Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52020BP0166

    Rezolucija Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2021., dio III. – Komisija (2019/2213(BUD))

    SL C 362, 8.9.2021, p. 195–204 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Date of document:
    19/06/2020; Datum glasanja
    Date of vote:
    19/06/2020
    Author:
    Europski parlament, Odbor za ekonomska i monetarna pitanja, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku, Odbor za kulturu i obrazovanje, Odbor za međunarodnu trgovinu, Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbor za prava žena i jednakost spolova, Odbor za pravna pitanja, Odbor za predstavke, Odbor za prijevoz i turizam, Odbor za proračune, Odbor za proračunski nadzor, Odbor za razvoj, Odbor za regionalni razvoj, Odbor za ribarstvo, Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbor za ustavna pitanja, Odbor za vanjske poslove, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja
    Form:
    Rezolucija
    Parliamentary term:
    Deveti saziv
    Internal reference:
    2019/2213(BUD)
    Session:
    2020-2021

    8.9.2021   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 362/195

    P9_TA(2020)0166

    Smjernice za proračun za 2021. – dio III.

    Rezolucija Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2021., dio III. – Komisija (2019/2213(BUD))

    (2021/C 362/44)

    Europski parlament,

    —

    uzimajući u obzir tematsko izvješće Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) od 8. listopada 2018. o globalnom zatopljenju od 1,5 oC (1),

    —

    uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

    —

    uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

    —

    uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (2),

    —

    uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (3),

    —

    uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (4),

    —

    uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (5),

    —

    uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2020. (6) i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

    —

    uzimajući u obzir privremeno izvješće od 14. studenog 2018. o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora (7) i Rezoluciju od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2027. – 2021. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana (8),

    —

    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (9),

    —

    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. svibnja 2020. o sigurnosnoj mreži za zaštitu korisnika programa Unije: donošenje rezervnog plana za VFO (10),

    —

    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka (11),

    —

    uzimajući u obzir Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) (12),

    —

    uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava i svoju rezoluciju o njemu od 19. siječnja 2017. (13),

    —

    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (14),

    —

    uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. veljače 2020. o proračunskim smjernicama za 2021. (06092/2020),

    —

    uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030.,

    —

    uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika,

    —

    uzimajući u obzir mišljenje Odbora za vanjske poslove,

    —

    uzimajući u obzir stajalište Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja u vidu amandmana,

    —

    uzimajući u obzir pisma Odbora za regionalni razvoj, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ustavna pitanja te Odbora za prava žena i jednakost spolova,

    —

    uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0110/2020),

    A.

    budući da se Europska unija suočava s neočekivanom i dosad nezabilježenom zdravstvenom, gospodarskom, socijalnom i ekološkom krizom zbog pandemije bolesti COVID-19 izazvane koronavirusom;

    B.

    budući da se te iznimne okolnosti ne mogu riješiti proračunom namijenjenim za uobičajeno stanje;

    C.

    budući da u skladu s člankom 311. UFEU-a Unija osigurava sredstva potrebna za ostvarenje ciljeva svojih politika, a proračun se u potpunosti financira iz vlastitih sredstava;

    D.

    budući da u skladu s člankom 312. UFEU-a Vijeće jednoglasno donosi višegodišnji financijski okvir (VFO) uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta većinom glasova njegovih zastupnika;

    E.

    budući da sadašnji VFO završava krajem 2020. i budući da bi 2021. trebala biti prva godina provedbe novog, revidiranog i preoblikovanog VFO-a;

    F.

    budući da je Parlament od studenoga 2018. spreman pregovarati o VFO-u, ali da Vijeće dosad nije održalo konstruktivne pregovore s Parlamentom osim minimalnog kontakta na marginama Vijeća za opće poslove; budući da je rok za postizanje dogovora u Europskom vijeću u više navrata produljivan;

    G.

    budući da je Komisija 27. svibnja 2020. iznijela ažurirani prijedlog za sljedeći VFO;

    H.

    budući da znanstvenici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u svojem posljednjem izvješću pozivaju na radikalno djelovanje kako bi se uhvatilo u koštac s ekološkom tranzicijom, u svjetlu njihova upozorenja da se koncentracija CO2 u razdoblju 2018. – 2019. povećala tri puta brže nego 1960-ih, u okviru kojeg su istaknuli činjenicu da je preostalo samo nekoliko godina da se spriječi da klimatske promjene i njihov utjecaj na okoliš nepovratno izmaknu kontroli;

    I.

    budući da u kontekstu izbijanja bolesti COVID-19 žrtve rodno uvjetovanog nasilja mogu biti izložene zlostavljačima tijekom duljeg razdoblja i isključene iz socijalne i institucionalne potpore, što je vidljivo iz podataka u nekoliko država EU-a, te budući da su žene nerazmjerno zastupljene u zanimanjima u kojima je rizik od zaraze visok;

    Suočavanje s krizom nastalom zbog bolesti COVID-19: proračun za zaštitu i inovacije…

    1.

    		 ustrajan je u tome da je proračun EU-a ključan kako bi se moglo odgovoriti na izazove s kojima se Unija suočava i koji su postali još uočljiviji i akutniji zbog krize povezane s bolešću COVID-19 te da on treba odražavati razinu ambicije država članica i institucija; stoga ističe da bi glavni naglasak u proračunu za 2021. trebao biti na ublažavanju učinaka epidemije bolesti COVID-19 i podupiranju oporavka, na temelju europskog zelenog plana i digitalne transformacije;

    2.

    		 naglašava da Unija i sve njezine države članice moraju pokazati potpunu solidarnost s onima kojima je pomoć najpotrebnija tako što će se udružiti kao zajednica i osigurati da nijedna država ne bude prepuštena sama sebi u borbi protiv pandemije i njezinih posljedica, uključujući proračun za 2021. koji je razmjeran tom povijesnom izazovu;

