EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.11.2019.

COM(2019) 607 final

PRILOZI

prijedlogu odluke Vijeća

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Vijeću ministara Energetske zajednice i Stalnoj skupini na visokoj razini Energetske zajednice (Kišinjev, 12. i 13. prosinca 2019.)

PRILOG 1.

Vijeće ministara

1.ODLUKA O DONOŠENJU PRORAČUNA ENERGETSKE ZAJEDNICE I FINANCIJSKIH DOPRINOSA ZA RAZDOBLJE 2020.–2021.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije jest da se odobre Odluka o donošenju proračuna Energetske zajednice i financijskih doprinosa za razdoblje 2020.–2021. u skladu s Odlukom Komisije od 6. studenoga 2019. o utvrđivanju prijedloga Komisije Vijeću ministara Energetske zajednice o proračunu Energetske zajednice za razdoblje 2020.–2021., C(2019) 7828 final, te nacrt proceduralnog akta Vijeća ministara priložen kao dopuna ovom Prilogu.

2.ODLUKE NA TEMELJU ČLANKA 91. STAVKA 1. ECT-a O UTVRĐIVANJU POSTOJANJA KRŠENJA UGOVORA U SLJEDEĆIM PREDMETIMA: PREDMET ECS-10/17 (SRBIJA), PREDMET ECS-13/17 (SRBIJA), PREDMET ECS 6/18 (KOSOVO*)

(a)Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije jest da se odobre nacrti odluka na temelju članka 91. stavka 1. ECT-a o utvrđivanju postojanja kršenja u predmetu ECS-10/17 (Srbija) pod uvjetom da se ukloni obiter dictum u točki 71. obrazloženog zahtjeva, te u predmetima ECS-13/17 (Srbija) i ECS-6/18 (Kosovo*).

3.ODLUKE NA TEMELJU ČLANKA 92. STAVKA 1. ECT-A O: UVOĐENJU ILI PRODULJENJU MJERA IZREČENIH BOSNI I HERCEGOVINI U PREDMETIMA ECS-8/11, ECS-2/13 I ECS-6/16 TE MJERA IZREČENIH SRBIJI U PREDMETIMA ECS-3/08 I ECS-9/13

Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije jest da se odobre nacrti odluka na temelju članka 92. stavka 1. ECT-a o Bosni i Hercegovini u predmetima ECS-8/11, ECS-2/13 i ECS-6/16 te o Srbiji u predmetima ECS-3/08 i ECS-9/13.

DOPUNA PRILOGU 1.

PROCEDURALNI AKT

VIJEĆE MINISTARA ENERGETSKE ZAJEDNICE

2019/PA/01/MC-EnC: o donošenju proračuna Energetske zajednice za razdoblje 2020.–2021. i doprinosa stranaka proračunu

Vijeće ministara Energetske zajednice,

uzimajući u obzir Ugovor o Energetskoj zajednici, a posebno njegove članke 73., 74., 86. i 88.,

uzimajući u obzir Odluku Komisije od ……………………… o utvrđivanju prijedloga Komisije Vijeću ministara Energetske zajednice o proračunu Energetske zajednice za razdoblje 2020.–2021.,

uzimajući u obzir članke 24. i 25. postupaka Energetske zajednice za uspostavu i provedbu proračuna, revizije i inspekcije,

budući da Vijeće ministara donosi dvogodišnji proračun iz kojeg se pokrivaju operativni troškovi Energetske zajednice potrebni za funkcioniranje njezinih institucija,

budući da svaka stranka doprinosi proračunu Energetske zajednice kako je utvrđeno u Prilogu IV. Ugovoru o Europskoj zajednici,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Donosi se proračun Energetske zajednice za financijske godine 2020. i 2021. kako je utvrđeno u Prilogu ovom Proceduralnom aktu.

Članak 2.

S učinkom od 1. siječnja 2020. doprinosi stranaka proračunu Energetske zajednice utvrđeni su u Prilogu ovom Proceduralnom aktu.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena svim strankama i institucijama obuhvaćenima Ugovorom o Energetskoj zajednici.

Članak 4.

Direktor Tajništva Energetske zajednice stavlja ovaj Proceduralni akt i njegov Prilog na raspolaganje svim strankama i institucijama u skladu s Ugovorom o Energetskoj zajednici u roku od sedam dana od njegova donošenja.

Doneseno u Kišinjevu 13. prosinca 2019.

Za Vijeće ministara

………………..

Predsjedništvo

Prilog

Odluci Komisije o utvrđivanju prijedloga Komisije Vijeću ministara Energetske zajednice o proračunu Energetske zajednice za razdoblje 2018.–2019.

Obrazloženje proračuna Energetske zajednice za razdoblje 2020.–2021.

1.Kontekst Prijedloga 

1.1.Osnova na temelju Ugovora 

Člancima 73. i 74. Ugovora o Energetskoj zajednici (dalje u tekstu „Ugovor”) propisano je da se proceduralnim aktom koji jednoglasno donosi Vijeće ministara na prijedlog Europske komisije utvrđuje dvogodišnji proračun Energetske zajednice. Tim aktom ujedno su obuhvaćeni operativni izdaci Energetske zajednice potrebni za funkcioniranje njezinih institucija. 

Ovaj prijedlog proračuna i obrazloženje pripremio je Direktor u skladu s člankom 30. Postupaka Energetske zajednice za uspostavu i provedbu proračuna, revizije i inspekcije (dalje u tekstu „proračunski postupci”).

1.2.Odredbe proračuna Energetske zajednice za razdoblje 2020.–2021.

Načela i odredbe za pripremu proračuna (za sadržaj i strukturu) utvrđeni su u proračunskim postupcima Energetske zajednice (izmijenjenima 2014.).

Dodatno načelo koje se u tom postupku primjenjuje prvi put povezano je s uvođenjem načela izrade proračuna na temelju aktivnosti (ABB) u budućem sustavu izvješćivanja Energetske zajednice.

2.Nacrt programa rada za razdoblje 2020.–2021.

Uz razmatranja potrebe za suočavanjem s budućim izazovima, prioriteti Energetske zajednice i njezinih institucija, uključujući Tajništvo, bit će usmjereni na ključne ciljeve utvrđene u Ugovoru:

3.proširenje pravila i načela unutarnjeg energetskog tržišta EU-a na zemlje jugoistočne Europe, regiju Crnog mora i šire na temelju pravno obvezujućeg okvira;

4.uspostava stabilnog regulatornog i tržišnog okvira koji može privući ulaganja u proizvodnju energije i energetske mreže;

5.stvaranje integriranog energetskog tržišta kako bi se omogućile prekogranična trgovina energijom i integracija s tržištem EU-a;

6.povećanje sigurnosti opskrbe kako bi se osigurala stabilna i kontinuirana opskrba energijom ključna za gospodarski razvoj i socijalnu stabilnost; i

7.poboljšanje stanja okoliša u vezi s opskrbom energijom u regiji i poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije.

Tajništvo će nastaviti podupirati ugovorne stranke u prenošenju i provedbi pravne stečevine. U slučajevima nedovoljnog napretka, stručnjaci Tajništva više će se uključiti u pojedinačne slučajeve i pružiti prilagođenu potporu, bilo u okviru provedbenih misija u pojedine zemlje ili uz pomoć vanjskih savjetodavnih službi. Mehanizam izvršenja na temelju Ugovora, uz potporu mirenja i rješavanja sporova, i dalje će biti važan alat za potporu postupku provedbe Ugovora u slučajevima u kojima druge vrste potpore nisu bile uspješne (npr. priprema, razmjena znanja, izgradnja kapaciteta).

Uredba o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (REMIT) te mrežna pravila i smjernice za plin, koje su nedavno donijela tijela Energetske zajednice nadležna za donošenje odluka, morat će se prenijeti i provesti. Dodatne zadaće povezane s pitanjima infrastrukture (u pogledu projekata od interesa Energetske zajednice / projekata od zajedničkog interesa) ostat će na dnevnom redu Tajništva i zahtijevati redovito izvješćivanje u skladu s primjenjivim propisima.

U Općim smjernicama politike o ciljevima za ugovorne stranke Energetske zajednice do 2030., koje su donesene u prosincu 2018., utvrđuju se budući prioriteti rada Energetske zajednice u području dekarbonizacije. Na navedenoj sjednici u prosincu 2018. Vijeće ministara najavilo je rad na uključivanju paketa za čistu energiju u pravnu stečevinu Energetske zajednice. Prvi dijelovi paketa koji bi se mogli uključiti u pravnu stečevinu već 2019. su preinačena Direktiva o obnovljivoj energiji, izmijenjena Direktiva o energetskoj učinkovitosti i izmijenjena Direktiva o energetskim svojstvima zgrada te Uredba o upravljanju. Zbog toga će nastati dodatne zadaće i obveze za ugovorne stranke te će biti potrebna dodatne aktivnosti Tajništva. Posebno će zahtjevna obveza biti priprema i donošenje nacionalnih energetskih i klimatskih planova.

Usto, u pravnoj stečevini o sigurnosti opskrbe plinom te važećim i budućim mrežnim pravilima predviđen je niz novih zadaća za Tajništvo i Regulatorni odbor Energetske zajednice (ECRB).

Nadalje, niz novih zadaća nastat će i zbog donošenja proceduralnih akata Vijeća ministara o uspostavi i radu koordinacijske skupine operatora distribucijskih sustava za električnu energiju te koordinacijske skupine Energetske zajednice za kibersigurnost i kritičnu infrastrukturu, npr. zadaće povezane s organizacijom i pripremom sastanaka, općenitom potporom radnim skupinama u pogledu sadržaja itd.

Uz postojeće i nove zadaće proizišle iz mandata Tajništva, popis obveza izvješćivanja različitim institucijama Energetske zajednice (npr. Vijeću ministara, ECRB-u, Stalnoj skupini na visokoj razini) i Europskoj komisiji stalno raste. Pojedinosti o obvezama izvješćivanja navedene su u Prilogu II. programu rada.

Općenito, u radu Tajništva odražavaju se tri glavna prioritetna područja u skladu s člankom 67. Ugovora:

–aktivnost 1. (A1) – provedba pravne stečevine u skladu s člankom 67. točkom (b) Ugovora usmjerena na pružanje pomoći ugovornim strankama kako bi se poduprlo pravilno ispunjavanje obveza na temelju Ugovora i godišnje izvješćivanje Vijeću ministara;

–aktivnost 2. (A2) – pomoć donatorima te pomoć Europskoj komisiji pri koordinaciji njihove aktivnosti u skladu s člankom 67. stavkom (c), uključujući pomoć radu donatorske zajednice u područjima rada Energetske zajednice na državnom području ugovornih stranaka; i

–aktivnost 3. (A3) – administrativna podrška institucijama i tijelima u skladu s člankom 67. točkom (a) radi olakšavanja i organiziranja rada institucija i radnih tijela Energetske zajednice osnovanih odlukama Vijeća ministara.

Glavne aktivnosti, kako su utvrđene u programu rada za potrebe izvješćivanja, dodatno su podijeljene na mjere (vidjeti Prilog I. Programu rada za razdoblje 2020.–2021.). Nadalje, izvješćivanje o iskorištavanju proračunskih sredstava provest će se u skladu s utvrđenim aktivnostima (vidjeti prethodno navedeno od A1 do A3) i pripadajućim pokazateljima.

