EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.7.2020.

COM(2020) 316 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja u EU-u i praćenje programa Obzor 2020. u 2019.

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Aktivnosti istraživanja i tehnološkog razvoja u EU-u i praćenje programa Obzor 2020. u 2019.

1.    Kontekst

Ovo je izvješće izrađeno u skladu s člankom 190. UFEU-a, člankom 7. Ugovora o Euratomu, člankom 31. Okvirnog programa Obzor 2020. i člankom 21. programa Euratoma, koji nadopunjuje Obzor 2020. U njemu se daje sažet i netaksativan pregled ključnih mjera koje su provedene 2019. Od 2017. u izvješću se za daljnje detaljne podatke prikupljene praćenjem upućuje na obavijesnu ploču Obzora 2020.  

2.    Politički kontekst

U lipnju 2019. Europsko vijeće donijelo je novi strateški program EU-a za razdoblje 2019.–2024. , u kojem su određena prioritetna područja po kojima će se usmjeravati rad Europskog vijeća i programi rada ostalih institucija EU-a.

Istraživanje i inovacije igraju ključnu ulogu u šest političkih smjernica Komisije Ursule von der Leyen kao činjenični temelji za političke odluke i njihovu provedbu te kao sredstvo za postizanje ciljeva. Cilj je „ europskog zelenog plana ” (Komunikacija Komisije na tu temu donesena je u prosincu 2019.) učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. Prioriteti smjernica „ Europa spremna za digitalno doba ” i „ Gospodarstvo u interesu građana ” vrlo su važni za disruptivna istraživanja i revolucionarne inovacije, a osobito za rad Europskog vijeća za inovacije (EIC). Istraživanje i inovacije važni su i u smjernicama „ Promicanje našeg europskog načina života ”, „ Snažnija Europa u svijetu ” i „ Novi poticaj europskoj demokraciji ”.

3.    Okvir politike za istraživanje i inovacije

3.1. Obzor Europa

U ožujku/travnju 2019. Parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o bitnim aspektima nacrta propisa o Okvirnom programu Obzor Europa/pravilima za sudjelovanje u Obzoru 2020. i širenje njegovih rezultata te za poseban program (oboje u skladu s UFEU-om), čime su potvrđena nova obilježja uvedena u prijedloge Komisije. Na temelju toga Komisija je pokrenula strateško planiranje za prvi strateški plan Obzora Europa.

Strateško planiranje

Komisija je s Parlamentom, državama članicama, dionicima i javnošću započela široko i uključivo zajedničko osmišljavanje kao dopunu intenzivnom unutarnjem zajedničkom stvaranju. To je uključivalo događanja kao što su prvi Europski dani istraživanja i inovacija u rujnu 2019. ( „Dani istraživanja i inovacija 2019.” ), što je dovelo do izrade dokumenta „ Orijentacija prema prvom strateškom planu za Obzor Europa ”. U tom su dokumentu obuhvaćeni rezultati faze zajedničkog osmišljavanja i navedeni mogući učinci na koje bi se trebalo usmjeriti u prvom strateškom planu. Istovremeno je sveobuhvatna aktivnost zajedničkog osmišljavanja, uključujući internetsku anketu (vidjeti završno izvješće ), poslužila u pripremi Strategije za provedbu Obzora Europa. Tom je strategijom uspostavljen dosljedan okvir za sve aspekte provedbe. Strategija je osmišljena radi dodatnog pojednostavnjenja te će od samog početka programa doprinositi njegovim ciljevima i novostima.

Misije

Misije su jedna od glavnih novih osobina Obzora Europa. Parlament i Vijeće dogovorili su pet područja za potencijalne misije. Nakon poziva za iskazivanje interesa 2019. je osnovano pet odbora za misije, svaki za po jedno područje. U odborima su okupljeni stručnjaci za istraživanje i inovacije, donošenje politika, civilno društvo i stručne organizacije. Predsjednici odborâ imenovani su u srpnju, a odbori su u rujnu započeli sa savjetodavnim radom za određene misije. Početak aktivnosti u svakom području je rad na previđanjima koji će poslužiti kao podrška radu odborâ za misije. Za svako područje misije postoji skupština u kojoj je okupljeno puno stručnjaka na visokim razinama. Te će skupštine davati dodatne ideje, znanje i stručnost.

Europska partnerstva

U sklopu strateškog planiranja za Obzor Europa Komisija je odredila 49 kandidata za europsko partnerstvo u aktivnosti zajedničkog osmišljavanja za prvu polovicu 2019. (vidjeti Prilog 7. „Orijentaciji”). Trinaest od tih organizacija kandidirano je za institucionalizirano europsko partnerstvo u skladu s člancima 185. i 187. UFEU-a (Parlament i Vijeće dogovorili su osam područja za moguća partnerstva). U tijeku je prethodna procjena učinka za kandidate.