    3.

    		 u tom kontekstu ističe da bi proračun za 2021. trebao biti prvi dio ažuriranog, preusmjerenog i vrlo ambicioznog VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.;

    4.

    		 u skladu sa svojom Rezolucijom od 13. svibnja 2020. ponavlja svoj zahtjev da Komisija do 15. lipnja 2020. predloži krizni plan VFO-a na temelju automatskog produljenja gornjih granica za 2020. kako bi se zaštitili korisnici programa EU-a i osigurao kontinuitet financiranja; naglašava da bi taj krizni plan VFO-a trebao omogućiti produljenje postojećih programa EU-a i njihovo preusmjeravanje na uklanjanje posljedica krize, kao i na uspostavu najhitnijih novih instrumenata i inicijativa; ističe potrebu da se izbjegne svaki rizik od diskontinuiteta ili nepravilnog produljenja trenutačnog VFO-a i programa tijekom 2021. te da se zajamči da će Unija moći provoditi svoja djelovanja i pružiti ambicioznu strategiju za odgovor na krizu i oporavak;

    5.

    		 ističe da nijedna država članica neće moći sama financirati golem plan oporavka onoliko dugo koliko je to potrebno kako bi se suočila s krizom nastalom zbog bolesti COVID-19 te da bi nacionalni planovi oporavka, ako se financiraju isključivo dugom, bili vrlo ograničeni u pogledu iznosa i trajanja; ustraje u tome da plan oporavka mora sadržavati komponentu masovnih ulaganja koja se financiraju iz proračuna Unije od 2021. te stoga poziva da proračun za 2021. bude važan dio plana oporavka;

    6.

    		 smatra da se plan oporavka treba temeljiti na europskom zelenom planu i digitalnoj transformaciji naših društava kako bi se obnovilo naše gospodarstvo, osigurala otpornost i uključenost, uz istodobno poštovanje granica planeta, zaštitila dobrobit i zdravlje ljudi od daljnjih rizika i učinaka na okoliš, otvorila visokokvalitetna radna mjesta te osigurala socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija i konvergencija, posebno ulaganjem u MSP-ove i sektore koji su najviše pogođeni krizom, kao što je turizam, te u razvoj održive javne infrastrukture i usluga te strateških sektora, kao što je sektor zdravstva, koji se izravno bave rješavanjem krize; poziva Komisiju da predstavi nacrt proračuna za 2021. koji je u skladu s tim prioritetima;

    7.

    		 smatra da se na prihodovnu stranu proračuna EU-a mora gledati kao na instrument za ostvarivanje politika EU-a; ističe da će od 2021. nadalje, kako bi se pokrili dodatni rashodi nastali zbog krize i ublažila prevlast doprinosa u proračun EU-a na temelju BND-a, nova dodatna vlastita sredstva koja kao izravni prihodi ulaze u proračun EU-a trebati imati ključnu ulogu; smatra da će nepostojanje svježih novih vlastitih sredstava imati negativne političke posljedice na proračun Unije za 2021. i da će ugroziti novi politički program Komisije; u tom kontekstu smatra da su prijedlozi Komisije o vlastitim sredstvima iz svibnja 2018. dobro polazište koje je potrebno u velikoj mjeri produbiti s obzirom na trenutačne izazove i krizu; podsjeća, kao što je navedeno u privremenom izvješću od 14. studenoga 2018. i rezoluciji od 10. listopada 2019. da Europski parlament neće dati suglasnost za VFO za razdoblje 2021. – 2027. ako se ne postigne dogovor o reformi sustava vlastitih sredstava EU-a, što uključuje i uvođenje košarice novih vlastitih sredstava;

    8.

    		 uvjeren je da trenutačna kriza ne bi trebala ugroziti ambiciju napredovanja prema cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050., što bi zahtijevalo smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.; podsjeća da se u Izvješću o odstupanju emisija za 2019. u okviru Programa UN-a za okoliš (UNEP) poziva na globalno smanjenje stakleničkih plinova za 7,6 % svake godine kako bi se porast temperature ograničio na manje od 1,5 oC, što na razini EU-a znači smanjenje od otprilike 6,8 % svake godine; ističe da je to golem izazov, posebno u pogledu prijeko potrebne održive i socijalno pravedne tranzicije, u okviru koje bi trebalo uzeti u obzir različita polazišta regija i država članica EU-a i koju bi trebalo popratiti otvaranjem radnih mjesta u golemim razmjerima; ustrajan je u tome da je za uspjeh u tom dosad nezabilježenom izazovu, u roku od samo deset godina, potrebno hitno djelovati, uz snažan proračun EU-a počevši od 2021.;

    9.

    		 zabrinut je zbog daljnjih gospodarskih, socijalnih i političkih posljedica krize ako se EU brzo ne opremi novim i učinkovitim alatima za zaštitu socijalne kohezije, očuvanje radnih mjesta i sprečavanje masovnih otpuštanja; u tom kontekstu pozdravlja prijedlog potpore radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) i preuzetu obvezu predsjednice Komisije da iznese zakonodavni prijedlog za europski sustav reosiguranja naknada za nezaposlenost u cilju njegove što skorije provedbe;

    … kako bi se pružila rješenja za povećane društvene, ekološke, gospodarske i financijske izazova

    10.

    		 pozdravlja prijedloge Komisije za europski zeleni plan i plan ulaganja za održivu Europu;

    11.