Međutim, ovaj se dokument odnosi na planiranje sredstava u skladu s načelima proračunskih postupaka (vidjeti u nastavku).

8.Proračunske pretpostavke 

Glavna je pretpostavka na kojoj se temelji prijedlog proračuna ta da će se stabilni pravni i financijski okvir moći primjenjivati na operacije Energetske zajednice. Planirane izmjene Ugovora radi njegova boljeg funkcioniranja, koje bi Vijeće ministara trebalo donijeti 2019., a podupiru ih aktualno Predsjedništvo i Tajništvo, prvi su korak u osiguravanju nastavka rada Zajednice na postizanju njezinih ciljeva, koji su u skladu sa zahtjevima stvaranja jedinstvenog unutarnjeg energetskog tržišta. Na razini financijskog planiranja za razdoblje 2020.–2021., uzeto je u obzir iskustvo u izvršenju proračuna iz prethodne tri godine, kao i strateško planiranje budućih zadaća i aktivnosti navedenih u programu rada.

9.Struktura proračuna Energetske zajednice 

Financijsko planiranje slijedi unaprijed definiranu strukturu proračuna utvrđenu primjenjivim pravilima. Taj stabilni okvir za planiranje izdataka i prihoda od samog početka Energetske zajednice omogućuje višegodišnju usporedbu korištenja rezultata.

Predstavljeni proračun dodjeljuje se u skladu s četiri proračunske linije (ljudski resursi, putni troškovi, uredski troškovi te drugi troškovi i usluge) koje su detaljnije opisane u proračunskim pozicijama (različit broj u različitim proračunskim linijama). Svaka od proračunskih pozicija dodatno je raščlanjena na unaprijed utvrđene račune koji čine skupinu računa, a koji pak predstavljaju određenu kategoriju rashoda u odnosu na proračunske linije. Objašnjenja iz ovog odjeljka primjenjuju se i za 2020. i za 2021.

9.1.Proračunska linija: Ljudski resursi 

Proračunskom linijom 1. obuhvaćeni su rashodi za ljudske resurse. Taj dio proračuna utvrđen je u skladu s odobrenim planom radnih mjesta te prati utvrđene ljestvice plaća.

Temelj je prijedloga postojeća organizacijska struktura Tajništva. Proračun za liniju „Ljudski resursi” proizlazi iz sljedećih razmatranja:

–Za 2020. i 2021. plaće su indeksirane za faktor stope inflacije od 2 %; i

–predviđeno je daljnje promicanje privremenog zapošljavanja u okviru programa za upućivanje i pripravništvo. Kao oblik jačanja upravnih kapaciteta ugovornih stranaka, upućivanje će se 2020. i 2021. češće upotrebljavati za dopunjavanje tima Tajništva posebnim tehničkim stručnjacima iz nacionalnih uprava i drugih organizacija. Pripravništva su namijenjena za potporu osoblju i širenje znanja o Energetskoj zajednici te kao doprinos izgradnji kapaciteta. U financijskim se pretpostavkama iz predloženog proračuna predviđaju sredstva za oko 60 mjeseci za pripravništva 1 i 24 mjeseca za upućivanja. Broj članova privremenog osoblja računa se na temelju jednogodišnjeg angažmana, tj. za 2020. se planira ukupno pet jednogodišnjih stažiranja i dva jednogodišnja upućivanja (ukupno sedam članova privremenog osoblja).

9.2.Proračunska linija: Putni troškovi

Proračunskom linijom 2. obuhvaćeni su rashodi povezani s odobrenim putovanjima članova Tajništva u ime Energetske zajednice tijekom aktivnosti povezanih s provedbom Ugovora.

Ti se rashodi uglavnom odnose na misije u ugovorne stranke ili tehničku pomoć za preispitivanje provedbe obveza na temelju Ugovora. Ta proračunska linija obuhvaća i sredstva za opravdana putovanja povezana s organizacijom i sudjelovanjem osoblja na različitim sastancima i konferencijama, uključujući sastanke i konferencije institucija Energetske zajednice, u svojstvu govornika i sl.

S obzirom na strukturu, proračun za putne troškove planira se i obuhvaća:

–troškove letova i nepredviđene troškove i

–dnevnice 2 .

9.3.Proračunska linija: Uredski troškovi

Proračunskom linijom 3. obuhvaćeni su rashodi kojima se povećava ili mijenja imovina Energetske zajednice te ostali rashodi povezani s uredskom infrastrukturom (najam ureda, uredska oprema, potrošni materijal i druge usluge) koji su potrebni za rad Tajništva kao institucije u skladu s Ugovorom.

Ta proračunska linija uključuje sljedeće proračunske pozicije:

–Najam ureda: procijenjeni rashodi za najam uredskih prostora. Ta proračunska pozicija uključuje donaciju zemlje domaćina (Austrija) koja će se dodati ukupnom proračunu Energetske zajednice 3 .

–Uredska oprema: ta proračunska pozicija odražava potrebu za održavanjem opreme (posebno informatičke opreme i s njom povezanog uredskog namještaja) i njezinim ažuriranjem radi maksimalne sigurnosti radnog okruženja, radnih procesa i podataka koji se obrađuju. Ta proračunska pozicija raščlanjena je na sljedeće proračunske račune: hardver, softver, uredsku opremu te imovinu niske vrijednosti. Izrada proračuna za ukupne rashode za 2020. u skladu je s informatičkim planom, u kojem se procjenjuje trošak zamjene hardvera (informatičke opreme osoblja – prijenosnih računala, pisača i poslužitelja u području IT upravljanja) i odgovarajućeg softvera. U obzir je uzet i trošak licencija za rad postojećeg softvera potrebnog za internetske stranice Energetske zajednice te licencija za interni računovodstveni program za upravljanje računima Zajednice.

–Potrošni materijal: Ta proračunska pozicija raščlanjena je na sljedeće račune: uredski materijal, popravci i održavanje te čišćenje ureda, tekući troškovi i troškovi električne energije za uredski prostor.

–Druge usluge: predviđeni proračun pod proračunskom pozicijom „Druge usluge” odražava sredstva potrebna za troškove prijevoznika i prijevoza trećih strana, poštanske troškove, druge operativne troškove i troškove komunikacije (telekomunikacije).

9.4.Proračunska linija: Drugi troškovi i usluge

Proračunskom linijom 4. obuhvaćeni su drugi troškovi povezani s aktivnostima koji su potrebni za funkcioniranje Tajništva i drugih institucija na temelju Ugovora (Vijeća ministara, Stalne skupine na visokoj razini, Regulatornog odbora Energetske zajednice i foruma).

Ta proračunska linija sastoji se od sljedećih proračunskih pozicija:

–Oglašavanje, komunikacija i predstavljanje: time su obuhvaćeni rad u području odnosa s javnošću, povezan s izdavanjem publikacija Tajništva (tj. objavom novih izdanja tekstova povezanih s pravnim okvirom, izvješća o provedbi itd.), oglašavanje za potrebe nabave i traženja novih članova osoblja te troškovi predstavljanja.

–Studije, istraživanja i savjetovanje: pokazalo se da je tehnička podrška u obliku studija vrlo korisna za postizanje ciljeva Energetske zajednice. Istraživanje i savjetovanje odnose se na područja rada navedena u programu rada Energetske zajednice (uključujući Regulatorni odbor).

–Troškovi eksternaliziranih usluga (informatičke usluge, obračun plaća itd.): ta proračunska pozicija odnosi se na izvršavanje aktivnosti i zadaća povezanih s administracijom IT sustava (aktivnost eksternalizirana vanjskom partneru), tehničko održavanje internetskih stranica Energetske zajednice (u administrativnom smislu i u području vanjskih korisnika) te na ugovore o najmu uredske opreme (npr. fotokopirnih uređaja i pisača) i održavanje postojećih IT rješenja u području administracije, računovodstva i ljudskih resursa (baze podataka za računovodstvo i ljudske resurse).

–Troškovi revizije te pravnog i financijskog savjetovanja: ta proračunska pozicija uključuje sredstva za vanjske revizije kao i za eksternalizirane pravne usluge i financijske ugovore za obračun plaća i računovodstvo 4 .

–Financijske usluge: bankovne naknade i naknade za transakcije.

–Trošak događanja: ta proračunska pozicija obuhvaća troškove povezane s organizacijom redovitih i ad hoc događanja, uključujući: najam prostora i opreme, dostavu hrane i pića (catering) i tehnička rješenja.

–Nadoknada troškova: njome su obuhvaćeni putni troškovi povezani sa sudjelovanjem predstavnika ugovornih stranaka i/ili promatrača na institucijskim sastancima, radionicama i drugim događanjima koje organizira Tajništvo Energetske zajednice; provedba tog proračuna u skladu je sa zasebnim skupom pravila o povratu troškova. U načelu, od početka Energetske zajednice primjenjuju se ista pravila o povratu troškova prijevoza i smještaja; i

–Osposobljavanje: ta proračunska pozicija obuhvaća troškove povezane s osposobljavanjem, izobrazbom, godišnjim internim sastancima osoblja Tajništva i, prvenstveno, aktivnosti obrazovanja koje se nude predstavnicima ugovornih stranaka.

10.Proračun Energetske zajednice za 2020. 

Predloženi proračun za 2020. u skladu je s iznosom koji je predložila Komisija te je na razini proračuna za 2019. (4 812 073 EUR). Kao i svake godine, doprinos EU-a (94,78 % proračuna Energetske zajednice) ovisi o konačnom donošenju proračuna EU-a za 2020.

5.1. Proračunska linija 1.: Ljudski resursi 2020.

U usporedbi s 2019., za proračunsku liniju 1. zahtijeva se 3,7 % više financijskih sredstava. To proizlazi iz zahtjeva za dva nova radna mjesta za stručnjake (pojedinosti i obrazloženje u priloženom programu rada) koji će se zaposliti sljedeće godine te iz inflacijskog usklađivanja od 2 %.

Ta proračunska linija uključuje plaće stalnih zaposlenika (na ugovorima na određeno koji se mogu produžiti) i privremenog osoblja (pripravnika, upućenog osoblja). Sve su plaće izuzete od nacionalnog poreza na dohodak, bez dodatnih povlastica (mirovinska prava, zdravstveno osiguranje, naknada za nezaposlenost) osim osiguranja u slučaju nezgode. Ne nude se nikakve dodatne naknade i povlastice.

Plaće osoblja tajništva Energetske zajednice primjenjive od 1. siječnja 2020. temelje se na postojećim razinama plaća (iz 2019.) uz inflacijsko usklađivanje od 2 %.

Ta proračunska linija uključuje i sredstva za privremene članove osoblja (24 mjeseca za upućivanja i 60 mjeseci za pripravništva) (2019. bilo je 46,6 mjeseci za privremeno osoblje). Ljestvica plaća za upućeno osoblje je prilagođena, čime je ukupni proračun za privremeno osoblje smanjen sa 190 485 EUR na 175 432 EUR. Ta vrsta zapošljavanja imala je veliku dodanu vrijednost za rad Tajništva. Osim toga, bila je najbolji način za uključenje mladih stručnjaka ili stručnjaka iz stranaka u rad Energetske zajednice. Privremena zapošljavanja pomažu i u ispunjavanju zahtjeva za „geografsku uravnoteženost” propisano Pravilnikom o zapošljavanju, uvjetima rada i geografskoj uravnoteženosti osoblja Tajništva Energetske zajednice („Pravilnik o zapošljavanju”). 