U drugoj polovici 2019. Komisija je počela surađivati s potencijalnim partnerima i dionicima na tome da sufinancirana europska partnerstva za zajedničke programe za kandidate budu u skladu s novom ambicijom i kriterijima Obzora Europa.

Sinergije s drugim programima

Tijekom 2019. i Parlament i Vijeće službeno su iskazali znatnu podršku za pristup i sadržaj Priloga IV. „Sinergije s drugim programima” Komisijinu prijedlogu za Okvirni program Obzor Europa/pravila za sudjelovanje u Obzoru 2020. i širenje njegovih rezultata 1 . Cilj je iskoristiti sinergije između Obzora Europa i svakog od ostalih programa tijekom razdoblja 2021.–2027. stvaranjem uzastopnih sinergija te jednostavnijih i učinkovitijih pravila za dopunsko i kombinirano financiranje.

3.2. Kretanja u području politika

Planet

Klimatska pitanja 2019. su i dalje bila u središtu pozornosti na europskoj razini. U tematskim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o klimatskim promjenama i tlu te o oceanima i kriosferi istaknuta je hitnost rješavanja klimatskih pitanja. Program bioraznolikosti dobio je na zamahu pokretanjem Globalne procjene o bioraznolikosti, koju je predvodila Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES). Komisija je predstavila „europski zeleni plan”, kojim se nastoji ubrzati napredak prema ciljevima za 2030. i učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. Ključne mjere politika uz zeleni plan sežu od smanjenja emisija do ulaganja u najsuvremenija istraživanja i inovacije, čime se štiti prirodni okoliš Europe i podržava radikalna promjena ponašanja. Kao što je navedeno u zelenom planu, u tijeku je razvoj svjetskih i europskih strategija za bioraznolikost. Komisija je aktivno sudjelovala u pregovorima i donošenju više izvješća IPCC-a i IPBES-ove Globalne procjene bioraznolikosti i usluga ekosustava.

Nastavljen je rad na provedbi dvadeset mjera politike iz Komunikacije „Ubrzavanje inovacija u području čiste energije” . Te mjere podupiru ciljeve Europske unije putem istraživanja i inovacija.

Sredstva Obzora 2020. za Atlantski ocean povećana su na gotovo 200 milijuna EUR jer su 2019. pokrenuti novi projekti u vrijednosti od više od 30 milijuna EUR.

Komisija je pokrenula pilot-inicijativu za istraživanje i inovacije BlueMED za zdravo Sredozemno more bez plastike, Strateški program za istraživanja i inovacije za Crno more te upravljačku skupinu Strateškog programa za istraživanje i inovacije u prometu .

Ljudi

Europska komisija 2019. je obilježila 20 godina politike EU-a o rodnoj ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama. Tim su povodom tijekom 2019. organizirane različite aktivnosti da bi se pripremile preporuke povezane s politikom za europski istraživački prostor (EIP). Te su preporuke bile usmjerene na oblikovatelje politika na razini EU-a i država, dioničke organizacije i stručnjake za rodnu ravnopravnost EIP-a te zajednicu inovatorâ i građana. U rezultate se ubrajaju objava izvješća She Figures 2018.  u ožujku 2019., nagrada EU-a za inovatorice za 2019. u svibnju te novi projekti za provedbu planova za rodnu ravnopravnost i analizu rodnih razlika i pristranosti kod dodjele bespovratnih sredstava.

Primjer najboljih praksi podržavanja žena u istraživanju i promicanja rodne ravnopravnosti predstavljaju aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA). MSCA sadržava elemente za ravnotežu između poslovnog i privatnog života koje su naročito privlačne ženama, što doprinosi veoma visokoj stopi sudjelovanja istraživačica (41 % svih stipendista koji primaju potporu).

Komisija je 2019. objavila dva dokumenta o politikama: Democracy policy review (Pregled politika u području demokracije) , u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja o, npr., izbornim trendovima, političkim nejednakostima i polarizaciji, te Review on Citizenship (Pregled o građanstvu) , u kojem su predstavljeni nalazi istraživanja o trendovima u građanstvu EU-a i o tome kako se predviđa da će izgledati u budućnosti.

Napredak

U „Europskoj industrijskoj tablici pokazatelja za istraživanje i razvoj” za 2019. ističu se glavne promjene pokazatelja istraživanja i razvoja te gospodarskih pokazatelja u poduzećima tijekom protekle godine i njihovi rezultati tijekom proteklih deset godina. Uz to se nalaze i analize temeljene na patentima kako bi se dodatno prikazala učinkovitost istraživanja i razvoja poslovnog sektora zdravstva i aktivnost poduzeća s ljestvice u području ekoloških tehnologija.

