Mišljenje Europskog odbora regija – Ciljevi održivog razvoja: osnova za dugoročnu strategiju EU-a za održivu Europu do 2030.

(2019/C 404/04)

Izvjestitelj	:	Arnoldas ABRAMAVIČIUS (LT/EPP), član Općinskog vijeća Zarasaija
Referentni dokument/i	:	Komunikacija Komisije – Dokument za razmatranje „Prema održivoj Europi do 2030.” COM(2019) 22 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

1.

pozdravlja dokument za razmatranje EU-a „Prema održivoj Europi do 2030.” i poziva Europsku komisiju i Europsko vijeće da provedbu Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja postave kao prioritet svojeg političkog programa te da ona predstavlja sveobuhvatni cilj sljedećeg strateškog plana EU-a za razdoblje od 2019. do 2024. i nakon tog razdoblja. Također računa s tim da će nova Europska komisija utrti put za djelovanje u obliku strategije održivog razvoja za cijeli EU i plana provedbe, što je Europsko vijeće već zatražilo u svojim zaključcima od 18. listopada 2018.;

2.

slaže se sa sveobuhvatnom definicijom ciljeva održivog razvoja kao okvira za političko djelovanje usmjereno na svladavanje višestrukih izazova (gospodarskih, društvenih, okolišnih, upravljačkih i vanjskih) te ustraje u tome da svi akteri moraju postići zajedničko razumijevanje održivog razvoja i ciljeva održivog razvoja kako bi ih mogli u potpunosti provesti radi dobrobiti ljudi i budućih generacija. Prva je namjera ublažiti siromaštvo i smanjiti nejednakosti kako nitko ne bi bio zapostavljen, kako bi svijet bio miroljubiv te kako bi se blagostanje stvaralo i dijelilo u skladu s ograničenjima našeg planeta;

3.

smatra da je 17 ciljeva održivog razvoja univerzalno i nedjeljivo te da je usklađenost politika u pogledu mjera poduzetih za njihovu provedbu ključna za napredak;

Od razmatranja do djelovanja

4.

smatra da, od tri scenarija koje je Europska komisija navela kako bi potaknula raspravu o sljedećim koracima EU-a u pogledu provedbe Programa održivog razvoja do 2030., jedinu opciju koja podrazumijeva i unutarnje i vanjsko djelovanje EU-a te obuhvaća sva područja politike predstavlja prvi scenarij;

5.

smatra da, s obzirom na složenu prirodu ciljeva održivog razvoja i rezultate istraživanja OR-a i OECD-a o lokalnom i regionalnom djelovanju u pogledu tih ciljeva (1), postoji prijeka potreba za sveobuhvatnom strategijom EU-a za koordinaciju provedbe na svim razinama vlasti, uz vremenski ograničene ciljne vrijednosti i konkretne ishode za 2030. te mehanizme praćenja i revizije, što govori u prilog prvom scenariju;

6.

naglašava da bi ishode provedbe ciljeva održivog razvoja i s tim povezane strategije politika trebalo utvrditi na temelju kombinacije pristupa odozdo prema gore i odozgo prema dolje kojom se obuhvaćaju sve razine vlasti i relevantni dionici te postavlja niz diferenciranih ciljnih vrijednosti na razini zemalja i regija. Ova strategija za održivu Europu do 2030. trebala bi uslijediti nakon sadašnje strategije Europa 2020.;

7.

ustraje u tome da bi institucije EU-a i države članice smjesta trebale ubrzati svoje djelovanje u pogledu ciljeva održivog razvoja i uključiti ih u sve politike kako je navedeno u drugom scenariju;

8.

naglašava potrebu za vanjskim djelovanjem opisanim u trećem scenariju. Međutim, stavljanjem naglaska na vanjsko djelovanje ne bi se samo narušila vjerodostojnost EU-a na međunarodnoj razini nego se ne bi priznalo ni da su EU i države članice daleko od ostvarenja svih ciljeva održivog razvoja te bi se ujedno spriječio napredak u njihovom postizanju u EU-u;

9.

naglašava da je na svim razinama, odnosno na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, potrebna snažnija ambicija za provedbu ciljeva održivog razvoja;

Sudjelovanje regija i gradova

10.

