Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2019/C 264/07)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Fiefs Vendéens”

Referentni broj: PDO-FR-A0733-AM01

Datum obavijesti: 12.6.2019.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Zemljopisno područje

Opis i razlozi

U podstavku 1. stavka IV. poglavlja I. specifikacije proizvoda odjeljak o zemljopisnom području izmijenjen je kako slijedi: „Berba grožđa, prerada u vino i dodatna obrada odvijaju se na području općina departmana Vendée navedenih u nastavku, kako ga je odobrio Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu na zasjedanju nadležnog nacionalnog odbora od 10. veljače 2011.: Auchay-sur-Vendée samo za područje delegirane općine Auzay, Brem-sur-Mer, Bretignolles-sur-Mer, Le Champ-Saint-Père, Chantonnay, Château-Guibert, La Couture, L’Île-d’Olonne, Longèves, Mareuil-sur-Lay-Dissais, Olonne-sur-Mer, Pissotte, Le Poiré-sur-Velluire, Rives de l’Yon, Rosnay, Le Tablier, Vairé i Vix.”

Do te izmjene dolazi zbog spajanja određenih općina.

Zbog te promjene mijenja se jedinstveni dokument.

2.   Zemljopisno područje dodatnog zemljopisnog naziva Mareuil

Opis i razlozi

U podstavku 2. stavka IV. poglavlja I. specifikacije proizvoda općine za dodatni zemljopisni naziv Mareuil zamijenjene su općinama: „‚Mareuil’: Le Champ-Saint-Père, Château-Guibert, La Couture, Mareuil-sur-Lay-Dissais, Rives de l’Yon, Rosnay i Le Tablier.”

Do te izmjene dolazi zbog spajanja određenih općina.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

3.   Zemljopisno područje dodatnog zemljopisnog naziva Vix

Opis i razlozi

U podstavku 2. stavka IV. poglavlja I. specifikacije proizvoda općine za dodatni zemljopisni naziv Vix zamijenjene su sljedećim: „‚Vix’: Auchay-sur-Vendée samo za područje delegirane općine Auzay, Longèves, Le Poiré-sur-Velluire i Vix.”

Do te izmjene dolazi zbog spajanja određenih općina.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4.   Nasadi vinove loze

Opis i razlozi

Podstavak 1. stavka V. poglavlja I. specifikacije proizvoda zamijenjen je sljedećim:

Ta je izmjena izvršena kako bi se pojednostavnila pravila miješanja za različite dodatne zemljopisne nazive i pritom zadržala usklađenost u okviru oznake.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

5.   Omjer na gospodarstvu

Opis i razlozi

Podstavak 2. stavka V. poglavlja I. specifikacije proizvoda zamijenjen je sljedećim:

Ta je izmjena izvršena kako bi se pojednostavnila pravila miješanja za različite dodatne zemljopisne nazive i pritom zadržala usklađenost u okviru oznake.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

6.   Odobrenja za početak berbe

Opis i razlozi

U podstavku 1. stavka VII. poglavlja I. specifikacije proizvoda rečenica „Datum početka berbe utvrđuje se u skladu s odredbama članka D. 645-6. Zakonika o poljoprivredi i morskom ribarstvu.” briše se.

Uvjet povezan s odobrenjem za početak berbe briše se s obzirom na to da se zrelost prati analizama, koje su dostatne. Stoga više nije potreban datum početka berbe.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

7.   Najmanji udio šećera

Opis i razlozi

U podstavku 2. stavka VII. poglavlja I. specifikacije proizvoda brojka kojom se označava najmanji udio šećera u bijelim vinima zamijenjena je brojkom 170. Brojka kojom se označava najmanji udio šećera u crnim vinima zamijenjena je brojkom 190.