    		 međutim, napominje da je Komisija procijenila da će za postizanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. te za predstojeće povećanje te ambicije biti potrebno najmanje dodatnih 260 milijardi EUR godišnje, uz dodatne troškove za zaštitu okoliša, upravljanje resursima i mjere socijalne prilagodbe; smatra da bi, kako bi se doprinijelo smanjenju emisija stakleničkih plinova i ukupnog ugljičnog otiska, mehanizam granične prilagodbe ugljika, sustav EU-a za trgovanje emisijama stakleničkih plinova i zakonodavstvo EU-a o klimi trebali davati puni doprinos velikom iskoraku u političkim i financijskim naporima; smatra da pravedna tranzicija, kao sastavni dio odgovora na krizu, zahtijeva pravedno i primjereno financiranje;

    12.

    		 ponavlja da je mandat Parlamenta za VFO utvrđen u njegovu privremenom izvješću od 14. studenoga 2018. o gornjim granicama, dodjeli sredstava za programe, vlastitim sredstvima i odredbama o fleksibilnosti, reviziji sredinom provedbenog razdoblja i horizontalnim načelima, kao što su uključivanje ciljeva održivog razvoja te klime i rodne ravnopravnosti u sva područja politika; napominje da će ishod pregovora o VFO-u u velikoj mjeri odrediti razinu financiranja za programe EU-a u sljedećem razdoblju te ponavlja svoje stajalište da bi odobrena sredstva za preuzimanje obveza za razdoblje 2021. – 2027. trebala iznositi 1 324,1 milijardu EUR u cijenama iz 2018., što bi činilo 1,3 % bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica EU-a; u skladu s tim stajalištem odlučan je braniti proračun za 2021. u iznosu od 192,1 milijarde EUR u tekućim cijenama u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; ističe da su povrh tog stajališta potrebna znatna dodatna odobrena sredstva kako bi se odgovorilo na aktualnu krizu;

    13.

    		 podsjeća na svoje stajalište da uključivanje ciljeva povezanih s biološkom raznolikošću i klimom u VFO za razdoblje 2021. – 2027. treba biti iznad razina ciljanih udjela potrošnje utvrđenih u privremenom izvješću; stoga za 2021. nastoji postići razinu potrošnje za biološku raznolikost od 10 % i razinu potrošnje za uključivanje klimatskih pitanja od 30 %; ponavlja svoj poziv Komisiji da u obliku okvirne uredbe utvrdi jasne kriterije prihvatljivosti za novu strogu i sveobuhvatnu metodologiju za utvrđivanje i praćenje relevantnih rashoda za klimu i biološku raznolikost u skladu s načelom „nečinjenja štete”, po potrebi zajedno s odgovarajućim korektivnim mjerama i mehanizmom provjere za utvrđivanje mogućih štetnih učinaka djelovanja EU-a na biološku raznolikost i klimu, u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma i pozivom na postupno ukidanje izravnih i neizravnih subvencija za fosilna goriva;

    14.

    		 podupire mobilizaciju sredstava i fleksibilnost pri mobilizaciji sredstava za istraživanje i razvoj mjera povezanih s bolešću COVID-19, kao što su razvoj cjepiva, novi načini liječenja, dijagnostički testovi i medicinski sustavi, radi sprečavanja širenja koronavirusa i spašavanja života;

    15.

    		 snažno ističe da klimatski ciljevi Unije zahtijevaju održiva i dugoročna rješenja; naglašava ključnu ulogu istraživanja i razvoja u pronalaženju učinkovitih, realističnih i provedivih rješenja za građane, poslovne subjekte i društvo; naglašava da će program Obzor Europa biti glavni program za razvoj novih rješenja za klimu; zahtijeva povećanje sredstava za sve programe istraživanja i razvoja kojima se daje doprinos kako bi Unija postala globalni predvodnik u području zelenih tehnologija i u većoj mjeri ojačala svoju globalnu konkurentnost, smanjila ovisnost o ključnim stranim tehnologijama, postala predvodnik u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, umjetnoj inteligenciji i kibersigurnosti, razvila nove načine liječenja teških bolesti kao što je rak te izgradila kapacitete za superračunalstvo i obradu podataka;

    16.

    		 s velikom zabrinutošću napominje da razlog za to što se mnogi izvrsni prijedlozi za istraživanje ne mogu provesti nije loša kvaliteta, već nedovoljno financiranje relevantnih programa; naglašava da su istraživanje i inovacije vrlo konkurentna tržišta pa istraživači odlaze u druge dijelove svijeta zbog nedostupnosti financijskih sredstava u Europi; naglašava da Ujedinjena Kraljevina više neće biti glavni korisnik mnogih programa Unije za istraživanje, već će postati glavni konkurent; poziva Vijeće da uzme u obzir činjenicu da će svaki nedostatak od 10 milijardi EUR u programu Obzor Europa dovesti do gubitka BDP-a od 110 milijardi EUR tijekom sljedećih 25 godina; zaključuje da bi male proračunske ambicije za istraživanje i razvoj bile u suprotnosti sa svakim obećanjem povoljnim za konkurentnost ili borbu protiv klimatskih promjena, posebno u pogledu napora koji još predstoje kako bi se ostvario cilj strategije Europa 2020. od 3 % BDP-a;

    17.

    		 ističe da se ulaganjima u prometnu infrastrukturu mogu ispuniti i ciljevi u pogledu potpore gospodarstvu EU-a u sadašnjem kontekstu i oni u pogledu napora u borbi protiv klimatskih promjena, kao i cilj prelaska na održivu mobilnost, oslanjajući se posebno na dovršetak transeuropske prometne mreže (TEN-T), inicijativu Shift2Rail i politiku Instrumenta za povezivanje Europe (CEF); poziva Komisiju da sve projekte u okviru CEF-a uskladi s ciljevima Pariškog sporazuma;

