EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.7.2020.

COM(2020) 274 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost

{SWD(2020) 121 final}
{SWD(2020) 122 final}

„Ulaganje u naše građane najbolje je ulaganje u budućnost. Vještine i obrazovanje pokretač su europske konkurentnosti i inovacija. No Europa još nije sasvim spremna. Pobrinut ću se za to da iskoristimo sve instrumente i sredstva koji su nam na raspolaganju kako bi se to stanje ispravilo.”

Predsjednica Von der Leyen

„Svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada.”

Prvo načelo europskog stupa socijalnih prava

Živimo u vremenu velikih promjena. Dvostruka zelena i digitalna tranzicija mijenja način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Očekuje se da će prelazak EU-a na resursno učinkovito, kružno, digitalizirano i klimatski neutralno gospodarstvo te široka primjena umjetne inteligencije i robotike stvoriti nova radna mjesta 1 , dok će se druga radna mjesta promijeniti ili čak nestati. Zbog demografskih promjena Europa će morati iskoristiti sve svoje talente i raznolikost. Istovremeno će se stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja u srebrnom gospodarstvu i ekonomiji skrbi. Te promjene zahtijevaju velike prilagodbe u području vještina kako bi se iskoristio njihov puni potencijal.

Pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je digitalnu tranziciju. Iako su rad na daljinu i učenje na daljinu postali stvarnost za milijune ljudi u EU-u, često se pokazala i ograničenost naše trenutačne digitalne pripravnosti. Pandemija je naglasila postojeći nedostatak digitalnih vještina na tržištu rada, a usto se pojavljuju nove nejednakosti jer mnogi nemaju potrebnu razinu digitalnih vještina ili se nalaze na radnim mjestima ili u školama koje zaostaju u digitalizaciji.

Pandemija je također znatno utjecala na prilike za razvoj karijere mnogih ljudi u EU-u. Procjenjuje se da će BDP EU-a u 2020. pasti za više od 7 %, dok će nezaposlenost dosegnuti 9 %, što je porast u odnosu na 6,6 % krajem 2019., a u nekim je zemljama situacija još lošija. Prema procjenama Komisije 2 neki će sektori u 2020. zabilježiti najveće gubitke u realnoj bruto dodanoj vrijednosti, od 20 % do 40 % u usporedbi s razinama iz 2019. Nadalje, u određenim bi se sektorima promet mogao smanjiti za više od 70 % u drugom tromjesečju 2020. Zemlje i regije u kojima se gospodarstvo snažno oslanja na te sektore suočit će se s većim poteškoćama pri oporavku.

Kako bi se suočili s tim izazovom i pokrenuli dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju, Komisija je predložila ambiciozan paket za oporavak i izgradnju otpornije, održivije i pravednije Unije za novu generaciju 3 . Europa kreće na svoj put oporavka, a za to su nužni poboljšanje i prilagodba vještina. To će ujedno biti ključno kako bi EU, kao geopolitički akter, zadržao vodeću ulogu u globalnom oporavku.

Više nego ikad prije, u ovom je trenutku EU-u potrebna promjena paradigme u pogledu vještina. Tom će se promjenom ostvariti odvažan program vještina za radna mjesta kako bi se potaknula dvostruka zelena i digitalna tranzicija i osigurao oporavak od socioekonomskih posljedica pandemije COVID-a 19 te ispuniti sljedeći ciljevi:

·Jačanje održive konkurentnosti: vještine i cjeloživotno učenje presudni su za dugoročan i održiv rast, produktivnost i inovacije te su stoga ključni čimbenik za konkurentnost poduzeća svih veličina, posebno malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) 4 . Kad se ljudima omogući stjecanje odgovarajućih vještina, to im pomaže da rade učinkovitije i koriste se naprednim tehnologijama 5 , uklanja se velika prepreka poslovnim ulaganjima 6 , sprečava se nastanak neusklađenosti na tržištu rada 7 i postavljaju temelji za istraživanje i razvoj te inovacije unutar poduzeća. Samo uz odgovarajuće vještine Europa može ojačati svoj položaj u globalnom tržišnom natjecanju i osigurati trajan gospodarski oporavak usmjeren na zelenu i digitalnu tranziciju. To posebno znači ostvarivanje europskog zelenog plana kao strategije rasta EU-a, te razvoj strateških sektora i ekosustava utvrđenih u novoj industrijskoj strategiji EU-a.

·Osiguravanje socijalne pravednosti: pristup prilikama za usavršavanje i prekvalifikaciju bitan je za desetke milijuna radnika koji su se našli u situaciji da rade u skraćenom radnom vremenu ili su postali nezaposleni, bez obzira na trenutačnu razinu vještina ili područje kvalifikacija. Oporavak Europe bit će uspješan samo ako se pritom ostvari povezanost i ako nitko ne bude zapostavljen. Stjecanje odgovarajućih vještina znači veću vjerojatnost da će osoba ostati zaposlena te lakše svladavati prelazak s jednog radnog mjesta na drugo. To zahtijeva osiguravanje jednakog pristupa dodatnim mogućnostima usavršavanja za sve osobe, bez obzira na rod, rasno ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju, uključujući niskokvalificirane odrasle osobe i osobe migrantskog podrijetla. Osim toga, trebalo bi obuhvatiti sva područja, od velikih gradova do ruralnih, obalnih ili udaljenih područja, u cijeloj Europskoj uniji.

·Izgradnja otpornosti: posljednjih nekoliko mjeseci mnoge su profesije izložene snažnom pritisku. To se posebno odnosi na zdravstvene radnike ili radnike u području skrbi, te ostale koji su izloženi jer rade u maloprodaji, prijevozu, socijalnim ili sanitarnim uslugama, a ne smijemo zaboraviti učitelje i ostale radnike u obrazovanju. Dovoljno kvalificiranih radnika u tim strateškim sektorima neophodno je za osiguravanje učinkovitog pristupa osnovnim zdravstvenim, socijalnim ili obrazovnim uslugama za građane u razdoblju krize. Kad je riječ o pojedincima, otpornost koja raste sa stjecanjem vještina dovodi do smanjenja ovisnosti o tržišnim uvjetima i povećane sposobnosti snalaženja u životnim i profesionalni promjenama. Nadalje, pandemija COVID-a 19 pokazala je koliko je za nastavak obrazovnih i poslovnih aktivnosti potrebna digitalna spremnost. Zahtjevi koji su postavljeni pred informatičku infrastrukturu i e-sustave ukazali su na potrebu poboljšanja naših ljudskih kapaciteta za pripravnost i odgovor u području kibersigurnosti.

Kako bismo uspjeli, cjeloživotno učenje za sve mora postati europska stvarnost. Svi bi Europljani trebali imati pristup privlačnim, inovativnim i uključivim programima učenja i zato što vještine brže postaju zastarjele. Obrazovanje u ranoj dobi i dalje je ključno, ali to bi trebao biti tek početak života u kojem učenje nikad ne prestaje: od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, do tehničkog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te tercijarnog obrazovanja, ali i obrazovanja odraslih. Učenje tijekom cijelog života, uključujući u starijoj dobi, bit će ono što će donijeti promjene. Međutim, svake godine manje od 40 % odraslih osoba sudjeluje u nekom obliku učenja. To nije dovoljno za ponovno pokretanje gospodarstva i iskorištavanje svih prednosti zelene i digitalne tranzicije. Svakoj osobi u EU-u treba omogućiti usavršavanje i prekvalifikaciju te priznati svaki korak na tom putu.

Osposobljavanje za posao trebalo bi biti vodeće načelo u tim nastojanjima. To znači da treba započeti s mapiranjem vještina koje pojedinac već ima, a zatim pružiti ciljano osposobljavanje koje zadovoljava posebne potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom te pomoći pojedincu da pronađe posao za koji postoji potražnja na tržištu rada.