Najmanji udio šećera povećan je kako bi se osigurala bolja zrelost grožđa.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

8.   Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost

Opis i razlozi

U podstavku 2. stavka VII. poglavlja I. specifikacije proizvoda brojka kojom se označava najmanja prirodna volumna alkoholna jakost bijelih vina zamijenjena je brojkom 10,5. Brojka najmanje prirodne volumne alkoholne jakosti crnih vina zamijenjena je brojkom 11.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost povećana je u vezi s povećanjem najmanjeg udjela šećera u grožđu.

Zbog te promjene mijenja se jedinstveni dokument.

9.   Početak prerade mlade vinove loze

Opis i razlozi

U prvoj alineji podstavka 2. stavka VIII. poglavlja I., riječi „na tom mjestu” brišu se.

Ta je izmjena izvršena radi bolje usklađenosti teksta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

10.   Mješavina

Opis i razlozi

Točka (b) podstavka 1. stavka IX. poglavlja I. specifikacije proizvoda kontrolirane oznake izvornosti „Fiefs Vendéens”, homologirane predmetnom Uredbom od 9. rujna 2011., zamijenjena je sljedećim tekstom:

Ta je izmjena izvršena radi usklađivanja zbog pojednostavnjenja pravila za nasade vinove loze.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

11.   Hlapljiva kiselina

Opis i razlozi

U točki (d) podstavka 1. stavka IX. poglavlja I. specifikacije proizvoda kontrolirane oznake izvornosti „Fiefs Vendéens”, homologirane predmetnom Uredbom od 9. rujna 2011., rečenica „Nakon fermentacije vina imaju:” zamijenjena je rečenicom „Vina u fazi pakiranja imaju:”. Brojka kojom se označava najveći udio hlapljive kiseline u bijelim i ružičastim vinima zamijenjena je brojkom 14,3. Brojka kojom se označava najveći udio hlapljive kiseline u crnim vinima zamijenjena je brojkom 16,3.

Najveće vrijednosti hlapljive kiseline izmijenjene su jer su ocijenjene preniskima.

Zbog te promjene mijenja se jedinstveni dokument.

12.   Enološki ugljen

Opis i razlozi

U točki (e) podstavka 1. stavka IX. poglavlja I. specifikacije proizvoda rečenica „– Za proizvodnju ružičastih vina zabranjena je upotreba enološkog ugljena, čistog ili umiješanog u pripravke” zamijenjena je rečenicom „Za proizvodnju ružičastih vina dopuštena je upotreba enološkog ugljena za mošt i mlada vina koja još fermentiraju do 15 % količine ružičastih vina koja proizvodi predmetni vinar, za određenu berbu i u najvećoj dozi od 60 grama po hektolitru.”

Mogućnost upotrebe enološkog ugljena za potrebe ispravljanja određenih nedostataka vina.

Zbog te promjene mijenja se jedinstveni dokument.

13.   Kretanje između ovlaštenih skladišta

Opis i razlozi

Briše se točka (b) podstavka 4. stavka IX. poglavlja I. specifikacije proizvoda.

Bila je riječ o odredbi o zabrani kretanja vina između ovlaštenih skladišta prije određenog datuma.

Pri izmjeni specifikacije proizvoda utvrđeno je da ova odredba nije opravdana u tehničkom pogledu te je stoga izbrisana.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

14.   Povezanost s podrijetlom

Opis i razlozi

U točki (a) podstavka 1. stavka X. poglavlja I. specifikacije proizvoda brojka 19 zamijenjena je brojkom 18.

Ta izmjena predstavlja ažuriranje broja općina nakon spajanja određenih općina.

Zbog te promjene mijenja se jedinstveni dokument.

15.   Prijelazne mjere

Opis i razlozi

U točki (a) podstavka 2. stavka XI. poglavlja I. specifikacije proizvoda, odjeljci

brišu se.

U drugoj alineji, za dodatne zemljopisne nazive Brem i Pissote, rečenice „Udio glavnih sorti iznosi najmanje 80 %” i „Udio sorte cabernet franc N iznosi najmanje 10 %; Udio sorte négrette N iznosi najmanje 5 %” brišu se.

