EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.10.2019.

COM(2019) 563 final

2019/0245(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Glavnom vijeću Svjetske trgovinske organizacije

OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj se prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje u ime Unije treba zauzeti u Glavnom vijeću Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u vezi s predviđenim donošenjem odluke o preispitivanju Dogovora o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi.

2.Kontekst Prijedloga

2.1.Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije

Cilj je predložene Odluke Vijeća ovlastiti Europsku komisiju da u ime Unije podrži odluku koju treba donijeti u Glavnom vijeću Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Svjetska trgovinska organizacija osnovana je Sporazumom iz Marakeša („Sporazum o WTO-u”) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1995.

Europska unija stranka je Sporazuma.

2.2.Ministarska konferencija i Glavno vijeće Svjetske trgovinske organizacije

Na temelju članka IV. stavka 1. Sporazuma o WTO-u Ministarska konferencija ovlaštena je donositi odluke o svim pitanjima iz područja svih multilateralnih trgovinskih sporazuma.

No, na temelju članka IV. stavka 2. Sporazuma o WTO-u u razdobljima između sastanaka Ministarske konferencije njezine zadaće obavlja Glavno vijeće.

Na temelju članka IX. stavka 1. tijela WTO-a nastoje donositi odluke konsenzusom.

2.3.Predviđeni akt Glavnog vijeća WTO-a

U prosincu 2013., na devetom zasjedanju Ministarske konferencije WTO-a ministri trgovine donijeli su odluku o „Dogovoru o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi”, (WT/MIN(13)/39) („Dogovor o carinskim kvotama”).

Cilj je Dogovora o carinskim kvotama pojednostaviti upravljanje carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode. U točki 13. Dogovora o carinskim kvotama predviđeno je njegovo preispitivanje, uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo s njegovim funkcioniranjem. Preispitivanje je trebalo započeti najkasnije četiri godine nakon donošenja Dogovora o carinskim kvotama. Odbor za poljoprivredu („odbor”) započeo je postupak preispitivanja 2018. Početkom 2019. tajništvo Odbora za poljoprivredu izdalo je nacrt izvješća Glavnom vijeću WTO-a u kojem je iznesen dosadašnji razvoj događaja.

S obzirom na izostanak konsenzusa među članicama WTO-a u pogledu suštinskih izmjena Dogovora o carinskim kvotama, odbor preporučuje Glavnom vijeću da produlji razdoblje preispitivanja do kraja 2021. te da poveća transparentnost upravljanja carinskim kvotama (vidjeti Prilog 2. izvješću).

Te bi preporuke (u Prilogu 2. izvješću) trebalo predstaviti Glavnom vijeću u prosincu 2019. Glavno vijeće trebalo bi prihvatiti te preporuke u odluci o preispitivanju Dogovora o carinskim kvotama.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

Cilj je ovog prijedloga omogućiti Uniji da na sastanku Glavnog vijeća WTO-a u prosincu 2019. potakne donošenje odluke o preispitivanju Dogovora o carinskim kvotama.

Iz perspektive Unije ključno je da se razdoblje preispitivanja produlji do kraja 2021. jer se time omogućuje nastavak primjene postojećeg Dogovora o carinskim kvotama, a članovima WTO-a dopušta da nastave raspravu o preispitivanju tog dogovora.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojmom „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaćeni su akti koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali „mogu presudno utjecati na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 1 .

4.1.2.Primjena u predmetnom slučaju

Glavno vijeće WTO-a tijelo je osnovano na temelju sporazuma, konkretno Sporazuma o WTO-u.

Akt koji treba donijeti Glavno vijeće akt je koji proizvodi pravne učinke. Predviđeni akt bit će u skladu s člankom II. stavkom 2. i člankom IX. stavkom 3. Sporazuma o WTO-u obvezujući prema međunarodnom pravu.

Predviđenim aktom ne dopunjuje se niti izmjenjuje institucionalni okvir Sporazuma.

Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akti imaju dva cilja ili dva elementa te ako se može utvrditi da je jedan od tih dvaju ciljeva ili elemenata glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, to jest onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

4.2.2.Primjena u predmetnom slučaju

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

5.Objava predviđenog akta

Budući da će se aktom Glavnog vijeća WTO-a dopuniti Sporazum WTO-a proširenjem primjene Dogovora o carinskim kvotama i utvrđivanjem pravila o boljem iskorištavanju carinskih kvota, primjereno je taj akt objaviti u Službenom listu Europske unije nakon njegova donošenja.

2019/0245 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Glavnom vijeću Svjetske trgovinske organizacije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”) Unija je sklopila Odlukom Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. 2 , a na snagu je stupio 1. siječnja 1995.