Iako većina odgovornosti za politike u području vještina ostaje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, Europa ima važnu ulogu. Mnogi ljudi rade u malim poduzećima koja pripadaju lancima vrijednosti koji se protežu po cijeloj Europi. U svim sektorima – od automobilske i tekstilne industrije do farmaceutske industrije do energetike – postoji europski „lanac talenata”. Jačanjem tog lanca ojačat će se jedinstveno tržište i otpornost našeg gospodarstva. EU može poticati i podupirati države članice da donesu politike koje idu u istom smjeru i djelotvorno se bave zelenom i digitalnom tranzicijom te jačaju otpornost našeg gospodarstva i društva.

Europa također pruža vrijednu potporu iz svojeg proračuna. Prema Komisijinu prijedlogu instrumenta Next Generation EU 8 („EU sljedeće generacije“) proračun EU-a treba se koristiti za potporu oporavku država članica i ponovno pokretanje gospodarstva. Uz obnovljeni dugoročni proračun od 1,1 bilijuna EUR, koji je pojačan namjenskim privremenim instrumentom Next Generation EU u iznosu od 750 milijardi EUR, Europska unija daje poticaj za ulaganje u održiv, uključiv i pravedan oporavak. Ulaganja u vještine u središtu su tih prijedloga. Državama članicama stavljaju se na raspolaganje dosad nezabilježene mogućnosti za financiranje politika u području vještina kojima se jača otpornost na gospodarske šokove i sposobnost bržeg oporavka od trenutačne krize i usmjeravanja na dvostruku tranziciju.

Novi program vještina temelji se na programu vještina 9 donesenom 2016. i iskorištava potencijal europskog plana oporavka, a ima pet sastavnica:

Novim programom vještina ostvaruje se europski stup socijalnih prava, a posebno njegovo prvo načelo kojim se utvrđuje pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje. Taj je program čvrsto povezan s europskim zelenim planom 10 , novom digitalnom strategijom 11 i novom industrijskom strategijom i strategijom za MSP-ove 12 jer su vještine ključne za njihov uspjeh. Nadalje, program podupire i prijedlog preporuke Vijeća „Lakši prelazak u svijet rada – jačanje Garancije za mlade” koji je Komisija danas donijela te uzima u obzir zaključke nedavnog Izvješća o utjecaju demografskih promjena 13 .Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo i strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. također naglašavaju ključnu ulogu vještina u tranziciji prema zelenom gospodarstvu.

Novi program vještina povezan je s drugim političkim inicijativama kojima se podupire pristup cjeloživotnog učenja. Slijedit će ga daljnji prijedlozi koji će biti nov poticaj u području obrazovanja, a posebno inicijativa za uspostavu europskog prostora obrazovanja do 2025. koja će se ostvariti uklanjanjem prepreka učenju u cijeloj Uniji i promicanjem inovativnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja za sve. Europski istraživački prostor također promiče usavršavanje i prekvalifikaciju osoblja, posebno u akademskoj zajednici. Te će inicijative zajedno pomoći u izgradnji kulture cjeloživotnog učenja u Europi, poticati pristup koji se temelji na potražnji kako bi se ojačala suradnja s gospodarstvom i povećala zapošljivost građana.

1.Zajednički rad u okviru pakta za vještine

Snažnije zajedničko djelovanje može uvelike povećati učinak ulaganja u vještine. U politikama i djelovanju u području vještina sudjeluju brojni akteri. Ministarstva, pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja, sama industrija, istraživačke organizacije, socijalni partneri, trgovačke komore i agencije za zapošljavanje samo su neki od aktera koji doprinose ostvarivanju širokih mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju. Usklađenim naporima može se postići jasnoća za pojedince i poduzeća u cijelom vrijednosnom lancu, ostvariti smanjenje troškova i usredotočiti se na prioritete.

Uspješni programi stjecanja vještina kombiniraju različite faze kako bi pratili svakog radnika tijekom prekvalifikacije ili usavršavanja: od utvrđivanja vještina potrebnih za dvostruku tranziciju, nadogradnje tih vještina s pomoću ciljanih programa osposobljavanja i podupiranja njihove upotrebe na radnom mjestu ili otvaranja novih radnih mjesta.

Prva sastavnica Programa vještina jest poticanje suradnje putem pakta za vještine.

Pakt za vještine uspostavljat će poveznice među postojećim inicijativama EU-a za suradnju i postati, prema potrebi, jedinstvena ulazna točka za sljedeće:

·Plan za sektorsku suradnju u području vještina kojim se definiraju informacije o vještinama u sektoru, mapiraju ključne potrebe za pojedina zanimanja, definiraju profili zanimanja i pokreću programi osposobljavanja. Ideja osposobljavanja za posao jedna je od osnovnih postavki tih planova, koji se trebaju nadograditi, otvoriti za više sektora i dobiti dodatna financijska sredstva. Postupak izrade planova znatno će se ubrzati kako bi se osiguralo ostvarivanje pravodobnih rezultata u skladu s potrebama poduzeća i pojedinaca u pogledu vještina. U redizajnirane planove uvrstit će se i poveznica na mogućnosti zapošljavanja na kraju programa osposobljavanja.

·Osnaženi europski savez za naukovanje. Kako je navedeno u Komunikaciji o potpori za zapošljavanje mladih: Lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju 16 , mobilizirat će se nova sredstva za održavanje ponuda naukovanja unatoč trenutačnoj gospodarskoj krizi te za razvoj programa naukovanja. U okviru obnovljenog saveza pokrenut će se nove nacionalne koalicije za naukovanje, u kojima će i naučnici imati što reći te će se ojačati socijalni dijalog.

·Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta pozvat će na preuzimanje obveza države članice, poduzeća, socijalne partnere, neprofitne organizacije i pružatelje usluga obrazovanja za nove programe osposobljavanja, zapošljavanja ili prekvalifikacije postojeće radne snage radi poboljšanja digitalnih vještina. Nedavni poziv na preuzimanje obveza u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 polučio je više od 70 novih preuzetih obveza 17 . Jačanjem administrativne potpore Koaliciji Komisija će osigurati jedinstvenu kontaktnu točku koja će omogućiti razmjenu digitalnog sadržaja, najbolje prakse i mogućnosti osposobljavanja, među ostalim za MSP-ove.

Pakt za vještine obuhvaća sve sektore i otvoren je za sve dionike. U početku će se usredotočiti na industrijske ekosustave koji su teško pogođeni trenutačnom krizom i prioritetna područja utvrđena u europskom zelenom planu, za koje će ambiciozne strategije usavršavanja i prekvalifikacije biti ključne kako bi se pokrenuo oporavak, dok će se drugi ekosustavi i područja obrađivati kasnije:

·Zdravstvo: pandemija COVID-a 19 podsjetila nas je koliko ovisimo o zdravstvenim radnicima koji moraju steći vještine i proći obuku o suzbijanju infekcija, karantenskim protokolima, upotrebi zaštitne opreme i poslovima u vezi s kliničkim upravljanjem. Iako sektor zdravstva i socijalne skrbi čini 10 % ukupne zaposlenosti u EU-u, procjenjuje se da će se povećati za više od 830 000 novih radnih mjesta, što zajedno s potrebama zamjene znači 8 milijuna radnih mjesta u sljedećih 10 godina 18 .. Osim toga, zbog potrebe zdravstvenih organizacija da uspješno primjenjuju nove digitalne tehnologije kao što je umjetna inteligencija, kojima se poboljšava kvaliteta skrbi i povećava učinkovitost zdravstvenih sustava država članica, potražnja za osnovnim i naprednim digitalnim vještinama znatno će porasti do 2030. 19 To ukazuje na znatnu neusklađenost vještina s potrebama tržišta rada koja će se još pogoršavati zbog starenja stanovništva i rasta broja oboljelih od kroničnih bolesti. Popunjavanje te praznine ključno je kako bi se zajamčila visoka razina otpornosti i pravednosti nacionalnih sustava socijalne skrbi u EU-u.