U sklopu razvoja koncepta testne platforme za otvorene inovacije, kojim će se MSP-ovima i inovatorima olakšati stavljanje novih proizvoda na tržište, u svibnju 2019. objavljen je radni dokument službi o tehnološkim infrastrukturama . Koncept je promoviran na „Turneji poticanja inovacija”, koja je uključivala informativne događaje u četiri zemlje širenja (Slovenija, Estonija, Rumunjska i Češka).

Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi ( EuroHPC ) odabralo je osam lokacija za centre superračunalstva i time napravilo veliki korak u pretvaranju Europe u regiju superračunalstva. Ti će centri služiti kao potpora u razvoju važnih aplikacija u područjima kao što su personalizirana medicina, razvoj lijekova i materijala, bioinženjerstvo, meteorologija i klimatske promjene.

Komisija podupire i jača suradnju u području umjetne inteligencije u cijelom EU-u kako bi se povećala konkurentnost i osiguralo povjerenje utemeljeno na vrijednostima EU-a. Slijedeći svoju strategiju Umjetna inteligencija za Europu skupina stručnjaka na visokoj razini za umjetnu inteligenciju u travnju 2019. predstavila je etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju . Komisija je najavila i pilot-projekt za poboljšanje popisa za procjenu kako bi organizacijama pomogla provesti te smjernice.

Strateška skupina na visokoj razini za industrijske tehnologije objavila je pristup politici o ključnim razvojnim tehnologijama , pri čemu je potvrdila šest takvih tehnologija utvrđenih 2009. i predložila uključivanje dviju novih: umjetne inteligencije te digitalne sigurnosti i povezivosti.

Međunarodna suradnja 

Međunarodna suradnja EU-a u istraživanju i inovacijama i dalje je bila ključna za održavanje utjecajnog položaja EU-a kao globalnog predvodnika u tom području i kako bi EU zadržao konkurentnost. Rad na povećavanju suradnje sa strateškim partnerima i regijama nastavio se 2019. u skladu s interesima EU-a i na temelju obostrane koristi. U tom je kontekstu Komisija započela dubinsku analizu radi preoblikovanja strategije za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija da bi bolje odražavala geopolitičko okruženje i pomogla ostvariti političke prioritete. Ta je analiza napravljena paralelno s više inicijativa i događanja koji su organizirani s trećim zemljama i regijama.

Organizirani su važni sastanci sa zemljama pridruženima Obzoru 2020., kao što su ministarski sastanak Platforme zapadnog Balkana za upravljanje istraživanjem i inovacijama, Godišnja konferencija o istraživanju i inovacijama te radna skupina Istočnog partnerstva za istraživanje i inovacije. Osnovan je centar EIT-a u Tel Avivu radi povezivanja europskih i izraelskih inovatora. Priprema za pridruživanje trećih zemalja Obzoru Europa izvršena je putem razvoja ključnih elemenata budućih sporazuma o pridruživanju.

Nakon 4. dijaloga na visokoj razini o suradnji u području inovacija između EU-a i Kine Komisija je počela pripremati zajednički plan za suradnju u području istraživanja i inovacija. On bi trebao biti dovršen na vrijeme za sljedeći dijalog 2020.

Kad je riječ o suradnji s Afrikom, pokrenuto je Partnerstvo EU-a i Afrike za inovacije u cilju usklađivanja centara, akceleratorâ i inkubatorâ za inovacije iz EU-a i Afričke unije. Zajednice inovacija odlučno su prigrlile ovu inicijativu, što se može vidjeti po brojnim, uglavnom formalnim, partnerstvima između europskih i afričkih inkubatora i tehnoloških središta dogovorenih u okviru Partnerstva.

Otvorena znanost

Komisija je 2019. uspostavila formalno upravljanje za europski oblak za otvorenu znanost (EOSC) kako bi usmjerila početnu fazu provedbe (2019.–2020.).

Sljedeće direktive donesene su 2019.: (i) Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora , koja je proširena kako bi uključivala podatke istraživanja; i (ii) Direktiva o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu , kojom se utvrđuju pravila o rudarenju teksta i podataka prikladna za istraživanja.

Fokus platforme za politiku za otvorenu znanost 2019. je bio na sustavu nagrada i poticaja, pokazatelja za otvorenu znanost i građansku znanost. Platforma je objavila izvješće u kojem se preporučuju otvoreni eksperimentalni pilot-projekti i veća usmjerenost na kvalitativniju procjenu istraživanja.

3.3. Partnerstvo s državama članicama

U veljači 2019. Komisija je objavila Izvješće o napretku EIP-a za 2018. , u kojem se procjenjuju trenutačno stanje EIP-a i napredak u provedbi EIP-a za razdoblje 2016.–2018. U lipnju 2019. države članice i Komisija surađivale su u ad hoc skupini koju je pokrenuo Odbor za europski istraživački prostor i inovacije radi savjetovanja o budućnosti i ponovnom pokretanju EIP-a. Završno izvješće skupine doneseno je u prosincu 2019. kao radni dokument Vijeća.

