Izvršni sažetak

Procjena učinka o održivom financiranju

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

Vlade iz cijelog svijeta odabrale su održiviji smjer razvoja za naš planet i naše gospodarstvo donošenjem Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. Europska unija predvodnica je u tom području pa je u ožujku 2018. donijela Akcijski plan za održivi rast čiji su ciljevi: i. preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima; ii. upravljanje financijskim rizicima koji proizlaze iz problema povezanih s okolišem i iii. poticanje transparentnosti i dugoročnosti u financijskim i gospodarskim djelatnostima. Mjere koje su procijenjene u ovoj procjeni učinka i koje su najavljene u tom akcijskom planu dio su šire i dalekosežnije strategije čiji je cilj učiniti europsko gospodarstvo stvarno održivim. Njima će se pridonijeti ciljevima iz akcijskog plana rješavanjem sljedećih problema:

1.institucijski ulagači, upravitelji imovinom, investicijski savjetnici i distributeri osiguranja („relevantni subjekti”) nemaju poticaja da u svojim postupcima ulaganja i savjetodavnim postupcima uzimaju u obzir ekološke, socijalne i upravljačke čimbenike, što je ponajprije posljedica nepostojanja jasnoće i usklađenosti u zakonodavstvu EU-a s obzirom na to;

2.krajnji ulagači suočeni su s visokim troškovima pretraživanja tržišta a) za utvrđivanje što to čini održiva ulaganja i b) za procjenu razmjera u kojima su ekološki, socijalni i upravljački čimbenici uključeni u financijske proizvode dostupne na tržištu.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Posebni su ciljevi ove inicijative:

1.osigurati jasnoću i usklađen pristup u svim sektorima i državama članicama s obzirom na potrebu da relevantni subjekti u svoje postupke ulaganja/savjetodavne postupke uključuju ekološke, socijalne i upravljačke čimbenike;

2.povećati transparentnost prema krajnjim ulagačima poboljšanjem zahtjeva za objavljivanje povezanih s ekološkim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima;

3.osigurati jasnoću o tome što održiva ulaganja jesu te a) izradom okvira EU-a kojim se utvrđuju uvjeti za utvrđivanje okolišne održivosti ulaganja – tim sustavom klasifikacije koji treba izraditi na razini EU-a (koji se naziva i taksonomijom) uspostavit će se jasnoća na tržištu o tome koje su djelatnosti „zelene” ili „održive” – i b) stvaranjem novih kategorija referentnih mjerila za niske emisije ugljika i za pozitivan ugljični otisak, koje se temelje na pouzdanoj metodologiji, kojima će se ulagačima pomoći da usporede ugljični otisak svojih ulaganja.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EUa? 

Financijski subjekti na koje će ova inicijativa utjecati uglavnom u EU-u posluju preko granica. Zbog toga je zakonodavstvo koje se primjenjuje na te sudionike na tržištu uvelike usklađeno na razini EU-a. Stoga će se djelovanjem na razini EU-a radi uključivanja ekoloških, socijalnih i upravljačkih čimbenika u njihove postupke ulaganja/savjetodavne postupke, povećanja transparentnosti prema krajnjim ulagačima i pružanja jasnoće o tome što okolišno održiva ulaganja jesu, osigurati usklađenost, smanjiti fragmentiranost i dodatno poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Djelovanje na razini EU-a potrebno je kako bi se ostvarili zajednički ciljevi održivog razvoja EU-a i ciljevi održivosti koji su utvrđeni na globalnoj razini.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije politika razmatrale? Postoji li opcija kojoj se daje prednost? Zašto? 

U ovoj procjeni učinka procjenjuju se četiri mjere. Nakon razmatranja zakonodavnih i nezakonodavnih opcija pojedinačno za svaku od tih mjeru, utvrđene su sljedeće opcije kojima se daje prednost:

3. Jedinstveni sustav klasifikacije EU-a („taksonomija”):

U okviru opcije kojoj se daje prednost utvrdili bi se jedinstveni kriteriji na razini EU-a za utvrđivanje je li neka gospodarska djelatnost okolišno održiva. Predlaže se da će Komisija nakon toga utvrditi djelatnosti koje će se moći smatrati održivima oslanjajući se na savjete tehničke stručne skupine za održivo financiranje koju će se osnovati. Time bi se gospodarskim subjektima i ulagačima trebala pružiti jasnoća u pogledu toga koje se djelatnosti smatraju zelenima/održivima kako bi se utjecalo na njihove odluke o ulaganjima. To je prvi i ključni korak u nastojanjima da se ulaganja usmjere u održive djelatnosti.

