EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018PC0437

Prijedlog UREDBE VIJEĆA o uspostavljanju Programa za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021.–2025. kojim se nadopunjuje Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije

COM/2018/437 final - 2018/0226 (NLE)

Bruxelles,7.6.2018.

COM(2018) 437 final

2018/0226(NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavljanju Programa za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021.–2025. kojim se nadopunjuje Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije

{SEC(2018) 291 final}
{SWD(2018) 307 final}
{SWD(2018) 308 final}
{SWD(2018) 309 final}


OBRAZLOŽENJE

1.Kontekst prijedloga

1.1.Razlozi i ciljevi prijedloga

Ovaj je prijedlog dio zakonodavnog paketa za „Obzor Europa” – Okvirni program za istraživanja i inovacije. Osmišljen je za provedbu EU-ovog dugoročnog financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., prioriteta utvrđenih u Komisijinom planu za radna mjesta, rast, pravednost i demokratske promjene te općih prioriteta politika Komisije (Obzor Europa).

Prijedlog programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje bavi se važnim pitanjem različitih primjena nuklearne energije u Europi. Upotreba nuklearne energije za proizvodnju električne energije i njezine druge primjene za javnu dobrobit u Europi zahtijeva dugoročan rad na smanjenju rizika za sigurnost i osiguranje te za potporu razvoju sigurnih nuklearnih tehnologija i optimalne zaštite od zračenja. Javna i privatna istraživanja na nacionalnoj razini imaju značajnu ulogu u tom procesu. Zadaća je Euratoma dopuniti doprinose država članica putem programa Zajednice za istraživanje i osposobljavanje.

U ovom prijedlogu programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje za razdoblje 2021.–2025. (dalje u tekstu: „Program”) Komisija od Vijeća traži odobrenje za petogodišnji program 1 kojim će se nastaviti s ključnim istraživačkim aktivnostima tekućeg programa 2 , proširiti istraživanja na druge primjene ionizirajućeg zračenja osim za električnu energiju, te poboljšati područja izobrazbe, osposobljavanja i pristupa istraživačkoj infrastrukturami. Predloženi Program komplementaran je Obzoru Europa jer primjenjuje iste instrumente i pravila za sudjelovanje. Prijedlogom se određuju proračun i zajednički skup istraživačkih ciljeva za izravna 3 i neizravna 4 djelovanja koja će se provesti u skladu s programima rada koje su usuglasile države članice.

Programom se podupiru istraživanja o zaštiti od zračenja u kontekstu stvaranja nuklearne energije i drugim primjenama ionizirajućeg zračenja osim za električnu energiju. Istraživanje potonjih primjena osmislit će se za smanjivanje rizika od izlaganja malim dozama zračenja pri upotrebi tih tehnologija. Istraživanja u području zaštite od zračenja već su rezultirala koristima u medicinskom sektoru. Postoji i znatan potencijal za javnu korist u sektorima kao što su industrija, poljoprivreda, zaštita okoliša i sigurnost. Odredba kojom se omogućuju međusektorske aktivnosti i sinergije s „Obzorom Europa” pogodovat će i daljnjim istraživanjima drugih primjena zračenja osim za proizvodnju električne energije. Jedan od ciljeva Programa je učiniti nuklearne tehnologije sigurnijima boljim razumijevanjem starenja nuklearnih reaktora i poboljšavanjem strategija za upravljanje nesrećama. Programom se podupire i istraživanje o procjeni i demonstraciji sigurnosnih aspekata budućih tehnologija nuklearne fisije u mjeri u kojoj je to potrebno za održavanje stručnog znanja o nuklearnoj sigurnosti u Zajednici. Znatan porast upotrebe tehnologija nuklearne fisije širom svijeta ovom području istraživanja Euratoma daje još veću važnost. Program će uključivati druge jednako važne zadaće: unaprjeđivanje mogućih načina gospodarenja istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom te njihova zbrinjavanja, kao i potpori pripravnosti za hitne situacije koje uključuju zračenje.

Imajući u vidu znatan porast upotrebe tehnologija nuklearne fisije širom svijeta, nužno je da Euratom provodi istraživanja za razvoj tehnika kojima se podupiru nuklearne zaštitne mjere, sigurnost i aktivnosti u neširenju nuklearnog oružja.

Program je ujedno usmjeren na razvoj energije fuzije, jednog od nekoliko mogućih budućih opcija za proizvodnju električne energije pri osnovnom opterećenju i s niskom razinom emisije ugljika. Istraživanja o izvedivosti te tehnologije potrebna su za dobrobit budućih generacija. Iako je upotreba fuzijskih elektrana koja bi mogla doprinijeti dekarbonizaciji izvora energije u Uniji moguća tek u dalekoj budućnosti, cilj je Programa provedba europskog plana za fuziju u cilju ostvarivanja proizvodnje električne energije fuzijom. To uključuje dokazivanje izvedivosti fuzije kao izvora energije upotrebom postojećih i budućih fuzijskih objekata uključujući ITER 5 te pripreme za buduće fuzijske elektrane razvojem projektiranja, materijala i tehnologija.