Zahtjev za povećanjem broja osoblja kako je opravdan u programu rada za razdoblje 2020.–2021. nadoknađen je preraspodjelom proračunskih sredstava među više proračunskih linija.

5.2. Proračunska linija 2.: Putni troškovi 2020.

Proračun za putne troškove 2020. (340 000 EUR) manji je za 8 % u odnosu na 2019. (367 812 EUR). Procjena za 2020. temeljila se na iskustvu iz iskorištavanja proračunskih sredstava proteklih godina. Učinkovito planiranje budućih putovanja i misija omogućit će zadovoljavajuću provedbu aktivnosti u okviru zatraženog proračuna.

5.3. Proračunska linija 3.: Uredski troškovi 2020.

Povećanje proračuna za uredske troškove od 6 % za 2020. (424 205 EUR) u odnosu na 2019. (400 084 EUR) povezano je sa stvarnim izdavanjima za najam i druge usluge. Za obje proračunske pozicije proteklih je godina nedostajalo sredstava.

5.4. Proračunska linija 4.: Drugi troškovi i usluge 2020.

Ukupni zatraženi proračun za druge troškove i usluge manji je za 6 % za 2020. (1 395 000 EUR) u odnosu na 2019. (1 486 956 EUR). To je smanjenje posljedica prilagodbe planiranja u različitim proračunskim linijama. Na temelju stvarnih prošlih vrijednosti iskorištavanja sredstava u svim proračunskim pozicijama pretpostavljeno je da će taj proračun biti dostatan za nastavak aktivnosti u okviru te proračunske linije.

11.Proračun Energetske zajednice za 2021.

Predloženi proračun za 2021. u iznosu od 4 812 073 EUR temelji se na istoj pretpostavci popunjenih radnih mjesta s obzirom na plan radnih mjesta, razinu plaća i sve ostale troškove 2020. Povećanje sredstava za plaće uravnoteženo je smanjenjem sredstava za studije, obrazovanje i potrošni materijal.

Iznosi budućeg doprinosa EU-a za 2021. još nisu dostupni jer ovise o ishodu rasprava o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. Stoga ovo predstavlja osnovu za buduća sredstva potrebna za rad Energetske zajednice nakon 2020.

12.Izvještaj o prihodima 2020.–2021.

13.Izvještaj o rashodima 2020.–2021.

14.Pojedinosti izvještaja o rashodima 2020.–2021.

15.Institucijski proračun (povrat troškova i organizacija događanja) 

16.Prilog IV. Ugovoru: Tablica doprinosa stranaka 2020.–2021.

PRILOG IV. Ugovoru o Energetskoj zajednici

Proračunsko razdoblje 2020.–2021.

17.Plan radnih mjesta 2020.–2021. 

Napomena:

U ovom planu radnih mjesta naveden je broj stalnih i privremenih radnih mjesta za provođenje zadaća iz odgovarajućeg programa rada.

Broj privremenih radnih mjesta procjenjuje se na temelju dvanaestomjesečnih angažmana i može ovisiti o pojedinačnom trajanju angažmana.

*Mjesto zamjenika direktora u budućnosti bi se trebalo jasno utvrditi i definirati u Pravilniku o osoblju i Pravilniku o zapošljavanju.

LJESTVICE PLAĆA ENERGETSKE ZAJEDNICE 2020.–2021.*

* Okvirni iznosi za rad u punom radnom vremenu

**Mjesto zamjenika direktora u budućnosti bi se trebalo jasno utvrditi i definirati u Pravilniku o osoblju i Pravilniku o zapošljavanju

Napomena: Program rada Energetske zajednice za razdoblje 2020.–2021., u Prilogu ovom Proceduralnom aktu, priložen je kao popratni dokument.

PRILOG 2.

Stalna skupina na visokoj razini

ODLUKA STALNE SKUPINE NA VISOKOJ RAZINI ENERGETSKE ZAJEDNICE O PROVEDBI UREDBE (EU) 312/2014 O USPOSTAVLJANJU MREŽNIH PRAVILA O URAVNOTEŽENJU PLINA TRANSPORTNIH MREŽA

Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije jest da se odobri nacrt odluke o provedbi Uredbe Komisije (EU) br. 312/2014 u skladu s Odlukom Komisije od 6. studenoga 2019. o utvrđivanju prijedloga Komisije za odluku Stalne skupine na visokoj razini Energetske zajednice o provedbi Uredbe (EU) br. 312/2014 o uspostavljanju mrežnih pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža, C(2019) 7831 final.

PRILOG 3.

Pitanja koja nisu obuhvaćena područjem primjene članka 218. stavka 9. UFEU-a, ali za koja je nužno političko odobrenje Vijeća

1.OPĆE SMJERNICE POLITIKE ZA 2019. O CILJEVIMA DO 2030. I KLIMATSKOJ NEUTRALNOSTI ZA ENERGETSKU ZAJEDNICU I NJEZINE UGOVORNE STRANKE

Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije jest da se podupre donošenje nacrta općih smjernica politike za 2019. priloženog kao dopuna ovom Prilogu.  Komisija smije bez dodatnih odluka Vijeća dogovoriti manje izmjene nacrta Općih smjernica politike za 2019. u kontekstu komentara ugovornih stranaka Energetske zajednice prije sastanka ili na sastanku Vijeća ministara.

2.GODIŠNJE IZVJEŠĆE O AKTIVNOSTIMA ENERGETSKE ZAJEDNICE ZA RAZDOBLJE 2018.–2019.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije jest da se podupre donošenje nacrta godišnjeg izvješća za razdoblje 2018.–2019.

3.ODLUKA D/2019/01/MC-EnC O RAZRJEŠNICI DIREKTORA TAJNIŠTVA

Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije jest da se podupre donošenje nacrta financijske razrješnice direktora za 2018.

DOPUNA PRILOGU 3.

Opće smjernice politike za 2019.

o ciljevima do 2030. i klimatskoj neutralnosti za Energetsku zajednicu i njezine ugovorne stranke

UVOD

Vijeće ministara na sjednici u studenome 2018. donijelo je Opće smjernice politike o ciljevima za ugovorne stranke Energetske zajednice do 2030. Te smjernice predstavljale su politički konsenzus o utvrđivanju triju različitih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030.: cilj povećanja energetske učinkovitosti, cilj za doprinos obnovljivih izvora energije i cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ti bi ciljevi trebali biti u skladu s ciljevima EU-a za 2030., odražavati jednake ambicije ugovornih stranaka te uzimati u obzir relevantne društveno-gospodarske razlike, tehnološka dostignuća i Pariški sporazum o klimatskim promjenama

Političkim dogovorima Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta 2018. i početkom 2019. omogućeno je stupanje na snagu svih pravila uvedenih u paketu „Čista energija za sve Europljane” od lipnja 2019. Tri energetska i klimatska cilja za 2030., odnosno smanjenje najmanje 40 % emisija stakleničkih plinova u usporedbi s 1990., cilj energetske učinkovitosti od najmanje 32,5 % te cilj obnovljive energije od najmanje 32 % sada su u potpunosti sadržani u zakonodavstvu EU-a.

Direktiva o obnovljivoj energiji iz 2009. i Direktiva o energetskoj učinkovitosti iz 2012. donesene su i uključene u pravni poredak Energetske zajednice na temelju odluka Vijeća ministara, uključujući cilj za cijelu Energetsku zajednicu do 2020. u pogledu energetske učinkovitosti te posebne ciljeve do 2020. za svaku ugovornu stranku u pogledu obnovljive energije.

Vijeće ministara Energetske zajednice 2017. istaknulo je potrebu za postavljanjem ciljeva do 2030. u pogledu energetske učinkovitosti, obnovljive energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova. To je u skladu s odgovarajućim obvezama ugovornih stranaka u postupku pristupanja EU-u te s obvezama koje su zemlje preuzele u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Pariškog sporazuma.

Kao preliminarni korak u postupku postavljanja ciljeva Tajništvo Energetske zajednice pokrenulo je vanjsku studiju kako bi potencijalno utvrdilo metodologiju za postavljanje triju energetskih i klimatskih ciljeva na temelju kriterija Općih smjernica politike za 2018. Tehnička radna skupina Odbora za energetiku i klimu temeljito je raspravljala o rezultatima te studije i ispitala ih, uz potporu i analitičke smjernice Komisije. Ta je studija dovršena u lipnju 2019. i poslužila je kao osnova za rasprave. Međutim, pokazala je da postoje metodološka ograničenja povezana s kvalitetom i dostupnosti podataka te s analitičkim okvirom studije u usporedbi s kapacitetom koji se tradicionalno upotrebljava u EU-u. Zato se samo na temelju te studije ne mogu donijeti izravni zaključci niti predložiti konačni ciljevi do 2030. za Energetsku zajednicu i njezine ugovorne stranke.

U raspravama je zaključeno da je potrebna dodatna i naprednija analiza kako bi se mogli predložiti konkretni i uvjerljivi energetski i klimatski ciljevi za Energetsku zajednicu i njezine ugovorne stranke koji će biti usklađeni s ciljevima EU-a do 2030. i jednako ambiciozni. Ta će se analiza provesti u okviru novog postupka modeliranja u skladu s metodologijom EU-a koju će uvesti Europska komisija.

Nadalje, bitno je da se u postupku postavljanja ciljeva do 2030. u Europskoj zajednici uzme u obzir razvoj stanja na razini EU-a, posebno moguću reviziju ciljeva EU-a do 2030. naviše u kontekstu novog Europskog zelenog plana koji je predsjednica Ursula von der Leyen najavila u svojim političkim smjernicama.