U jesen 2019. Komisija je započela suradnju sa sveučilištima, članovima akademske zajednice i državama članicama radi razvoja elementa istraživanja i inovacija u zajedničkoj viziji budućnosti sveučilištâ, što je dopuna tekućeg rad na obrazovnom aspektu te vizije. To će poslužiti za Komunikaciju Komisije o revitaliziranom EIP-u i poboljšati veze s europskim prostorom obrazovanja (vidjeti poglavlje 7.).

U okviru koordinacije gospodarskih politika Europskog semestra Komisija je doprinijela izvješćima za pojedine zemlje za 2019. za svaku državu članicu. Sve su države članice EU-a 2019. prvi put primile preporuku za pojedinu zemlju u kojoj se poziva na usmjeravanje ulaganja u istraživanje i inovacije 2 . Nekoliko je država članica primilo i preporuke u kojima ih se poziva da provedu specifične političke reforme kako bi povećale kvalitetu i učinkovitost nacionalnih sustava za istraživanje i inovacije. U paketu Godišnjeg pregleda rasta iz prosinca 2019. istaknuta je uloga istraživanja i inovacija kao ključnog čimbenika i pokretača za transformaciju EU-a u održivo gospodarstvo. 

Instrument za političku podršku pomogao je više država članica, na primjer putem istorazinskog ocjenjivanja sustava istraživanja i inovacija u Estoniji i Danskoj, posebne potpore za Cipar, Latviju i Maltu te uzajamnog učenja o istraživačkom integritetu i međunarodnoj suradnji 3 . Projekt Forward, čija je provedba u tijeku, dio je nove strategije EU-a za najudaljenije regije.

Skupina glavnih znanstvenih savjetnika dala je znanstveno mišljenje o rizicima onečišćenja mikroplastikom i o najboljim primjerima iz prakse u pružanju znanstvenih savjeta . Utjecaj rada savjetnikâ podrobno je opisan u Izvješću o radu Skupine glavnih znanstvenih savjetnika za 2015.–2019.  

4.    Provedba Obzora 2020.

Provedba Obzora 2020. odvijala se prema rasporedu. Programa rada za 2018.–2020. ažuriran je u ožujku, srpnju i listopadu 2019., a u srpnju je donesen i program rada Europskog istraživačkog vijeća za 2020.

4.1.     Odgovor na pozive za podnošenje prijedloga i ostale aktivnosti iz programa rada

Do kraja 2019. 4 bilo je 815 5 rokova za podnošenje prijedloga u okviru Obzora 2020. Podneseno je 226 139 prihvatljivih prijedloga u kojima su zatražena sredstva EU-a u iznosu od ukupno 358,1 milijardu EUR. Među tim je prijedlozima za financiranje odabrano njih 27 251, što znači da je ukupna stopa uspješnosti prihvatljivih prijedloga u prvih šest godina 12,05 %. Do kraja prosinca potpisana su 27 124 sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, za što je iz proračuna EU-a izdvojeno 49,54 milijarde EUR.

U razdoblju od 2014. do 2019. sudionici u državama članicama primili su 90,9 % sredstava, a preostali dio dodijeljen je sudionicima iz pridruženih zemalja (8,4 %) i ostalih zemalja koje nisu države članice EU-a (0,7 %). Iako je udio sudjelovanja pridruženih zemalja (7,6 %) u skladu s primljenim sredstvima, udio sudjelovanja nepridruženih trećih zemalja znatno je viši (4,0 %) od sredstava, što ukazuje na to da zanimanje za međunarodnu otvorenost ne ovisi o količini financijskih sredstava.

Organizacije visokog obrazovanja i dalje su na prvom mjestu kad je riječ o primanju sredstava (39,4 %), a 24,9 % sredstava EU-a pod prioritetima „Vodeći položaj industrije” i „Društveni izazovi” izdvaja se za financiranje MSP-ova.

4.2.    Obzor 2020. – odabrana obilježja

Istraživačke infrastrukture

Na temelju poziva za istraživačke infrastrukture 2019. je pružena 51 potpora u obliku bespovratnih sredstava u iznosu od 299,2 milijuna EUR. Tim će se sredstvima podržavati aktivnosti integracije za napredne zajednice, poticati razvoj istraživačkih infrastruktura svjetske klase, pružati pojedinačna podrška Europskom strateškom forumu za istraživačke infrastrukture (ESFRI) i pomagati u prepoznavanju sljedeće generacije istraživačkih infrastruktura koje su potrebne u Europi. Potpora je poslužila i za poboljšanje EOSC-ova portala tako što je uspostavljena mreža službenika za vezu s industrijom u području istraživačke infrastrukture, a razvija se i međunarodna suradnja.