naglašava da je za postizanje cilja da nitko ne bude zapostavljen potrebno da sve razine vlasti osiguraju intersekcijsku integraciju i oblikovanje kohezivnih (teritorijalnih) politika koje se međusobno podupiru. Poziva na uspostavu mehanizma za ocjenjivanje napretka i utvrđivanje ključnih izazova u provedbi ciljeva održivog razvoja na terenu te za osiguravanje učinkovite upotrebe sredstava;

11.

ističe da je za postizanje 65 % od 169 ciljnih vrijednosti sadržanih u 17 ciljeva održivog razvoja potreban snažan angažman regija i gradova u provedbi i praćenju tih ciljeva. (2) Gradovi i regije lokaliziraju ciljeve održivog razvoja na terenu i nisu zaduženi samo za provedbu već i za oblikovanje politika na razini najbližoj svojim građanima, poslovnim i lokalnim zajednicama. Rezultati istraživanja OR-a i OECD-a dodatno potvrđuju mobilizaciju gradova i regija, pri čemu je 59 % ispitanika u postupku provedbe ciljeva održivog razvoja. Mnoge europske regije i gradovi predvodnici (3) su u tom postupku lokalizacije ciljeva održivog razvoja i pokazali su da su regije i gradovi ključni za njihovu djelotvornu i brzu provedbu;

12.

naglašava ulogu obećavajućih vodećih inicijativa kao što su OECD-ova inicijativa „Gradovi i regije za ciljeve održivog razvoja” i UN-ova „Platforma za gradove predvodnike u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja 25 + 5” u pružanju pomoći regijama i gradovima koji dobrovoljno provode lokalizaciju ciljeva održivog razvoja, pet godina prije 2030.;

13.

na temelju svoje studije o teritorijalnom pristupu ciljevima održivog razvoja (4) naglašava važnost izgradnje kapaciteta i sposobnosti regija i gradova za lokalizaciju ciljeva održivog razvoja te poboljšanja vidljivosti trenutačnih inicijativa kao i promicanja korištenja uslugama EU-ove Službe za potporu strukturnim reformama (SRSS) (5), čiji bi ciljevi trebali biti usklađeni s ciljevima održivog razvoja, u regijama i gradovima;

14.

obvezuje se da će podupirati postupak „lokalizacije i teritorijalizacije ciljeva održivog razvoja” i izbjegavati udvostručavanje rada poticanjem partnerstava s međunarodnim (6) i europskim udruženjima (7);

15.

ističe ključnu ulogu Europske komisije i Odbora regija, zajedno s ostalim europskim organizacijama, u poticanju istorazinske ocjene, razmjene, suradnje i uzajamnog učenja među regijama i gradovima EU-a;

16.

poziva na potpuno priznavanje uloge regija u lokalizaciji ciljeva održivog razvoja u EU-u. Lokalne i regionalne vlasti imaju važnu ulogu u razvoju vrijednosti i društvenih odnosa, zbog čega postoji jasna potreba da ih se uključi u rad na ostvarivanju održivog razvoja cijelog EU-a;

17.

ističe da u EU-u postoje velike razlike u pogledu razvoja, demografije, strukture proizvodnje i razine industrijalizacije, što iziskuje fleksibilan i lokaliziran pristup manje razvijenim, rubnim i otočnim regijama te regijama u energetskoj tranziciji;

18.

podupire uspostavu europske zajednice regija za razmjenu praksi povezanih s ciljevima održivog razvoja koju bi vodila mreža nrg4SD;

19.

ističe gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu podjelu na globalnoj razini, kao i u državama članicama EU-a i među njima. Dok je ciljevima održivog razvoja obuhvaćen izazov urbanizacije u okviru 11. cilja održivog razvoja, potrebno je osigurati uravnotežen regionalni razvoj u EU-u kako bi se zajamčilo da nijedna osoba i nijedno područje ne budu zapostavljeni;

20.

naglašava važnost istinske sinergije i integracije lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih fondova, javnih i privatnih, te suradnje javnog i privatnog sektora, uz strateški razvoj i ulaganja u postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030.;

21.

naglašava činjenicu da je kohezija glavni instrument ulaganja EU-a s pomoću kojeg regije i gradovi mogu provoditi ciljeve održivog razvoja i osigurati svoj gospodarski, socijalni i teritorijalni razvoj; stoga zahtijeva da sljedeće financiranje iz Kohezijskog fonda EU-a za razdoblje 2021. –2027. bude dostupno svim regijama i da se promiče sudjelovanje svih građana na temelju pravno obvezujućeg Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo. Ciljevi sljedeće kohezijske politike EU-a trebali bi biti u većoj mjeri usklađeni s ciljevima održivog razvoja kako bi se zajamčila bolja provedba i usklađenost mjera;