VIJEĆE MINISTARA ENERGETSKE ZAJEDNICE:

uzimajući u obzir članak 47. točku (a) Ugovora o Energetskoj zajednici („Ugovor”) i točku VI. Proceduralnog akta 2006/01/MC-EnC o donošenju unutarnjeg poslovnika Vijeća ministara Energetske zajednice,

prepoznajući potrebu za djelotvornim odgovorom na izazove koje donose klimatske promjene,

uzimajući u obzir da ugovorne stranke Energetske zajednice podupiru poziv iz Pariškog sporazuma na jačanje djelovanja u području klimatskih promjena,

prepoznajući da je energetski sektor jedan od glavnih izvora emisija stakleničkih plinova te uzimajući u obzir čvrstu povezanost energetske politike i klime,

uzimajući u obzir da je na prvom sastanku Odbora za energiju i klimu, koji je održan 5. rujna 2017. u Beču, prepoznato da bi stabilne nacionalne energetske i klimatske planove do 2030. trebalo dopuniti trima općim ciljevima, odnosno povećanjem udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije, povećanjem energetske učinkovitosti i smanjenjem emisija stakleničkih plinova,

podsjećajući na Zaključke Vijeća ministara iz prosinca 2017. u kojima je istaknuta potreba za ciljevima do 2030. u Energetskoj zajednici u pogledu obnovljive energije, energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova te u kojima je pozdravljena namjera Europske komisije da radi na odgovarajućim prijedlozima za uključivanje primjerenih odredbi budućeg zakonodavstva EU-a u Energetsku zajednicu nakon donošenja takvog zakonodavstva u Europskoj uniji,

podsjećajući na Preporuku Vijeća ministara 2016/02/MC-EnC o pripremi za provedbu Uredbe (EU) br. 525/2013 o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i Preporuku 2018/01/MC-EnC o pripremi za izradu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova ugovornih stranaka Energetske zajednice,

potvrđujući važnost koju za Energetsku zajednicu ima politički konsenzus na razini EU-a o ciljevima EU-a do 2030. postignut na temelju izmjene Direktive o energetskoj učinkovitosti, Direktive o obnovljivoj energiji i sporazuma o Uredbi o raspodjeli tereta,

podsjećajući na Opće smjernice politike za 2018. te na politički konsenzus o utvrđivanju triju različitih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. za ugovorne stranke Energetske zajednice,

prepoznajući doprinos preliminarnih analiza koje su proveli Tajništvo i vanjski stručnjaci uz analitičke smjernice službi Komisije, ali istodobno napominjući da su potrebni dodatni podaci i metodološka analiza kako bi se utvrdili konkretni i uvjerljivi ciljevi do 2030.,

prepoznajući potrebu za visokom razinom ambicije kako bi se postigla klimatska neutralnost u skladu s pojačanim ambicijama Europske unije da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent,

VIJEĆE MINISTARA DONOSI

Opće smjernice politike za 2019. o ciljevima do 2030. i klimatskoj neutralnosti za Energetsku zajednicu i njezine ugovorne stranke

Opće smjernice politike za 2019. ponovno potvrđuju politički konsenzus koji je Vijeće ministara 2018. postiglo o ciljevima za ugovorne stranke Energetske zajednice do 2030.

S obzirom na sve veću potrebu za djelotvornim rješavanjem problema klimatskih promjena, Opće smjernice politike za 2019. predstavljaju političku obvezu ugovornih stranaka prema prelasku na čistu energiju s ciljem postizanja klimatski neutralne Energetske zajednice u skladu s Pariškim sporazumom te uzimajući u obzir ambiciju EU-a u pogledu dekarbonizacije.  

Trebala bi se utvrditi tri zasebna energetska i klimatska cilja za 2030. (cilj energetske učinkovitosti, cilj povećanja doprinosa obnovljivih izvora energije i cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova) u skladu s ciljevima EU-a do 2030. Ti bi ciljevi trebali odražavati jednake ambicije ugovornih stranaka te uzimati u obzir relevantne društveno-gospodarske razlike, tehnološka dostignuća i Pariški sporazum o klimatskim promjenama Trebali bi se temeljiti na najpouzdanijim i najvjerodostojnijim mogućim podacima dobivenima u okviru nove namjenske analitičke studije i studije modeliranja uz pomoć proširenih kapaciteta za modeliranje koje nudi Europska komisija.

Kako bi se djelovanja u području energetike i klime uspješno vodila tim ciljevima, ciljeve bi trebalo utvrditi kao nacionalne ciljeve za svaku ugovornu stranku te bi trebalo zajednički utvrditi opći cilj na razini Energetske zajednice.

Ugovorne stranke trebale bi pri pripremi svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova iskoristiti politički konsenzus postignut u Općim smjernicama politike za 2018.

Vijeće ministara Energetske zajednice iščekuje uključivanje ciljeva za ugovorne stranke do 2030. u pravni okvir Energetske zajednice donošenjem izmijenjene Direktive o energetskoj učinkovitosti, Direktive o obnovljivoj energiji i Uredbe o upravljanju nakon što one stupe na snagu u EU-u, kako je prikazano u Prilogu u okvirnom rasporedu. Preporuka Vijeća ministara 2018/1/MC-EnC o pripremi razvoja integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova ugovornih stranaka Energetske zajednice i okvirni raspored sadržan u toj preporuci trebali bi se tumačiti s obzirom na okvirni raspored u Prilogu.

PRILOG

U okvirnom rasporedu u nastavku navedeni su sljedeći koraci:

(1)    Regulirano zasebnim Pravilima o upućenim zaposlenicima, pripravnicima i lokalno zaposlenom osoblju.

(2)    Tajništvo Energetske zajednice primjenjuje iznose dnevnica koje objavljuje Ured za suradnju EuropeAid, koje primjenjuju i druga međunarodna tijela koja EU financira.

(3)    Republika Austrija obvezala se da će donirati 170 000 EUR godišnje za najam uredskih prostora Tajništva u Beču; nije uzet u obzir nijedan drugi oblik doprinosa za troškove najma (ni unutarnja raspodjela sredstava ni druge donacije).

(4)    Računovodstvene zadaće eksternaliziraju se od 2014. na temelju odredbi proračunskih postupaka (članak 41. stavak 2.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.11.2019.

COM(2019) 607 final

2019/0269(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Vijeću ministara Energetske zajednice i Stalnoj skupini na visokoj razini Energetske zajednice (Kišinjev, 12. i 13. prosinca 2019.)

OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Unije u Vijeću ministara Energetske zajednice i Stalnoj skupini na visokoj razini („PHLG”) Energetske zajednice u vezi s nizom akata koje ta dva tijela predviđaju donijeti 12. i 13. prosinca 2019. Osim toga, on sadržava točke dnevnog reda tih dvaju tijela koje nisu obuhvaćene područjem primjene članka 218. stavka 9. UFEU-a, ali za koje je nužno političko odobrenje Vijeća.

2.Kontekst prijedloga

2.1.Ugovor o Energetskoj zajednici

Cilj je Ugovora o Energetskoj zajednici („ECT”) stvaranje stabilnog regulatornog i tržišnog okvira te jedinstvenog regulatornog prostora za trgovinu umreženom energijom provedbom dogovorenih dijelova pravne stečevine EU-a u području energetike u ugovornim strankama koje nisu članice EU-a. Taj je ugovor stupio na snagu 1. srpnja 2006. Europska unija stranka je ECT-a 1 . U ECT-u se stranke koje nisu članice EU-a nazivaju „ugovorne stranke”.

2.2.Vijeće ministara i Stalna skupina na visokoj razini Energetske zajednice

Vijeće ministara osigurava postizanje ciljeva utvrđenih u ECT-u. Ono osigurava opće smjernice politika, poduzima mjere i donosi proceduralne akte. Svaka stranka ima jedan glas, a Vijeće ministara djeluje prema različitim pravilima glasovanja ovisno o temi o kojoj je riječ. EU je jedna od devet stranaka i ima jedan glas, koji isto tako ovisi o temi o kojoj je riječ.

Jednoglasno odlučivanje primjenjuje se na predviđene akte navedene u nastavku u odjeljku 2.3. točkama 1. i 3. (članci 73. i 74. ECT-a u vezi s člankom 88. ECT-a, članak 92. stavak 1. ECT-a).

Odlučivanje dvotrećinskom većinom primjenjuje se na druge predviđene akte navedene u nastavku u odjeljku 2.4. točkama 2. i 3. (članci 83. i 87. ECT-a).

Odlučivanje običnom većinom glasova primjenjuje se na predviđene akte navedene u nastavku u odjeljku 2.3. točki 2. (članak 91. stavak 1. točka (a) ECT-a).

Naposljetku, kad je riječ o predviđenom aktu navedenom u nastavku u odjeljku 2.3. točki 4. i drugom aktu navedenom u odjeljku 2.4. točki 1., Vijeće ministara ili Stalna skupina na visokoj razini odlučuje običnom većinom glasova, ali u tom slučaju EU nema pravo glasa (članci 80. i 81. ECT-a).

Stalna skupina na visokoj razini važno je pomoćno tijelo Vijeća ministara. Može, među ostalim, poduzimati mjere ako je za to ovlasti Vijeće ministara. EU je zastupljen u Stalnoj skupini na visokoj razini i ima jedan glas.

Članak 47. ECT-a glasi: „Vijeće ministara osigurava postizanje ciljeva određenih u ovom Ugovoru. Ono: [...] (b) poduzima mjere [...]”

U člancima 27. i 28. Odluke Vijeća ministara Energetske zajednice D/2011/02/MC-EnC, kojom se donosi takozvani „treći energetski paket” 2 , navodi se da i. Energetska zajednica nastoji primjenjivati mrežna pravila i smjernice koje je Europska komisija donijela u okviru trećeg energetskog paketa te da ii. mrežna pravila i smjernice donosi Stalna skupina na visokoj razini.

2.3.Predviđeni akti Vijeća ministara i Stalne skupine na visokoj razini

Vijeće ministara i Stalna skupina na visokoj razini će 12. odnosno 13. prosinca 2019. donijeti niz akata.

Ovaj prijedlog odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a odnosi se na stajalište koje treba zauzeti u ime Unije s obzirom na sljedeće predviđene akte Vijeća ministara:

(1)Odluku o donošenju proračuna Energetske zajednice i financijskih doprinosa za razdoblje 2020.–2021.;

(2)odluke na temelju članka 91. stavka 1. ECT-a o utvrđivanju postojanja kršenja ECT-a u sljedećim predmetima:

(a)Odluku 2019/…/Mc-EnC o nepoštovanju Ugovora o Energetskoj zajednici u Srbiji u predmetu ECS-10/17;

(b)Odluku 2019/…/Mc-EnC o nepoštovanju Ugovora o Energetskoj zajednici u Srbiji u predmetu ECS-13/17;

(c)Odluku 2019/…/Mc-EnC o nepoštovanju Ugovora o Energetskoj zajednici na Kosovu* 3 u predmetu ECS-6/18;

(3)odluke na temelju članka 92. stavka 1. ECT-a:

(a)Odluku o uvođenju i produljenju mjera izrečenih Bosni i Hercegovini na temelju članka 92. stavka 1. Ugovora o Energetskoj zajednici u predmetima ECS-8/11 S, ECS-2/13 i ECS-6/16;

(b)Odluku o uvođenju i produljenju mjera izrečenih Republici Srbiji na temelju članka 92. stavka 1. Ugovora o Energetskoj zajednici u predmetima ECS-3/08 i ECS-9/13.

Ovaj prijedlog odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a odnosi se na stajalište koje treba zauzeti u ime Unije s obzirom na sljedeće predviđene akte Stalne skupine na visokoj razini:

(4)Odluku Stalne skupine na visokoj razini Energetske zajednice o provedbi Uredbe (EU) br. 312/2014 o uspostavljanju mrežnih pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža.

Svrha je predviđenih akata Vijeća ministara i Stalne skupine na visokoj razini (dalje u tekstu zajedno „predviđeni akti”) olakšati postizanje ciljeva ECT-a i funkcioniranje Tajništva Energetske zajednice (ECS) u Beču koje, među ostalim, pruža administrativnu podršku Vijeću ministara.