Pilot-projekt Europskog vijeća za inovacije

Poboljšani pilot-projekt Europskog vijeća za inovacije (EIC) pokrenut je kao nastavak prvog pilot-projekta EIC-a, čime se doprinosi ostvarenju punopravnog EIC-a. Pilot-projekt EIC-a već je pokazao da javna dodjela sredstava može uspješno privući druge ulagače. Dosad je svaki euro potpore u sklopu pilot-projekta EIC-a za novoosnovano poduzeće ili MSP potaknuo dodatno ulaganje od 2,4 EUR. Pilot-projekt Tragač EIC-a u potpunosti je integrirao programe za otvorene i proaktivne buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju, a prvi ciljani pozivi za financiranje revolucionarnih tehnoloških istraživanja pokrenuti su u ožujku 2019. Pilot-projekt Akcelerator EIC-a počeo je pružati mješovito financiranje paralelno s mogućnostima financiranja putem isključivo bespovratnih sredstava te je već uveden portfelj usluga ubrzanja poslovanja kojima se podržavaju primatelji sredstava EIC-a.

Uvođenje mješovitog financiranja i vlasničkih ulaganja radi podrške transformacijskim inovacijama velika je novost u EU-ovu financiranju istraživanja i inovacija te je dio jedinstvenog vrijednosnog prijedloga EIC-a. Fond EIC-a, koji će se osnovati kao zaseban privatnopravni subjekt, upravljat će vlasničkim ulaganjima, a Europska investicijska banka pružat će ključne administrativne usluge.

Velika novost tijekom pilot-faze bila je zapošljavanje voditeljâ programa EIC-a, koji će pomagati u prepoznavanju trendova u revolucionarnim inovacijama i upravljanju portfeljem projekata financiranih pilot-projektom Tragač EIC-a. Osnovan je savjetodavni odbor pilot-projekta EIC-a sastavljen od 22 stručnjaka. Taj će odbor pomagati Komisiji.

Poboljšavanje međunarodne suradnje

Kako bi se preokrenuo silazni trend međunarodne suradnje tijekom prvih godina Obzora 2020., u program rada za razdoblje 2018.–2020. uneseno je više od 30 „vodećih inicijativa u međunarodnoj suradnji” s proračunom EU-a od gotovo 2 milijarde EUR. Te su inicijative nedvojbeno pozitivno utjecale na međunarodno sudjelovanje, uz porast prosječnog međunarodnog sudjelovanja u suradničkim projektima s 2,4 % u razdoblju od 2014. do 2017. na 3,3 % u 2018. i zatim 3,1 % u prvoj polovici 2019. Značajno su porasli i doprinosi trećih zemalja projektima u sklopu Obzora 2020.: sudionici trećih zemalja povećali su svoj prosječni financijski doprinos sa 60 milijuna EUR godišnje na 83 milijuna EUR u 2018. i 130 milijuna EUR u prvoj trećini 2019. Treće zemlje ukupno su doprinijele proračunu s gotovo 500 milijuna EUR za projekte u sklopu Obzora 2020. MSCA ima iznimnu međunarodnu dimenziju te i dalje čini više od polovice ukupnog sudjelovanja trećih zemalja u Obzoru 2020.

Međunarodni forum za promicanje inovacija za službe koje prve reagiraju (IFAFRI), kojim trenutačno predsjedava Komisija, sastavio je putem Odbora IFAFRI-ja za nedostatke u kapacitetima popis deset prioritetnih nedostataka u kapacitetima za 2019. IFAFRI-jev Dan industrije u listopadu i Godišnji forum u studenom bili su najvažniji događaji te su tom prilikom predstavljeni novi projekti koje financira EU i sastavljene glavne smjernice za program istraživanja i razvoja za službe koje prve reagiraju.

Europsko istraživačko vijeće (ERC)

U istaknuta znanstvena postignuća Europskog istraživačkog vijeća (ERC) 2019. ubraja se prva snimka crne rupe u svemiru. Istraživači koje je financirao ERC odigrali su ključnu ulogu u opsežnoj međunarodnoj suradnji u istraživačkom projektu „Event Horizon Telescope” („Teleskop horizonta događaja”), koji je doveo do tog uspjeha. Iste je godine sedma Nobelova nagrada od 2007. pripala korisniku bespovratnih sredstava ERC-a. Kako bi se proširile mogućnosti sudjelovanja u natječajima ERC-a, pokrenuta su dva nova programa gostujućih stipendija u Srbiji i Rumunjskoj.

Sudjelovanje zemalja širenja

Financijska potpora za zemlje širenja porasla je 2019. na 5,6 %. Općenito, sudjelovanje zemalja širenja u skladu je s njihovim nacionalnim ulaganjima u području istraživanja i inovacija. Potpisana su 63 sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava radi provedbe projekata za „širenje izvrsnosti i sudjelovanja” u ukupnom iznosu od 269 milijuna EUR. 143 milijuna iz tog iznosa pomoći će u osnivanju novih ili modernizaciji postojećih centara izvrsnosti u Bugarskoj, Češkoj, Cipru, Estoniji, Latviji, Poljskoj i Portugalu, pri čemu će kao napredni partneri pomoć pružati izvrsne istraživačke ustanove iz ostalih zemalja.