22.

ističe da je jedan od ciljeva održivog razvoja urbani cilj (br. 11), ali da ne postoji namjenski regionalni cilj, a regionalni razvoj naveden je samo neizravno, pod podnaslovom o uporabi zemljišta. Stoga postizanje bolje usklađenosti kohezijske politike s ciljevima održivog razvoja iziskuje da se programiranjem financiranja sredstvima iz nove kohezijske politike EU-a obuhvate svi teritorijalno relevantni ciljevi održivog razvoja, a ne samo cilj br. 11;

23.

ističe model plana EU-a za gradove kojim se potiče dijalog o održivom urbanom razvoju između svih razina vlasti. Taj bi proces mogao poslužiti kao inspiracija za upravljanje budućim strateškim programom EU-a za razdoblje 2019. –2024. kako bi se EU mogao učinkovitije suočiti s izazovima u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

24.

ističe potencijal prijedloga OR-a (8) u kojem se navodi da bi budućom kohezijskom politikom nakon 2020. trebalo podupirati regije i gradove da „lokaliziraju ciljeve održivog razvoja” i usklade provedbu strategija održivog urbanog razvoja sa svojim lokalnim okolnostima;

25.

naglašava važnost financijskih instrumenata EU-a za poljoprivredu, istraživanje i inovacije i EFSU-a te njihove sinergijske upotrebe zajedno s kohezijskim fondovima kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi održivog razvoja;

Uključivanje svih dionika

26.

ističe da, s obzirom na transformativnu prirodu ciljeva održivog razvoja, ti ciljevi trebaju biti odgovornost svih slojeva društva i gospodarstva; ističe važnost poslovnih slučajeva u privatnom sektoru i gospodarstvu za provedbu i postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030.;

27.

podsjeća na to da je u središtu ciljeva održivog razvoja čovjek te da su partnerstvo, sudjelovanje i osnaživanje temeljne vrijednosti održivog razvoja. Sudjelovanje građana svih dobnih skupina, civilnog društva u svoj njegovoj raznolikosti, akademske zajednice, javnih tijela i privatnog sektora u višedioničkim dijalozima nužno je kako bi se utvrdila i zajedno osmislila rješenja za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, pri čemu treba postići dobru ravnotežu u pogledu neizbježnih kompromisa;

28.

naglašava ključnu ulogu pokretâ odozdo prema gore, povoljnih uvjeta i poduzetničkog duha u gradovima i regijama za postizanje ciljeva održivog razvoja te pametnog, održivog i uključivog rasta;

29.

zagovara multilateralne informativne mjere o koristima održivog razvoja kako bi se osiguralo da ljudi svih dobnih skupina dugoročno gledano usvoje odgovarajuća društvena stajališta;

Upravljanje EU-a u području ciljeva održivog razvoja

30.

poziva novu Europsku komisiju na preuzimanje vodeće uloge u uspostavi višerazinskog, višedioničkog i međusektorskog upravljanja, u okviru prvog scenarija, čime bi se omogućilo uključivanje svih dimenzija ciljeva održivog razvoja u sve politike EU-a te istodobno osigurala usklađenost politika između različitih sektora i uključivanje svih razina vlasti i dionika, uključujući građane, u sve faze oblikovanja politika;

31.

naglašava presudnu važnost učenja, s obzirom na to da je političko vodstvo od iznimne važnosti, te napominje da političari i uprave moraju biti osposobljeni i uključeni u području ciljeva održivog razvoja te da svaka institucija EU-a treba uključiti ciljeve održivog razvoja u vlastito upravljanje;

32.

preporučuje da sljedeći predsjednik Europske komisije imenuje poseban tim pridružen svojem uredu koji će surađivati sa svim povjerenicima i pregledavati sve prijedloge politika u vezi s ciljevima održivog razvoja. Taj bi tim trebao utvrditi moguće konflikte i potrebne kompromise te će biti zadužen za uključivanje ciljeva održivog razvoja u politike EU-a. To će podrazumijevati snažnu koordinaciju između svih glavnih uprava;

33.

poziva sljedećeg predsjednika Europske komisije da na godišnjoj osnovi izvješćuje Europski parlament i Vijeće za opće poslove o provedbi ciljeva održivog razdoblja tijekom svojeg govora o stanju Unije;