(2)Na temelju članka IV. stavka 1. Sporazuma o WTO-u Ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije („WTO”) ovlaštena je donositi odluke o svim pitanjima iz područja svih multilateralnih trgovinskih sporazuma.

(3)Na temelju članka IV. stavka 2. Sporazuma o WTO-u u razdobljima između sastanaka Ministarske konferencije njezine zadaće treba obavljati Glavno vijeće WTO-a.

(4)Na temelju članka IX. stavka 1. tijela WTO-a obično donose odluke konsenzusom.

(5)Na devetom zasjedanju Ministarske konferencije WTO-a (Bali, prosinac 2013.) donesena je ministarska odluka o Dogovoru o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi (WT/MIN(13)/39) („Dogovor o carinskim kvotama”) kojom se uređuje upravljanje carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode.

(6)Na temelju točke 13. Dogovora o carinskim kvotama preispitivanje funkcioniranja tog dogovora treba započeti najkasnije četiri godine nakon njegova donošenja, uzimajući u obzir iskustvo stečeno do tog trenutka. Cilj je tog preispitivanja promicati nastavak procesa poboljšanja iskorištenosti carinskih kvota.

(7)U skladu sa stavkom 13. Odbor za poljoprivredu započeo je 2018. postupak preispitivanja Dogovora o carinskim kvotama. Rezultati preispitivanja bit će predstavljeni na sastanku Glavnog vijeća u prosincu 2019. u obliku izvješća Odbora za poljoprivredu (Izvješće br. ... „Preispitivanje funkcioniranja odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama” od...).

(8)S obzirom na izostanak konsenzusa među članicama WTO-a u pogledu suštinskih izmjena Dogovora o carinskim kvotama, u izvješću se preporučuje produljenje razdoblja preispitivanja do kraja 2021. kako bi se omogućilo postizanje konsenzusa. U izvješću se navode i preporuke usmjerene na povećanu transparentnost upravljanja carinskim kvotama.

(9)Na sastanku u prosincu 2019. trebalo bi pozvati Glavno vijeće WTO-a da razmotri prihvaćanje preporuka iz Priloga 2. Izvješću br. ... u obliku odluke o preispitivanju Dogovora o carinskim kvotama.

(10)Budući da će odluka koja će se donijeti biti obvezujuća za Uniju, primjereno je utvrditi stajalište koje u Glavnom vijeću WTO-a treba zauzeti u ime Unije.

(11)U skladu s člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u Glavnom vijeću WTO-a Uniju treba predstavljati Komisija,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje Europska komisija treba zauzeti u ime Unije na sastanku Glavnog vijeća Svjetske trgovinske organizacije u prosincu 2019. temelji se na nacrtu odluke o donošenju preporuka Odbora za poljoprivredu Glavnom vijeću iz Priloga 2. njegovu izvješću br. ... od ... priloženom ovoj Odluci.

Predstavnici Unije u Glavnom vijeću Svjetske trgovinske organizacije mogu prihvatiti manje izmjene nacrta odluke bez daljnje odluke Vijeća.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Presuda Suda od 7. listopada 2014., C-399/12, Njemačka protiv Vijeća, EU:C:2014:2258, točke od 61. do 64.

(2)    Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986.–1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.10.2019.

COM(2019) 563 final

PRILOG

Prijedlogu

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u Glavnom vijeću Svjetske trgovinske organizacije

PRILOG

PREISPITIVANJE FUNKCIONIRANJA ODLUKE S BALIJA O UPRAVLJANJU CARINSKIM KVOTAMA

Izvješće Glavnom vijeću

(1)Na devetom zasjedanju Ministarske konferencije ministri su donijeli odluku o „Dogovoru o upravljanju carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kako su definirani u članku 2. Sporazuma o poljoprivredi”, (WT/MIN(13)/39) („Dogovor o carinskim kvotama s Balija”). Ministri su odboru dali upute da najkasnije do 2017. počne preispitivati i pratiti provedbu obveza članova utvrđenih u odluci s Balija o carinskim kvotama s ciljem da se preispitivanjem promiče kontinuirani proces poboljšanja iskorištenosti carinskih kvota, uzimajući u obzir iskustvo stečeno do tog trenutka 1 . Rasprave o preispitivanju otvorene su na sastanku odbora u listopadu 2017 2 . Odbor se s postupkom i rokovima za provedbu preispitivanja složio u dokumentu G/AG/W/171 3 sa sastanka u veljači 2018. Prema dogovorenom postupku, preispitivanje je provedeno na otvorenim neformalnim sastancima odbora koji su se održavali odmah nakon redovitih sastanaka odbora 4 .