U okviru nove pilot-mjere Obzora 2020. tijekom 2019. pokrenute su prve stipendije za širenje sudjelovanja, a osmišljene su po uzoru na pojedinačne stipendije iz MSCA-a. Prvi je poziv bio veoma uspješan te je doveo do porasta broja prijava za 27 % za zemlje širenja i porasta broja financiranih stipendija od 70 % u tim zemljama, uz financiranje 33 stipendije za širenje sudjelovanja povrh 55 pojedinačnih stipendija iz MSCA-a.

Kako bi MSCA bio što uključiviji, 2019. je pokrenuta financijska potpora za stipendiste MSCA-a s posebnim potrebama koja je omogućila da 23 istraživača prime sredstva za prevladavanje prepreka mobilnosti s kojima su se susretali zbog invalidnosti.

Planet

U Okvirnom programu Obzor 2020. utvrđeni su očekivani proračunski udjeli tijekom trajanja programa koji za klimatsku politiku iznose 35 %, a za održivi razvoj 60 %. Do kraja 2019. rashodi u području klimatske politike dosegnuli su barem 29,4 %, a u području održivog razvoja 65,6 %. Provode se i dodatne aktivnosti, osobito putem namjenskih područja interesa.

Ljudi

U sklopu provedbe Komunikacije o omogućivanju digitalne transformacije na jedinstvenom digitalnom tržištu u području zdravstva i skrbi, u siječnju 2019. pokrenut je europski zajednički programski fond za rijetke bolesti. Ovom vodećom pilot-inicijativom, koja okuplja više od 130 institucija iz 35 zemalja (uključujući 27 država članica), optimizirat će se prijenos znanja o rijetkim bolestima u cilju brze primjene rezultata istraživanja u kliničkim okruženjima.

U siječnju 2019. EU je uložio 50 milijuna EUR u nove metode testiranja i probira za endokrine disruptore. Osam novih projekata Obzora 2020. pokrenutih u tom kontekstu čini Europski klaster za bolje otkrivanje endokrinih disruptora (EURION). Taj će klaster surađivati s JRC-om na promicanju potvrđivanja novih razvijenih metoda.

U listopadu 2019. Komisija je najavila ulaganje od 6 milijuna EUR u prvo opsežno kliničko ispitivanje novog cjepiva protiv ebole u Demokratskoj Republici Kongo putem Koalicije za inovacije u području pripravnosti za epidemiju.

Uspostavljena je i Europska mreža za ljudski ekspozom. To je najveća inicijativa svoje vrste o ekspozomu, a istražuje kako prehrana, životni stil i okoliš utječu na zdravlje. Ta mreža izravno doprinosi europskom zelenom planu.

Napredak

U analizi tehnoloških trendova na temelju projekata Obzora 2020. u vezi s industrijskom simbiozom potvrđeno je da industrijska simbioza ima znatan potencijal doprinijeti europskim nastojanjima da se postignu neutralnost u pogledu CO2 i kružna industrija u Europi. U analizi tehnoloških trendova u vezi s industrijskom robotikom zaključeno je da je Europa predvodnik u industrijskim kolaborativnim robotima, iako bi je do 2025. druge svjetske regije mogle preteći, te da kolaborativna robotika ima potencijal poboljšati i gospodarstvo i društvo bez narušavanja europskih vrijednosti.

4.3Nenuklearne izravne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra

Uz potporu koju pruža za razvoj i praćenje politike JRC je nastavio širiti svoje aktivnosti upravljanja znanjem te je pokrenuo novi centar stručnosti o biheviorističkim spoznajama. Centar daje alate za primjenu biheviorističkih dokaza u donošenju politika putem prepoznavanja ponašanja za analizu, prikupljanja relevantnih dokaza, testiranja alternativnih politika i, konačno, davanja informacija za donošenje odluka o politikama. Trenutačno postoji 13 centara znanja i stručnosti kojima JRC upravlja.

JRC je isto tako organizirao drugi Tjedan znanja Europske komisije s više od 100 događanja i 3 000 sudionika.

Tijekom 2019. objavljeno je sedam važnih izvješća 6 s interdisciplinarnim analizama s uvidima o budućnosti. Mnogo se radi na pravednosti, otpornosti i kibersigurnosti, a izvješća će se objaviti 2020.