    18.

    		 ponavlja da je konkurentna svemirska industrija ključna za europsko poslovno okružje jer pruža visokokvalitetna radna mjesta, omogućuje važne aktivnosti u području istraživanja i razvoja i jamči autonomiju europske satelitske infrastrukture; ističe prednosti podataka dobivenih u svemiru kao ključnog alata za praćenje kopna i okoliša;

    19.

    		 naglašava da mala i srednja poduzeća čine 99 % svih poslovnih subjekata u državama članicama i znatno doprinose otvaranju radnih mjesta, gospodarskoj stabilnosti i sve više naporima u pogledu održivosti te da će ta poduzeća najvjerojatnije biti najviše pogođena gospodarskom krizom koja je posljedica epidemije bolesti COVID-19; naglašava da se mala i srednja poduzeća suočavaju s poteškoćama u pronalaženju mogućnosti financiranja i u tom pogledu podsjeća na ulogu programa EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME); podsjeća na stajalište Parlamenta o udvostručavanju financijske omotnice za djelovanja koja slijede u okviru Programa za jedinstveno tržište za sljedeći VFO, a očekuje se da će se time omogućiti stopa uspješnosti visokokvalitetnih prijedloga od najmanje 80 %; naglašava da bi se financijska potpora za MSP-ove trebala usmjeravati i preko sastavnice fonda InvestEU za MSP-ove kako bi proizvodi i usluge bili spremni za tržište i kako bi se omogućilo njihovo brzo širenje na globalnim tržištima; ponavlja da je potrebno dodatno povećati mogućnosti za stvaranje i širenje novoosnovanih poduzeća te staviti poseban naglasak na digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća, uz potporu portala za jedinstveno tržište koji potiče poslovanje u vidu e-uprave, u skladu s ambicioznim politikama zaštite potrošača, kao i na ekološku tranziciju tih poduzeća; nadalje, u tom kontekstu pozdravlja razne inicijative Grupe Europske investicijske banke (EIB), odnosno mobilizaciju 40 milijardi EUR za pogođene MSP-ove, 5 milijardi EUR dostupnih trgovačkim društvima u zdravstvenom sektoru i jamstvenog fonda u iznosu od 25 milijardi EUR koji će financirati njezini dioničari;

    20.

    		 ističe da će trenutačna kriza znatno utjecati na mnoge regije i sektore; uvjeren da će u tom kontekstu kohezijska politika imati ključnu ulogu i više nego ikad prije biti presudna za poticanje gospodarskog oporavka svih područja EU-a, kao i za jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije te da će zahtijevati dodatna sredstva i veću fleksibilnost kako bi se odgovorilo na predstojeće složene okolišne, socijalne, gospodarske i demografske izazove; naglašava da će, ako donošenje VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. i relevantne pravne osnove bude kasnilo, biti potrebno prijelazno razdoblje između dvaju programskih razdoblja;

    21.

    		 smatra da je turizmu, kao jednom od sektora koji su najviše pogođeni krizom, potrebna sveobuhvatna strategija poduprta posebnom dodjelom sredstava u okviru zasebnog programa EU-a u sljedećem VFO-u; ustraje u tome da bi posebnu pozornost i potporu trebalo posvetiti malim i obiteljskim poduzećima, posebno u slučaju agroturizma i malih pružatelja ugostiteljskih usluga koji će se suočiti s većim poteškoćama u poštovanju novih sigurnosnih standarda, kao i otočnim te najudaljenijim regijama;

    22.

    		 s obzirom na neposredne i dugoročne velike negativne socijalne učinke trenutačne situacije ističe važnost potpune primjene europskog stupa socijalnih prava u proračunu EU-a za 2021. i ključnu ulogu jačeg socijalnog djelovanja EU-a, posebno Europskog socijalnog fonda+, u gospodarskom oporavku, osobito kako bi se riješio problem nezaposlenosti mladih i starijih osoba, siromaštva djece, rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te diskriminacije, osigurao bolji socijalni dijalog, riješio problem dugoročnih strukturnih demografskih promjena i svima, a posebno starijem stanovništvu, zajamčio pristup vitalnim i ključnim uslugama kao što su zdravstvena skrb, mobilnost, odgovarajuća ishrana i pristojno stanovanje;

    23.

    		 poziva na to da se u okviru proračuna za 2021. posebna pozornost posveti odnosima s prekomorskim zemljama i područjima te njihovim potrebama jer oni mogu biti posebno osjetljivi na negativne posljedice klimatskih promjena; osim toga, naglašava da se pristup financiranju za prekomorske zemlje i područja mora poboljšati jer oni zbog svojeg posebnog statusa i veličine raspolažu ograničenim administrativnim resursima i stručnosti;

    24.

    		 naglašava da unutarnja sigurnost čini sastavni dio očekivanja građana EU-a u pogledu Unije koja štiti; naglašava da sigurnosne prijetnje kao što su teroristički napadi, prekogranični organizirani kriminal i nove vrste kaznenih djela kao što je kiberkriminalitet čine trajnu prijetnju za koheziju Europske unije te zahtijevaju snažan i koordiniran europski odgovor; smatra da to zahtijeva pojačanu prekograničnu suradnju među nadležnim tijelima; naglašava da su jačanje i modernizacija IT sustava, s naglaskom na boljoj interoperabilnosti sustava, olakšanom pristupu i čitljivosti podataka, obvezni za osiguravanje učinkovite i brze suradnje policijskih, pravosudnih i drugih nadležnih tijela; prima na znanje da se očekuje da će Komisija 2021. pokrenuti novu strategiju Unije za sigurnost, koja će sadržavati niz inicijativa u ključnim područjima povezanima s tim prijetnjama;