34.

poziva Vijeće da potiče provedbu ciljeva održivog razvoja i uzajamno učenje na nacionalnoj razini raspravom o dobrovoljnim nacionalnim revizijama u Vijeću za opće poslove, prije prezentacija planiranih za političke forume UN-a na visokoj razini;

35.

poziva Europski parlament kao suzakonodavca da ciljeve održivog razvoja uvrsti u sve relevantne dokumente o politikama, a sve svoje odbore uključi u provedbu ciljeva održivog razvoja; poziva na imenovanje stalnih izvjestitelja za ciljeve održivog razvoja u svojim raznim odborima;

36.

obvezuje se na integriran i usklađen rad na ciljevima održivog razvoja i na njihovo uključivanje u rad svih povjerenstava i u sva mišljenja OR-a;

37.

predlaže suradnju s Komisijom i drugim partnerima u pogledu praćenja provedbe ciljeva održivog razvoja na lokalnoj/regionalnoj razini; pozdravlja rad Višedioničke platforme za ciljeve održivog razvoja koju je organizirala Europska komisija kao oblik otvorenog i participativnog upravljanja; snažno podupire nastavak njezina rada kako bi regije, gradovi, civilno društvo, akademska zajednica i poduzeća sudjelovali u uključivom dijalogu o održivosti i kako bi se utvrdila odgovornost za ciljeve održivog razvoja;

38.

pozdravlja činjenicu da je Europska komisija uključila preporuke Platforme u dokument za razmatranje;

39.

predviđa da će Platforma biti stalno savjetodavno tijelo za donositelje odluka EU-a (Europsku komisiju, Vijeće i Europski parlament) o sveobuhvatnoj strategiji za održivu Europu do 2030. kao i za informiranje novih europskih povjerenika i zastupnika u Europskom parlamentu o ciljevima održivog razvoja;

40.

poziva na redovno uključivanje europskih, nacionalnih i podnacionalnih platformi u rad Višedioničke platforme EU-a radi jačanja njezina rada i reprezentativnosti;

41.

poziva sve institucije EU-a da se uključe u redoviti međuinstitucijski dijalog o ciljevima održivog razvoja, uključujući Europsku komisiju, Vijeće, Europski parlament, kao i Europski odbor regija te Europski gospodarski i socijalni odbor, kako bi se zajamčila usklađenost politika u duhu 17. cilja održivog razvoja;

Uključivanje ciljeva održivog razvoja u politike EU-a

42.

potiče Europsku komisiju da se koristi smjernicama za bolju regulativu kao alatom za izradu zakonodavstva uzimajući u obzir sve dimenzije ciljeva održivog razvoja. Te bi smjernice trebale jasno prikazati sve varijable koje je potrebno uzeti u obzir prilikom usvajanja održivog pristupa;

43.

smatra da će kompromisi u pogledu različitih dimenzija ciljeva održivog razvoja biti neizbježni i poziva na provedbu sustavnih ex ante procjena učinka kako bi se utvrdile moguće sinergije i sukobi te transparentno procijenili kompromisi, uzimajući u obzir izravni i dugoročni učinak. Procjena teritorijalnog učinka i participativne rasprave s građanima i dionicima na lokalnoj i regionalnoj razini bit će ključne za osiguravanje prihvaćanja odluka i ispravnog oblikovanja politika;

44.

Odbor regija namjerava služiti kao primjer drugim institucijama i organizacijama, te se obvezuje da će svake godine održavati konferencije na kojima će lokalne i regionalne vlasti predstavljati svoja iskustva i primjere najbolje prakse;

45.

poziva sve institucije EU-a i države članice da europski semestar usklade s ciljevima održivog razvoja i sljedećom strategijom EU-a za održivu Europu do 2030. Višegodišnjim smjernicama trebalo bi osigurati da se u okviru europskog semestra provodi strategija EU-a, da semestar postane alat za koordinaciju i provedbu ciljeva održivog razvoja te da godišnji pregled rasta postane „godišnji pregled održivog razvoja”;

46.

poziva na višegodišnje istraživanje EU-a o održivom razvoju kojim će se pokrenuti višegodišnji nacionalni ciklus pregleda preporuka i izvješćivanja o njima. Tim bi se istraživanjem trebao steći uvid u provedbu strategije EU-a i akcijskih planova država članica za održivi razvoj. Time bi se osigurala osnova za dobrovoljne nacionalne revizije država članica EU-a u kontekstu UN-a;