Ostala ključna postignuća:

­JRC je pokrenuo novu Europsku platformu za registraciju rijetkih bolesti, kojom se potiče razmjena znanja radi bolje dijagnoze i liječenja,

­u prosincu je pokrenuta interaktivna internetska platforma za Atlas migracije, u kojoj se mogu naći informacije o 60 različitih pokazatelja za demografiju, migracije, azil, integraciju i razvoj,

­JRC je podržao uspostavljanje usluge AI Watch, kojom se prati razvoj, uvođenje i utjecaj umjetne inteligencije u Europi,

­JRC je razvio računalni model opće ravnoteže RHOMOLO-EIB, koji služi za simuliranje politika radi procjene makroekonomskih učinaka određenih operacija,

­zaslužan je i za više od 1 100 publikacija povezanih s politikom i gotovo 700 stručno recenziranih znanstvenih publikacija. Približno 40 % JRC-ovih stručno recenziranih članaka objavljeno je u 10 % najcitiranijih časopisa.

4.4Europski institut za inovacije i tehnologiju

Ukupni financijski doprinos EIT-a za provedbu poslovnih planova zajednica znanja i inovacija (ZZI) za 2019. iznosio je 470 milijuna EUR.

Inovacijski model EIT-a funkcionira i ima stvaran učinak na neke od najvećih društvenih problema Europe. Zajednica EIT-a razvila se 2019. u pouzdanu mrežu od približno 1 650 partnera s 51 zajedničkim centrom/središtem u 16 država članica, što je čini jednom od najvećih umreženih inovacijskih zajednica u Europi. EIT je od svojega osnutka podržao više od 1 250 novoosnovanih i rastućih poduzeća, stvorio više od 6 100 visokokvalificiranih radnih mjesta i stavio na tržište više od 600 novih proizvoda i usluga.

5.    Provedba Programa Euratoma koji nadopunjuje Obzor 2020.

5.1Neizravne aktivnosti

Do kraja 2019. zaključena su četiri poziva na koja su podnesena 192 prihvatljiva prijedloga u kojima su zatražena sredstva Euratoma u ukupnom iznosu od 725,70 milijuna EUR. Među tim su prijedlozima 62 odabrana za financiranje sredstvima Euratoma u iznosu od 271,29 milijuna EUR, čime se ukupna stopa uspješnosti cijelih prihvatljivih prijedloga povećala na 32,12 % od 2014.

Peti je poziv zaključen krajem 2019. (s datumom zatvaranja 25. rujna). U tom su pozivu 62 prijedloga bila prihvatljiva, a ukupni iznos zatraženih sredstava Euratoma bio je 265,33 milijuna EUR. Nakon evaluacije preporučeno je da se 31 prijedlog financira sredstvima u iznosu od 133,19 milijuna EUR. Ako prijedlozi uspješno prođu sve potrebne provjere, 2020. bi se trebali potpisati sporazumi i dodijeliti bespovratna sredstva.

5.2. Nuklearne izravne aktivnosti JRC-a

Izravne aktivnosti koje je JRC proveo 2019. obuhvaćaju istraživanje i osposobljavanje u područjima koja su odabrana na temelju posebnih ciljeva programa:

­poboljšanje nuklearne sigurnosti,

­poboljšanje nuklearnih zaštitnih mjera, neširenja nuklearnog oružja i nuklearne zaštite,

­povećanje izvrsnosti osnovnih znanstvenih spoznaja te normi i referentnih materijala,

­poticanje upravljanja znanjem, obrazovanja i daljnjeg osposobljavanja,

­pružanje znanstvene i tehničke potpore politikama povezanima s EU-om.

Znanstvenici JRC-a 2019. su objavili 99 članaka u stručno recenziranim časopisima i 37 članaka u monografijama ili drugim časopisima. JRC je također objavio 15 znanstvenih dokumenata za oblikovanje politika i 102 tehnička izvješća, zajedno s referentnim metodama i mjerenjima, tehničkim sustavima i znanstvenim bazama podataka. Konačno, JRC je organizirao 25 tečajeva osposobljavanja za stručnjake i studente iz država članica i Komisije te je omogućio pristup svojoj infrastrukturi za nuklearna istraživanja.

6.    Širenje i iskorištavanje rezultata te komunikacija

Odredbama predloška sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru Obzora 2020. koje se odnose na otvoreni pristup jamči se potpuna dostupnost gotovo 75 000 znanstvenih publikacija izrađenih u sklopu projekata Obzora 2020. U 2019. 88 % članaka objavljenih u stručno recenziranim časopisima bilo je u otvorenom pristupu, što politiku otvorenog pristupa Obzora 2020. čini jednom od najuspješnijih na svijetu.