    25.

    		 poziva Komisiju da dodijeli potrebna proračunska sredstva kako bi se osiguralo da mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ima veći kapacitet, tako da EU bude bolje pripremljen i sposoban odgovoriti na sve vrste prirodnih katastrofa, pandemija i kriza, kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne krize; ponovno ističe važnost mehanizma EU-a za civilnu zaštitu za bolju zaštitu građana od katastrofa;

    26.

    		 ističe uspjeh programa Erasmus+ u poboljšanju mobilnosti, osposobljavanja i vještina mladih; ističe da je potrebno na odgovarajući način financirati taj program, među ostalim, kako bi bio dostupan osobama iz svih slojeva stanovništva i dobnih skupina;

    27.

    		 podsjeća da promicanje europskih vrijednosti i kultura ima aktivnu ulogu u podupiranju demokracije, nediskriminacije i rodne ravnopravnosti te u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti; u tom pogledu naglašava da je potrebno osigurati dostatna sredstva za programe Pravosuđe, prava i vrijednosti te u okviru tog programa povećati sredstva namijenjena za pružanje potpore žrtvama rodno uvjetovanog nasilja; naglašava da kulturni i kreativni sektor te turizam jesu i bit će među glavnim sektorima koji su žrtve krize s kojom se EU suočava; poziva na donošenje hitnih mjera za te sektore i jačanje programa Kreativna Europa;

    28.

    		 očekuje da se do 2021. uspostavi čvrst mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava; naglašava da bi VFO za razdoblje 2021. – 2027. trebao sadržavati klauzulu o uvjetovanosti za zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava kojom bi se zajamčilo da države članice, kako bi mogle iskoristiti sredstva EU-a, moraju u potpunosti poštovati članak 2. Ugovora o Europskoj uniji;

    29.

    		 smatra da su Europske snage solidarnosti temeljni instrument za promicanje angažmana građana diljem Unije i jačanje građanstva Unije; inzistira na tome da proračun za Europske snage solidarnosti za 2021. bude u skladu s brojnim očekivanjima mladih diljem Europe, osobito kad je riječ o potprogramu volontiranja; poziva na dodjelu dostatnih sredstava za zadovoljavanje velike potražnje za volonterskim mjestima;

    30.

    		 poziva na to da prioritet bude osiguravanje dovoljno sredstava za podupiranje aktivnosti organizacija civilnog društva i drugih dionika koji su aktivni u promicanju prava te jačanju i promicanju vrijednosti Unije i vladavine prava, među ostalim s pomoću budućeg programa „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti”, u vrijeme kada svjedočimo smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u nekoliko država članica;

    31.

    		 ističe zabrinjavajuće i sve veće nazadovanje u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena te važnost instrumenata EU-a, uključujući Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u borbi protiv te situacije; žali što Komisija u svoj prijedlog nije uključila poseban program o rodnoj ravnopravnosti te poziva na ambiciozna i posebna proračunska sredstva za potporu ženama koje se bore za ljudska prava te za zaštitu i promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava; stoga naglašava da je potrebno povećati proračunska sredstva kojima se podupire univerzalno poštovanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te pristup njima;

    32.

    		 ističe da su zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i zajednička ribarstvena politika (ZRP) temelji europskih integracija koji za cilj imaju zajamčiti sigurnu, visokokvalitetnu opskrbu hranom i neovisnost u opskrbi hranom za Europljane, dobro funkcioniranje tržišta hrane, održiv razvoj ruralnih regija, generacijsku obnovu, održivo upravljanje prirodnim resursima i očuvanje biološke raznolikosti; podsjeća na ključnu ulogu tih politika u davanju doprinosa stabilnim i prihvatljivim prihodima poljoprivrednika i ribara, posebno u trenutačnoj teškoj situaciji; podsjeća na svoje stajalište u pogledu pregovora o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. da se očuvaju proračuni za ZPP i ZRP; traži da se te politike ojačaju i da se posebna pozornost posveti poljoprivredi malih razmjera i artizanalnom ribarstvu; prima na znanje da će ZPP, zajedno s ostalim politikama Unije, imati važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva zelenog plana;

    33.

    		 poziva Komisiju da u svojem prijedlogu i naknadnom aktu o izmjeni nacrta proračuna za 2021. u obzir uzme ishod političkog dogovora koji se treba postići o prijelaznim mjerama za 2021. godinu (utvrđen u prijedlogu Komisije od 31. listopada 2019. (COM(2019)0581)); nadalje, poziva države članice da osiguraju pravodobnu dodjelu dostatnih sredstava za kontinuirano poboljšanje kvalitete podataka i pokazatelja o kojima se izvješćuje Unija radi potpune sukladnosti s inicijativom „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” (BFOR); inzistira na visokoj kvaliteti podataka i pokazatelja radi pravilnog ocjenjivanja ZPP-a;

    34.

    		 prima na znanje najnovije događaje u vezi s migracijskom situacijom na vanjskoj granici EU-a s Turskom, koji su doveli do nedavnog usvajanja izmjene proračuna br. 1/2020 kako bi se odgovorilo na povećani migracijski pritisak; ističe da je u proračunu za 2021. potrebno osigurati odgovarajuću razinu sredstava u očekivanju mogućeg nastavka ili čak pogoršanja te situacije; podsjeća na potrebu za solidarnošću i suradnjom među svim državama članicama u tom području te za zajedničkom politikom azila; ističe da su zbog epidemije bolesti COVID-19 nastale dodatne potrebe za donošenjem posebnih mjera za migrante kao osobito ranjive osobe, uključujući preventivnu evakuaciju i premještanje; podsjeća na redovnu potrebu za jačanjem Fonda za azil i migracije tijekom posljednjeg razdoblja kako bi se državama članicama pomoglo u suočavanju s izbjegličkom krizom te za mobilizacijom posebnih instrumenata u tu svrhu jer je gornja granica u naslovu 3. bila preniska ili za izmjenom proračuna; očekuje da države članice uvide vlastite interese i nadoknade kašnjenje u donošenju Uredbe Dublin IV podržavanjem dodjele potrebnih odobrenih sredstava i primjenom načela solidarnosti u tom području; podsjeća da su potrebna odgovarajuća sredstva za poboljšanje životnih uvjeta migranata i izbjeglica u izbjegličkim kampovima u EU-u, za kazneni progon, osposobljavanje pograničnog osoblja i obalne straže te za učinkovite mjere integracije migranata i izbjeglica;

