Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52019AE5743

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju za 2020.” (COM(2019) 486 final)

    EESC 2019/05743

    SL C 311, 18.9.2020, p. 45–51 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Date of document:
    10/06/2020; Datum glasanja
    Date of vote:
    10/06/2020
    Date lodged:
    19/12/2019
    Author:
    Europski gospodarski i socijalni odbor
    Responsible body:
    Section for the Single Market, Production and Consumption, EESC_INT
    Rapporteur:
    Gerardo LARGHI
    Co-rapporteur:
    Elżbieta SZADZIŃSKA
    Form:
    Mišljenje
    Term of office:
    2015-2020
    Internal reference:
    AVIS-SECTION 2019/5743 FIN, INT/893
    Session:
    552

    18.9.2020   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 311/45

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju za 2020.”

    (COM(2019) 486 final)

    (2020/C 311/05)

    Izvjestitelj:

    Gerardo LARGHI

    Suizvjestiteljica:

    Elżbieta SZADZIŃSKA

    Zahtjev za savjetovanje:

    Europska komisija, 19.12.2019.

    Pravni temelj:

    članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

    Nadležna stručna skupina:

    Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

    Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

    2.3.2020.

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    10.6.2020.

    Plenarno zasjedanje br.:

    552

    Rezultat glasovanja

    (za/protiv/suzdržani):

    206/0/7

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 Odbor se slaže s Komisijom da je normizacija ključna za strategiju jedinstvenog tržišta i da ju je potrebno kontinuirano ažurirati.

    1.2.

    		 EGSO smatra da je potrebno hitno modernizirati europski normizacijski sustav da bi se inovativnim postupkom suradnje odgovorilo na globalne izazove u cilju pravodobnog razvoja normi u tehnološkom okruženju koje se brzo mijenja.

    1.3.

    		 EGSO smatra da novi modularni pristup koji se temelji na transverzalnim potrebama (kao što su zaštita okoliša, Zeleni plan i kružno gospodarstvo) iziskuje međusektorski pristup.

    1.4.

    		 EGSO uočava da su u godišnjem programu rada za 2020. godinu predstavljeni novi ciljevi, uz razvoj i integraciju prethodno utvrđenih prioriteta.

    1.5.

    		 EGSO smatra da je postupak normizacije potrebno započeti u fazi istraživanja i razvoja, uz potporu industrije, predstavnika malih i srednjih poduzeća i socijalne ekonomije, potrošača, socijalnih partnera, organizacija za zaštitu okoliša i dionika civilnog društva.

    1.6.

    		 EGSO smatra da je važno izraditi višegodišnji financijski okvir kako bi se na konkretan način osiguralo provođenje predviđenih mjera, uz financijsku i organizacijsku potporu uključivom sudjelovanju manjih i slabije opremljenih organizacija i interesnih skupina.

    1.7.

    		 Odbor se slaže s time da je umjetna inteligencija važna za jedinstveno tržište i smatra da je potrebno ažurirati postojeće sigurnosne propise. Posebno, u normizaciju u području tehnološke sigurnosti morat će uključiti etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju razvijene 2019., u kojima se zagovara antropocentrična umjetna inteligencija.

    1.8.

    		 Odbor traži da minimalni kriteriji u pogledu okoliša postanu obvezni propis u javnim ugovorima te da se upotreba sekundarnih sirovina uvrsti među kriterije kojima se daje prednost.

    1.9.

    		 EGSO pozdravlja mogućnost podnošenja novog zahtjeva za normizaciju u području interneta stvari i kibersigurnosti kako bi se zaštitile sigurnost, privatnost i povezivost.

    1.10.

    		 Odbor želi da se „europskim formatom za razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije” osigura sigurnost mreža i informacijskog sustava razvojem najsuvremenijih standarda.

    1.11.

    		 EGSO napominje da je izrada posebnih normi potrebna zbog mogućih grešaka u sustavima automatiziranih vozila, sigurnosti podataka, kibernapada, komunikacije i etičkih pitanja.