(2)Članovi su raspravljali o preispitivanju na četiri neformalna sastanka odbora održana 20. veljače, 11. lipnja, 25. rujna i 26. studenoga 2018. Tijekom neformalnog sastanka u studenome održan je tematski sastanak o upravljanju carinskim kvotama i nedovoljnom ispunjavanju carinskih kvota, na kojem su sudjelovali predstavnici sektora. Raspravama o preispitivanju pridonijeli su i brojni članovi svojim pisanim prilozima. Isto tako, kao odgovor na zahtjeve članova i prema dogovorenom postupku i rokovima za provedbu preispitivanja, Tajništvo je sastavilo pripremni dokument 5 o upravljanju carinskim kvotama i stopama iskorištenosti za olakšavanje preispitivanja. Prilog 1. sadržava popis svih pisanih dokumenata koje se dosad razmatralo u preispitivanju.

(3)Članovi su tijekom rasprava o preispitivanju utvrdili sljedeće teme: 1) Djelotvorna provedba i daljnje postupanje u vezi s materijalnim obvezama koje proizlaze iz odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama 2) Zahtjevi za transparentnost u upravljanju carinskim kvotama 3) Mehanizam za nedovoljno ispunjavanje kvota. U nastavku se navode neki elementi 6 o kojima se raspravljalo u okviru svake od triju tema, uključujući tematske rasprave u studenome.

DJELOTVORNA PROVEDBA I DALJNJE POSTUPANJE

i.Preraspodjela neiskorištenih dozvola u okviru upravljanja carinskim kvotama 

ii.Postupci preraspodjele, uključujući raspodjelu po zemljama 7

iii.Razmjena iskustava i primjera najbolje prakse u poboljšanju iskorištenosti carinskih kvota, uključujući preraspodjelu carinskih kvota u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma.

ZAHTJEVI ZA TRANSPARENTNOST U UPRAVLJANJU CARINSKIM KOVOTAMA

i.Pravovremene i potpune obavijesti o upravljanju carinskim kvotama

ii.Žurno izvješćivanje o promjenama u upravljanju carinskim kvotama

iii.Sustavno izvješćivanje o stopama iskorištenosti od strane svih članova koji imaju obveze u pogledu carinskih kvota

iv.Usklađeni načini obavješćivanja (npr. za neotvorene carinske kvote ili predviđene carinske kvote bez carinskih povlastica)

v.Izvješćivanje o razlozima nedovoljne iskorištenosti kvota

vi.Razmjena iskustava i primjera najbolje prakse upravljanja carinskim kvotama među zemljama

vii.Poseban i različit tretman (preveliko opterećenje u obvezama obavješćivanja)

viii.Povezanost s obvezama obavješćivanja u postupcima izdavanja uvoznih dozvola

ix.Tehnička pomoć tajništva u svrhu boljeg usklađivanja članova s obvezama obavješćivanja.

MEHANIZAM ZA NEDOVOLJNO ISPUNJAVANJE KVOTA

i.Različite obveze članova (točka 4. Priloga A)

ii.Poseban i različit tretman

iii.Moguća ograničena primjenjivost u budućnosti

iv.Povezanost Priloga B i točke 4. Priloga A

v.Istraživanje uzroka nedovoljne iskorištenosti kvota

vi.Ciljani pregled nedovoljne iskorištenosti carinskih kvota u određenim posebnim sektorima

vii.Praktična primjenjivost mehanizma za nedovoljno ispunjavanje kvota (istraživanje razloga zašto još nije upotrijebljen, među ostalim zbog moguće složenosti, razmjena iskustava, pojednostavnjenje postupovnih zahtjeva)

viii.Vođenje popisa nedovoljno iskorištenih carinskih kvota u tajništvu.

(4)Stajališta članova razlikovala su se u pogledu budućeg funkcioniranja točke 4. mehanizma za nedovoljno ispunjavanje kvota i povezane odredbe o posebnom i različitom tretmanu. Neke su zemlje članice u razvoju napomenule da se odredbe o posebnom i različitom tretmanu u odluci s Balija o upravljanju carinskim kvotama ne bi trebale razvodniti, dok su drugi članovi istaknuli da poseban i različit tretman zemalja u razvoju ne bi trebao voditi prema izuzeću te da bi izuzete zemlje u razvoju trebale preuzeti obveze u pogledu upravljanja carinskim kvotama u skladu sa svojim razvojnim statusom.

(5)Nekoliko je članova ocijenilo da je opseg tog preispitivanja ograničen na traženje poboljšanja u upravljanju carinskim kvotama kako bi ga se razlikovalo od pregovora o pristupu tržištu. Drugi su naveli mogućnost da se pitanja povezana s upravljanjem carinskim kvotama uključe u pregovore o pristupu tržištu.