    35.

    		 ističe da su zakonite migracije i migracije kojima se dobro upravlja važne da bi se primjereno reagiralo na promjenljivo tržište rada;

    36.

    		 napominje da je Turska i dalje zemlja s najvećim brojem izbjeglica u svijetu i da trenutačno traju rasprave o tome kako bi EU trebao nastaviti pružati potporu Turskoj nakon što prestanu njegove obveze u okviru Instrumenta EU-a za izbjeglice u Turskoj;

    37.

    		 naglašava da bi, dok se ne provede svrhovita reforma pravila EU-a o azilu, trebalo uvesti hitne mjere solidarnosti, posebno program premještanja; nadalje zahtijeva da se u proračunu EU-a i dalje planiraju financijska sredstva za potporu izbjeglicama u Turskoj;

    38.

    		 poziva na donošenje ambicioznog proračuna za 2021. u području vanjske politike EU-a kojim bi se Uniji omogućilo da odgovori na izazove s kojima se suočava; podsjeća na to da su mir i solidarnost temeljne vrijednosti koje treba dosljedno podržavati proračunom EU-a; naglašava da je potrebno povećati financijska sredstva za zemlje zapadnog Balkana te zemlje istočnog i južnog susjedstva kako bi se poduprle političke i gospodarske reforme, kao i za druge regije kojima je za razvoj potrebna financijska potpora;

    39.

    		 smatra da bi se sredstva Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) trebala usmjeriti na financiranje u područjima funkcioniranja demokratskih institucija, vladavine prava, dobrog upravljanja i javne uprave; pozdravlja zeleno svjetlo za započinjanje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te poziva na donošenje odgovarajućih financijskih odredbi kako bi se poduprle političke reforme i usklađivanje s pravnom stečevinom;

    40.

    		 naglašava da bi financijska sredstva u okviru instrumenta IPA III trebala biti uvjetovana poštovanjem europskih vrijednosti kao što su vladavina prava, neovisnost pravosuđa, demokratski proces, poštovanje temeljnih vrijednosti i dobrosusjedski odnosi; poziva Komisiju da prati ispunjavanje tih uvjeta; traži od Komisije da iskoristi sredstva koja su trenutačno dodijeljena u okviru instrumenta IPA III kako bi se turskom civilnom društvu, borcima za ljudska prava i novinarima pružila pomoć kojom izravno upravlja EU te kako bi se povećale prilike za međuljudske kontakte, akademski dijalog, pristup turskih studenata europskim sveučilištima i dostupnost medijskih platformi novinarima u svrhu zaštite i promicanja demokratskih vrijednosti i načela, ljudskih prava i vladavine prava;

    41.

    		 naglašava da je je stajalište Parlamenta o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju usvojeno u prvom čitanju 4. ožujka 2019. i da je njegov mandat za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ponovno potvrđen 8. listopada 2019.; podsjeća na svoje stajalište da se 45 % ukupne financijske omotnice tog Instrumenta dodijeli za klimatske ciljeve, okolišno upravljanje i zaštitu, bioraznolikost i borbu protiv dezertifikacije te za rješavanje glavnih uzroka migracija i prisilnog raseljavanja uz istodobno stavljanje snažnog naglaska na promicanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava žena, djece, izbjeglica, raseljenih osoba, pripadnika skupine LGBTI, osoba s invaliditetom, autohtonih naroda te etničkih i vjerskih manjina;

    42.

    		 podsjeća da dugoročno rješenje trenutačnog problema migracije leži u političkom, gospodarskom, ekonomskom i socijalnom razvoju zemalja iz kojih potječu migracijski tokovi; poziva na to da se za odgovarajuće programe vanjske politike dodijele dostatna financijska sredstva kako bi se podržala pravedna i uzajamno korisna partnerstva između EU-a, zemalja podrijetla i tranzitnih zemalja, uključujući one na afričkom kontinentu; u tom kontekstu, s obzirom na teško financijsko stanje s kojim je suočena Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), poziva EU da 2021. poveća financijsku potporu toj Agenciji kako bi se očuvalo neprekinuto pružanje vitalnih usluga milijunima palestinskih izbjeglica;

    43.

    		 zabrinut je zbog naglog širenja pandemije bolesti COVID-19 u svijetu i njezina učinka na pogođene zemlje; uvjeren je da je međunarodna suradnja ključna za prevladavanje te globalne krize; smatra da bi EU trebao preuzeti vodstvo u globalnim naporima za sprječavanje širenja pandemije i ublažavanje njezina učinka; smatra da Unija mora pokazati solidarnost s pogođenim trećim zemljama, među ostalim mobiliziranjem dodatnih sredstava kako bi im se pomoglo u obnovi gospodarstava te kako bi se ublažio socio-ekonomski učinak krize i ojačali kapaciteti sustava javnog zdravstva diljem svijeta;

    44.