47.

zahtijeva da u upravljanje održivim europskim semestrom unutar Komisije budu uključene sve relevantne službe Komisije te da se izbjegavaju izolirane inicijative;

48.

ponavlja svoj zahtjev da se upravljanje europskim semestrom temelji na načelima partnerstva i višerazinskog upravljanja, uz uključivanje regija i gradova EU-a kao punopravnih partnera u godišnji ciklus od samog njegovog početka te na temelju kodeksa postupanja; (9) (10)

49.

poziva institucije EU-a da upotrijebe proračun EU-a za uključivanje ciljeva održivog razvoja u sve politike, čime će se osobito obustaviti subvencije za fosilna goriva i ojačati kriteriji održivosti u javnoj nabavi;

50.

potvrđuje potrebu za praćenjem provedbe ciljeva održivog razvoja i poziva na raščlambu podataka, barem na razini NUTS2, a po potrebi i na lokalnoj razini, kako bi se omogućilo bolje oblikovanje politika kad nacionalni prosjek dovodi u zabludu;

51.

ponavlja (11) potrebu za izlaskom izvan okvira BDP-a i primjenom dodatnih pokazatelja koji nisu isključivo gospodarske prirode, nego obuhvaćaju transformativnu prirodu ciljeva održivog razvoja, i koji bi se trebali mjeriti na razini NUTS2 barem putem raščlanjenih podataka koji se odnose na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;

52.

ističe da predvodničke regije i gradovi izrađuju vlastite pokazatelje i prikupljaju svoje podatke u partnerstvu s lokalnim akterima uključujući privatni sektor. Razvoj lokalnih pokazatelja predstavlja dobru priliku za poticanje sudjelovanja i preuzimanja odgovornosti. Međutim, 40 % ispitanika u istraživanju OR-a i OECD-a ne koristi se nikakvim pokazateljima. Pokazatelji EU-a samo su djelomično upotrebljivi jer za njihovu primjenu na lokalnoj razini nema dostupnih podataka za razinu NUTS2;

53.

predlaže da Zajednički istraživački centar EU-a uspostavi platformu za urbane podatke o ciljevima održivog razvoja radi izrade europskog priručnika o gradovima koji dobrovoljno provode ciljeve održivog razvoja; nadalje prima na znanje rad Svjetskog vijeća za podatke o gradovima koje je uspostavilo norme ISO za pokazatelje za pametne i otporne gradove, kao i rad OECD-a na izradi alata za vizualizaciju, u okviru čega se službeni pokazatelji kombiniraju s modeliranim pokazateljima na regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se uzele u obzir regionalne razlike;

54.

poziva Eurostat da taj rad i izmjereni napredak uključi u svoje godišnje izvješće o praćenju, ostavljajući prostora i za kvalitativne podatke. OR je spreman surađivati i poticati suradnju s tim partnerima radi praćenja provedbe ciljeva održivog razvoja na lokalnoj/regionalnoj razini;

55.

ponavlja da mnoge regije i gradovi preuzimaju inicijativu i postaju predvodnici u toj tranziciji, s uspješnim inicijativama zasnovanima na pristupu odozdo prema gore, kao što je Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju te pripadajuća mreža OR-ovih ambasadora. Ta kretanja odozdo prema gore mogu dobiti novi zamah i predstavljati snažan korak naprijed u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

Vanjska dimenzija ciljeva održivog razvoja

56.

ustraje u tome da EU uzme u obzir vanjsku dimenziju ciljeva održivog razvoja tijekom njihove provedbe, uključujući vanjski učinak njegovih nacionalnih politika, na primjer u pogledu ZPP-a ili trgovine. Unutarnja i vanjska dimenzija nisu dva različita svijeta i od ključne je važnosti težiti za usklađenošću politika u pogledu održivog razvoja;

57.

zahtijeva partnerstvo između europske, nacionalne, regionalne i lokalne razine kako bi se pridonijelo provedbi ciljeva održivog razvoja putem razvojne suradnje;

58.

zahtijeva bolje praćenje uloge globalnih lanaca opskrbe kako bi se zajamčilo poštovanje vladavine prava i ljudskih prava te provedbu praksi kružnog gospodarstva i izbjegavanje prekomjernog iskorištavanja resursa;