2.4.Ostale točke dnevnog reda

Radi cjelovitosti napominje se da će na dnevnom redu sastanaka Vijeća ministara i Stalne skupine na visokoj razini, osim predviđenih akata, biti niz drugih točaka. S obzirom na te točke Komisija namjerava izraziti sljedeća stajališta u ime Unije, kako je navedeno i u Prilogu 3. ovom prijedlogu:

1.Opće smjernice politike iz 2019. o ciljevima do 2030. i klimatskoj neutralnosti za Energetsku zajednicu i njezine ugovorne stranke

Neki su od glavnih ciljeva ECT-a uspostava integriranog i održivog paneuropskog tržišta energije koje se temelji na stabilnom regulatornom i tržišnom okviru, privlačenje ulaganja potrebnih za gospodarski razvoj i socijalnu stabilnost, poboljšanje stanja okoliša te poticanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora. Budući da je energetski sektor jedan od glavnih izvora emisija stakleničkih plinova te uzimajući u obzir čvrstu povezanost energetske politike i klime, važno je ojačati politički okvir o energetskoj učinkovitosti, energiji iz obnovljivih izvora i emisijama stakleničkih plinova u Energetskoj zajednici.

Vijeće ministara Energetske zajednice donijelo je Preporuku 2016/02/MC-EnC o pripremi za provedbu Uredbe (EU) br. 525/2013 o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i Preporuku 2018/01/MC-EnC o pripremi za izradu integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova ugovornih stranaka Energetske zajednice.

Direktiva o obnovljivoj energiji iz 2009. i Direktiva o energetskoj učinkovitosti iz 2012. donesene su i uključene u pravni poredak Energetske zajednice na temelju odluka Vijeća ministara, uključujući cilj za cijelu Energetsku zajednicu do 2020. u pogledu energetske učinkovitosti (izražen u potrošnji primarne energije i potrošnji konačne energije) te posebne ciljeve do 2020. za svaku ugovornu stranku u pogledu energije iz obnovljivih izvora.

Vijeće ministara u studenome 2018. donijelo je Opće smjernice politike o ciljevima za ugovorne stranke Energetske zajednice do 2030. Te smjernice predstavljale su politički konsenzus o utvrđivanju triju različitih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030.: cilj povećanja energetske učinkovitosti, cilj za doprinos obnovljivih izvora energije i cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ti bi ciljevi trebali biti u skladu s ciljevima EU-a za 2030., odražavati jednake ambicije ugovornih stranaka te uzimati u obzir relevantne društveno-gospodarske razlike, tehnološka dostignuća i Pariški sporazum o klimatskim promjenama.

Političkim dogovorima Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta 2018. i početkom 2019. omogućeno je stupanje na snagu svih pravila uvedenih u paketu „Čista energija za sve Europljane” u lipnju 2019. Tri energetska i klimatska cilja za 2030., odnosno smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % u usporedbi s 1990., cilj energetske učinkovitosti od najmanje 32,5 % te cilj energije iz obnovljivih izvora od najmanje 32 % sada su u potpunosti sadržani u zakonodavstvu EU-a.

Nakon donošenja Preporuke 2018/01/MC-EnC te imajući na umu obveze ugovornih stranaka iz postupka pristupanja EU-u i obveze preuzete u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i Pariškog sporazuma, kao i njihove nacionalno utvrđene doprinose (NDC-i), Vijeće ministara Energetske zajednice 13. prosinca 2019. nastavit će raspravu o ciljevima u pogledu energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora i smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. koji su jednako ambiciozni kao ciljevi Europske unije do 2030.

Nacrt Općih smjernica politike iz 2019. o ciljevima za ugovorne stranke Energetske zajednice do 2030. i klimatsku neutralnost bit će politički konsenzus postignut u Vijeću ministara te će sadržavati smjernice politike za njihovo utvrđivanje.

Komisija u ime Europske unije namjerava podržati donošenje nacrta Općih smjernica politike iz 2019. Može se postići dogovor s Komisijom o manjim izmjenama nacrta Općih smjernica politike iz 2019. u kontekstu komentara ugovornih stranaka Energetske zajednice prije sastanka ili na sastanku Vijeća ministara, bez dodatnih odluka Vijeća.

2.Godišnje izvješće o aktivnostima Energetske zajednice za razdoblje 2018.–2019.

Komisija u ime Europske unije namjerava podržati donošenje Godišnjeg izvješća za 2018.–2019.

3.Financijska razrješnica direktora za 2018. na temelju revizorskog izvješća za godinu koja je završila 31. prosinca 2018., revizorske izjave o jamstvu i izvješća Odbora za proračun

Komisija namjerava u ime Europske unije podržati donošenje financijske razrješnice direktora za 2018.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

3.1.Predviđeni akti Vijeća ministara

3.1.1.Odluka o donošenju proračuna Energetske zajednice za 2020.–2021. i doprinosa stranaka proračunu

Predloženim proceduralnim aktom Vijeća ministara predviđa se ukupni godišnji proračun od 4 812 073 EUR za 2020. i 2021. Taj je proračun utvrđen i za 2019. Dakle, u usporedbi s 2019. neće biti povećanja.

Unutar ukupnog proračuna predviđena su povećanja u određenim područjima, kao što su usklađivanja plaća osoblja povezana s inflacijom (dodatnih 2 % za 2020. odnosno za 2021.), otvaranje dvaju novih stalnih radnih mjesta (jedno za novog stručnjaka za paket za čistu energiju i drugo za novog stručnjaka za pitanja okoliša) te povećanje troškova za najam ureda. Ta će se povećanja financirati preraspodjelom drugih proračunskih sredstava i ušteđenih sredstava. Osim toga, Energetska zajednica više će se usredotočiti na svoje osnovne zadaće, kako su definirane u njezinu pravnom okviru.

Komisija će platiti 94,78 % ukupnog proračuna, a ostatak će platiti ugovorne stranke Energetske zajednice koje nisu članice EU-a.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Vijeću ministara trebalo bi biti da se odobri odluka o donošenju proračuna Energetske zajednice za razdoblje 2020.–2021. i doprinosa stranaka proračunu.

3.1.2.Odluke na temelju članka 91. stavka 1. ECT-a o utvrđivanju postojanja kršenja ECT-a u sljedećim predmetima:

Postupci za rješavanje sporova navedeni su u glavi III. poglavlju 1. i glavi IV. poglavlju 1. Poslovnika o rješavanju sporova na temelju Ugovora 4 .

(a)Odluka 2019/…/Mc-EnC o nepoštovanju Ugovora o Energetskoj zajednici u Srbiji u predmetu ECS-10/17

Razdvajanje operatora transportnog sustava jedan je od ključnih koncepata u trećem energetskom paketu. Za to je potrebno stvarno razdvajanje aktivnosti prijenosa energije od interesa proizvodnje i opskrbe. U slučaju certificiranja operatora transportnog sustava kojim upravlja osoba ili osobe iz treće zemlje ili trećih zemalja, primjenjuje se članak 11. Direktive o plinu 5 . Člankom 10. Direktive o plinu propisano je da poduzeće mora biti certificirano prije nego što se odobri i imenuje operatorom transportnog sustava. Kako bi se certificiralo, poduzeće mora ispuniti zahtjeve za razdvajanje utvrđene u trećem energetskom paketu, tj. u članku 9. Direktive o plinu.

Direktiva o plinu i Uredba o plinu 6 uključene su u pravnu stečevinu Energetske zajednice Odlukom 2011/02/MC-EnC Vijeća ministara od 6. listopada 2011.

Tajništvo Energetske zajednice preliminarno je utvrdilo da certificiranjem poduzeća Yugorosgaz-Transport prema modelu ISO (neovisni operator sustava, en. „Independent System Operator”) Republika Srbija nije ispunila svoje obveze u skladu s člancima 10. i 11., člankom 14. stavkom 2. točkama (a), (b) i (d) te člankom 15. Direktive 2009/73/EZ te s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 715/2009, kako su uključeni u pravo Energetske zajednice. Tajništvo Energetske zajednice stoga je Vijeću ministara podnijelo obrazloženi zahtjev.

S obzirom na činjenice i argumente navedene u tom obrazloženom zahtjevu, stajalište koje u ime Unije treba zauzeti u Vijeću ministara trebalo bi biti da se odobri odluka kojom se utvrđuje postojanje kršenja obveza u predmetu ECS-10/17.

(b)Odluka 2019/…/Mc-EnC o nepoštovanju Ugovora o Energetskoj zajednici u Srbiji u predmetu ECS-13/17

Prema presudi Suda Europske unije, pristup treće strane transportnim sustavima je „jedna od ključnih mjera” 7 koje ugovorne stranke moraju provesti kako bi ispunile svoje obveze na temelju ECT-a. U skladu s člankom 32. stavkom 1. Direktive o plinu, ugovorne stranke osiguravaju provedbu sustava pristupa treće strane transportnom sustavu prirodnog plina za sve korisnike sustava i uz objektivnu primjenu, bez diskriminacije, na temelju objavljenih tarifa. Člankom 16. stavcima 1. i 2. Uredbe o plinu propisuje se obveza operatora transportnog sustava da sudionicima na tržištu stavi na raspolaganje maksimalni kapacitet na svim relevantnim točkama, vodeći računa o cjelovitosti sustava i učinkovitom funkcioniranju mreže, te da provodi i objavljuje nediskriminirajuće i transparentne mehanizme raspodjele kapaciteta. U skladu s člankom 18. stavkom 3. Uredbe o plinu u vezi s odjeljkom 3.2. stavkom 1. točkom (a) Priloga I. toj uredbi, relevantne točke uključuju sve ulazne i izlazne točke mreže za transport prirodnog plina kojom upravlja operator transportnog sustava. Obveze povezane s pristupom treće strane transportnom sustavu prirodnog plina koje proizlaze iz pravne stečevine Energetske zajednice prenesene su u nacionalno zakonodavstvo Srbije Zakonom o energetici te ih operator transportnog sustava mora ispuniti u skladu s Poslovnikom.

Tajništvo Energetske zajednice smatra da Srbijagas, tj. društvo koje trenutačno djeluje kao operator transportnog sustava prirodnog plina u Republici Srbiji te upravlja svim ulaznim i izlaznim točkama mreže za transport prirodnog plina u Srbiji, nije ispunilo te obveze jer nastavlja jednostrano isključivati prekogranične kapacitete za transport prirodnog plina na ulaznoj točki Horgoš iz otvorenih postupaka raspodjele kapaciteta i time ne osigurava pristup treće strane toj ulaznoj točki. Osim toga, Tajništvo smatra da nadležna tijela Srbije nisu ispunila svoje obveze.

Tajništvo Energetske zajednice preliminarno je utvrdilo da, zbog toga što društvo Srbijagas neopravdano isključuje ulaznu točku Horgoš iz neograničenog i nediskriminirajućeg pristupa treće strane te iz otvorenih postupaka raspodjele kapaciteta, Republika Srbija krši članak 32. Direktive 2009/73/EZ i članak 16. Uredbe (EZ) br. 715/2009 te stoga ne ispunjava svoje obveze iz članaka 6., 10. i 11. Ugovora o Energetskoj zajednici. Tajništvo Energetske zajednice stoga je Vijeću ministara podnijelo obrazloženi zahtjev.

S obzirom na činjenice i argumente navedene u tom obrazloženom zahtjevu, stajalište koje u ime Unije treba zauzeti u Vijeću ministara trebalo bi biti da se odobri odluka kojom se utvrđuje postojanje kršenja obveza u predmetu ECS-13/17.