·Građevinarstvo: pandemija COVID-a 19 uvelike je utjecala na sektor 20 koji se uglavnom sastoji od malih i mikro poduzeća koja osiguravaju lokalna radna mjesta (među njima je više od 90 % MSP-ova 21 ). Taj sektor s 12 milijuna radnika teško privlači mlade i kvalificirane radnike 22 . Nedostaci vještina vidljivi su u zelenom dizajnu, tehnologijama i materijalima. S pokretanjem oporavka usavršavanje se treba usredotočiti na energetsku i resursnu učinkovitost, decentralizirana rješenja za energiju iz obnovljivih izvora, načelo kružnosti, digitalizaciju i obnovu postojećih građevina, u skladu sa zahtjevima za pristupačnost 23 . Dostupnost kvalificiranih građevinskih radnika ključna je za uspjeh „vala obnove” pokrenutog u okviru europskog zelenog plana.

·Automobilski i prometni sektor: ograničenja putovanja uvedena tijekom pandemije COVID-a 19 znatno su utjecala na sektor zrakoplovstva, željezničkog i pomorskog prometa, unutarnje plovidbe i cestovnog prometa te su snažno pogodila prometni sektor koji zapošljava više od 9 milijuna ljudi u EU-u 24 . Mjere ograničavanja širenja bolesti znatno su narušile i automobilsku industriju i njezin opsežan lanac opskrbe, a najmanje 1,1 milijun radnih mjesta bilo je pogođeno privremenim zatvaranjem tvornica 25 . Automobilski sektor, koji ostvaruje 7 % BDP-a EU-a, već je bio suočen s velikim strukturnim promjenama i imperativom ulaganja u digitalizaciju, zelenu tehnologiju (npr. baterije 26 za uvođenje elektrifikacije prometa i druga rješenja povezana s alternativnim gorivima), veću povezivost i automatizaciju, a kao nužnost se nametala i preobrazba postojećih poslovnih modela i vrijednosnih lanaca. Prometnom sektoru, a posebno automobilskoj industriji, potreban je jasan plan za poticanje razvoja niza novih vještina, uključujući analizu velikih količina podataka, razvoj softvera, umjetnu inteligenciju, robotiku, kemiju, elektroničko inženjerstvo i novi niz mekih vještina. Trebalo bi poticati maksimalno iskorištavanje tih vještina u cijelom ekosustavu i opskrbnim lancima, na primjer uvođenjem infrastrukture za punjenje električnih vozila.

·Turizam: pandemija COVID-a 19 smanjila je aktivnost za 80 %, a bez hitnih mjera u opasnosti je 6 milijuna radnih mjesta 27 . Potrebe za vještinama postoje, među ostalim, u područjima kao što su internetski marketing, recikliranje i zbrinjavanje otpada, vodoopskrbne i energetske usluge usmjerene na tranziciju prema održivijem turizmu, međukulturno razumijevanje i komunikacija te novi higijenski protokoli 28 . Optimizacija iskustva putnika temeljit će se na kombinaciji digitalnih podataka i usluga koje pružaju ljudi. Postojećim Planom za sektorsku suradnju u području vještina 29 već su utvrđeni ti nedostaci u pogledu vještina i novi profili radnih mjesta. Sada ga je potrebno osuvremeniti jer tehnološke inovacije i novi društveni trendovi nastaju tako brzo da neka poduzeća s tim promjenama ne mogu držati korak. Osoblje će morati moći raditi u različitim odjelima, na različitim razinama i koristiti se različitim alatima i aplikacijama.

2. Osposobljavanje za posao: usklađivanje politika s ciljem postizanja rezultata

Uključivanje ideje „vještina za radna mjesta”, druge sastavnice Programa vještina, podrazumijeva sveobuhvatan pristup usavršavanju i prekvalifikaciji koji obuhvaća cijeli lanac vrijednosti.

Prvi korak su pouzdane informacije o vještinama kako bi se osiguralo osposobljavanje relevantno za tržište rada. Njih treba uključiti u nacionalne strategije za vještine te u sustave osposobljavanja i obrazovanja. S druge strane, i poduzeća bi trebala razviti unutarnje postupke za utvrđivanje nedostataka u vještinama i mjere za usavršavanje svojih radnika.

U ovom se odjeljku navode glavne komponente pristupa „vještine za radna mjesta”, čiji je cilj poduprijeti radnu snagu EU-a da u potpunosti iskoristi prednosti zelene i digitalne tranzicije.

2.1.Preciznije informacije o vještinama: temelj za usavršavanje i prekvalifikaciju

Prvi korak kako bi se osiguralo da ljudi mogu stjecati vještine koje su im potrebne za sadašnji ili budući posao ažurirane su informacije o potrebama za vještinama. No informacije o vještinama često se saznaju prekasno za donošenje odluka. Potrebno je osigurati pristupačne, lako razumljive, precizne i ažurirane informacije o vještinama. Osim anketa kojima se prate osobe s diplomom i uspoređivanja administrativnih podataka, umjetna inteligencija i analiza velikih količina podataka imaju velik potencijal. Umjetna inteligencija i velika količina podataka mogu se primijeniti na definiranje novih profila radnih mjesta u različitim sektorima na temelju posebnih vještina koje su potrebne za određeni posao.

Agencija EU-a Cedefop započela je s pilot-projektom u kojem se metodom velike količine podataka analiziraju internetski oglasi za radna mjesta kako bi istražila koje vještine traže poslodavci na regionalnoj razini 30 , dok se u okviru planova za sektorsku suradnju u području vještina istražuju vještine potrebne u ključnim sektorima. Na temelju tih priča o uspjehu potrebno je obnoviti nastojanja za daljnje produbljivanje informacija o vještinama, uzimajući u obzir i regionalnu i sektorsku dimenziju, njihovo objedinjavanje i predstavljanje na pristupačan način, među ostalim za ustanove i organizacije za obrazovanje i osposobljavanje.

2.2.Poticanje nacionalnih strategija za vještine, uloga službi za zapošljavanje i zakonitih migracija

Kad je riječ o osposobljavanju za posao, potrebne su nacionalne strategije za vještine, koje uključuju sve dionike. Nacionalne strategije za vještine, osmišljene i provedene u okviru pristupa na razini cijele uprave, služe za usklađivanje rada u politikama zapošljavanja, obrazovanja, istraživanja, industrije i regionalnog razvoja. Trebale bi uključivati socijalne partnere, civilno društvo, dionike u obrazovanju i osposobljavanju i dionike na tržištu rada te se oslanjati na postojeće nacionalne strategije za vještine.

S obzirom na aktualnu krizu i njezin utjecaj na nezaposlenost, posebno mladih, službe za zapošljavanje, i javne i privatne, u suradnji s javnim tijelima i pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja te nacionalnim koalicijama za digitalne vještine i radna mjesta, trebaju dati ključan doprinos nacionalnim strategijama za vještine. Javne službe za zapošljavanje mogu imati veću ulogu u usmjeravanju ljudi prema češćem i boljem usavršavanju i prekvalifikaciji te u ostvarivanju veće relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada. Nacionalnim strategijama za vještine usklađuju se nacionalne i regionalne politike i ulaganja s obzirom na zajednički utvrđene glavne izazove. Služe i za orijentaciju država članica u projektima koje sufinanciraju zajedno s europskim fondovima.

Ispunjavanje potreba za odgovarajućim vještinama za dvostruku tranziciju i svladavanje demografskih izazova može se ostvariti i s pomoću strateškog pristupa zakonitim migracijama koji je usmjeren na privlačenje i zadržavanje talenata. Države članice i dalje su nadležne za odlučivanje o broju radnika migranata koje prihvaćaju, ali čvrst okvir EU-a može im pružiti potporu u privlačenju radnika migranata koji su EU-u potrebni i osigurati da svi imaju koristi od migracije radne snage. Da bi se zakonite migracije mogle usmjeriti prema regijama i zanimanjima u kojima je zamjetan nedostatak vještina potrebni su bolje usklađivanja postojećih i traženih vještina te jasni postupci. Potrebno je učiniti više kako bi se unaprijedili zakoniti načini dolaska u EU i priznavanje kompetencija državljana trećih zemalja na tržištu rada EU-a. To bi trebalo provoditi u partnerstvu s trećim zemljama kako bi se većim ulaganjima u vještine promicali i razvoj i mobilnost. Naposljetku, jednako je važno strateški iskoristiti potencijal i vještine migranata iz trećih zemalja koji već borave u EU-u. Unatoč sve većoj razini obrazovanja, oni i dalje u prosjeku imaju niže razine kvalifikacija, što je prepreka dugoročnom uključivanju na tržište rada.