U drugoj alineji, za dodatne zemljopisne nazive Mareuil i Vix, rečenice „Udio glavnih sorti iznosi najmanje 80 %” i „Udio sorte pinot noir N iznosi najmanje 10 %; Udio sorte négrette N iznosi najmanje 5 %” brišu se.

Ta brisanja odgovaraju prijelaznim mjerama čije je trajanje isteklo.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

16.   Prijelazna odredba

Opis i razlozi

U podstavku 3. stavka XI. poglavlja I. specifikacije proizvoda dodaje se sljedeći odjeljak: „b – Zasađene čestice vinove loze na datum homologacije ove specifikacije proizvoda na kojima je razmak između redova veći od 1,80 metara, a najviše 2,20 metara imaju za berbu pravo na kontroliranu oznaku izvornosti sve do krčenja zemljišta i najkasnije do berbe 2021., pod uvjetom da ispunjavaju ostale odredbe ove specifikacije.”.

Ta izmjena omogućuje prilagodbu vinograda kroz razdoblje do tri godine.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

17.   Označivanje

Opis i razlozi

U podstavku 2. stavka XII. poglavlja I. specifikacije proizvoda dodaje se sljedeći odjeljak: „(d) – Na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti „Fiefs Vendéen” može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice ako: je riječ o registriranoj lokaciji; ta je jedinica navedena na izjavi o berbi; naziv registrirane lokacije navodi se neposredno ispod naziva oznake, otisnut je slovima koja ne smiju biti viša ni šira od polovice slova kojima se navodi zaštićena oznaka izvornosti.”.

Zbog te promjene mijenja se jedinstveni dokument.

18.   Označivanje

Opis i razlozi

Briše se odjeljak (e) podstavka 2. stavka XII. poglavlja I. specifikacije proizvoda.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

19.   Obveze podnošenja izjava

Opis i razlozi

Podstavak 1. stavka I. poglavlja II. specifikacije proizvoda zamjenjuje se tekstom „Svaki gospodarski subjekt do 31. svibnja koji prethodi berbi podnosi izjavu tijelu za zaštitu i upravljanje i nadzornom tijelu o česticama na kojima odustaje od proizvodnje kontrolirane oznake izvornosti.”.

U podstavku 3. stavka I. poglavlja II. specifikacije proizvoda, nakon riječi „ovlaštenom” dodaju se riječi „i tijelu za zaštitu i upravljanje”.

U podstavku 4. stavka I. poglavlja II. specifikacije proizvoda, nakon riječi „ovlaštenom” dodaju se riječi „i tijelu za zaštitu i upravljanje”.

U podstavku 5. stavka I. poglavlja II. specifikacije proizvoda nakon riječi „pri” dodaju se riječi „i tijelu za zaštitu i upravljanje”.

Tim se izmjenama dodaje tijelo za upravljanje kao primatelj podatka o proizvođačima.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

20.   Glavni elementi koje treba kontrolirati

Opis i razlozi

U podstavku A1 poglavlja III. specifikacije proizvoda, riječi „(ažurirani ispis iz računalnog registra vinograda)” brišu se.

U podstavku A2 poglavlja III. specifikacije proizvoda, riječi „(ažurirani ispis iz računalnog registra vinograda, prijava, registar)” brišu se.

U podstavku A3 poglavlja III. specifikacije proizvoda, riječi „(izjava o identifikaciji)” brišu se.

U podstavku B1 poglavlja III. specifikacije proizvoda brišu se riječi „(vizualni pregled, brojanje grozdova i procjena količine na temelju informativne tablice izrađene u tu svrhu)”.

U podstavku B2 poglavlja III. specifikacije proizvoda brišu se riječi „datum berbe, na lokaciji (registri vinskog podruma) i (uzorci od 200 bobica i mjerenja refraktometrijom)”.