Međutim, to bi se odobrenje trebalo dati pod uvjetom da se obrazloženje iz obrazloženog zahtjeva izmijeni tako da se ukloni obiter dictum iz točke 71. obrazloženog zahtjeva koji upućuje na moguću zlouporabu vladajućeg položaja. Taj obiter dictum nije relevantan za utvrđivanje postojanja kršenja obveza u dotičnom predmetu te postoji rizik da bi mogao dovesti do pravne nesigurnosti.

(c)Odluka 2019/…/Mc-EnC o nepoštovanju Ugovora o Energetskoj zajednici na Kosovu* u predmetu ECS-6/18

U skladu s člankom 16. točkom iii. ECT-a, Direktiva 2001/80/EZ 8 , kako je izmijenjena Odlukom 2013/05/MC-EnC Vijeća ministara Energetske zajednice od 24. listopada 2013. i Odlukom 2015/07/MC-EnC Vijeća ministara Energetske zajednice od 16. listopada 2015. o izmjeni Odluke 2013/05/MC-EnC, dio je pravne stečevine Energetske zajednice u području okoliša.

U skladu s člankom 16. točkom v. ECT-a te poglavljem III., Prilogom V. i člankom 72. stavcima 3. i 4. Direktive 2010/75/EU 9 , kako je izmijenjena Odlukom 2013/06/MC-EnC Vijeća ministara Energetske zajednice od 24. listopada 2013., također je dio pravne stečevine u području okoliša.

Člankom 12. ECT-a od svake se ugovorne stranke zahtijeva da „provodi pravnu stečevinu Zajednice iz područja okoliša u skladu s vremenskim rasporedom za provedbu tih mjera određenim u Dodatku II.”

Tajništvo Energetske zajednice smatra da Kosovo* nije ispunilo svoje obveze povezane s prenošenjem i provedbom odredbi Direktive 2001/80/EZ (za postojeća postrojenja) i Direktive 2010/75/EU (za nova postrojenja) u nacionalno zakonodavstvo te s provedbom tog zakonodavstva. Zbog tog neispunjavanja obveza, granične vrijednosti emisija u odgovarajućim dozvolama za pet postojećih kosovskih* velikih uređaja za loženje (tri u kompleksu „Kosovo A” i dva u kompleksu „Kosovo B”) također su iznad graničnih vrijednosti utvrđenih Direktivom 2001/80/EZ. Osim toga, Kosovo* planira izgraditi novu termoelektranu („Kosova e Re”) neto snage 450 MW. Na temelju primjenjivog zakonodavstva Energetske zajednice, to bi postrojenje pripadalo kategoriji „novog postrojenja” u skladu s Direktivom 2010/75/EU te se granične vrijednosti emisija tog postrojenja moraju utvrditi u skladu s dijelom 2. Priloga V. toj direktivi. Međutim, bez nacionalnog zakonodavstva kojim se u nacionalno pravo prenose zahtjevi Direktive 2010/75/EU za nova postrojenja granične vrijednosti emisija planirane nove termoelektrane ne mogu se utvrditi na način koji je u skladu s pravom Energetske zajednice.

Tajništvo smatra da se trenutačnim mjerodavnim pravnim okvirom na Kosovu*, odnosno Zakonom o integriranom sprječavanju i kontroli onečišćenja te upravnom uputom, ne osigurava usklađenost s nizom odredaba Direktive 2001/80/EZ tako što se utvrđuju neispravne granične vrijednosti emisija ili drugi parametri za određene onečišćujuće tvari u jednoj ili više kategorija postrojenja obuhvaćenih područjem primjene te direktive.

Kad je riječ o novim postrojenjima, Tajništvo smatra da Kosovo* ne ispunjava svoje obveze na temelju članka 2. Odluke 2013/06/MC-EnC u vezi s člankom 30. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU i dijelom 2. Priloga V. toj direktivi jer nije donijelo zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s poglavljem III. Direktive 2010/75/EU i Prilogom V. toj direktivi, odnosno zato što nije donijelo odredbe o ograničenju emisija u zrak iz novih velikih uređaja za loženje ili barem nije dostavilo tekst tih odredbi Tajništvu.

Tajništvo je preliminarno utvrdilo da neprenošenjem odredbi članka 4. stavaka 1. i 3. Direktive 2001/80/EZ te dijelova A priloga III., IV., V., VI. i VII. toj direktivi, kao ni članka 30. stavka 3. Direktive 2010/75/EU ni dijela 2. Priloga V. toj direktivi, Kosovo* nije ispunilo svoje obveze u skladu s Ugovorom o Energetskoj zajednici, a posebno njegovim člancima 12. i 16. Tajništvo Energetske zajednice stoga je Vijeću ministara podnijelo obrazloženi zahtjev.

S obzirom na činjenice i argumente navedene u tom obrazloženom zahtjevu, stajalište koje u ime Unije treba zauzeti u Vijeću ministara trebalo bi biti da se odobri odluka kojom se utvrđuje postojanje kršenja obveza u predmetu ECS-6/18.

3.1.3.Odluke na temelju članka 92. stavka 1. ECT-a:

(a)Odluka o uvođenju i produljenju mjera izrečenih Bosni i Hercegovini na temelju članka 92. stavka 1. Ugovora o Energetskoj zajednici u predmetima ECS-8/11 S, ECS-6/16 i ECS-2/13

(i)Produljenje mjera izrečenih Bosni i Hercegovini na temelju članka 92. stavka 1. ECT-a u predmetu ECS-8/11

Vijeće ministara donijelo je 16. listopada 2015. Odluku 2015/10/MC-EnC u kojoj se izjavljuje da Bosna i Hercegovina nije provela odluke Vijeća ministara 2013/04/MC-EnC i 2014/04/MC-EnC u predmetu ECS-8/11 (koji se odnosi na neusklađenost Bosne i Hercegovine s trećim energetskim paketom) i stoga treba ispraviti ozbiljna i trajna kršenja obveza utvrđena u tim odlukama. Vijeće ministara donijelo je sljedeće mjere na temelju članka 92. ECT-a:

·suspendirano je pravo Bosne i Hercegovine da sudjeluje u glasovanju o mjerama i proceduralnim aktima koji se donose na temelju poglavlja VI. glave V. Ugovora;

·od Tajništva se zahtijevalo da za predstavnike Bosne i Hercegovine suspendira primjenu svojih pravila o naknadi troškova za sve sastanke u organizaciji Energetske zajednice;

·učinak mjera na temelju članka 92. bio je ograničen na godinu dana. Na temelju izvješća Tajništva Energetske zajednice Vijeće ministara revidiralo je na sljedećem sastanku 2016. djelotvornost tih mjera i potrebu za njihovim zadržavanjem.

Budući da Bosna i Hercegovina nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja obveza koje je utvrđeno u Odluci 2016/02/MC-EnC, Tajništvo Energetske zajednice podnijelo je 12. rujna 2018. obrazloženi zahtjev Vijeću ministara na temelju članka 92. ECT-a. Vijeće ministara u Tirani je 29. studenoga 2018. donijelo Odluku 2018/17/MC-EnC o produljenju mjera izrečenih Bosni i Hercegovini u kojoj se izjavljuje da Bosna i Hercegovina nije provela odluke Vijeća ministara 2013/04/MC-EnC, 2014/04/MC-EnC, 2015/10/MC-EnC, i 2016/16/MC-EnC i stoga treba ispraviti ozbiljno i trajno kršenje obveza utvrđeno u tim odlukama. Vijeće ministara donijelo je sljedeće mjere na temelju članka 92. ECT-a:

·trajanje mjera na temelju članka 92. izrečenih člankom 2. stavkom 2. Odluke 2015/10/MC-EnC i člankom 3. stavkom 1. Odluke 2016/16/MC-EnC produljeno je za jednu godinu u slučaju da se u roku od šest mjeseci od ove Odluke ne isprave kršenja obveza navedena u članku 1. ove Odluke;

·k tome, suspendirat će se pravo Bosne i Hercegovine na sudjelovanje u glasovanju o mjerama donesenima na temelju glave II. ECT-a u vezi s novom pravnom stečevinom u plinskom sektoru koju donose sve institucije Energetske zajednice, kao i njezino pravo na sudjelovanje u glasovanju o mjerama u skladu s člankom 91. ECT-a;

·na temelju izvješća Tajništva Vijeće ministara na sastanku u drugoj polovini 2019. revidirat će djelotvornost tih mjera i potrebu za njihovim zadržavanjem;

·Tajništvo Energetske zajednice poziva se da prati usklađenost mjera koje Bosna i Hercegovina poduzima s pravnom stečevinom.

Budući da Bosna i Hercegovina nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja obveza utvrđenog u Odluci 2018/17/MC-EnC, Tajništvo Energetske zajednice podnijelo je 8. listopada 2019. obrazloženi zahtjev Vijeću ministara na temelju članka 92. ECT-a. U obrazloženom zahtjevu Tajništvo Energetske zajednice zatražilo je da Vijeće ministara izjavi:

·da Bosna i Hercegovina nije provela odluke Vijeća ministara 2013/04/MC-EnC, 2014/04/MC-EnC, 2015/10/MC-EnC, 2016/16/MC-EnC i 2018/17/MC-EnC pa stoga nije ispravila ozbiljna i trajna kršenja obveza utvrđena u tim odlukama;

·da se trajanje mjera na temelju članka 92. izrečenih člankom 2. stavkom 2. Odluke 2015/10/MC-EnC, člankom 3. stavkom 1. Odluke 2016/16/MC-EnC i člankom 2. Odluke 2018/17/MC-EnC produljuje za jednu godinu nakon donošenja mjera na sastanku Vijeća ministara u drugoj polovini 2020.;

·da se, osim toga, pravo Bosne i Hercegovine na sudjelovanje u glasovanju o odlukama u skladu s člankom 91. i 92. ECT-a suspendira;

·da će, na temelju izvješća Tajništva Energetske zajednice, Vijeće ministara na sastanku u drugoj polovini 2020. revidirati djelotvornost tih mjera i potrebu za njihovim zadržavanjem.

Imajući na umu trajnost i ozbiljnost utvrđenih kršenja, predložene su mjere primjerene i proporcionalne. Stoga bi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Vijeću ministara trebalo biti da se odobri nacrt odluke.

(ii)Izricanje mjera Bosni i Hercegovini na temelju članka 92. stavka 1. ECT-a u predmetu ECS-2/13

Vijeće ministara donijelo je 14. listopada 2016. Odluku 2016/03/MC-EnC u predmetu ECS-02/13 o utvrđivanju kršenja prava Energetske zajednice, u kojoj se izjavljuje da Bosna i Hercegovina nije ispunila obveze iz članka 3. stavka 1. i članka 4. stavka 1. Direktive 1999/32/EZ u vezi s člankom 16. ECT-a jer nije osigurala da se na njezinu cijelom državnom području ne koriste teška loživa ulja s masenim udjelom sumpora većim od 1 % i da se na njezinu državnom području ne koriste plinska ulja s masenim udjelom sumpora većim od 0,1 %.

Budući da Bosna i Hercegovina nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja utvrđenog u Odluci 2016/03/MC-EnC, Tajništvo Energetske zajednice na temelju članka 92. ECT-a 12. rujna 2018. podnijelo je Vijeću ministara obrazloženi zahtjev kojim je otvoren predmet ECS-2/13 S.