2.3.Strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje će odgovarati i budućim potrebama

Organizacije koje pružaju obrazovanje i osposobljavanje moraju osiguravati relevantne vještine u kontinuitetu cjeloživotnog učenja. Od prvih dana europske suradnje strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) u središtu je projekta EU-a i otad je postalo dio šireg europskog okvira suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja te europskog prostora obrazovanja. Danas otprilike polovina učenika u EU-u pohađa strukovno obrazovanje i osposobljavanje, koje se sve više organizira i na višim razinama 32 . Europi su potrebni prilagodljivi, otporni sustavi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji će odgovarati i budućim potrebama te koji će mladima biti dobra podloga za ulazak na tržište rada koje se stalno mijenja, a odraslima osigurati pristup strukovnim programima prilagođenima dvostrukoj tranziciji.

2.4. Pokretanje inicijative „Europska sveučilišta” i usavršavanje znanstvenika

Visoko obrazovanje ključno je mjesto na kojem studenti stječu vještine koje su im potrebne u budućnosti. Sveučilišta stvaraju napredna znanja i vještine koje društvu omogućuju da se putem inovacija suoči s velikim izazovima. Ljudi ostvaruju svoj puni potencijal stječući vještine visoke razine koje im omogućuju brži profesionalni, društveni i osobni razvoj. Brze promjene na tržištu rada i u društvu zahtijevaju preobrazbu ustanova tercijarnog obrazovanja i bolju usklađenost s gospodarskim okruženjem kako bi se osiguralo da osobe s diplomom imaju obrazovanje i vještine potrebne na tržištu rada, a posebno one koje su potrebne za dvostruku tranziciju.

Istraživači imaju vodeću ulogu u znanosti i inovacijama, a to zahtijeva poseban skup vještina. Može se učiniti više kako bi se definirale te posebne vještine, ali i osnovne vještine koje su im potrebne za uspješnu karijeru unutar i izvan akademske zajednice te kako bi se potaknula mobilnost znanstvenika u cijeloj Europi.

2.5.Vještine koje prate zelenu i digitalnu tranziciju na radnim mjestima i izvan njih

Za radna mjesta sutrašnjice potrebne su vještine za dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju. Zelena tranzicija zahtijeva ulaganja u vještine ljudi kako bi se povećao broj stručnih zaposlenika koji stvaraju zelene i digitalne tehnologije i znaju raditi s njima, razvijaju zelene proizvode, usluge i poslovne modele, stvaraju inovativna rješenja koja se temelje na prirodi i pomažu u smanjenju ekološkog otiska poslovnih aktivnosti 37 . Usto, Europa može postati klimatski neutralan kontinent, resursno učinkovito društvo i kružno gospodarstvo samo ako su stanovnici i zaposlenici informirani i shvaćaju kako se misli i djeluje zeleno.

Osim toga, da bi se mogla postići digitalna tranzicija u čijem je središtu čovjek, bit će potrebna znatna promjena u području digitalnih vještina. Europljani već sada trebaju digitalne vještine u životu i na poslu, a to se jednako odnosi na žene i muškarce: u nekim kategorijama za više od 90 % radnih mjesta nužne su posebne vrste digitalnih vještina 38 . Pandemija i njezine posljedice na naše živote i gospodarstva naglasile su važnost digitalizacije u svim područjima gospodarstva i društva EU-a. Naime, gotovo 40 % zaposlenika počelo je raditi na daljinu tijekom mjera ograničavanja širenja bolesti 39 . Nadalje, u sektorima s visokom razinom digitaliziranosti otvoreno je 40 % novih radnih mjesta u razdoblju od 2005. do 2016. 40 Međutim, sve veća potražnja za digitalnim stručnjacima ne može se zadovoljiti. Na primjer, u području kibersigurnosti nedostaje 291 000 stručnjaka 41 .

Osim toga, za uvođenje digitalnih tehnologija u svim gospodarskim sektorima, uključujući u netehnološkim sektorima, bit će potrebna radna snaga s više digitalnih vještina (od osnovne do najviše razine), i u svim dobnim skupinama. Pandemija i mjere sprečavanja širenja bolesti COVID-19 bile su snažan podsjetnik na to da europska radna snaga, a u širem smislu svo stanovništvo, treba brzo povećati svoju razinu digitalnih vještina 42 . To je posebno bilo vidljivo u obrazovnom sektoru, kako za učenike i studente, tako i za nastavnike/predavače.

Vještine STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) ključne su za poticanje dvostruke tranzicije. U vrijeme brzih tehnoloških inovacija poduzeća trebaju osobe s visokom razinom vještina iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Takve su vještine nužne za upotrebu novih tehnologija, a visoka razina vještina u području STEM-a neophodna je za poticanje inovacija u najsuvremenijim područjima IKT-a kao što su umjetna inteligencija ili kibersigurnost. Međutim, tek svaka peta mlada osoba u Europi završila je tercijarno obrazovanje u području STEM-a, što je manje od dva milijuna osoba s diplomom u području STEM-a godišnje 43 . Taj se broj mora povećati, što bi se moglo postići promicanjem osposobljavanja za STEM, posebno među mladim ženama. Trenutačno tek upola manje žena nego muškaraca diplomira u području STEM-a u EU-u, iako postoje velike razlike među državama članicama 44 . Upis u STEM umjesto u druge programe visokog obrazovanja često ovisi o uspješnosti u srednjim školama 45 , ali s obzirom na to da djevojčice nadmašuju dječake u području digitalne pismenosti 46 , postaje jasno da važnu ulogu imaju i opća društvena percepcija i stavovi 47 . Potrebno je bolje objasniti mladim učenicima, a posebno djevojkama, mogućnosti koje se otvaraju ako se odabere STEM.

Znatan broj građana u Europi ima poduzetničke težnje, a zamjetno je i povećanje u području socijalnog poduzetništva. Oba čimbenika potiču otvaranje radnih mjesta i pridonose gospodarskom rastu povećanjem konkurentnosti, produktivnosti i inovacija. Kako bi te želje postale stvarnost, potrebne su velike promjene radi usmjeravanja na razvoj poduzetničkih vještina. Sustavi i praksa profesionalnog usmjeravanja trebali bi na odgovarajući način obuhvatiti poduzetničku dimenziju. Veća informiranost o socijalnom poduzetništvu i drugim poslovnim modelima socijalne ekonomije također može pomoći povećati privlačnost poduzetništva i zanimanje za njega. Socijalna ekonomija kao vodeći čimbenik stvaranja radnih mjesta, primjerice u vezi s kružnim gospodarstvom, pomaže i u područjima socijalne uključenosti i zelene tranzicije.

Uz tehničke vještine, na tržištu rada sve se više traže transverzalne vještine, kao što su suradnja, kritičko razmišljanje i kreativan pristup rješavanju problema. Zbog sve većeg utjecaja robota i algoritama na naša tržišta rada dodatno je povećana potreba za posebnim „ljudskim” vještinama, kao što su empatija i prilagodba promjenama u složenim okruženjima. Te su vještine posebno važne i s obzirom na rastuće seniorsko gospodarstvo i ekonomiju skrbi zbog demografskih promjena te su vrlo tražene na tržištu rada. Iako i škole imaju određenu ulogu u tome, te se vještine često razvijaju izvan formalnog učenja, na radnom mjestu i tijekom cijelog života. Ponekad je teško utvrditi, prepoznati i prenijeti te vještine, zbog čega je u sljedećoj fazi djelovanja EU-a u pogledu transverzalnih vještina potrebno učiniti više kako bi ih se obuhvatilo.

