjecanje neovisnih proizvođača u proizvodnji električne energije iz plina. Očekuje se da će prirodni plin na ciparsko tržište ući do 2022.

Zasad se predviđa da bi ta dva projekta koja su u tijeku trebala biti završena do kraja 2021., odnosno do kraja 2022.

2. Projekti za energiju vjetra na moru

2.1. Dosadašnji napredak

Potprogram za energiju iz vjetra na moru sastojao se od devet projekata financiranih iznosom od 565 milijuna EUR podijeljenih u dvije glavne vrste aktivnosti:

— opsežna ispitivanja, proizvodnja i uvođenje inovativnih turbina i temeljnih konstrukcija na moru (šest projekata), i

— razvoj modularnih rješenja za mrežnu integraciju velikih količina električne energije proizvedene iz vjetra (tri projekta).

Od navedenih devet projekata šest ih je završeno, a dva su prijevremeno zaustavljena. Za projekte je uplaćeno 376 188 345 EUR (nakon odbitka naloga za povrat). U tijeku je još jedan preostali projekt (Kriegers Flak).

2.2. Dosadašnji napredak po sektorima

2.2.1. Napredak u pogledu inovativnih turbina i konstrukcija na moru

U okviru projekta „Aberdeen Offshore Wind Farm” 1. srpnja 2018. u vjetroelektrani na moru „Aberdeen Bay” društva Vattenfall s radom je započelo jedanaest vjetroturbina s najvećim kapacitetom u svijetu (tada je to iznosilo 8,8 MW, a danas postoje turbine snage 12 MW). U rujnu 2018. službeno je otvoren objekt „European Offshore Wind Deployment Centre” (projekt „Aberdeen Offshore Wind Farm”). Podnošenje završnog izvješća i provedba završnog plaćanja za taj projekt očekuju se u drugom tromjesečju 2020.

2.2.2. Napredak u integraciji mreže za energiju iz vjetra

Provedba preostalih dvaju projekata („Kriegers Flak” i „COBRAcable”) općenito je napredovala u skladu s očekivanjima.

U rujnu 2019. u rad je pušten spojni plinovod COBRAcable između Danske i Nizozemske. Projekt COBRAcable završen je u prosincu 2019. Rok za podnošenje konačnog izvješća jest tri mjeseca nakon završetka projekta, odnosno do kraja ožujka 2020.

Za Kriegers Flak – kombinirano mrežno rješenje – početak rada planira se u drugom tromjesečju 2020., što je ujedno i datum završetka projekta. Rok za podnošenje konačnog izvješća jest kraj rujna 2020.

3. Hvatanje i skladištenje ugljika

Potprogram EEPR-a s financijskom potporom od milijardu EUR sastojao se od šest projekata s ciljem obuhvaćanja cjelokupnog procesa hvatanja, prijevoza i skladištenja ugljika.

Završen je jedan projekt (Compostilla u Španjolskoj), čiji je rezultat operativno pilot-postrojenje za hvatanje, prijevoz i skladištenje ugljika. Četiri su projekta prijevremeno zaustavljena zbog odluke nositelja projekta da ne izvrše ulaganja, a jedan je projekt zaključen prije završetka. Za te je projekte uplaćeno 387 099 179 EUR (nakon odbitka naloga za povrat u ukupnom iznosu od 145,294,400 EUR).

III. EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEEF)

Iz Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) u prosincu 2010. izdvojeno je 146,3 milijuna EUR za financijski instrument za financiranje projekata održive energije 2 . Iznos od 125 milijuna EUR iskorišten je kao doprinos EU-a Europskom fondu za energetsku učinkovitost (EEEF). EEEF je pokrenut u srpnju 2011. i iznosi ukupno 265 milijuna EUR 3 , uz potporu instrumenta za dodjelu bespovratnih sredstava za tehničku pomoć s osiguranim sredstvima u iznosu od 20 milijuna EUR i 1,3 milijuna EUR za aktivnosti informiranja.

EEEF omogućuje namjenska financiranja projekata (dužnički i vlasnički instrumenti) u područjima energetske učinkovitosti, obnovljive energije i čistoga gradskog prijevoza. Korisnici su lokalna ili regionalna javna tijela ili privatni subjekti koji djeluju u njihovo ime.

1.Dosadašnji napredak

Portfelju Fonda dodana je nova transakcija 2019.:

— projekt Catfoss u Ujedinjenoj Kraljevini sastoji se od financiranja novog kogeneracijskog postrojenja kombiniranog instaliranog kapaciteta 28 MW. Postrojenje će se sagraditi na istoj lokaciji kao i postojeće postrojenje za obradu otpada Derwenthaugh Eco Parc, u Gatesheadu. Tim će se projektom osigurati održiva toplinska energija za lokalnu mrežu daljinskog grijanja te za privatne priključke za grijanje i električnu energiju. Kad počne s radom, očekuje se da će projekt ostvariti uštedu od 52 500 tona CO2 godišnje, odnosno 97 %, u usporedbi s polaznim vrijednostima. Kad postrojenje bude u punoj funkciji, uštede primarne energije trebale bi biti veće od 315 000 MWh godišnje, što odgovara 100 % ušteda u usporedbi s polaznim vrijednostima jer se organsko gorivo danas šalje na odlagalište (ulaganje EEEF-a od 25 milijuna EUR, ukupna vrijednost projekta 48 milijuna EURA).