Odlukom 2018/13/MC-EnC od 29. studenoga 2018. Vijeće ministara utvrdilo je ozbiljno i trajno kršenje prava Energetske zajednice izjavivši da to što Bosna i Hercegovina nije provela Odluku Vijeća ministara 2016/03/MC-EnC i stoga nije ispravila kršenja utvrđena u toj odluci predstavlja ozbiljno i trajno kršenje obveza u smislu članka 92. stavka 1. ECT-a, ali je odgodilo donošenje mjera na temelju članka 92. ECT-a za 2019. Istodobno, Vijeće ministara odlučilo je da Bosna i Hercegovina mora poduzeti sve prikladne mjere kako bi ispravila kršenja utvrđena u Odluci Vijeća ministara 2016/03/MC-EnC u suradnji s Tajništvom i 2019. izvijestiti Vijeće ministara o poduzetim provedbenim mjerama. Nadalje, Tajništvo Energetske zajednice pozvano je da 2019. zatraži mjere na temelju članka 92. ECT-a ako Bosna i Hercegovina do 1. srpnja 2019. ne provede Odluku Vijeća ministara 2016/03/MC-EnC.

Budući da Bosna i Hercegovina nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja utvrđenih u Odluci 2018/13/MC-EnC te s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina u pogledu usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 1999/32/EZ nastavila kršiti pravnu stečevinu Energetske zajednice, Tajništvo je 8. listopada 2019. Vijeću ministara podnijelo zahtjev za mjere na temelju članka 92. Ugovora. U obrazloženom zahtjevu Tajništvo Energetske zajednice zatražilo je da Vijeće ministara izjavi:

·da Bosna i Hercegovina nije provela odluke Vijeća ministara 2013/04/MC-EnC, 2014/04/MC-EnC, 2015/10/MC-EnC, 2016/16/MC-EnC i 2018/17/MC-EnC pa stoga nije ispravila ozbiljna i trajna kršenja obveza utvrđena u tim odlukama;

·da se trajanje mjera na temelju članka 92. izrečenih člankom 2. stavkom 2. Odluke 2015/10/MC-EnC, člankom 3. stavkom 1. Odluke 2016/16/MC-EnC i člankom 2. Odluke 2018/17/MC-EnC produljuje za jednu godinu nakon donošenja mjera na sastanku Vijeća ministara u drugoj polovini 2020.;

·da se, osim toga, pravo Bosne i Hercegovine na sudjelovanje u glasovanju o odlukama u skladu s člankom 91. i 92. ECT-a suspendira;

·da će, na temelju izvješća Tajništva Energetske zajednice, Vijeće ministara na sastanku u drugoj polovini 2020. revidirati djelotvornost tih mjera i potrebu za njihovim zadržavanjem.

Stoga bi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Vijeću ministara trebalo biti da se odobri nacrt odluke.

(iii)Izricanje mjera Bosni i Hercegovini na temelju članka 92. stavka 1. ECT-a u predmetu ECS-6/16

Vijeće ministara donijelo je 14. listopada 2016. Odluku 2016/07/MC-EnC u predmetu ECS-06/16 o utvrđivanju kršenja prava Energetske zajednice, u kojoj se izjavljuje da Bosna i Hercegovina nije ispunila obveze iz članaka 6. i 89. ECT-a te članka 3. stavaka 1. i 2. Odluke Vijeća Ministara 2011/02/MC-EnC jer nije donijela zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s Direktivom 2009/72/EZ, Direktivom 2009/73/EZ, Uredbom (EZ) br. 714/2009 i Uredbom (EZ) br. 715/2009 do 1. siječnja 2015. u skladu s člankom 3. stavkom 1. Odluke Vijeća ministara 2011/02/MC-EnC i jer o tim mjerama nije odmah obavijestila Tajništvo Energetske zajednice.

Budući da Bosna i Hercegovina nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja utvrđenog u Odluci 2016/07/MC-EnC, Tajništvo Energetske zajednice na temelju članka 92. ECT-a 12. rujna 2018. podnijelo je Vijeću ministara obrazloženi zahtjev kojim je otvoren predmet ECS-6/16 S.

Odlukom 2018/16/MC-EnC od 29. studenoga 2018. Vijeće ministara utvrdilo je ozbiljno i trajno kršenje prava Energetske zajednice izjavivši da to što Bosna i Hercegovina nije provela Odluku Vijeća ministara 2016/07/MC-EnC i stoga nije ispravila kršenja utvrđena u toj odluci predstavlja ozbiljno i trajno kršenje obveza u smislu članka 92. stavka 1. ECT-a, ali je odgodilo donošenje mjera na temelju članka 92. ECT-a za 2019. Istodobno, Vijeće ministara odlučilo je da Bosna i Hercegovina mora poduzeti sve prikladne mjere kako bi ispravila kršenja utvrđena u Odluci Vijeća ministara 2016/07/MC-EnC u suradnji s Tajništvom i 2019. izvijestiti Vijeće ministara o poduzetim provedbenim mjerama. Nadalje, Tajništvo Energetske zajednice pozvano je da 2019. zatraži mjere na temelju članka 92. ECT-a ako Bosna i Hercegovina do 1. srpnja 2019. ne provede Odluku Vijeća ministara 2016/07/MC-EnC.

Budući da Bosna i Hercegovina nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja utvrđenog u Odluci 2018/16/MC-EnC te s obzirom na to da je zbog neusklađenosti sa svojim prethodno navedenim obvezama Bosna i Hercegovina nastavila kršiti pravnu stečevinu Energetske zajednice, Tajništvo Energetske zajednice 8. listopada 2019. podnijelo je Vijeću ministara zahtjev za mjere na temelju članka 92. U obrazloženom zahtjevu Tajništvo Energetske zajednice zatražilo je da Vijeće ministara izjavi:

·da Bosna i Hercegovina nije provela odluke Vijeća ministara 2013/04/MC-EnC, 2014/04/MC-EnC, 2015/10/MC-EnC, 2016/16/MC-EnC i 2018/17/MC-EnC pa stoga nije ispravila ozbiljna i trajna kršenja obveza utvrđena u tim odlukama;

·da se trajanje mjera na temelju članka 92. izrečenih člankom 2. stavkom 2. Odluke 2015/10/MC-EnC, člankom 3. stavkom 1. Odluke 2016/16/MC-EnC i člankom 2. Odluke 2018/17/MC-EnC produljuje za jednu godinu nakon donošenja mjera na sastanku Vijeća ministara u drugoj polovini 2020.;

·da se, osim toga, pravo Bosne i Hercegovine na sudjelovanje u glasovanju o odlukama u skladu s člankom 91. i 92. ECT-a suspendira;

·da će, na temelju izvješća Tajništva Energetske zajednice, Vijeće ministara na sastanku u drugoj polovini 2020. revidirati djelotvornost tih mjera i potrebu za njihovim zadržavanjem.

Stoga bi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Vijeću ministara trebalo biti da se odobri nacrt odluke.

(b)Odluka o uvođenju i produljenju mjera izrečenih Republici Srbiji na temelju članka 92. stavka 1. Ugovora o Energetskoj zajednici u predmetima ECS-3/08 i ECS-9/13

(a)Izricanje mjera Republici Srbiji na temelju članka 92. stavka 1. Ugovora o Energetskoj zajednici u predmetu ECS-3/08

Vijeće ministara donijelo je 14. listopada 2016. Odluku 2016/02/MC-EnC u predmetu ECS-03/08 o utvrđivanju kršenja prava Energetske zajednice, u kojoj se izjavljuje da Republika Srbija nije ispunila obveze iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1228/2003 jer nije upotrebljavala prihode od raspodjele interkonekcijskog kapaciteta na interkonekcijskim vodovima s Albanijom, Republikom Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom za jednu ili više namjena navedenih u članku 6. stavku 6. te uredbe.

Republika Srbija trebala je poduzeti sve prikladne mjere kako bi ispravila utvrđena kršenja i osigurala usklađenost s pravom Energetske zajednice do prosinca 2016. i redovito izvješćivati Tajništvo Energetske zajednice i Stalnu skupinu na visokoj razini.

Budući da Republika Srbija nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja utvrđenih u Odluci 2016/02/MC-EnC, Tajništvo Energetske zajednice na temelju članka 92. ECT-a 12. rujna 2018. podnijelo je Vijeću ministara obrazloženi zahtjev za otvaranje predmeta ECS-3/08 S.

Odlukom 2018/12/MC-EnC od 29. studenoga 2018. Vijeće ministara utvrdilo je ozbiljno i trajno kršenje prava Energetske zajednice izjavivši da će se, ako Republika Srbija ne ispravi kršenja utvrđena u Odluci Vijeća ministara 2016/02/MC-EnC u roku od šest mjeseci od te odluke, to što Republika Srbija nije provela Odluku 2016/02/MC-EnC smatrati ozbiljnim i trajnim kršenjem obveza u smislu članka 92. stavka 1. ECT-a, ali je odgodilo donošenje mjera na temelju članka 92. ECT-a za 2019. Istodobno, Vijeće ministara odlučilo je da Republika Srbija mora poduzeti sve prikladne mjere kako bi ispravila kršenja utvrđena u Odluci Vijeća ministara 2016/02/MC-EnC u suradnji s Tajništvom i 2019. izvijestiti Vijeće ministara o poduzetim provedbenim mjerama. Nadalje, Tajništvo Energetske zajednice pozvano je da 2019. zatraži mjere na temelju članka 92. ECT-a ako Republika Srbija do 1. srpnja 2019. ne provede Odluku Vijeća ministara 2016/02/MC-EnC.

Republika Srbija nije ispravila kršenja utvrđena u Odluci Vijeća ministara 2016/02/MC-EnC u roku od šest mjeseci od Odluke 2018/12/MC-EnC.