Pandemija COVID-a 19 i povezane mjere ograničavanja kretanja istaknule su važnost životnih vještina i naše sposobnosti prilagodbe, upravljanja promjenama i uzajamnog pomaganja kao zajednice. Otpornost, medijska pismenost, građanska kompetencija, financijska, ekološka i zdravstvena pismenost ključni su u tom kontekstu. Otvorena, demokratska društva ovise o aktivnim građanima koji mogu razlučiti informacije iz različitih izvora, prepoznati dezinformacije, donositi utemeljene odluke, djelovati odgovorno i koji su otporni.

Europski program za obrazovanje odraslih posljednjih deset godina olakšava europsku suradnju u tom području. Potrebno je još više kako bi se ljudima pomoglo u stjecanju tih vještina i kako bi se ojačali oblici usavršavanja 49 za odrasle, posebno za one s nižim razinama vještina i kvalifikacija. To nadilazi osposobljavanje za posao, te usto uključuje i volonterski rad i starije osobe kojima su jednako tako potrebne nove vještine.

3.Razvoj alata kako bi se osnažili ljudi za razvoj vještina tijekom cijelog života

U trećoj sastavnici Programa vještina razvijaju se potrebni alati za osnaživanje svih, neovisno o tome jesu li zaposleni, nezaposleni ili neaktivni, za izgradnju vještina tijekom cijelog života. Vještine mogu pomoći pojedincu da napreduje u svojoj karijeri i uspješno prelazi na nova radna mjesta. Samo širenjem istinske kulture cjeloživotnog učenja možemo osigurati konkurentno gospodarstvo i kohezivno društvo te osigurati ostvarivanje prava na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, kao što je navedeno u prvom načelu europskog stupa socijalnih prava.

3.1.Omogućivanje svima da sudjeluju u učenju: individualni računi za učenje

Trenutačno su znatne prepreke za usavršavanje i prekvalifikaciju nedostatak vremena za osposobljavanje, troškovi osposobljavanja i nedovoljna svijest o potrebi za osposobljavanjem ili mogućnostima za osposobljavanje 50 . Izravni poticaji za osposobljavanje, kao što su individualni računi za učenje, mogu pomoći u ostvarivanju cjeloživotnog učenja. Njima se osiguravaju financijska sredstva za prilagodbu potrebama za novim vještinama na radnom mjestu ili za promjenu zanimanja ili sektora, uključujući preseljenje u drugu državu članicu. Individualni računi za učenje mogli bi osigurati prijenos prava na osposobljavanje s posla na posao (ili s posla preko nezaposlenosti na novi posao), a njihovo uvođenje moglo bi se kombinirati sa znatnim poboljšanjima sustava profesionalnog usmjeravanja i vrednovanja te kvalitete i transparentnosti ponuda osposobljavanja.

U primjerima gdje postoje, financiranje individualnih računa za učenje razlikuje se od zemlje do zemlje, u skladu sa strateškim odlukama donesenima na nacionalnoj razini. Primjerice, u Francuskoj se prvenstveno financiraju obveznim doprinosom poslodavaca, dok Nizozemska namjerava koristiti javno financiranje. Pri iskušavanju takvih računa Komisija će obuhvatiti taj ključni element, obraćajući posebnu pozornost na osiguravanje njegove prikladnosti za MSP-ove.

Individualni računi za učenje također bi mogli osigurati dostupnost dostatnih sredstava za osposobljavanje tijekom gospodarske krize. Pojedincima se tako omogućuje da akumuliraju prava na osposobljavanje tijekom duljih razdoblja kako bi ih mogli koristiti tijekom razdoblja niže gospodarske aktivnosti, npr. tijekom razdoblja rada sa skraćenim radnim vremenom kada imaju više vremena za osposobljavanje. Time se sprečava gubitak vrijednosti vještina od nesvojevoljne neaktivnosti i pomaže pojedincima da steknu vještine koje su im potrebne za uspješan prelazak na novo radno mjesto.

3.2.Vrednovanje ishoda učenja: mikrokvalifikacije

Omogućivanje radnicima da se usavršavaju i prekvalificiraju tijekom cijelog života znači i da treba osigurati da se sva iskustva učenja primjereno vrednuju. Radnici sve češće pohađaju kratko i prilagođeno osposobljavanje i za to trebaju dobiti priznanje. Takve tečajeve mogu nuditi različiti pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja (npr. visoka učilišta, pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, istraživačke organizacije, industrija, socijalni partneri, trgovačke, industrijske ili obrtničke komore, organizacije civilnog društva).

Mikrokvalifikacije  51 su priznanje i bilježenje rezultata takvih kratkih tečajeva, često u digitalnom području. Mogu povećati prohodnost između različitih oblika/sustava obrazovanja i poboljšati fleksibilnost. Time se aktivnosti učenja bolje prilagođavaju potrebama pojedinaca, čime se potiču inovativniji i uključiviji pristupi te olakšava pristup tržištu rada i prelazak na novo radno mjesto. Nadalje, mikrokvalifikacije mogu olakšati daljnje učenje jer ih se može kumulirati i tako steći veće kvalifikacije, čime se pojedincima omogućuje da s vremenom akumuliraju ishode učenja iz različitih ustanova, sektora i zemalja te one stečene na internetu u programima e-učenja. Međutim, do danas ne postoje europski standardi koji bi bili temelj za utvrđivanje kvalitete, transparentnost i prihvaćanje mikrokvalifikacija u cijelom EU-u.

3.3.Predstavljanje vještina: nova platforma Europass

Nakon što pojedinac dobije svjedodžbu kojom dokazuje svoje vještine, mora imati mogućnost predstaviti ih prilikom prijave za posao ili za daljnje aktivnosti učenja. Novom tehnologijom otvaraju se mogućnosti za predstavljanje vještina i izvan tradicionalnog životopisa te za povezivanje ljudi s mogućnostima učenja i zapošljavanja.

Novi Europass, pokrenut zajedno s Programom vještina, zamišljen je kao internetski alat EU-a koji ljudima pomaže da učinkovito komuniciraju o svojim vještinama i kvalifikacijama te ih proaktivno usmjerava prema prilikama za posao ili učenje. Na toj se platformi nude besplatni alati i informacije na svim službenim jezicima EU-a kako bi polaznici osposobljavanja, radnici i tražitelji zaposlenja mogli upravljati svakom fazom svoje karijere i učenja.

4.Postavljanje ambicioznih ciljeva u pogledu vještina

Ovim programom Komisija utvrđuje nov i dinamičan pristup politici vještina na razini EU-a, čiji je cilj usmjeravanje država članica i poticanje dvostruke tranzicije te osiguravanje oporavka od socioekonomskih posljedica pandemije COVID-a 19. Ako u tome želimo uspjeti, cjeloživotno učenje za sve mora postati stvarnost u Europi, u svakoj državi članici i svakoj regiji.

Kako bi se ostvarili rezultati i imajući na umu zamah koji proizlazi iz oporavka i ubrzanih tranzicija, Komisija predlaže utvrđivanje kvantitativnih ciljeva na temelju postojećih pokazatelja 55 , koje bi trebalo pratiti do 2025. 

Prije svega moramo znatno povećati udio odraslih koji sudjeluju u učenju općenito – samo to jamči ostvarenje načela cjeloživotnog učenja. Osim toga, kako bi se osigurala socijalna pravednost oporavka i dvostruke tranzicije, Komisija predlaže i različite ciljeve u pogledu sudjelovanja niskokvalificiranih odraslih osoba i nezaposlenih u učenju.