Postupno se stvara integrirani potporni ekosustav za iskorištavanje rezultata: platforma za rezultate Obzora, pokrenuta tijekom Dana istraživanja i inovacija 2019., koja korisnicima sredstava omogućuje da objavljuju rezultate istraživanja i procjenjuju potrebe za daljnje iskorištavanje rezultata. Dovršen je natječaj za nove usluge za poboljšanje širenja i iskorištavanja rezultata kako bi se korisnicima pružile ciljane usluge na temelju njihovih potreba. Tijekom Dana istraživanja i inovacija 2019. prvi su put dodijeljene nagrade Horizon Impact Awards, kojima se priznaju i slave izvanredni projekti u okviru Obzora 2020. i programa FP7 s dokazanom vrijednošću za društvo. Uz to se nastavljaju koraci u provedbi strategije za podatke kako bi se povezala i poboljšala interoperabilnost podataka okvirnog programa s vanjskim skupovima podataka, kao što su publikacije ili patenti, kao i s nacionalnim i regionalnim podacima o istraživanjima i inovacijama pod novom inicijativom, Europskim podatkovnim centrom za istraživanja i razvoj. Došlo je do napretka i kad je riječ o IRIS-u, alatu za rudarenje podataka i praćenje rezultata istraživanja kako bi se bolje slijedili i pratili rezultati okvirnih programa i njihov utjecaj tijekom vremena.  

Radi uspješnijeg širenja rezultatâ obavijesna ploča Obzora, na kojoj se mogu naći ključne informacije i pokazatelji za financirane projekte, nastavila se poboljšavati i obuhvaćati nova politička područja na koje se treba usredotočiti, kao što su EIC i pečat izvrsnosti. Sad se na tom mjestu po prvi put pružaju konsolidirani brojčani podaci za rezultate, naročito za prava intelektualnog vlasništva i znanstvene publikacije u okviru programa FP7 i Obzora 2020. CORDIS i dalje redovito izdaje časopis Research*eu magazine i tematske Pakete rezultata, koje upotpunjuju strategije informiranja putem događaja i društvenih medija. Pokrenut je EuroSciVoc, nova višejezična taksonomija znanstvenih područja koja će omogućiti poluautomatsku klasifikaciju projekata i služiti kao referentni vokabular za otvorenu znanost.

MSCA-ova Europska noć istraživača (NIGHT) postala je najveće europsko događanje za komunikaciju i promicanje u području istraživanja. Europska noć istraživača održana je 27. rujna 2019. u više od 400 gradova te je privukla 1,65 milijuna posjetitelja zahvaljujući 55 projekata koje je financirao MSCA i sudjelovanju 35 000 istraživača.

7.    Izgledi za budućnost

Međuinstitucijski pregovori o Obzoru Europa (UFEU i Euratom) završit će se 2020., podložno završetku svih pregovora o proračunu EU-a za 2021.–2027. Tada će se dovršiti prvi strateški plan Obzora Europa, čime će se otvoriti put za prve programe rada. Tako će se osigurati usklađenost s novim političkim prioritetima, posebno s klimatskim promjenama i digitalnom transformacijom. Isto će se tako poduzeti nove mjere u kontekstu pandemije koronavirusa (i bolesti COVID-19).

Uložit će se znatan trud u osmišljavanje politike za bolje promicanje istraživanja i inovacija u Europi kako bi se podržali ciljevi održivog razvoja UN-a i ostvarili strateški ciljevi EU-a. To osobito uključuje osmišljavanje sveobuhvatnog okvira za ulaganje sredstava EU-a, poticanje reformi i poboljšavanje uvjeta regulatornog okvira.

Komisija će do sredine 2020. predstaviti Komunikaciju o misijama Obzora Europa i Komunikaciju o budućnosti politike EU-a za istraživanje i inovacije te o EIP-u. EIP će biti među ključnim prioritetima tijekom hrvatskog i njemačkog predsjedavanja Vijećem 2020.

U cilju doprinosa konferenciji Budućnost Europe  drugi Dani istraživanja i inovacija održat će se u rujnu 2020., a sudjelovanje dionika i dalje će biti važan dio strateškog planiranja Obzora Europa i pripreme programâ rada Obzora Europa.

(1)

Međuinstitucijski pregovori o ovom pitanju održat će se 2020.

(2)

U izvješćima o pojedinim zemljama i preporukama za pojedinu zemlju iz 2019. istaknuta su ulaganja jer je cilj bio pružiti konkretne smjernice za planiranje upotrebe sredstava EU-a za sljedeći višegodišnji financijski okvir.

(3)

 Puni pregled dostupan je na https://rio.jrc.ec.europa.eu/en/policy-support-facility . 

(4)

Stanje 5. ožujka 2020. (preuzeto s obavijesne ploče Obzora 2020.).

(5)

Stalni pozivi H2020-Adhoc-2014-20 i EURATOM-Adhoc-2014-20 uračunani su samo jednom.

(6)

Izvješća su bila usmjerena na demografske scenarije za EU; budućnost gradova i cestovnog prijevoza; promjenjivu prirodu rada i vještina u digitalnom dobu; prednosti i nedostatke tehnologije lanca blokova; političku prirodu čovjeka te inovacijsko i istraživačko okruženje Kine.