U podstavku B3 poglavlja III. specifikacije proizvoda brišu se riječi „Dokumentacijski pregled (registri vinskog podruma) i (vizualni pregled)”.

U podstavku B4 poglavlja III. specifikacije proizvoda brišu se riječi „(izjave, registri, moguća odstupanja) i nadzor na licu mjesta”.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Fiefs Vendéens

2.   Ime države članice

Francuska

3.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

4.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

5.   Opis vina

Bijela i ružičasta vina

Riječ je o mirnim bijelim, ružičastim i crnim vinima.

Vina imaju sljedeća analitička svojstva:

—	Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost: bijela vina 10 %, ružičasta vina 10,5 %, crna vina 10,5 %

—	Najveća ukupna prirodna volumna alkoholna jakost nakon obogaćivanja: bijela vina 12 %, ružičasta vina 12 %, crna vina 12,5 %

—	Najveći udio hlapljivih kiselina: bijela vina 11 miliekvivalenata po litri, ružičasta vina 11 miliekvivalenata po litri, crna vina 13 miliekvivalenata po litri

—	Najveći udio fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza): bijela vina 3 grama po litri, ružičasta vina 3 grama po litri, crna vina 2,5 grama po litri

—	Najveći udio jabučne kiseline: najviše 0,4 grama po litri za crna vina.

Ukupni udio kiselina, ukupni udio sumporova dioksida i ukupna stvarna alkoholna jakost u skladu su s pravilima utvrđenima propisima Zajednice. Bijela vina odlikuju se ravnotežom u kojoj prevladava svježina. Kvalitetna i profinjena, ta vina općenito odlikuje mineralnost te pružaju široki spektar cvjetnih i voćnih nota.

Ružičasta vina su blijedoružičaste boje do nijansi ružičaste boje lososa. Lagano su kiselkasta, uz naglašenu svježinu i bogat okus, a najčešće imaju voćne arome.

Crna vina odlikuju se snažnim voćnim aromama, ponekad uz dodatak nota slatkih začina, kože ili sladića.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	14,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Crna vina

Vina imaju sljedeća analitička svojstva:

—	Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost: 11 %

—	Najveći udio fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza): 2,5 grama po litri

—	Najveći udio jabučne kiseline: najviše 0,4 grama po litri za crna vina.

Ukupni udio kiselina, ukupni udio sumporova dioksida i ukupna stvarna alkoholna jakost u skladu su s pravilima utvrđenima europskim propisima.

Crna vina odlikuju se snažnim voćnim aromama, ponekad uz dodatak nota slatkih začina, kože ili sladića.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanji ukupni udio kiselosti
Najveći sudio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	16,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

6.   Enološki postupci

(a)   Osnovni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Za proizvodnju ružičastih vina zabranjena je upotreba enološkog ugljena, čistog ili umiješanog u pripravke.

Za crna vina dopuštene su tehnike obogaćivanja vina oduzimanjem vode, a najveća stopa djelomičnog koncentriranja u odnosu na upotrijebljenu količinu iznosi 10 %.

Ta vina nakon obogaćivanja ne premašuju sljedeću ukupnu volumnu alkoholnu jakost: bijela vina 12 %, ružičasta vina 12 %, crna vina 12,5 %.

Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka vina poštuju obveze utvrđene u propisima Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 5 000 trsova po hektaru.

Razmak između redova ne smije biti veći od 1,80 metara, a razmak između trsova u istom redu iznosi između 0,90 metara i 1,30 metara.

Vinova loza obrezuje se s najviše deset pupova po trsu:

—	ili rezidbom jednostruki ili dvostruki Guyot,

—	ili kratkom rezidbom na reznike s najviše pet reznika po trsu.

Rezidbu treba dovršiti do 31. svibnja u godini berbe.

Aktivni ugljen

Ograničenja u pogledu proizvodnje

Za proizvodnju ružičastih vina dopuštena je upotreba enološkog ugljena za mošt i mlada vina koja još fermentiraju do 15 % količine ružičastih vina koje proizvodi predmetni vinar, za određenu berbu i u najvećoj dozi od 60 grama po hektolitru.