®Do 2025. u učenju bi svake godine trebalo sudjelovati 120 milijuna odraslih osoba u EU-u. To odgovara 50 % odraslog stanovništva i broju od oko 540 milijuna aktivnosti osposobljavanja za tu skupinu tijekom petogodišnjeg razdoblja.

®Do 2025. u učenju bi svake godine trebalo sudjelovati 14 milijuna odraslih osoba s niskim kvalifikacijama u EU-u. To odgovara 30 % te skupine i broju od oko 60 milijuna aktivnosti osposobljavanja za tu skupinu tijekom petogodišnjeg razdoblja. 

Praćenjem tog pokazatelja, u kombinaciji s mjerama utvrđenima u ovoj Komunikaciji, pozitivno će se pridonijeti i smanjenju udjela niskokvalificiranih odraslih osoba koji iznosi 22 % (2019.) i prema kojima Europa zaostaje za globalnim konkurentima.    

®Do 2025. godine 2 milijuna tražitelja posla ili jedna petina trebala bi imati nedavno iskustvo učenja. To odgovara broju od oko 40 milijuna aktivnosti učenja za tu skupinu tijekom petogodišnjeg razdoblja 56 . 

Kad je riječ o sadržaju učenja, bit će potreban širok raspon vještina kako bi se osigurao oporavak i uspjeh dvostruke tranzicije. Digitalne vještine od ključne su važnosti za rad, učenje i društvenu interakciju, a ta se potreba dodatno povećala zbog mjera sprečavanja širenja bolesti COVID-19. Stoga je četvrti cilj koji treba pratiti udio odraslih osoba s barem osnovnim digitalnim vještinama.

®Do 2025. godine 230 milijuna odraslih osoba trebalo bi imati barem osnovne digitalne vještine, što obuhvaća 70 % odraslog stanovništva u EU-u.

Zelena tranzicija mora biti pravedna, a pritom se posebna pozornost mora posvetiti najteže pogođenim radnicima i regijama. Vještine su presudne za taj pothvat. U ovoj fazi ne postoje kvantitativni pokazatelji zelenih vještina. Komisija će razviti takve pokazatelje (mjera 6.).

Države članice, pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja, socijalni partneri, poduzeća, predstavnici učenika i svi relevantni dionici pozivaju se da u okviru europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika raspravljaju o tome kako ostvariti te ciljeve.

Napredak u ostvarivanju ciljeva redovito će se pratiti u okviru europskog semestra 57 . Napredak će se predstaviti u godišnjem Zajedničkom izvješću o zapošljavanju i poslužit će kao analitička osnova za specifične preporuke za pojedine zemlje u pogledu vještina, obrazovanja i osposobljavanja. Kad god je to moguće, Komisija će pratiti ciljeve po spolu, geografskim područjima te, pored niskokvalificiranih i nezaposlenih, po skupinama u nepovoljnom položaju, kao što su osobe s invaliditetom.

Nadalje, trebalo bi dodatno povećati mogućnosti mobilnosti u svrhu učenja za polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja diljem EU-a, kako je predloženo u novom programu Erasmus+ i najavljeno u Preporuci Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, u kojoj Komisija predlaže povećanje mobilnosti polaznika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja sa 6 % na 8 %.

5.Ostvarivanje plana: poticanje ulaganja

Za postizanje tih ambicioznih ciljeva do 2025. potrebna je znatna mobilizacija privatnih i javnih ulaganja u vještine. Procjenjuje se da bi za sveobuhvatni cilj sudjelovanja u obrazovanju odraslih bilo potrebno 48 milijardi  EUR godišnje 62 . 

Osim toga, za provedbu Programa vještina bit će potrebna dodatna sredstva kako bi se osiguralo uvođenje različitih mjera na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

5.1.Proračun EU-a za potporu i poticanje ulaganja u ljudski kapital 63

Prijedlogom Komisije pod nazivom Next Generation EU osiguravaju se znatna sredstva kao dio velike proračunske inicijative za suočavanje s gospodarskim i socijalnim posljedicama krize. Komisija će osigurati da se njezini instrumenti upotrebljavaju za potporu i poticanje ulaganja u ljudski kapital, promicanje rodne ravnopravnosti i uključivosti. Države članice poticat će se na korištenje financijskih sredstava EU-a za provedbu nacionalnih programa za prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage.

Kratkoročno, iz inicijative REACT-EU, koja se financira iz instrumenta Next Generation EU i prijedloga prilagođenog trenutačnog financijskog okvira za 2020., osigurat će se sredstva kohezijske politike u iznosu od 55 milijardi EUR za razdoblje 2020.–2022. Time će se Europskom socijalnom fondu omogućiti usmjeravanje dodatnih sredstava prema prilikama za stjecanje vještina koje prate zelenu i digitalnu tranziciju.

Nadalje, Mehanizam za oporavak i otpornost, koji se temelji na 560 milijardi EUR u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, državama članicama pruža brojne mogućnosti za financiranje mjera za usavršavanje i prekvalifikaciju. Komisijin prijedlog preporuka za pojedine zemlje iz 2020. bio je usmjeren na hitne mjere za ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije te su u njemu vještine, obrazovanje i osposobljavanje utvrđeni kao kratkoročni prioritet za 22 države članice. U nacionalnim planovima za oporavak i otpornost koje će države članice pripremiti kako bi mogle pristupiti financijskim sredstvima iz ovog Instrumenta vještine bi trebale biti prioritet u programiranju.

U razdoblju 2027.–2021. Europski socijalni fond plus, s predloženim proračunom od 86 milijardi EUR, i dalje će biti važan izvor financiranja za nacionalne aktivnosti usavršavanja i prekvalifikacije.

Osim toga, predloženim iznosom od 24,6 milijardi EUR iz programa Erasmus+ pridonijet će se razvoju vještina i financirati neke od prethodno navedenih aktivnosti, kao što su europska sveučilišta, centri strukovne izvrsnosti i planovi za sektorsku suradnju u području vještina. Nadalje, u okviru programa Erasmus+ može se poduprijeti znatno povećanje fizičke i virtualne mobilnosti u svrhu učenja diljem EU-a, čime se otvaraju nove mogućnosti učenja koje možda nisu dostupne u zemlji boravišta.

Obzor Europa imat će ključnu ulogu u oporavku, osobito u dvostrukoj tranziciji, industriji te malim i srednjim poduzećima, ali i pružanjem potpore sveučilištima, istraživačima te podupiranjem protoka obrazovanih osoba i mobilnosti. Novi program Digitalna Europa bit će okvir za ulaganje u razvoj akademske ponude u digitalnim područjima i ponude specijaliziranog osposobljavanja u područjima kao što su upotreba podataka, kibersigurnost i umjetna inteligencija, kako bi se riješio trenutačni manjak takvih stručnjaka.

Drugim resursima mogu se izravno podupirati usavršavanje i prekvalifikacija europske radne snage. Ulaganja država članica u „infrastrukturu s velikim socijalnim učinkom” za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući digitalnu infrastrukturu, mogu se dodatno podupirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj i programa InvestEU, iz kojih se u okviru sastavnice za socijalna ulaganja i vještine (s predloženim proračunskim jamstvom od 3,6 milijardi EUR) mogu podupirati, među ostalim, ulaganja u ključnu infrastrukturu u području obrazovanja i osposobljavanja.

U kontekstu zelene tranzicije Komisija je utvrdila da su ulaganja u vještine za tranziciju na zeleno gospodarstvo prioritet za svih 27 država članica pri korištenju Fonda za pravednu tranziciju i njegov predloženi ukupni proračun od 40 milijardi EUR. Instrument za kreditiranje u javnom sektoru, u okviru mehanizma za pravednu tranziciju, za koji se očekuje da će mobilizirati između 25 i 30 milijardi EUR, također može biti izvor ulaganja u vještine 64 . Predloženo je da se gornja granica Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji udvostruči u budućem financijskom okviru kako bi se pružila potpora usavršavanju radnika i samozaposlenih koji su proglašeni viškom u masovnom restrukturiranju industrije. Programi usavršavanja i prekvalifikacije financirat će se i iz drugih instrumenata, kao što je Fond za modernizaciju, kako bi se pomoglo radnicima u regijama i sektorima koji su pogođeni zelenom tranzicijom.