59.

ustraje u ključnoj ulozi decentralizirane suradnje i inicijativa OR-a kao što je forum EK-a i OR-a „Gradovi i regije za razvojnu suradnju”, čije je izdanje održano u veljači 2019. bilo usmjereno na održiva gradska partnerstva, pri čemu je više od 500 sudionika iz preko 80 zemalja razradilo konkretne preporuke o politikama za promicanje održivog razvoja kroz regionalna i lokalna partnerstva, ili Inicijativa iz Nikozije za potporu libijskim općinama. Te inicijative OR-a pokazuju da potpora EU-a ne bi smjela biti usmjerena isključivo na velike partnerske projekte među velikim gradovima, nego da bi trebala biti dostupna i inicijativama decentralizirane suradnje različitih veličina koje bi obuhvaćale različite vrste teritorijalnih jedinica;

60.

izražava žaljenje zbog činjenice da prijedlogom Europske komisije za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) nije obuhvaćena tematska linija financiranja namijenjena pružanju potpore lokalnim vlastima;

61.

poziva Europsku komisiju da podupire gospodarsku i socijalnu integraciju mladih, žena i raseljenog stanovništva u zemljama u razvoju. Logikom partnerstva decentralizirane suradnje može se pridonijeti promjeni percepcije migracije kao prijetnje u percepciju migracije kao prilike, osobito s obzirom na ključnu ulogu regija i gradova u integraciji migranata u njihova društva domaćine;

Politike EU-a

62.

slaže se s dijagnozom i prijedlozima navedenima u dokumentu za razmatranje koji se odnose na nastavak rada na četirima klasterima politika i četirima horizontalnim čimbenicima kao prioritetima, no iznosi sljedeće dodatne primjedbe:

63.

ustraje na tome da je pored predloženog povećanja sredstava za sustavnu integraciju klimatske dimenzije na 25 % u sklopu novog VFO-a potrebno dodijeliti znatna financijska sredstva za održivi razvoj te ujedno osigurati da se nijednom vrstom financiranja ne narušava ostvarivanje ciljeva održivog razvoja;

64.

ističe da je krajnje vrijeme za usvajanje strategija i definiranje mjera za postizanje resursno učinkovitog kružnog gospodarstva putem hitne provedbe Pariškog sporazuma;

65.

naglašava da se OR u zasebnom mišljenju (12) dodatno bavi poveznicama između UN-ovih ciljeva održivog razvoja, ekološke tranzicije i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. U ovom će se mišljenju iznijeti strateški pogled gradova i regija EU na ostvarivanje tranzicije na resursno učinkovito, niskougljično, klimatski neutralno i biološki raznoliko gospodarstvo;

66.

ustraje u tome da održiva potrošnja i proizvodnja ujedno podrazumijevaju smanjenje upotrebe neobnovljivih resursa u apsolutnom smislu u cilju kretanja prema dostatnosti resursa, a ne samo njihovoj učinkovitosti;

67.

ističe posebni potencijal biogospodarstva u smislu poticanja neovisnosti o fosilnim gorivima i suzbijanja klimatskih promjena s pomoću ugljične neutralnosti. Najveća moguća primjena proizvoda dobivenih od bioloških sirovina u što većem broju sektora pridonijet će i osiguravanju i otvaranju radnih mjesta na novim, održivim tržištima, osobito u dosad slabije industrijaliziranim regijama;

68.

smatra da se uz pomoć regija može postići cilj znatnog povećanja udjela inovativne bioindustrije u bruto domaćem proizvodu tijekom sljedećeg desetljeća;

69.

poziva na poduzimanje daljnjih mjera u vezi s Komisijinim Akcijskim planom za financiranje održivog rasta jer se financijska sredstva trebaju primjenjivati za poticanje promjena koje će donijeti ne samo financijsku dobit nego i dobit u pogledu održivosti; (13)

70.

poziva na uključivanje europskog poslovnog i industrijskog sektora u održivost kao sastavni dio europske industrijske strategije do 2030. kako bi se poslovnom i industrijskom sektoru pomoglo ubrzati prelazak na održivije prakse. O tom bi se prijedlogu koji je već naveden u preporukama platforme EU-a s više dionika za ciljeve održivog razvoja trebalo dodatno raspraviti na okruglom stolu na visokoj razini o industriji „Industrija 2030.” i uključiti biogospodarstvo s integriranim ciljevima održivog razvoja u raspravu;