    		 podsjeća da su ljudska prava temeljni dio politike vanjskog djelovanja EU-a; ponavlja da su potrebna veća financijska sredstva za podupiranje ljudskih prava diljem svijeta, s posebnim naglaskom na zaštiti boraca za ljudska prava, posebice onih najugroženijih; u tom pogledu ističe da je potrebno i dalje razvijati mehanizam za borce za ljudska prava (Protectdefenders.eu) i povećati njegovo financiranje; smatra da bi se EU trebao strogo suzdržati od pružanja proračunske pomoći zemljama koje uopće ne ispunjavaju međunarodne standarde u području ljudskih prava i demokracije ili koje ne uspijevaju dokazati svoju predanost borbi protiv korupcije; ističe važnost misija za promatranje izbora, ponajprije organizacija lokalnog civilnog društva, i poziva na odgovarajuću razinu financiranja;

    45.

    		 poziva na daljnje financiranje strateških komunikacijskih mjera za borbu protiv kampanja dezinformiranja koje se sve više koriste u cilju potkopavanja demokratskog poretka u Uniji i zemljama njezina bliskog susjedstva; ističe važnost vodećeg projekta radne skupine East StratCom Europske službe za vanjsko djelovanje pod nazivom „EU protiv dezinformacija” u borbi protiv dezinformiranja, propagande i stranog utjecaja;

    46.

    		 ističe važnost pružanja odgovarajuće financijske potpore za uspostavu istinske europske obrambene unije, promicanje strateške autonomije i jačanje uloge EU-a na globalnoj razini; posebno naglašava da je važno da Parlament zadrži svoje stajalište u pogledu iznosa namijenjenog za Europski fond za obranu i za vojnu mobilnost; naglašava da bi trebalo osigurati stalnu potporu i pojačanu koordinaciju politike obrane u okviru Europske obrambene agencije, stalne strukturirane suradnje (PESCO), ERF-a i drugih inicijativa; potiče Komisiju da osigura financiranje administrativnih i operativnih rashoda Europske obrambene agencije i PESCO-a iz proračuna Unije, čime će ponovno uspostaviti proračunsku funkciju Parlamenta predviđenu u članku 41. UEU-a;

    47.

    		 ponavlja da bi nova struktura instrumenata za vanjsko financiranje trebala poboljšati usklađenost, odgovornost, učinkovitost i demokratski nadzor; ističe potrebu za većom ulogom Parlamenta u strateškom upravljanju novim instrumentima; očekuje da će od početne faze biti uključen u (pred)programiranje novih instrumenata;

    48.

    		 potiče Komisiju da razmotri sve moguće scenarije i pripremi se za njih kako bi se zajamčilo dobro financijsko upravljanje proračunom Unije, odnosno utvrdile jasne obveze, naveli mehanizmi i zaštitio proračun Unije; poziva Komisiju da zajamči da se daljnjim sudjelovanjem Ujedinjene Kraljevine u programima EU-a poštuje pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi;

    49.

    		 izražava namjeru da Ujedinjena Kraljevina i dalje bude što bliskiji partner u što više programa EU-a, posebno u programima Erasmus + i Obzor Europa;

    50.

    		 podsjeća na to da agencije EU-a imaju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva politika EU-a i ponovno ističe da je tim tijelima važno pružiti dostatna sredstva za učinkovito obavljanje njihovih dužnosti te odbaciti sve neopravdane i proizvoljne rezove u tim proračunima u realnim vrijednostima; ističe ključnu ulogu Europske agencije za okoliš u podizanju razine svijesti o klimatskim promjenama, Europskog nadzornog tijela za rad u promicanju mobilnosti radne snage, a Europskog potpornog ureda za azil i Agencije za temeljna prava u pružanju potpore tražiteljima azila koji traže zaštitu u Europi;

    51.

    		 istodobno ističe snažnu potrebu za borbom protiv trgovine ljudima i krijumčarenja te za pružanjem potpore agencijama EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove koje pružaju pomoć državama članicama na vanjskim granicama, kao što je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex); prima na znanje ulogu koju Frontex treba imati u kontekstu trenutačne migracijske krize na vanjskim granicama EU-a s Turskom; poziva da se u proračunu za 2021. odrede odgovarajuće razine financiranja za upravljanje granicama;

    52.

    		 napominje da se agencijama koje djeluju u području sigurnosti, kaznenog progona i suradnje u kaznenom pravosuđu dodjeljuje sve veći broj zadaća; traži povećanje financijskih sredstava i broja radnih mjesta za te agencije, posebno za Agenciju Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), Europski policijski ured (Europol), Europsku policijsku akademiju (CEPOL), Agenciju Europske unije za kibersigurnost (ENISA) i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kao i odgovarajuća sredstva i osoblje za one koje će raditi na pitanjima pranja novca i financiranja terorizma;

    53.

    		 izražava zabrinutost zbog nedovoljne razine financijskih sredstava i osoblja za Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) tijekom proračunskog postupka za 2020. te poziva Komisiju da za 2021. poveća broj zaposlenih i sredstva za to institucionalno tijelo te da zaštiti njegovu proračunsku autonomiju; ističe da osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja ne smije dovesti do pogoršanja kapaciteta Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) da pravilno funkcionira;

    54.

    		 zbog nedavnog izbijanja bolesti COVID-19 u Europi te potrebe za brzim, koordiniranim i dosljednim odgovorom EU-a, hitno poziva Komisiju da mjerodavnim agencijama EU-a koje trebaju raditi i pružati potporu Komisiji i državama članicama u naporima za rješavanje problema te pandemije pruži odgovarajuće i nužno financiranje, posebno Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Europskoj agenciji za lijekove (EMA); ustraje u tome da se Komisija i Vijeće trebaju suzdržati od smanjenja sredstava Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) i Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA);