U nastavku su navedene neke od operacija koje se mogu podupirati iz budućeg proračuna EU-a za provedbu Programa vještina, uključujući pakt za vještine, posebno iskorištavanjem resursa instrumenta Next Generation EU.

5.2. Poboljšanje okvira za poticanje ulaganja država članica i privatnih ulaganja u vještine

Fondovi EU-a mogu djelovati kao katalizator, ali ulaganja u vještine trebaju se financirati drugim javnim i privatnim ulaganjima. To se isplati: ulaganjem 1 eura u usavršavanje i prekvalifikaciju u pravilu se ostvaruje povrat od najmanje 2 eura u prihodima ili uštedama 65 . U tu svrhu, uz konkretne mogućnosti financiranja u okviru programa EU-a, Komisija će provesti niz mjera za potporu javnim i privatnim ulaganjima u vještine i ljudski kapital.

Zaključak

Sada se svi moramo angažirati. Ovim pozivom na djelovanje Komisija nastoji vještine staviti u središte europskog političkog programa za sljedećih pet godina kako bi pravo na cjeloživotno učenje postalo stvarnost i kako bi se provelo prvo načelo europskog stupa socijalnih prava. Za oporavak našeg gospodarstva, jačanje konkurentnosti Europe na svjetskoj razini i napredovanje uz dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju potrebna je odlučna politika u području vještina. U tu svrhu Komisija će:

·poduzećima, socijalnim partnerima i drugim dionicima predložiti SURADNJU u okviru ambicioznog pakta za vještine;

·razvijati VJEŠTINE ZA RADNA MJESTA na temelju pristupa razvoju vještina usmjerenom na budućnost, koji se temelji na pouzdanim informacijama o vještinama te na modernom i dinamičnom obrazovanju i osposobljavanju koje je izravno povezano s potrebama tržišta rada i društvenim potrebama;

·OMOGUĆITI LJUDIMA izgradnju vlastitih vještina, što će se postići razvojem inovativnih alata te fleksibilnijih i pristupačnijih oblika učenja.

Kako bi se ta ambicija ostvarila, Komisija predlaže ambiciozne kvantitativne ciljeve koji će omogućiti mjerenje napretka na godišnjoj razini. Komisija poziva države članice i sve dionike da pomognu u ostvarivanju revolucije vještina i da u potpunosti iskoriste dosad neviđene mogućnosti koje nudi instrument Next Generation EU.

(1) Prije izbijanja pandemije COVID-a 19 procjenjivalo se da će se do 2030. otvoriti milijun radnih mjesta. Kretanja u području zaposlenosti i socijalnih pitanja u Europi 2019. Nadalje, procijenjeno je da će se zahvaljujući tim tehnologijama u sljedećih 5 godina otvoriti gotovo 60 milijuna novih radnih mjesta diljem svijeta.

(2) Identifying the recovery needs (Utvrđivanje potreba za oporavak); SWD (2020) 98 final.

(3) COM(2020) 442 final.

(4) Europska komisija (2017.), Investment in Human Capital – Assessing the Efficiency of Public Spending on Education, Note for the Eurogroup on 6 November 2017 (Ulaganje u ljudski kapital - Procjena učinkovitosti javne potrošnje na obrazovanje, Napomena za Euroskupinu od 6.studenoga 2017.).

(5) Woessmann, L., The Economic Case for Education, EENEE Analytical Report No. 20, Ifo Institute and University of Munich, 2017 (Ekonomska opravdanost obrazovanja, Analitičko izvješće br. 20).

(6) U anketi o ulaganjima Europske investicijske banke iz 2017. gotovo je 80 % poduzeća navelo nedostatak kvalificiranog osoblja kao faktor koji ih sprečava u ulaganjima.

(7) Europska komisija (2014.), The Economic Case for Education. Background paper prepared by the Commission services to inform the policy debate of the Council on 12 December 2014 (Ekonomska opravdanost obrazovanja. Pripremni dokument službi Komisije za potrebe političke rasprave u Vijeću 12. prosinca 2014.).

(8) COM(2020) 441 final/2.

(9) COM(2016) 381 final.

(10) Komunikacija Komisije o europskom zelenom planu, COM(2019) 640 final.

(11)

Europska digitalna strategija, 2020. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/content/european-digital-strategy

(12) COM(2020) 102 final i COM(2020) 103 final.

(13) COM(2020) 241 final.

(14) Uključivat će rodna pitanja i borbu protiv diskriminacije.

(15)  Kako je navedeno u industrijskoj strategiji EU-a donesenoj u ožujku 2020.

(16) COM(2020) 276 final.

(17)  Privatne ili javne organizacije preuzimaju obvezu izravnog doprinosa smanjenju nedostatka digitalnih vještina s kojim se Europa suočava, npr. obvezuju se pružati osposobljavanje za vještine, osigurati radnu praksu ili pristup mogućnostima za razvoj digitalnih vještina. Preuzete obveze mogu se pregledati ovdje:  https://pledgeviewer.eu/

(18) CEDEFOP Skills Panorama (Panorama vještina), Zdravstveni radnici i pomoćno zdravstveno osoblje.

(19)  EIT Health and McKinsey, 2020, 'Transforming healthcare with AI: The impact on the workforce and organisations’ (Transformacija zdravstva s pomoću umjetne inteligencije: Utjecaj na radnu snagu i organizacije).

(20) OECD, Evaluating the initial impact of COVID-19 containment measures on economic activity (Procjena početnog utjecaja mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19 na gospodarsku aktivnost), Slika 1.

(21) U 2017. se 94 % poduzeća u građevinarstvu ubrajalo u MSP-ove, Eurostat [sbs_sc_con_r2].

(22) European Builders Construction, internetska stranica o vještinama.

(23) Direktiva (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga.

(24) Transport in Figures 2019 (Promet u brojkama 2019.) https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/f0f3e1b7-ee2b-11e9-a32c-01aa75ed71a1  

(25) European Automobile Manufacturers Association (ACEA), Employment impact of COVID-19 on the European auto industry (Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA), Utjecaj COVID-a 19 na zaposlenost u europskoj automobilskoj industriji).

(26) U okviru Plana za sektorsku suradnju u području vještina pokrenut je projekt za vještine potrebne za sektor baterija „ALBATTS”, koji će biti važan ne samo za automobilski sektor nego i za rastući sektor skladištenja energije.

(27) COM(2020) 550 final: Turizam i promet od 2020. nadalje.

(28)  C(2020) 3251 Smjernice EU-a za postupni nastavak pružanja usluga u turizmu i za zdravstvene protokole u ugostiteljskim objektima – COVID-19, 2020/C 169/01.

(29) https://nexttourismgeneration.eu/

(30) Alat „Skills Ovate” agencije Cedefop, razina NUTS 2.

(31)  Internetski alat pružat će detaljne i ažurirane informacije o vještinama, osobito na regionalnoj i sektorskoj razini, čime će se u stvarnom vremenu omogućiti pregled potreba za vještinama na tržištu rada, što se može ponavljati u vrlo kratkim vremenskim razmacima i omogućiti utvrđivanje trendova u potrebama za vještinama i otkrivanje novonastalih potreba za vještinama.

(32) Programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja obuhvaćaju različite obrazovne razine. U apsolutnim brojkama, najveći broj polaznika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (8,5 milijuna učenika) upisan je u srednjoškolske programe (više sekundarno obrazovanje). To se može usporediti s 1.5 milijuna polaznika obrazovanja nakon sekundarnog koje nije tercijarno obrazovanje, 1,2 milijuna na kratkom stručnom studiju, 1,2 milijuna na preddiplomskom i 0,7 milijuna na diplomskom studiju - sve se odnosi na strukovne programe. Izvor: Unesco-Oecd-Eurostat (UOE) joint data collection on education and training.