71.

ističe da bi, u cilju usklađenosti politika Unije radi razvoja, ZPP u zemljama u razvoju trebao promicati razvoj održive poljoprivrede, čime bi se poticalo zadržavanje ruralnog stanovništva i osigurala sigurnost opskrbe hranom u tim područjima. Zbog toga se poljoprivredni i prehrambeni proizvodi ne bi trebali izvoziti iz EU-a po cijenama nižima od cijene proizvodnje u Europi;

72.

izražava žaljenje zbog činjenice da u pogledu mobilnosti dokumentom za razmatranje nije obuhvaćena važnost dostupnosti javnog prijevoza za izgradnju održivih gradskih i regionalnih prometnih sustava te ključna uloga lokalnih i regionalnih vlasti u tom smislu;

73.

predlaže da bi novi poticaji na međunarodnom planu proizašli iz programa EU-a za održivost trebali obuhvaćati inicijative za smanjenje emisija stakleničkih plinova na razini IMO-a (pomorski promet) i ICAO-a (zračni promet). EU bi se osobito trebao zalagati za globalni porez na kerozin, a ako se na razini ICAO-a ne postigne sporazum o ubiranju takvog poreza, mogao bi poduzeti jednostrane mjere kao što su ukidanje oslobođenja od plaćanja poreza na gorivo za zrakoplove u unutarnjem prometu u EU-u ili uvođenje naknade za gorivo u zračnom prijevozu tereta;

74.

napominje da europska industrija u području mobilnosti treba povećati konkurentnost s pomoću inovacija. Lokalne i regionalne vlasti trebaju preuzeti plan primjene alternativnih goriva i digitalne cestovne infrastrukture u suradnji s privatnim sektorom i s pomoću proračuna EU-a;

75.

s obzirom na velike društvene nejednakosti opisane u dokumentu za razmatranje, u što se ubraja i činjenica da je 22 % građana EU-a izloženo opasnosti od siromaštva, ponavlja svoj poziv na potpunu provedbu europskog stupa socijalnih prava te na pridavanje jednake pozornosti čimbenicima socijalne održivosti kakva se pridaje okolišnoj održivosti kako bi se dokazalo da je cilj EU-a to da nijedna osoba i nijedno područje ne budu zapostavljeni. Doista, dokazano je da su socijalno osjetljiva područja često ujedno i najizloženija negativnom utjecaju nedostatka održivog razvoja;

76.

zahtijeva regionalnije praćenje provedbe europskog stupa socijalnih prava. OR trenutačno razvija regionalni pregled socijalnih pokazatelja koji bi se mogao upotrijebiti u tu svrhu;

77.

napominje da je posebnu pozornost potrebno obratiti na promicanje aktivnog i zdravog starenja među Europljanima dok se s institucijskog pristupa prelazi na pristup temeljen na zajednici;

78.

ponovno poziva na provedbu Europskog programa za stanovanje (14) koji bi, nadovezujući se na Partnerstvo za stanovanje iz Plana EU-a za gradove, znatno pridonio ostvarenju cilja održivog razvoja br. 11 (održivi gradovi i zajednice), ali i ciljeva br. 1 (iskorjenjivanje siromaštva), br. 7 (cjenovno pristupačna energija) i br. 10 (smanjenje nejednakosti);

79.

naglašava da uz doprinos regija i gradova EU-a razvoj digitalnih tehnologija može preobraziti demografske promjene u trostruku pogodnost za Europu: poboljšanje kvalitete života starijeg stanovništva, prelazak na održivije zdravstvene sustave i sustave skrbi te stvaranje održivog gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta u „srebrnom gospodarstvu”;

80.

ističe da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u pogledu rodne ravnoteže, ali uviđa da su žene u znatnoj mjeri nedovoljno zastupljene u EU-u te da čine samo 15 % izabranih gradonačelnika, 32 % članova općinskih vijeća i 33 % članova regionalnih parlamenata ili skupština (15);

81.

podupire priznavanje i širenje neformalnog i informalnog učenja u radu s mladima. Organizacije mladih i sportske organizacije koje pružaju neformalne i informalne obrazovne programe za aktivno građanstvo izvan škole osobito su važne za poboljšanje vještina i kompetencija mladih;

82.