    1.12.

    		 EGSO pozdravlja zahtjev Komisije da se izrade ili revidiraju usklađene norme u ključnim područjima kao što su zaštita okoliša, socijalna uključenost i jedinstveno tržište robe; podržava prijedlog za razvoj normi za recikliranje i ponovnu upotrebu plastičnog ribolovnog alata, sigurnost pirotehničkih sredstava, granice migracije kemikalija podložnih ograničenjima koje se upotrebljavaju u robi široke potrošnje, energetsku učinkovitost električnih motora i kućanskih uređaja, gnojidbene materijale i građevinarstvo; posebnu pažnju pridaje odluci o ulaganju sredstava u usklađivanje proizvodnih tehnologija u proizvodnji čelika.

    1.13.

    		 Odbor se zalaže za uključiv pristup temi normizacije, koji bi uključivao i ciljeve na području zapošljivosti, socijalnih prava te poštovanja biološke raznolikosti i okoliša. EGSO smatra da bi to olakšalo prelazak s usklađenosti na kompatibilnost i pozitivno utjecalo na konkurentnost europskog sustava.

    1.14.

    		 EGSO smatra da bi se uz pomoć zakonodavstva i normizacije trebalo stati na kraj staroj praksi planiranog zastarijevanja proizvoda.

    1.15.

    		 Odbor podržava razvoj normi kojima se osobama s invaliditetom i digitalno nepismenim osobama omogućuje bolji pristup proizvodima i uslugama na jedinstvenom tržištu.

    1.16.

    		 Odbor podržava politički dijalog s međunarodnim tijelima za normizaciju i bilateralne pregovore s trećim zemljama.

    1.17.

    		 Odbor pozdravlja mjere koje je Komisija usvojila u cilju potpore sudjelovanju dionika u aktivnostima normizacije.

    1.18.

    		 Odbor od svih uključenih subjekata traži da uspostave ad hoc forum o uključivosti europskog normizacijskog sustava, čija bi zadaća bila jednom godišnje organizirati javnu raspravu radi procjene napretka u tom području.

    1.19.

    		 Odbor se slaže s Komisijom u pogledu utvrđivanja akcijskog plana za normizaciju u obrambenom i svemirskom sektoru, podržava izradu normi u kružnom gospodarstvu te razvoj standarda u području socijalne ekonomije.

    1.20.

    		 Odbor traži da se europska normizacija sastavlja na jeziku koji je lako razumljiv krajnjim korisnicima, kao što su potrošači i mala i srednja poduzeća.

    2.   Prijedlozi Europske komisije

    2.1.

    		 U skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Komisija je predstavila komunikaciju o godišnjem programu rada Europske unije za europsku normizaciju 2020. U tom programu navode se mjere koje Komisija namjerava poduzeti tijekom 2020. kako bi poboljšala upravljanje europskim normizacijskim sustavom, kao i uključivost i međunarodni učinak tog sustava.

    2.2.

    		 U skladu s tim programom, strateški prioriteti za europsku normizaciju radi podupiranja zakonodavstva i politika Unije obuhvaćaju sljedeće mjere:

    —

    mjere za recikliranje i ponovnu upotrebu plastičnog ribolovnog alata (1),

    —

    mjere koje se odnose na zahtjeve za ekološki dizajn, kojima će se poduprijeti provedbeni pravni akti (2) povezani s određenim kategorijama proizvoda,

    —

    mjere koje se odnose na pirotehnička sredstva i najnovija tehnološka dostignuća u tom području (3),

    —

    mjere koje se odnose na projektiranje, proizvodnju, ugradnju, upotrebu i provjeru funkcioniranja kalibratora doza radionuklida (4),

    —

    mjere koje se odnose na opremu i zaštitne sustave namijenjene za upotrebu u potencijalno eksplozivnim atmosferama kako bi se uzela u obzir tehnološka ažuriranja (5),