(33) S ciljem podupiranja izvrsnosti i internacionalizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, europski temeljni strukovni profili definirali bi određeni udio zajedničkog sadržaja osposobljavanja na europskoj razini. Profili, kao dio platforme Europass i nadopunjeni, gdje je to moguće, alatima za strukovno digitalno učenje, mogu znatno olakšati mobilnost učenika i radnika, automatsko priznavanje kvalifikacija i razvoj zajedničkih programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kvalifikacija i mikrokvalifikacija.

(34) Studija Europske komisije o mapiranju centara strukovne izvrsnosti: https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8250&furtherPubs=yes

(35) Ta se ambicija temelji na prijedlogu Komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir.

(36) To će se djelovanje koordinirati s europskim istraživačkim prostorom.

(37)  Uvođenje strategije EU-a za biogospodarstvo dobar je primjer u tom smjeru s mjerama koje omogućuju razvoj vještina, sinergije s obrazovanjem i cjeloživotno učenje.

(38)   IKT za posao: digitalne vještine na radnom mjestu: studija koju su za Europsku komisiju proveli Ecorys i Danski tehnološki institut, 2017.

(39)   Eurofound, Život, rad i Covid-19, travanj 2020.

(40)  OECD (2019.), Going Digital: Shaping Policies, Improving Lives (Digitalizacija: utjecaj na oblikovanje politika i poboljšanje života), OECD Publishing, Paris. Usp. OECD Employment Outlook 2019 : The Future of Work (Budućnost rada), Okvir 2.1.

(41) ENISA, Cybersecurity skills development in the EU (Razvoj vještina za kibersigurnost u EU-u), ožujak 2020.

(42) Svake se godine objavljuje Komisijin indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) kojim se prati razina osnovnih i naprednih digitalnih vještina u svakoj državi članici i u EU-u. 

(43)  https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Tertiary_education_statistics#Graduates

(44) Podaci Eurostata o osobama sa završenim tercijarnim obrazovanjem u STEM-u [educ_uoe_grad04].

(45) OECD,  Why don’t more girls choose STEM careers  (Zašto više djevojaka ne odabire karijeru u području STEM-a)

(46) International Computer and Information Literacy Study 2018 (ICILS) (Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti 2018.).

(47) Europska komisija, 2016., Does the EU need more STEM graduates ? (Treba li EU-u više osoba s diplomom u području STEM-a?), odjeljak 3.3.1.

(48)   Strategija za rodnu ravnopravnost upućuje na pružanje podrške poduzetnicama u okviru kohezijske politike EU-a .

(49) SL C 484/01 24.12.2016.

(50) Na temelju podataka iz istraživanja EU-a o obrazovanju odraslih.

(51)      Mikrokvalifikacije se mogu definirati kao dokumentirane potvrde kojima se priznaju ishodi učenja koje je ostvarila određena osoba, a povezani su s manje opsežnim aktivnostima učenja, te ih korisnik dobiva u obliku svjedodžbe, iskaznice ili potvrde (koji se izdaju u digitalnom ili papirnatom obliku).

(52) EURES je europski portal za radnu mobilnost koji olakšava slobodno kretanje radnika u EU-u. Sadržava internetsku bazu podataka o radnim mjestima i pruža obilje informacija o mobilnosti unutar EU-a za tražitelje zaposlenja i poslodavce. https://ec.europa.eu/eures/public/homepage

(53)

EURAXESS – istraživači u pokretu   https://euraxess.ec.europa.eu/   pruža usluge informiranja i potpore profesionalnim istraživačima, podupire mobilnost istraživača i razvoj karijere, istodobno jačajući znanstvenu suradnju Europe i svijeta.

(54) Migranti sa zakonitim boravištem i dalje se suočavaju s poteškoćama u predstavljanju svojih vještina i kvalifikacija stečenih izvan EU-a. Vidjeti izvješće Zajedničkog istraživačkog centra (2020.) pod nazivom „Foreign Degrees, Region of Birth and Under-utilisation of Tertiary Education in the EU” (Strane diplome, regija rođenja i nedovoljno iskorištavanje tercijarnog obrazovanja u EU-u).

(55) Dostupni pokazatelji često ne omogućuju precizan uvid u kvalitativni aspekt osposobljavanja. Očito je da se Programom vještina želi postići važan iskorak i u kvalitativnom smislu, stavljajući u prvi plan načelo „osposobljavanje za posao”.

(56) Uz pretpostavku prosječnog trajanja aktivnosti učenja od 3 mjeseca.

(57)  Ta četiri pokazatelja povezana su s pregledom socijalnih pokazatelja koji prati europski stup socijalnih prava.. Uz dva pokazatelja o sudjelovanju odraslih u učenju tijekom zadnjih 12 mjeseci i osnovnim digitalnim vještinama, koji su već navedeni u pregledu socijalnih pokazatelja, predlažu se još dva pokazatelja o sudjelovanju niskokvalificiranih i nezaposlenih odraslih osoba u obrazovanju i osposobljavanju. Ti su pokazatelji već dobro poznati; Odbor za zapošljavanje podržao ih je 2018. (Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2019.) te se otada upotrebljavaju u europskom semestru. Pokazatelj digitalnih vještina isti je pokazatelj koji se upotrebljava u indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI).

(58) Iz pokazatelja je vidljiv udio odraslih osoba u dobi od 25 do 64 godine koje su sudjelovale u barem jednoj aktivnosti formalnog ili neformalnog obrazovanja ili osposobljavanja (isključujući aktivnosti vođenog osposobljavanja na radnom mjestu) u razdoblju od 12 mjeseci prije razgovora u okviru istraživanja. Trenutačni je izvor podataka za taj pokazatelj istraživanje EU-a o obrazovanju odraslih. Podaci za taj pokazatelj od 2022. dobit će se iz istraživanja EU-a o radnoj snazi.

(59)  Definicija i izvori pokazatelja slični su onima za prvi pokazatelj o sudjelovanju odraslih osoba u aktivnostima učenja. Glavna je razlika usmjerenost na niskokvalificirane odrasle osobe, odnosno one odrasle osobe čiji je najviši ostvareni stupanj formalnog obrazovanja niže sekundarno obrazovanje (ili još niži). Stoga se pokazateljem mjeri udio niskokvalificiranih odraslih osoba koje su navele da su sudjelovale u formalnom ili neformalnom obrazovanju i osposobljavanju tijekom 12 mjeseci.

(60) Podaci su dostupni u Anketi o radnoj snazi EU-a. „Nedavno iskustvo učenja” odnosi se na sudjelovanje u formalnom ili neformalnom obrazovanju i osposobljavanju tijekom posljednja 4 tjedna.

(61) Izvor podataka za taj pokazatelj jest istraživanje EU-a o upotrebi IKT-a u kućanstvima i među pojedincima.

(62) Ta se procjena temelji na broju dodatnih odraslih polaznika potrebnom u svakoj zemlji kako bi se dosegla stopa sudjelovanja od 50 % (u usporedbi s trenutačnim razinama sudjelovanja), u kombinaciji s paušalnim iznosima po satu osposobljavanja zaposlenika za nadoknadu troškova iz Europskog socijalnog fonda u skladu s Delegiranom uredbom Komisije 2019/2170 i uz pretpostavku trajanja obrazovanja ili osposobljavanja od 100 sati godišnje.

(63) Iznosi u ovom odjeljku navedeni su u cijenama iz 2018.

(64) Prijedlog uredbe o instrumentu za kreditiranje u javnom sektoru u okviru mehanizma za pravednu tranziciju, COM (2020) 453 final.

(65) „A Strategist’s Guide to Upskilling” (Strateški vodič za usavršavanje), PwC, 15. srpnja 2019.

(66)  Understanding Social Impact Bonds, OECD Working Paper 2016 (Što su obveznice sa socijalnim učinkom, radni dokument OECD-a) str 4.