Tijekom razvoja energije fuzije, Programom će se povećati sudjelovanje i uloga industrije s posebnom usmjerenošću na olakšavanje prijenosa znanja iz fuzijskih laboratorija u industriju, koja bi u prikladnom trenutku trebala preuzeti osmišljavanje demonstracijske elektrane za fuziju (DEMO) 6 .

Uz te istraživačke aktivnosti prijedlogom se predviđaju i usmjerenija istraživanja u području razgradnje nuklearnih postrojenja. Programom se obrađuju pitanja poput poboljšanja potrebnih vještina, razmjene najbolje prakse, razvoja tehnologija i sufinanciranja istraživanja zajedničkih pitanja u procesima razgradnje nuklearnih postrojenja.

Kad je riječ o nuklearnom stručnom znanju i izvrsnosti u Zajednici, predložena uredba o Euratomu i prijedlog programa Obzor Europa odsada će istraživačima u nuklearnom području omogućiti sudjelovanje u programima izobrazbe i osposobljavanja kao što su aktivnosti programa Marie Skłodowska-Curie. To će pomoći u održavanju potrebnih znanja unutar Zajednice.

Kad je riječ o istraživačkoj infrastrukturi, prijedlogom se pruža financijska potpora za pružanje, raspoloživost i odgovarajući pristup europskim i međunarodnim istraživačkim infrastrukturama, uključujući infrastrukture JRC-a.

U ovom je prijedlogu navedeno da bi se to trebalo primjenjivati od 1. siječnja 2021. Obuhvaća Uniju od 27 država članica imajući u vidu obavijest Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri povlačenja iz Europske zajednice za atomsku energiju na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji kako je primijenjen člankom 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.

1.2.Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Programom se preuzimaju glavni ciljevi istraživačkih aktivnosti tijekom provedbe programa Euratoma 7 za razdoblje 2014.–2020. istodobno provodeći prethodno navedene promjene.

Program je u skladu i s prijedlogom za „Obzor Europa” jer su ta dva programa jedini programi EU-a i Euratoma kojima se podupiru istraživanja i inovacije te nadopunjuje nacionalno financiranje. Većina odredaba o provedbi, evaluaciji i upravljanju ista je za oba programa. Područja istraživanja koja podupire program Euratoma nisu uključena u „Obzor Europa” zbog zakonskih razloga (odvojeni ugovori) i upravljačkih razloga (izbjegavanje dupliciranja). Međutim, Program će u većoj mjeri biti usmjeren na razvijanje sinergija s programom Obzor Europa.

1.3.Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je u potpunosti dosljedan i kompatibilan s postojećim politikama EU-a. Inicijativa je razvijena uzimajući u obzir trenutačne prioritete 8 Komisije, inicijativu Proračun za rezultate (što znači da programi potrošnje EU-a sada moraju pružiti veću vrijednost za uloženi novac), provedbu Globalne strategije EU-a 9 i prijedlog Komisije za sljedeći dugoročni financijski okvir EU-a.

Program je ujedno usklađen s politikama EU-a o aspektima nuklearne sigurnosti i osiguranja. Dakle, programom se potiče provedba:

Direktive Vijeća 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja 10 , kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/87/Euratom 11 ;

Direktive Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom 12 ;

Direktive Vijeća 2013/59/Euratom o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju 13 ;

poglavlja 7. Ugovora o Euratomu koje se odnosi na EU-ov sustav nuklearnih zaštitnih mjera. Program ujedno pridonosi planovima i strategijama Zajednice za sigurnost 14 .

Djelovanja u okviru Programa trebala bi se upotrebljavati za proporcionalno rješavanje nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručivanja ili istiskivanja privatnog financiranja, te bi ujedno trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Time će se osigurati usklađenost djelovanja Programa s pravilima EU-a o državnim potporama, čime se izbjegava narušavanje natjecanja na unutarnjem tržištu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

2.1.Pravna osnova

Ugovorom o Euratomu propisano je da je Komisija odgovorna za promicanje i olakšavanje nuklearnih istraživanja u državama članicama te njihovo dopunjavanje provedbom programa Zajednice za istraživanje i osposobljavanje (članak 4. Ugovora). Takav program utvrđuje Vijeće odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije (članak 7. Ugovora).