    —

    mjere koje se odnose na gnojiva (6),

    —

    mjere koje se odnose na utvrđivanje granica migracije tvari podložnih ograničenjima (policiklički aromatski ugljikovodici) u gumenim i plastičnim materijalima koji se upotrebljavaju u proizvodima široke potrošnje (7),

    —

    mjere koje se odnose na tehnički jezik za građevne proizvode (8),

    —

    mjere koje se odnose na akreditaciju i ocjenjivanje sukladnosti (9),

    —

    mjere koje se odnose na usklađenost sa zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (10),

    —

    mjere koje se odnose na umjetnu inteligenciju (11), internet stvari (IoT) i kibersigurnost (12),

    —

    mjere koje se odnose na razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije u Europi,

    —

    mjere koje se odnose na interoperabilnost kooperativnih sustava koji obuhvaćaju sve klase vozila,

    —

    mjere koje se odnose na digitalizaciju, automatizaciju i kibersigurnost, a ključne su za željeznički sektor (13),

    —

    mjere koje se odnose na program industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) (14).

    2.2.1.

    		 Osim toga, Komisija namjerava:

    —

    nastaviti suradnju s međunarodnim tijelima za normizaciju;

    —

    surađivati na području normizacije kao prioritetne teme u okviru trgovinskih sporazuma (s Kinom, Singapurom, Australijom, Novim Zelandom, Indonezijom, Mercosurom itd.) radi povećanja trgovinske razmjene i jačanja konkurentnosti, zapošljavanja i rasta u Europi;

    —

    nastaviti podupirati proces upravljanja pomoću svih prikladnih sredstava koje joj stoje na raspolaganju, a naročito putem Odbora za norme, Platforme s više dionika za normizaciju IKT-a i strukturnih dijaloga s europskim organizacijama za normizaciju;

    —

    nastaviti podupirati uključivanje u postupak normizacije dionika koji predstavljaju MSP-ove, potrošače, interese zaštite okoliša i sindikate („organizacije” (15) iz Priloga III. (16));

    —

    procijeniti učinak Programa za jedinstveno tržište (17) srednjoročnim i završnim evaluacijama i trajnim praćenjem skupa nadređenih ključnih pokazatelja uspješnosti;

    —

    tijekom 2019. pokrenuti studiju o funkcijama i učincima normizacije i europskih normi u EU-u; rezultati te studije bit će dostupni 2021. godine.

    3.   Opće napomene

    3.1.

    		 Odbor se slaže s Komisijom da je normizacija ključna za strategiju jedinstvenog tržišta.

    3.2.

    		 EGSO smatra da je potrebno kontinuirano ažurirati sigurnosne norme i zakonodavstvo u tom području, posebno s obzirom na rizike koje bi mogle donijeti najsuvremenije tehnologije.

    3.3.

    		 EGSO smatra da, uz zahtjev za usklađenost koji uključuje koncept poštovanja normi i karakteristika (učinkovitost, trajanje itd.), treba uspostaviti modularni pristup temeljen na transverzalnim potrebama (kao što su zaštita okoliša, Zeleni plan, kružno gospodarstvo). Komisija je stoga s pravom ažurirala svoj pristup, kako je navedeno u Zelenom planu i cjelokupnom Programu rada za 2020.

    3.4.

    		 EGSO ponavlja (18) da se slaže s hitnom potrebom za učinkovitom i djelotvornom modernizacijom europskog normizacijskog sustava te smatra da su nužne nova zajednička vizija i konkretne mjere kako bi se na dobrovoljnoj osnovi odgovorilo na globalne izazove normizacije s pomoću inovativnog postupka suradnje utemeljenog na konsenzusu za pravovremeni razvoj normi u tehnološkom okruženju koje se brzo razvija.

    3.5.

    		 EGSO napominje da su u godišnjem programu rada za 2020. godinu uz razvoj i integraciju prethodno utvrđenih prioriteta predstavljeni i novi ciljevi kako bi se europski normizacijski sustav prilagodio promjenjivom međunarodnom okruženju i izazovima na globalnom tržištu.