Budući da Republika Srbija nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja utvrđenog u Odluci 2018/12/MC-EnC i stanja u pogledu ispunjavanja svoje obveze upotrebe prihoda od raspodjele interkonekcijskog kapaciteta na interkonekcijskim vodovima s Albanijom, Republikom Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom za jednu ili više namjena navedenih u članku 6. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1228/2003, nastavila je kršiti pravnu stečevinu Energetske zajednice te je Tajništvo Energetske zajednice 8. listopada 2019. Vijeću ministara podnijelo zahtjev za mjere na temelju članka 92. U obrazloženom zahtjevu Tajništvo Energetske zajednice zatražilo je da Vijeće ministara izjavi:

·da Republika Srbija nastavlja s ozbiljnim i trajnim kršenjem svojih obveza u smislu članka 92. stavka 1. ECT-a, kako je utvrdilo Vijeće ministara, tako što nije provela sljedeće odluke Vijeća ministara:

–Odluku 2016/02/MC-EnC u predmetu ECS-3/08 od 14. listopada 2016. i Odluku 2018/12/MC-EnC od 29. studenoga 2018. u predmetu ECS-3/08 S te

–Odluku 2014/03/MC-EnC od 23. rujna 2014. u predmetu ECS-9/13 i Odluku 2016/17/MC-EnC od 14. listopada 2016. u predmetu ECS-9/13 S

i tako što nije ispravila u njima utvrđena kršenja;

·da se suspendiraju pravo Republike Srbije na sudjelovanje u glasovanju o mjerama i proceduralnim aktima koji se donose na temelju poglavlja VI. glave V. Ugovora i pravo na sudjelovanje u glasovanju o odlukama u skladu s člankom 91.;

·da se od Tajništva traži da za predstavnike Republike Srbije suspendira primjenu svojih pravila o naknadi troškova za sve sastanke u organizaciji Energetske zajednice;

·da se Europsku uniju poziva da, u skladu s člankom 6. ECT-a, poduzme odgovarajuće mjere za suspenziju financijske potpore koja se dodjeljuje Srbiji u sektorima obuhvaćenima ECT-om;

·da je učinak mjera donesenih ovom Odlukom ograničen na jednu godinu nakon donošenja tih mjera na sastanku Vijeća ministara u drugoj polovini 2019. Na temelju izvješća Tajništva, Vijeće ministara revidirat će na sljedećem sastanku 2020. djelotvornost tih mjera i potrebu za njihovim zadržavanjem;

·da Republika Srbija mora poduzeti sve prikladne mjere kako bi ispravila kršenja utvrđena u odlukama Vijeća ministara 2016/02/MC-EnC i 2018/12/MC-EnC u predmetima ECS-3/08 i ECS-3/08 S te odlukama 2014/03/MC-EnC i 2016/17/MC-EnC u predmetima ECS-9/13 i ECS-9/13 S u suradnji s Tajništvom i izvijestiti Vijeće ministara 2020. o poduzetim provedbenim mjerama;

·da se Tajništvo Energetske zajednice poziva da prati usklađenost mjera koje Republika Srbija poduzima s pravnom stečevinom Energetske zajednice.

Stoga bi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Vijeću ministara trebalo biti da se odobri nacrt odluke.

(ii)Produljenje mjera izrečenih Republici Srbiji na temelju članka 92. stavka 1. Ugovora o Energetskoj zajednici u predmetu ECS-9/13

Vijeće ministara dogovorilo se 29. studenoga 2018. da se za još šest mjeseci produži rok do kojeg je Republika Srbija trebala ispraviti kršenja utvrđena u odlukama Vijeća ministara 2014/03/MC-EnC i 2016/17/MC-EnC u predmetu ECS-9/13 (u pogledu neusklađenosti Republike Srbije s razdvajanjem operatora transportnih sustava prirodnog plina) te time ispraviti ozbiljna i trajna kršenja utvrđena u tim odlukama.

Budući da Republika Srbija nije poduzela nikakve mjere za ispravljanje kršenja utvrđenih u odlukama 2014/03/MC-EnC i 2016/17/MC-EnC, Tajništvo Energetske zajednice podnijelo je 8. listopada 2019. obrazloženi zahtjev Vijeću ministara na temelju članka 92. ECT-a. U obrazloženom zahtjevu Tajništvo Energetske zajednice zatražilo je da Vijeće ministara izjavi:

·da se suspendiraju pravo Republike Srbije na sudjelovanje u glasovanju o mjerama i proceduralnim aktima koji se donose na temelju poglavlja VI. glave V. Ugovora i pravo na sudjelovanje u glasovanju o odlukama u skladu s člankom 91.;

·da se od Tajništva traži da za predstavnike Republike Srbije suspendira primjenu svojih pravila o naknadi troškova za sve sastanke u organizaciji Energetske zajednice;

·da se Europsku uniju poziva da, u skladu s člankom 6. ECT-a, poduzme odgovarajuće mjere za suspenziju financijske potpore koja se dodjeljuje Srbiji u sektorima obuhvaćenima ECT-om;

·da je učinak mjera donesenih ovom Odlukom ograničen na godinu dana od njezina donošenja.

Imajući na umu trajnost i ozbiljnost utvrđenih kršenja, predložene su mjere primjerene i proporcionalne. Stoga bi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Vijeću ministara trebalo biti da se odobri nacrt odluke.

3.2.Predviđeni akti Stalne skupine na visokoj razini

Za jednu od prethodno navedenih točaka (odjeljak 2.3.) potrebna je Odluka Stalne skupine na visokoj razini, u kojoj će stajalište Europske unije izraziti predstavnik Europske komisije.

Energetska zajednica donijela je 2011. treći energetski paket EU-a i uspostavljen je pojednostavnjeni postupak donošenja mrežnih pravila i smjernica EU-a 10 .

Mrežna pravila i smjernice skup su tehničkih pravila kojima je cilj usklađivanje i poboljšanje upravljanja prekograničnim protocima energije. U Energetskoj zajednici već je donesen niz mrežnih pravila i smjernica EU-a, uključujući smjernice o postupcima upravljanja zagušenjem 11 i mrežna pravila o pravilima interoperabilnosti i razmjene podataka u plinskom sektoru 12 te mrežna pravila za priključivanje proizvođača električne energije na mrežu 13 , mrežna pravila za priključak kupca 14 i mrežna pravila za priključivanje na mrežu ISVN sustava i istosmjerno priključenih modula elektroenergetskog parka u sektoru električne energije 15 .

Stalna skupina na visokoj razini 2018. je donijela mrežna pravila za mehanizme raspodjele kapaciteta u transportnim sustavima za plin 16 i o usklađenim strukturama transportnih tarifa za plin 17 .

Ova odluka Stalne skupine na visokoj razini odnosi se na mrežna pravila sadržana u Uredbi (EU) br. 312/2014 18 .

Cilj je Uredbe Komisije (EU) br. 312/2014 o uspostavljanju mrežnih pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža utvrditi pravila za uravnoteženje, uključujući pravila u vezi s mrežom o postupcima nominacije, naknadama za odstupanje, postupcima namire povezanima s dnevnim naknadama za odstupanje i operativnom uravnoteženju među mrežama operatora transportnih sustava.

Ad hoc radna skupina Energetske zajednice za ocjenjivanje moguće primjene mrežnih pravila o uravnoteženju plina u travnju 2019. dogovorila je prilagođenu verziju mrežnih pravila o „uravnoteženju plina transportnih mreža”.

Na temelju toga, stajalište koje u ime treba zauzeti u ime Europske unije u Stalnoj skupini na visokoj razini trebalo bi biti da se odobri nacrt odluke Stalne skupine na visokoj razini o provedbi Uredbe (EU) br. 312/2014 u Energetskoj zajednici.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se „utvrđuju stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma.”

Pojmom „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaćeni su akti koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje dotično tijelo. Njime su obuhvaćeni i instrumenti koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 19 .

4.1.2.Primjena u ovom slučaju

Vijeće ministara i Stalna skupina na visokoj razini tijela su osnovana sporazumom, odnosno Ugovorom o Energetskoj zajednici.

Akti koje vijeće ministara i Stalna skupina na visokoj razini trebaju donijeti akti su koji proizvode pravne učinke. Predviđeni akt bit će obvezujući u skladu s međunarodnim pravom na temelju članka 76. Ugovora o Energetskoj zajednici, prema kojem odluka u cijelosti pravno obvezuje one na koje je naslovljena.

Predviđenim aktima ne dopunjuje se i ne mijenja institucijski okvir Sporazuma.

Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili dva elementa te ako se može utvrditi da je jedan od tih dvaju ciljeva ili elemenata glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, to jest onoj koja je potrebna za glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena u ovom slučaju

Glavni cilj i sadržaj predviđenog akta odnose se na energetiku.

Stoga je materijalna pravna osnova predložene Odluke članak 194. UFEU-a.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 194. u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

2019/0269 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Vijeću ministara Energetske zajednice i Stalnoj skupini na visokoj razini Energetske zajednice (Kišinjev, 12. i 13. prosinca 2019.)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Ugovor o Energetskoj zajednici (dalje u tekstu „Ugovor”) Unija je sklopila Odlukom Vijeća 2006/500/EZ od 29. svibnja 2006. 20 te je stupio na snagu 1. srpnja 2006.

(2)Na temelju članaka 47. i 76. Ugovora, Vijeće ministara može donijeti mjere u obliku odluke ili preporuke.

(3)Vijeće ministara na 17. sastanku 13. prosinca 2019. treba donijeti niz akata navedenih u Prilogu 1. ovoj Odluci.

(4)Stalna skupina na visokoj razini na 55. sastanku 12. prosinca 2019. treba donijeti akt naveden u Prilogu 2. ovoj Odluci.

(5)S obzirom na to da će predviđeni akti imati pravne učinke u odnosu na Uniju, primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Vijeću ministara i Stalnoj skupini na visokoj razini.

(6)Svrha je predviđenih akata olakšati postizanje ciljeva Ugovora i funkcioniranje Tajništva Energetske zajednice u Beču koje, među ostalim, pruža administrativnu podršku Vijeću ministara,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje u ime Unije treba zauzeti na 17. sastanku Vijeća ministara koji će se održati u Kišinjevu 13. prosinca 2019. u pogledu pitanja obuhvaćenih područjem primjene članka 218. stavka 9. UFEU-a navedeno je u Prilogu 1. ovoj Odluci.

Članak 2.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na 55. sastanku Stalne skupine na visokoj razini koji će se održati u Kišinjevu 12. prosinca 2019. u pogledu pitanja obuhvaćenih područjem primjene članka 218. stavka 9. UFEU-a navedeno je u Prilogu 2. ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    SL L 198, 20.7.2006., str. 15.

(2)    Direktiva 2009/72/EZ, Direktiva 2009/73/EZ, Uredba (EZ) br. 714/2009 i Uredba (EZ) br. 715/2009.

(3)    *Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

(4)    Proceduralni akt 2008/01/MC-EnC o Poslovniku kojim se uređuje rješavanje sporova na temelju Ugovora kako je izmijenjen Proceduralnim aktom 2015/04/MC-EnC od 16. listopada 2015. o izmjeni Proceduralnog akta 2008/01/MC-EnC od 27. lipnja 2008. o Poslovniku kojim se uređuje rješavanje sporova na temelju Ugovora.

(5)    Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ.

(6)    Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005.

(7)    Presuda od 22. svibnja 2008. u predmetu citiworks AG, C-439/06, ECLI:EU:C:2008:298, točka 44.; presuda od 9. listopada 2008. u predmetu Sabatauskas i ostali, C-239/07, ECLI:EU:C:2008:551, točka 33.; presuda od 29. rujna 2016. u predmetu Essent Belgium NV, C-492/14, ECLI:EU:C:2016:732, točka 76.

(8)    Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje.

(9)    Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja).

(10)    Proceduralni akt 01/2012/PHLG-EnC.

(11)    Odluka 2018/01/PHLG-EnC.

(12)    Odluka 2018/02/PHLG-EnC.

(13)    Odluka 2018/03/PHLG-EnC.

(14)    Odluka 2018/05/PHLG-EnC.

(15)    Odluka 2018/04/PHLG-EnC.

(16)    Odluka 2018/06/PHLG-EnC.

(17)    Odluka 2018/07/PHLG-EnC.

(18)    Uredba Komisije (EU) br. 312/2014 оd 26. ožujka 2014. o uspostavljanju mrežnih pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža (SL L 91, 27.3.2014., str. 15.–35.).

(19)    Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka protiv Vijeća, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, točke od 61. do 64.

(20)    SL L 198, 20.7.2006., str. 15.