ističe da je potencijal metode pametne specijalizacije EU-a sastavni dio politike za održivu Europu do 2030. Platforma pametne specijalizacije Zajedničkog istraživačkog centra pomaže regijama u upotrebi strukturnih fondova za integraciju njihovih regionalnih inovacijskih strategija u ciljeve održivog razvoja, uključujući putem događanja „Znanost se susreće s regijama” u organizaciji OR-a i Zajedničkog istraživačkog centra. Komplementarnost strategija pametne specijalizacije i provedbe ciljeva održivog razvoja na regionalnoj razini donosi ključnu dodanu vrijednost za održivi rast;

83.

naglašava da bi sustav trgovanja emisijama trebao biti jedan od ključnih sljedećih koraka u provedbi dokumenta za razmatranje;

84.

izražava žaljenje zbog činjenice da u okviru „sveobuhvatnog međukontinentalnog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Afrike” tijekom posljednjeg govora o stanju Unije nije bilo upućivanja na trgovinu. Taj bi sporazum trebao biti vođen ciljevima održivog razvoja i važnom ulogom trgovine koja može pridonijeti njihovu ostvarenju;

85.

poziva na obnovljeni socijalni dijalog u području korporativnog upravljanja radi promicanja ciljeva održivog razvoja i novih poslovnih modela u cilju jačanja ekonomske demokracije za održivi rast;

86.

ustraje u pozitivnoj ulozi socijalne ekonomije u rješavanju pitanja nezaposlenosti i promicanju uključivog i održivog rasta. To je od posebne važnosti u regijama obilježenima emigracijom, naglim starenjem stanovništva, nedostatkom gospodarske dinamičnosti i niskom razinom poduzetništva. U tim regijama organizacije socijalne ekonomije predstavljaju jedan od načina na koji se dobrim namjerama promiče poduzetništvo i privlači najbolja uporaba lokalnih resursa;

---

(1)  Ovim je istraživanjem prikupljeno više od 400 odgovora. Rezultati i više informacija dostupni su na poveznici https://cor.europa.eu/en/news/Pages/SDGs_survey.aspx.

(2)  UN-ova Mreža rješenja za održivi razvoj (2016.), Getting Started with the SDGs in Cities. A Guide for Stakeholders („Uvod u provedbu ciljeva održivog razvoja u gradovima. Vodič za dionike”), http://unsdsn.org/wp-content/uploads/2016/07/9.1.8.-Cities-SDG-Guide.pdf.

(3)  Npr. Baskija, Alandski otoci, gradovi Espoo, Gent, Utrecht i savezna zemlja Sjeverna Rajna-Vestfalija.

(4)  Studija koju je naručio OR: Teritorijalni pristup provedbi ciljeva održivog razvoja u EU-u – uloga Europskog odbora regija (2019.).

(5)  Mišljenje Europskog odbora regija – Program potpore reformama i europska funkcija stabilizacije ulaganja (2018/3764, točka 12.; izvjestiteljica: Olga Zrihen (BE/PES)).

(6)  Npr. OECD, ICLEI, inicijativa ART UNDP-a, UN Habitat te udruženja kao što su nrg4SD, UCGL-ovi ili Globalna radna skupina.

(7)  Npr. CEMR, Eurocities, CPMR, Europska mreža za održivi razvoj ili mreža EEAC.

(8)  Mišljenje Europskog odbora regija o budućnosti Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda nakon 2020.

(9)  Mišljenje Europskog odbora regija – Bolje upravljanje europskim semestrom: kodeks postupanja za uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti (2016/5386).

(10)  Mišljenje Europskog odbora regija – Europski semestar i kohezijska politika: usklađivanje strukturnih reformi s dugoročnim ulaganjima (2018/5504).

(11)  Mišljenje Europskog odbora regija „Pokazatelji teritorijalnog razvoja – BDP i šire”, usvojeno 11. veljače 2016.

(12)  ENVE-VI/039 – Održiva Europa do 2030.: daljnje djelovanje u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, ekološke tranzicije i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama; izvjestiteljica: Sirpa HERTELL (FI/EPP).

(13)  Mišljenje Europskog odbora regija „Financiranje održivog rasta” (2182/2018), usvojeno 6. prosinca 2018.

(14)  Mišljenje Europskog odbora regija „Ususret Europskom programu za stanovanje” (CDR 1529/2017), usvojeno 1. prosinca 2017.

(15)  Europski institut za ravnopravnost spolova, Baza podataka o rodnoj statistici, 2017.