U okviru opcije kojoj se daje prednost uvele bi se dvije nove kategorije referentnih mjerila za niske emisije ugljika i za pozitivan ugljični otisak. Utvrdili bi se usklađeni minimalni standardi za metodologiju koja se primjenjuje u izradi tih referentnih mjerila. Time će se potaknuti stvaranje tržišnog standarda na temelju kojeg će se prikazivati ugljični otisak poduzećā. Time će se osigurati pouzdan alat ulagačima koji žele ulagati u niskougljične strategije.

Tko podržava koju opciju? 

U odgovorima dobivenima u okviru javnog savjetovanja o obvezama ulagača u velikoj se mjeri podupire intervencija na razini EU-a jer bi se time financijskim subjektima pružila usklađenost i jasnoća o tome što se od njih zahtijeva. Kad je riječ o objavljivanju, većina sudionika na tržištu potvrdila je da bi trebali objavljivati informacije o tome kako se čimbenici održivosti uzimaju u obzir u njihovim postupcima odlučivanja o ulaganjima. Većina dionika koji su razmijenili svoja stajališta s Komisijom slagala se da bi im se taksonomijom na razini EU-a pomoglo u ispunjavanju njihovih obveza kao ulagača i u uzimanju u obzir ekoloških, socijalnih i upravljačkih čimbenika u njihovim postupcima odlučivanja o ulaganjima.

C. Učinci opcije kojoj se daje prednost

Koje su prednosti opcije kojoj se daje prednost (ako takve opcije nema, navesti koristi glavnih opcija)? 

Povećanjem ukupne transparentnosti, koje će se postići tim različitim mjerama, smanjit će se nejednaka informiranost između krajnjih ulagača, financijskih posrednika i pružatelja indeksa. Inicijativom bi se smanjila trenutačna fragmentiranost tržišta, ponajprije s obzirom na metodologije za utvrđivanje okolišno održivih djelatnosti/ulaganja. Tom povećanom transparentnošću i usklađenošću povećat će se pouzdanost i privlačnost financijskih proizvoda kod kojih se u obzir uzimaju ekološki, socijalni i upravljački čimbenici, kao i povjerenje u njih, te će se potaknuti inovacije u strategijama ulaganja i oblikovanju tih financijskih proizvoda. Te mjere pomoći će i u uključivanju održivosti u upravljanje rizikom i time će, zajedno s ostalim mjerama iz akcijskog plana, dovesti do rasta europskog tržišta održivog financiranja. Općenito, te mjere pridonijet će preusmjeravanju tokova kapitala prema održivim ulaganjima, a time će pridonijeti i cilju poticanja održivog gospodarstva. Time će se poduprijeti i dalekosežno održivo preoblikovanje koje je predviđeno politikama zaštite okoliša koje već postoje na razinama EU-a i država članica.

Koliki su troškovi opcije kojoj se daje prednost (ako takve opcije nema, navesti troškove glavnih opcija)? 

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Opcije kojima se daje prednost imat će neizravan učinak na poduzeća kao izdavatelje vrijednosnih papira time što će ih poticati na objavljivanje informacija o ekološkim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima koje su potrebne financijskim posrednicima i ulagačima. Od 2018., na temelju Direktive o objavljivanju nefinancijskih informacija, već se zahtijeva da velika uvrštena društva te neuvrštene banke i osiguravajuća društva objavljuju informacije o materijalnoj održivosti. Za izdavatelje koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te Direktive (uključujući MSP-ove), taj će poticaj na objavljivanje dodatnih informacija dovesti do troškova. Međutim, to objavljivanje trebalo bi isto tako omogućiti tim izdavateljima da dobiju pristup dodatnim ulagačima i potencijalno smanje svoj trošak kapitala.

Hoće li to znatno utjecati na nacionalne proračune i uprave?

Ne očekuju se znatni učinci na nacionalne proračune i uprave zbog sljedećeg: i. zakonodavne zahtjeve u velikoj mjeri morat će provesti sudionici na tržištu i ii. zahtjevi u pogledu praćenja bit će ograničeni.

Očekuju li se drugi bitni učinci? 

Glavni učinci već su opisani u odjeljku o prednostima.

D. Daljnje mjere

Kada će se politika preispitati?

Predviđeno je da će se ex post evaluacija provesti pet godina nakon provedbe mjera kako bi se, među ostalim, procijenilo koliko su mjere bile djelotvorne i učinkovite u smislu ostvarivanja ciljeva prikazanih u ovoj procjeni učinka i kako bi se odlučilo o tome jesu li potrebne nove mjere ili izmjene. Komisija će napredak mjeriti primjenom općih ključnih pokazatelja uspješnosti za svaku mjeru obuhvaćenu ovom inicijativom.