(b)   Najveći prinos

Bijela i ružičasta vina

66 hektolitra po hektaru

Crna vina

62 hektolitara po hektaru

7.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, prerada u vino i dodatna obrada odvijaju se na području općina departmana Vendée navedenih u nastavku, kako ga je odobrio Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu na zasjedanju nadležnog nacionalnog odbora od 10. veljače 2011. Auchay-sur-Vendée samo za područje delegirane općine Auzay, Brem-sur-Mer, Bretignolles-sur-Mer, Le Champ-Saint-Père, Chantonnay, Château-Guibert, La Couture, L’Île-d’Olonne, Longèves, Mareuil-sur-Lay-Dissais, Olonne-sur-Mer, Pissotte, Le Poiré-sur-Velluire, Rives de l’Yon, Rosnay, Le Tablier, Vairé i Vix.

8.   Glavne sorte vinove loze

Chenin B

Négrette N

Cabernet franc N

Chardonnay B

Pinot noir N

9.   Opis povezanosti

Zemljopisno područje nalazi se između regije Bocage Vendéen na sjeveru i žitne ravnice općine Luçon na jugu. Rub Armoričkog masiva proteže se od zapada na istok, od općine Les Sables-d’Olonne na obali Atlantskog oceana do općine Fontenay-le-Comte. Vinogradi se nalaze na dijelovima u kojima je taj rub ispresjecan strukturirajućom hidrografskom mrežom, na padinama nagiba od 3 % do 5 % okrenutima uglavnom na jug i jugozapad. Izmjenjuju se zemljopisne cjeline „Brem” u okolici močvarnog predjela općine Olonne, „Mareuil” i „Chantonnay” duž dolina Lay i Yon, „Vix” i „Pissotte” na obroncima rijeke Vendée. Ovo zemljopisno područje čini 18 općina na jugu departmana Vendée.

Na geološkom planu zemljopisno je područje relativno ujednačeno, a nalazi se na rubu kristalne armoričke podloge u dodiru s vapnenačkim formacijama iz razdoblja jure. Geološku podlogu čine prije svega škriljevac i riolit, ponekad gnajs i amfibolit, odnosno vapnenac ako je riječ o zemljopisnom nazivu „Vix”. Međutim, taj je vapnenac najčešće prekriven pjeskovito-šljunčanim naslagama iz razdoblja tercijara. Posljedično na precizno razgraničenim česticama za berbu grožđa prevladavaju kisela smeđa tla koja sadržavaju velik udio krupnih elemenata. Temeljno se razlikuju od duboke ilovaste zemlje polja ograđenih živicom na sjeveru te plodnih glinastih tla na južnoj ravnici. Umjerena oceanska klima u južnom dijelu departmana Vendée znatno je toplija od klime sjevernijih polja ograđenih živicom. Prije svega nije toliko kišovita i sunčanija je, s manjkom kiše za vrijeme ljeta (regije Olonne i La Rochelle najsunčanije su regije na obali Atlantskog oceana, s prosječno 1 430 sunčanih sati godišnje u šestomjesečnom razdoblju od lipnja do rujna). Prosječna je godišnja temperatura od 12 °C do 12,5 °C, s izraženijim temperaturnim oscilacijama od zapada prema istoku, usporedno s rastom nadmorske visine i smanjivanjem utjecaja mora.

Opis ljudskih čimbenika koji su relevantni za povezanost

Brojni dokumenti koji svjedoče o desetinama na proizvode od vinove loze koje su se plaćale opatijama i prioratima u toj regiji potvrđuju razvoj uzgoja vinove loze u departmanu Vendée u srednjem vijeku. Od 11. stoljeća uspostavljena je aktivna trgovina vinima zemljopisne oznake „Brem” s Nizozemskom. Od 12. do 15. stoljeća vina zemljopisne oznake „Mareuil” slala su se teglenicama do luka Saint-Benoist i Moricq-sur-le-Lay, a zatim prelazila preko luke La Rochelle, gdje su se ukrcavala na brodove za Englesku.