    3.6.

    		 EGSO smatra da postupak normizacije mora započeti u fazi istraživanja i razvoja putem mjera su-normizacije i pred-normizacije te jačanja mehanizama prenošenja europskih normi na međunarodnu razinu, ali isključivo uz pomoć industrije, predstavnika malih i srednjih poduzeća i socijalne ekonomije, potrošača, socijalnih partnera, organizacija za zaštitu okoliša i dionika civilnog društva.

    3.7.

    		 EGSO poziva sve partnere da sudjeluju u brzoj i učinkovitoj koordinaciji različitih europskih referentnih sustava za planiranje, izradu i praćenje.

    3.8.

    		 Važno je izraditi odgovarajući višegodišnji financijski okvir kako bi se na konkretan način osiguralo provođenje predviđenih mjera (19), uz financijsku i organizacijsku potporu uključivom sudjelovanju manjih i slabije opremljenih organizacija i interesnih skupina uz pomoć mjera za razvoj tehničko-regulatornih normi, „jačanja svijesti, obrazovanja i razumijevanja” te europske uključivosti i međunarodne dimenzije.

    3.9.

    		 Odbor podržava izradu normi u kružnom gospodarstvu kako bi se dao odlučujući doprinos održivoj proizvodnji, a time i očuvanju prirodnih resursa (20) i biološke raznolikosti.

    3.10.

    		 Odbor traži i razvoj standarda u području socijalne ekonomije u cilju širenja najboljih praksi i jačanja društvenog i gospodarskog potencijala tog važnog sektora našeg gospodarstva.

    3.11.

    		 Odbor traži da minimalni kriteriji u pogledu okoliša postanu obvezni propis u javnim ugovorima te da se upotreba sekundarnih sirovina uvrsti među kriterije kojima se daje prednost.

    3.12.

    		 Odbor se slaže s time da je umjetna inteligencija važna za jedinstveno tržište i smatra da je potrebno ažurirati postojeće sigurnosne norme i propise kako bi se uključivanjem etičkih smjernica za pouzdanu umjetnu inteligenciju, razvijenih 2019., u kojima se zagovara antropocentrična umjetna inteligencija, moglo odgovoriti na nove rizike povezane s umjetnom inteligencijom.

    3.13.

    		 EGSO pozdravlja mogućnost podnošenja novog zahtjeva za normizaciju u području interneta stvari i kibersigurnosti kako bi se zaštitile sigurnost, privatnost i povezivost.

    3.14.

    		 Odbor želi da se „europskim formatom za razmjenu elektroničke zdravstvene evidencije” osigura sigurnost mreža i informacijskog sustava razvojem najsuvremenijih standarda.

    3.15.

    		 Automatizirana vozila spadaju u skupinu visokorizičnih proizvoda, što iziskuje razvoj posebnih normi.

    3.16.

    		 Odbor pozdravlja zahtjev Komisije da se, u skladu s odlukom da se podrži novi Zeleni plan, razviju ili revidiraju usklađene norme u ključnim sektorima kao što su jedinstveno tržište, proizvodne tehnologije u sektoru čelika, obrambeni i svemirski sektor, zaštita okoliša i socijalna uključenost. Odbor podupire prijedlog za razvoj normi za recikliranje i ponovnu upotrebu plastičnog ribolovnog alata, sigurnost pirotehničkih sredstava, granice migracije kemikalija koje podliježu ograničenjima i upotrebljavaju se u robi široke potrošnje, energetsku učinkovitost električnih motora i kućanskih uređaja, gnojidbene materijale i građevinarstvo.

    3.17.

    		 EGSO napominje da planirano zastarijevanje proizvoda potrošačima nanosi godišnju štetu od oko 100 milijardi EUR. Ta se praksa mora zabraniti zakonom i uz pomoć normizacije svakako joj treba stati na kraj.