    55.

    		 ističe potrebu za znatnim jačanjem Europske agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER), uzimajući u obzir dodatne zadaće koje su joj dodijeljene nedavnim zakonodavstvom, uključujući Paket za čistu energiju; nadalje podsjeća da su Agenciji za potporu BEREC-u potrebna dodatna sredstva za obavljanje zadaća utvrđenih u uredbi o BEREC-u i Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija;

    56.

    		 podsjeća da se nijedna politika Unije, bez obzira na to treba li se u okviru nje nositi s krizom izazvanom bolešću COVID-19 ili provoditi europski zeleni plan, ne može pravilno provoditi bez potpore posebne javne službe Unije i dostatnog financiranja;

    57.

    		 s obzirom na trenutačni politički i gospodarski kontekst s kojim je EU suočen smatra da Konferencija o budućnosti Europe mora dobiti i adekvatnu proračunsku potporu te da bi Komisija, među ostalim institucijama uključenima u taj projekt, trebala dobiti na raspolaganje sredstva potrebna za uspješno održavanje Konferencije;

    58.

    		 traži od Komisije da bude primjer u osiguravanju visokokvalitetne i društveno odgovorne nabave tako da se ugovori dodjeljuju trgovačkim društvima koja poštuju ekološke standarde i temeljne standarde rada, te u provođenju unaprijeđenih i strožih kriterija za sprečavanje sukoba interesa;

    59.

    		 poziva na rodno osjetljivu evaluaciju prethodnog proračunskog razdoblja i rodno osviještenu izradu proračuna EU-a za 2021.; stoga očekuje od Komisije da u svoj nacrt proračuna uključi prilog u kojem se navode rodno-specifične informacije o ciljevima, ulaznim podacima, ostvarenjima i rezultatima te prilog u kojem se navode obveze u pogledu financiranja za rodnu ravnopravnost i s njom povezane mjere praćenja;

    Dovoljna i realistična razina plaćanja

    60.

    		 odlučan je u namjeri da se izbjegne nova kriza u plaćanju, posebno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19; ponavlja da se u ukupnoj gornjoj granici za plaćanja mora uzeti u obzir i dosad nezabilježen iznos nepodmirenih obveza na kraju 2020. koji će se podmiriti u okviru sljedećeg VFO-a; nadalje napominje da će odobrena sredstva za plaćanja tijekom 2021. uglavnom biti namijenjena za završetak programa za razdoblje 2014. – 2020.; međutim, ustrajan je u tome da to ne bi trebalo ometati pokretanje novih programa;

    61.

    		 stoga ustraje u tome da je, u skladu s mjerama iz 2020., potrebno zadržati visoku razinu likvidnosti za države članice u okviru odgovora na pandemiju bolesti COVID-19;

    62.

    		 naglašava da bi se suradnjom među državama članicama u području poreza vratilo znatno više novca u nacionalne proračune nego bilo kakvim smanjenjem godišnjih proračunskih rashoda EU-a;

    63.

    		 poziva Komisiju da se pobrine za to da se sredstva EU-a nikako ne dodjeljuju subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a (što se odnosi i na ugovaratelje ili podugovaratelje, sudionike radionica i/ili tečajeva osposobljavanja te primatelje financijske potpore koja se daje trećim stranama);

    64.

    		 uvjeren je da se svakoj pravnoj osobi koja je stvarni vlasnik pravnih subjekata koji primaju sredstva iz proračuna EU-a mora zabraniti primanje sredstava iz postojećeg i budućeg europskog proračuna u skladu s pravilima iz Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2017., uključujući izravna plaćanja u poljoprivredi i sve isplate, rashode, jamstva ili druge koristi navedene u njoj, ako je ta osoba u jasnom sukobu interesa kako je definirano u članku 61. Financijske uredbe (EU, Euratom) 2018/1046;

    65.

    		 ponavlja svoje dugogodišnje stajalište da bi političke prioritete i buduće izazove EU-a trebalo financirati novim odobrenim sredstvima, a ne smanjenjem odobrenih sredstava za postojeće programe; smatra da bi se to načelo trebalo primjenjivati i na izmjene proračuna;

    66.

    		 napominje da će proračun za 2021., prvu godinu eventualno dogovorenog sljedećeg VFO-a, biti prvi proračun koji odražava novu proračunsku nomenklaturu; poziva Komisiju da proračunsko tijelo na primjeren način uključi u pripremu proračuna; smatra da nova nomenklatura, koja je usklađenija s prioritetima politike, mora biti i dovoljno detaljna kako bi se proračunskom tijelu omogućilo da djelotvorno ispuni svoju ulogu donositelja odluka, a Parlamentu osobito da ispuni ulogu demokratskog nadzora i kontrole;

    67.

    		 napominje da će, kao ona grana proračunskog tijela koju izravno biraju građani, Parlament ispuniti svoju političku ulogu i iznijeti prijedloge za pilot-projekte i pripremna djelovanja koja odražavaju njegovu političku viziju za budućnost; obvezuje se da će, u tom kontekstu, predložiti paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja razrađenih u bliskoj suradnji sa svakim od svojih odbora kako bi pronašao pravu ravnotežu između političke volje i tehničke izvedivosti, u skladu s procjenom Komisije;

    o

    o o

    68.

    		 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

    (1)  https://www.ipcc.ch/sr15/

    (2)  SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

    (3)  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

    (4)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

    (5)  SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

    (6)  SL L 57, 27.2.2020., str. 1.

    (7)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.

    (8)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0032.

    (9)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

    (10)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0065.

    (11)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124.

    (12)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.

    (13)  SL C 242, 10.7.2018., str. 24.

    (14)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

    Top