—

„Ima li pozitivan učinak na konkurentnost europskih financijskih poduzeća u svijetu, čime se jača strateška geopolitička autonomija EU-a?”

—

„Štiti li stabilnost financijskog tržišta?”

—

„Utječe li pozitivno na dugoročno financiranje europskih poduzeća, osobito MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te na zapošljavanje?”

—

„Je li pozitivan za klimatsku, socijalnu i digitalnu tranziciju?”

—

pružiti potporu zelenom, digitalnom, uključivom i otpornom gospodarskom oporavku poboljšanjem pristupa financiranju za europska poduzeća;

—

učiniti EU još sigurnijim mjestom za dugoročnu osobnu štednju i ulaganja;

—

integrirati nacionalna tržišta kapitala u istinski jedinstveno tržište kapitala.

—

Unapređenje financijskih tržišta EU-a radi poboljšanja učinkovitosti To bi trebale olakšati tri ključne mjere: i. uspostava jedinstvene europske pristupne točke kojom će se, između ostalog, pomoći ulagateljima u odabiru izdavatelja (Mjera 1.); ii. primjena jedinstvenih pravila, osobito u pogledu mjesta trgovanja, središnjih drugih ugovornih strana (CCP) i pružatelja podatkovnih usluga. Općenito, usklađenost nadzora i jača suradnja bili bi ključni za sprečavanje regulatorne arbitraže i rupa u zakonu (mjera 16.) i iii. pojednostavnjenje prekograničnih ulaganja i uvođenje zajedničkog, standardiziranog sustava EU-a za oslobađanje od poreza po odbitku na izvoru, sprečavanje poreznih prijevara i porezne arbitraže (Mjera 10.).

—

Usmjeravanje dugoročne štednje prema dugoročnim ulaganjima Visoka razina štednje u Europi, koja je za države EU-27 prednost, ne donosi dovoljno koristi realnom gospodarstvu. Preispitivanjem zakonodavnog okvira europskih fondova za dugoročna ulaganja (ELTIF) mora se osigurati obnova okvira za ta dugoročna ulaganja, što će osobito olakšati ulaganja dugoročne institucijske štednje i štednje za osobne potrebe u udjele u MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, uvrštene i neuvrštene na burzu, i u infrastrukturne projekte (Mjera 3.). Bolji bonitetni sustav za ulaganja osiguratelja i banaka u vlasnički kapital, čime se poboljšava, a ne umanjuje djelotvornost bonitetnih pravila (Mjera 4.). Pored toga, kao što je istaknuto u samoinicijativnom izvješću EP-a o daljnjem razvoju unije tržišta kapitala (CMU) (11), države članice trebale bi svoje napore usmjeriti na rebalans povlaštenog poreznog tretmana duga i vlasničkog kapitala. Međutim, cilj pritom ne bi trebao biti narušavanje iznosa poreznih prihoda u cjelini. Davanje prednosti „radničkom dioničarstvu”, odnosno elementu koji nedostaje u akcijskom planu, još je jedna važna tema koju bi Komisija mogla ponovno naglasiti kao što je to ranije učinila. Naime, udio zaposlenika u vlasništvu i sudjelovanje zaposlenika u dobiti doprinijeli bi socijalnoj koheziji i gospodarskoj učinkovitosti ako bi se provodili na pravedan način. Kako se radnike ne bi izlagalo nepotrebnim rizicima, ključni su sudjelovanje njihovih predstavnika i dobra zaštita ulagatelja. Unija tržišta kapitala trebala bi biti nova prilika za poticanje tih sustava, u skladu sa socijalnim programom i pozivom iz tog izvješća na vlastitu inicijativu Europskog parlamenta.