    3.18.

    		 Odbor podržava izradu normi kojima se osobama s invaliditetom omogućuje bolji pristup proizvodima i uslugama na jedinstvenom tržištu. Odbor naglašava da bi posebna standardizacija za osobe s invaliditetom trebala obuhvaćati i norme koje se odnose na zapošljavanje i socijalnu uključenost.

    3.19.

    		 Odbor podržava politički dijalog s međunarodnim tijelima za normizaciju i bilateralne pregovore s trećim zemljama.

    3.20.

    		 EGSO ponovno poziva na praćenje inicijativa glavnih subjekata koji sudjeluju u postupku normizacije čiji je cilj uključivanje što šireg kruga dionika u europski normizacijski sustav. Točnije, EGSO predlaže da se potiču sve mjere za širenje, koordinaciju i bolje poznavanje problematike normi, moguće i putem uspostave ad hoc foruma o uključivosti europskog normizacijskog sustava, u okviru kojeg bi se svake godine procjenjivao napredak postignut u tom području.

    3.21.

    		 EGSO skreće pozornost Komisije na utjecaj koji bi odluke u području normizacije mogle imati na društveni život, primjerice na mobilnost, kao što je izišlo na vidjelo u savjetovanju između Komisije i dionika. Zbog toga se traži nastavak dijaloga o toj osjetljivoj temi, kao i suradnje sa svim europskim tijelima i dionicima.

    3.22.

    		 Odbor traži da se uzmu u obzir posljedice koje pristupačnost normi može imati za stanovništvo koje je manje spremno suočiti se s novinama, kao što su dio starijih osoba i digitalno nepismene osobe, te ekonomske posljedice koje to može imati na MSP-ove.

    4.   Posebne napomene

    4.1.

    		 Kada je riječ o ekološkom dizajnu (21), važno je razviti odgovarajuće najbolje prakse kojima će se definirati tehnički zahtjevi i koje će ubrzo moći poslužiti kao neobvezujući referentni dokumenti za nove teme koje još nisu obuhvaćene tehničkom normizacijom.

    4.2.

    		 Komisija je u okviru plana rada za razdoblje 2016.–2019. (22) o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti (23) donijela niz uredbi (24). Za sve te proizvode u tijeku je više od 40 postupaka povezanih s ovlaštenjima za normizaciju.

    4.3.

    		 Komisija je izdala preporuku (25) u kojoj se navode smjernice za potporu industriji u nastojanju da se uspostave dobrovoljni sporazumi – kao alternativa i potpora regulativi – i koja sadrži klauzule o reviziji. Tijekom revizije važno je uzeti u obzir aspekte povezane s kružnim gospodarstvom, učinkovitošću resursa, mogućnošću popravka, mogućnošću recikliranja i trajnošću.

    4.4.

    		 Uključivost. EGSO ponovno naglašava „važnost olakšavanja pristupa postupku normizacije za mala i srednja poduzeća te društvene aktere”, kao i „temeljito praćenje napora koje ulažu glavni akteri normizacije, u svrhu jačanja dimenzije uključivosti ESS-a” (26). Odbor smatra da događanje koje je EGSO organizirao 5. studenog 2019. o temi uključivosti europskog normizacijskog sustava može biti primjer suradnje i konstruktivnog dijaloga između institucija i dionika.

    4.5.

    		 Potpora europskim normama na svjetskoj razini. Potrebna je veća prodornost, sposobnost zastupanja vlastitih interesa, stručnost i dosljednost, posebno u okviru ISO-a/EIC-a/ITU-a – naročito kad su posrijedi manja poduzeća, potrošači i organizacije za zaštitu okoliša – kao i u multilateralnim sjedištima i u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.

    4.5.1.

    		 U skladu sa smjernicama Odbora o kružnom gospodarstvu, EGSO smatra da je odluka o usklađivanju politika mobilnosti također važan korak prema održivoj mobilnosti u Europi (27).