Trebalo je čekati priče Rabelaisa, koji je boravio u Fontenay-le-Comteu i u Maillezaisu od 1520. do 1528., kako bi se saznalo koje su se sorte nekada upotrebljavale. U 16. i u 17. stoljeću od bijelih sorti najviše se uzgajala sorta chenin B („Franc Blanc” u „Bremu”, „Blanc d’Aunis” u „Vixu”), dok je među sortama ružičastih i crnih vina prevladavala sorta pinot noir N, a osobito négrette N (koja se naziva „Pinot Rosé” ili „Bourgogne” u „Bremu”, „Ragoûtant” u „Mareuilu” i „Chantonnay”, „Folle Noire” u „Vixu”). Sorta cabernet franc N uvedena je u 18. stoljeću.

Uzgoj vinove loze u departmanu Vendée doživio je veliki procvat u 19. stoljeću te je 1880. njome bilo pokriveno 18 000 hektara. Nakon epidemije filoksere, proizvođači na jugu departmana Vendée specijaliziraju se i na najizloženijim obroncima obnavljaju vinograde cijepljenim biljkama tradicionalnih sorti, kojima se poglavito dodaju sorte gamay N, chardonnay B, cabernet-sauvignon N i, ovisno o sektorima, sorte sauvignon blanc B („Vix”), grolleau gris G („Brem”).

Nakon Drugog svjetskog rata proizvođači nastoje ujediniti pet povijesnih točaka proizvodnje. Oznaka „Anciens Fiefs du Cardinal” stvorena je 1953., upućujući na kardinala Richelieua, imenovanog biskupom Luçona 1608. i velikog promotora vina zemljopisne oznake „Mareuil”. Pravila proizvodnje kodificirana su i ograničena, omogućujući kvalitetu uz istovremeno poštovanje lokalnih posebnosti sadnje vinove loze. Vinima „Vins des Fiefs Vendéens” 1965. priznata je obična oznaka izvornosti, zatim 1974. oznaka „vins de pays”, a 1984. oznaka „appellation d’origine vin délimité de qualité supérieure”. Postupak za priznavanje kontrolirane oznake izvornosti pokrenut je 1991.

Vinogradi 2009. pokrivaju 480 hektara koje obrađuje približno 40 vinogradara, a godišnje daju 27 000 hektolitara, od čega 45 % ružičastih vina, 40 % crnih vina i 15 % bijelih vina. Bijela vina odlikuju se ravnotežom u kojoj prevladava svježina. Kvalitetna i profinjena, ta vina općenito odlikuje mineralnost te pružaju široki spektar cvjetnih i voćnih nota.

Ružičasta vina su blijedoružičaste boje do nijansi ružičaste boje lososa. Lagano su kiselkasta, uz naglašenu svježinu i bogat okus, a najčešće imaju voćne arome.

Crna vina odlikuju se snažnim voćnim aromama, ponekad uz dodatak nota slatkih začina, kože ili sladića. Za zemljopisne oznake „Brem” i „Pissotte” boja vina kreće se od rubin crvene do granat crvene, ono je zaokruženog i profinjenog okusa, dok boja vina oznake „Mareuil”, „Chantonnay” i „Vix” može biti izraženija i ona mogu pružati strukturiraniji okus. Zahvaljujući prevladavajućem južnom elementu u klimi južnog dijela departmana Vendée, uz veliki broj sunčanih sati i obronke sa šljunčanim i površinskim tlom koje najvećim dijelom čine škriljevac ili riolit, na tom se zemljopisnom području uzgoj vinove loze usmjerio prema dugoj tradiciji proizvodnje uglavnom ružičastih i crnih vina, koja čine u prosjeku 85 % proizvodnje kontrolirane oznake izvornosti.