(6)Neki članovi smatrali su da bi odbor na temelju podnesaka članova trebao ispitati razloge zbog kojih mehanizam za nedovoljno ispunjavanje carinskih kvota još nije upotrijebljen.

(7)Na temelju točaka od 13. do 15. odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama (WT/MIN (13)/39) odbor se na sastanku 30. listopada 2019. usuglasio o sljedećim preporukama kako su navedene u Prilogu 2. ovom izvješću koje se daje na razmatranje Glavnom vijeću.

Prilog 1.

Prilog 2.

(1)[Rok iz točke 14. i bilješke 2. odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama za odluku o točki 4. Priloga A produljuje se do kraja 2021. ili 13. ministarske konferencije, ovisno o tome što nastupi ranije. [Radi veće sigurnosti, ako ni Ministarska konferencija ni Glavno vijeće ne odluče prije kraja 2021. produljiti valjanost točke 4. Priloga A odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama u njezinu postojećem ili izmijenjenom obliku, točka 4. Priloga A podložno točki 15. te odluke više se ne primjenjuje od 1. siječnja 2022. [u odnosu na članice navedene u Prilogu B i svakog drugog člana koji do kraja 2021. uputi zahtjev da ga se doda u Prilog B].]

(2)U međuvremenu će Odbor za poljoprivredu („odbor”) nastaviti rasprave o primjeni točke 4. Priloga A. [Radi veće sigurnosti, dok je rasprava u tijeku, ostaje na snazi odluka s Balija o upravljanju carinskim kvotama zajedno s prilozima.]

(3)Odbor će preporuke Općem vijeću u pogledu primjene točke 4. [Priloga A i u skladu s točkom 14.] dati do kraja 2021.]

(4)Prepoznajući važnost povećane transparentnosti upravljanja carinskim kvotama i stopa iskorištenosti te pravodobnog podnošenja obavijesti članova i priznajući da bi sustav obavješćivanja za poljoprivredu putem interneta trebao dovesti do bolje usklađenosti, odbor se slaže sa sljedećim:

(a)Tajništvo će pripremiti popis postojećih načina obavješćivanja članova o carinskim kvotama, među ostalim u slučajevima kada predviđena carinska kvota nije bila otvorena.

(b)Odbor će pokrenuti rasprave o usklađivanju načina obavješćivanja članova o carinskim kvotama, među ostalim za stope iskorištenosti carinskih kvota.

(c)Odbor potiče članove da u tablici MA:2 prilože objašnjenje u slučajevima u kojima predviđene carinske kvote nisu otvorene.

(d)Tajništvo će redovito ažurirati informacije o upravljanju carinskim kvotama i stopama iskorištenosti kako su navedene u dokumentu G/AG/W/183 10 , ali i informacije o tome koji su članovi izvijestili o stopama iskorištenosti i o pitanjima postavljenima u odboru u vezi sa stopama iskorištenosti.

(e)Odbor će na temelju podnesaka članova ispitati razloge zbog kojih mehanizam za nedovoljno ispunjavanje kvota još nije upotrijebljen.

(5)Odbor se slaže da nakon završetka ovog preispitivanja redovito svake tri godine preispituje funkcioniranje odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama. Ta će redovita preispitivanja uključivati i pregled načina korištenja mehanizma za nedovoljno ispunjavanje kvota od strane članova koji će se temeljiti na podnescima članova.

__________

(1)    Točka 13. WT/MIN(13)/39. Zasad nema podataka o pribjegavanju mehanizmu za nedovoljno ispunjavanje kvota.

(2)    Upućuje se na odjeljak 2.2.1. dokumenta G/AG/R/86.

(3)    Upućuje se na odjeljak 2.5.1. dokumenta G/AG/R/87.

(4)    Na sastanku u lipnju 2019. odbor je odlučio produljiti rok za dovršetak izvješća o preispitivanju do sastanka odbora u listopadu 2019.

(5)    G/AG/W/183.

(6)    Među članovima nema dogovora o tim elementima ni o postupanju s njima u preporukama.

(7)    Točka 9. ministarske odluke s Balija o upravljanju carinskim kvotama odnosi se na postupak preraspodjele. Uz to, bilješke 3. i 5. Priloga A odluci s Balija odnose se na prava članova koji raspolažu sredstvima dodijeljenima za pojedine zemlje posebno u kontekstu mehanizma za nedovoljno ispunjavanje kvota.

(8)    Dokument G/AG/W/171 od 9. veljače 2018.

(9)    WT/MIN (13)/39 I WT/L/914 od 11. prosinca 2013.

(10)    Pripremna obavijest Tajništva može konkretno sadržavati popis carinskih kvota o kojima nije dostavljena obavijest u tablici MA:2 ili za koje je stopa iskorištenosti manja od 65 %.