    4.6.

    		 EGSO smatra da je od presudne važnosti brzina kojom se odgovara na potrebe europskog proizvodnog sustava u pogledu normizacije. U tom je smislu važno nadoknaditi strukturne zaostatke nakupljene na području novih metoda rada.

    4.7.

    		 Odbor se slaže sa strateškim područjima koja je utvrdila Komisija, a to su umjetna inteligencija, internet stvari, lanac blokova, kibersigurnost (posebno u pogledu kritične infrastrukture kao što su komunikacijske i prometne mreže), pristupačnost i pomoć u izgradnji sigurnih digitalnih sustava za razmjenu u području zdravstva na europskoj razini (e-Health).

    4.8.

    		 EGSO ponavlja svoje više puta izraženo stajalište o hitnoj potrebi za kontinuiranim pregovorima s drugim međunarodnim konkurentima. Sklapanje trgovinskog sporazuma s Japanom, predviđeni nastavak dijaloga s SAD-om i Kinom te sporazumi o slobodnoj trgovini s Australijom, Novim Zelandom, Indonezijom i zemljama Mercosura moraju bi biti temelj djelovanja Komisije tijekom 2020. godine i nadalje.

    Bruxelles, 10. lipnja 2020.

    Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Luca JAHIER

    (1)  Vidjeti djelovanje i mjere u vezi s ribolovnim alatom u europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu (COM(2018) 28 final) i mjeru 13. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (2)  Vidjeti pojedinosti o mjerama od 1. do 3. u Prilogu predmetnoj komunikaciji.

    (3)  Vidjeti mjeru 7. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (4)  Vidjeti mjeru 8. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (5)  Vidjeti mjeru 6. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (6)  Vidjeti mjeru 5. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (7)  Vidjeti mjeru 4. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (8)  Vidjeti mjeru 9. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (9)  Vidjeti mjeru 11. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (10)  Vidjeti mjeru 12. iz Priloga predmetnoj komunikaciji.

    (11)  COM(2018) 237 final.

    (12)  COM(2017) 477 final.

    (13)  Vidjeti mjeru 10. iz Priloga predmetnoj Komunikaciji.

    (14)  Uredba (EU) 2018/1092.

    (15)  Norme za mala poduzeća, Europska udruga za koordinaciju predstavljanja potrošača u normizaciji (ANEC), Europska konfederacija sindikata (ETUC) i Europska ekološka građanska organizacija za normizaciju (ECOS).

    (16)  Prilog III. Uredbi (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji.

    (17)  COM(2018) 441 final.

    (18)  SL C 376, 22.12.2011., str. 69.

    (19)  Vidjeti Prilog Zajedničkoj inicijativi o normizaciji u okviru strategije jedinstvenog tržišta, dostupan na internetskoj adresi https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/3/2016/HR/3-2016-3211-HR-F1-1-ANNEX-1.PDF.

    (20)  SL C 264, 20.7.2016., str. 98., SL C 367, 10.10.2018., str. 97., SL C 283, 10.8.2018., str. 61. i SL C 62, 15.2.2019., str. 207.

    (21)  Točke 1., 2. i 3. Priloga COM(2009) 486 final, na temelju Direktive 2005/32/EZ, preinačene Direktivom 2009/125/EZ.

    (22)  COM(2016) 773 final.

    (23)  U skladu s Direktivom 2009/125/EZ.

    (24)  Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/2013, (EU) 2019/2014, (EU) 2019/2015, (EU) 2019/2016, (EU) 2019/2017, (EU) 2019/2018, (EU) 2019/2019, (EU) 2019/2020, (EU) 2019/2021, (EU) 2019/2022, (EU) 2019/2023 i (EU) 2019/2024 (SL L 315, 5.12.2019.).

    (25)  C (2016) 7770.

    (26)  SL C 303, 19.8.2016., str. 81.

    (27)  SL C 62, 15.2.2019., str. 254.

    Top