Zemljopisni položaj vinograda, između regije Val de Loire i jugozapadnog dijela zemlje, odražava se i u načinu sadnje vinove loze koji se održao kroz generacije. Tako se vinogradi odlikuju originalnim nasadom u kojem se miješaju utjecaji s područja rijeke Loire (sorte chenin, cabernet franc, grolleau gris), kontinentalni utjecaji (pinot noir, gamay) i jugozapadni utjecaji (négrette, cabernet-sauvignon). U svakom slučaju, sorta chenin B prevladava u bijelim vinima, sorte pinot noir N i gamay N glavne su sorte ružičastih vina, dok sorte pinot noir N, cabernet franc N i négrette N čine temelj crnih vina, čime osiguravaju tipičnost tih proizvoda.

Međutim, jedinstvena povijest svakog zemljopisnog naziva podsjeća da odavno postoje razni trgovinski kanali. Tako su vina zemljopisnog naziva „Brem” putovala preko luke Saint-Martin-de-Brem, vina naziva „Mareuil” i „Chantonnay” preko doline rijeke Lay, a vina naziva „Vix” i „Pissotte” preko ušća rijeke Vendée. S obzirom na različite prirodne čimbenike (tlo i klima), proizvođači su se lokalno s vremenom okrenuli različitim strategijama sadnje vinove loze i praksama miješanja sorti, koje se očituju razlikama u okusima vina te su sastavni dio bogatstva vina kontrolirane oznake izvornosti. Dakle, miješanje vina iz pet zemljopisnih cjelina nikada se nije primjenjivalo i još uvijek nije poželjno.

Od 1985. dobar glas kontrolirane oznake izvornosti „Fiefs Vendéens” u velikoj se mjeri proširio, a količina prodanih vina gotovo se udvostručila. Izvornost, svježina i voćne arome vina cijene turisti koji posjećuju obalu departmana Vendée. Zahvaljujući njihovoj raznolikosti, u svakoj ih je prilici moguće povezati s lokalnom gastronomijom.

10.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Označivanje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Nazivu kontrolirane oznake izvornosti dodaje se jedan od sljedećih dodatnih zemljopisnih naziva:

—

„Brem”,

—	„Chantonnay”,

—	„Mareuil”,

—	„Pissotte”;

—

„Vix”

za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje utvrđene za svaki od tih naziva u specifikaciji proizvoda.

Nazivu kontrolirane oznake izvornosti može se dodati dodatni zemljopisni naziv „Val de Loire”, u skladu s pravilima utvrđenima u specifikaciji proizvoda.

Sve neobavezne oznake navode se na etiketama, slovima koja visinom, širinom i debljinom nisu dvostruko veća od slova kojima se navodi kontrolirana oznaka izvornosti.

Označivanje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Slova kojima se navode dodatni zemljopisni nazivi „Brem”, „Chantonnay”, „Mareuil”, „Pissotte” i „Vix” ne smiju biti viša, šira ni deblja od slova kojima se navodi kontrolirana oznaka izvornosti.

Slova kojima je ispisan dodatni zemljopisni naziv „Val de Loire” ne smiju biti viša ni deblja od dvije trećine veličine znakova kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Na etiketi koja sadržava obavezne oznake zabranjeno je navesti naziv sorte.

Na vinima se može navesti godina berbe ako je grožđe od kojeg je vino proizvedeno ubrano samo u predmetnoj godini.

Na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti „Fiefs Vendéens” može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice ako: je riječ o registriranoj lokaciji; ta je jedinica navedena na izjavi o berbi; naziv registrirane lokacije navodi se neposredno ispod naziva oznake, otisnut je slovima koja ne smiju biti viša ni šira od polovice slova kojima se navodi zaštićena oznaka izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-b8ebb03b-ef0d-44f7-9695-fac9f1495b9e

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.