Od njegova osnivanja do 31. prosinca 2019. u okviru EEEF-a potpisani su ugovori za 17 projekata u vrijednosti od 195 milijuna EUR, a procjenjuje se da je time generirano 349,5 milijuna EUR konačnih ulaganja.

Na temelju ocjene projekta EEEF-a i okvira izvješćivanja o uštedama ekvivalenta CO2 i primarne energije, od kraja 2016. njegovim su ulaganjima postignute uštede od gotovo 388 478 tona CO2 i 794 124 MWh primarne energije 4 .

2.Instrument za tehničku pomoć EEEF-a

Europski fond za energetsku učinkovitost u studenome 2016. pokrenuo je novi instrument za tehničku pomoć. Nastavljajući se na Instrument za tehničku pomoć Europske komisije kojim upravlja EEEF, Fond je uspostavio novo sredstvo za potporu ambicioznim javnim subjektima s unovčivim projektima ulaganja u održivu energiju. Takvi projekti moraju se odnositi na sektor energetske učinkovitosti, inicijative malog opsega povezane s obnovljivom energijom i/ili javnim prijevozom. EEEF pruža potporu korisnicima – regijama, gradskim vijećima, sveučilištima, javnim bolnicama i drugim javnim subjektima u državama članicama EU-a – dodjelom savjetodavnih usluga za planirana ulaganja, na primjer provedbe studija izvedivosti, energetskih pregleda, pravnih usluga i analize gospodarske održivosti. Instrument za tehničku pomoć EEEF-a dobio je financijska sredstva iz instrumenta ELENA (Europski instrument za lokalnu energetsku podršku) u okviru programa Obzor 2020. Europske unije. Do prosinca 2019. potporu u okviru njega već je primalo šest korisnika u Italiji, Španjolskoj i Litvi.

3.Glavni zaključci i izgledi

EEEF je postupno ostvario dobre rezultate u pogledu unosnih ulaganja te je u osam godina rada u okviru njega već osigurana potpora za 19 vrlo specifičnih projekata (od kojih su dva projekta već otplaćena zaradom koja je ponovo uložena u fond) u području različitih tehnologija u osam različitih država članica.

IV. Opći zaključci

EEPR je ostvario dobre rezultate. Završena je infrastruktura u svih 12 projekata u području električne energije i u većini projekata u području plina. Dva projekta u području plina još su uvijek u tijeku te se njihov završetak očekuje 2021. i 2022. Stroga kontrola koju provodi Europska komisija u provedbi i nadzoru projekta pridonijela je povećavanju učinkovitosti instrumenta.

Projekti za energiju iz vjetra na moru bili su složeniji nego što se očekivalo, no nositelji i graditelji uspjeli su pronaći rješenja kako bi se ti projekti završili, što je u nekim slučajevima dovelo do produljenja trajanja ugovora. EEPR je tijekom desetogodišnjeg trajanja programa pomogao u stjecanju tehničkog znanja i pridonio razvoju interkonekcijskih tehnologija za energiju iz vjetra na moru.

Iako financijska potpora EEPR-a nije bila dovoljna da potakne tvrtke da realiziraju demonstracijske projekte za hvatanje i skladištenje ugljika na komercijalnoj razini, Komisija i dalje smatra da je hvatanje i skladištenje ugljika važno za dekarbonizaciju (jedina pouzdana tehnologija za dugoročno skladištenje ugljikova dioksida) – općenito za EU, a naročito za industrije s velikom potrošnjom energije i visokim emisijama ugljika.

Sredstva iz EEEF-a ulagala su se u nekoliko projekata energetske učinkovitosti, a fond će i dalje širiti svoj portfelj osiguravajući rješenja za financiranje i stvarajući dobit za svoje dionike. Europski fond za energetsku učinkovitost služi i kao model za inovativne financijske instrumente u okviru kojih se ulaže u isplative i razrađene projekte održive energije koji mogu privući privatni kapital, uz istodobno dokazivanje poslovne isplativosti takvih ulaganja i postizanje vjerodostojnih rezultata.

(1)

Izvješće iz 2018. doneseno 10. veljače 2020., COM(2020) 38 final.

(2)

Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike.

(3)

Uz Europsku komisiju, u Fond je 75 milijuna EUR uložila Europska investicijska banka, 60 milijuna EUR Cassa Depositi e Prestiti SpA (CDP) i 5 milijuna EUR Investment Manager Deutsche Bank (DB).

(4)

Kumulativne uštede primarne energije prikazane su samo za tehnologije energetske učinkovitosti i čistog gradskog prijevoza; obuhvaćaju obračune od financijskog zaključenja do dospijeća zajma utemeljene na procjenama za projekte u izgradnji i one koji su u radu kraće od godinu dana te na stvarnim podacima za projekte koji su u radu duže od godinu dana. Uštede se odnose na ukupno ulaganje u projekt (tj. na ulaganja EEEF-a i na druga ulaganja).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 3.9.2020.

COM(2020) 476 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

{SWD(2020) 169 final}