2.2.Supsidijarnost

Problem koji se rješava u okviru programa Euratoma primjenjuje se na EU u cjelini jer pitanja nuklearne sigurnosti i osiguranja nadilaze granice te razvoj energije fuzije podrazumijeva istraživački rad vrlo velikih razmjera. Iako tek polovina država članica upravlja nuklearnim elektranama koje su dio nacionalne mješavine energetskih izvora, mnogo više njih upravlja reaktorima u istraživačke svrhe ili za proizvodnju radioizotopa. S obzirom na to da nuklearna nesreća može utjecati na nekoliko država članica, bez obzira na granice, sve zemlje EU-a imaju interes u području nuklearne sigurnosti, čak i ako one same nemaju nuklearne reaktore.

Sve države članice upotrebljavaju zračenje u medicinske svrhe i primjenu u industriji (poljoprivreda, ozračivanje hrane, mjeriteljstvo itd.). Iako se relativna važnost tog pitanja može razlikovati diljem EU-a, sve države članice stoga imaju interes u nuklearnoj sigurnosti i sigurnosti od zračenja i sve proizvode različite količine radioaktivnog otpada koje zahtijevaju obradu i eventualno zbrinjavanje. Usklađeni standardi utvrđeni različitim direktivama i povezane istraživačke implikacije jasno naglašavaju potrebu za rješavanjem tehničkih pitanja i pitanja osposobljavanja na jedinstven način u cijeloj Uniji.

Iako je nuklearna sigurnost u nacionalnoj nadležnosti, izravna djelovanja Programa pridonose suočavanju s određenim sigurnosnim izazovimaa u EU-u i njihovoj globalnoj dimenziji u području nuklearne detekcije i nuklearne forenzike te povezanih osposobljavanja.

2.3.Proporcionalnost

Na razini Unije provest će se mjere osnaživanja općeg istraživačkog i inovacijskog okvira te uskladiti istraživački rad država članica kako bi se izbjeglo udvostručivanje zadržavanjem kritične mase u ključnim područjima te omogućivanjem da se javno financiranje iskoristi na najdjelotvorniji način. Takve mjere mogu potaknuti dodatna javna i privatna ulaganja u istraživanje i inovacije. Potrebna su i za potporu oblikovanju politika EU-a te ostvarivanju ciljeva utvrđenih politikama EU-a. Predloženim mjerama ne prelazi se ono što je nužno za ostvarivanje ciljeva zajednice.

2.4.Odabir instrumenta

Pravni je akt u obliku uredbe jer određuje prava i obveze korisnika koje su u potpunosti obvezujuće i izravno primjenjive u svim državama članicama EU-a i zemljama pridruženima Programu.

3.Rezultati ex post evaluacija, savjetovanja s dionicima i procjene učinka

3.1.Ex post evaluacija / provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U privremenoj evaluaciji programa Euratoma za razdoblje 2014.–2018. 15 zaključeno je da je znatno relevantan u pogledu svih pokrivenih aktivnosti, uključujući nuklearnu sigurnost, osiguranje i zaštitne mjere, gospodarenje radioaktivnim otpadom, zaštitu od zračenja i energiju fuzije. Kad je riječ o učinkovitosti i djelotvornosti, evaluacijom je utvrđen niz područja u kojima je potrebno djelovanje Komisije i/ili korisnika. Zaključeno je da bi trebalo poduzeti sljedeće mjere:

nastaviti podupirati nuklearna istraživanja usmjerena na nuklearnu sigurnost, zaštitne mjere, osiguranje, gospodarenje radioaktivnim otpadom, zaštitu od zračenja i razvoj fuzije;

u suradnji s korisnicima poboljšati organizaciju i upravljanje zajedničkih europskih programa u području nuklearne energije;

nastaviti i ojačati mjere Euratoma u pogledu izobrazbe i osposobljavanja za razvoj relevantnih znanja koja su temelj svih aspekata nuklearne sigurnosti, osiguranja i zaštite od zračenja;

nastaviti upotrebljavati sinergije programa Euratoma i drugih tematskih područja okvirnog programa EU-a u cilju rješavanja međusektorskih aspekata kao što su medicinska primjena zračenja, klimatske promjene, osiguranje i pripravnost na izvanredna stanja te doprinos nuklearnoj znanosti;

dodatno iskoristiti sinergije izravnih i neizravnih djelovanja programa Euratoma.

Procjena učinka sadržava detaljnije objašnjenje o tome kako se ovim prijedlogom obrađuju ta pitanja.

3.2.Savjetovanje s dionicima

Službe Komisije provele su sljedeća savjetovanja: opće savjetovanje o višegodišnjem financijskom okviru i poglavlju „Konkurentnost” uključujući istraživanje (siječanj–ožujak 2018.), ciljano savjetovanje o nekim aktivnostima Programa na temelju internetskog upitnika (siječanj–veljača 2018.) i radionicu s dionicima istraživanja održanu 21. veljače 2018. u Bruxellesu. Savjetovanje je obuhvaćalo ključna područja relevantna za procjenu učinka, uključujući relevantnost, djelotvornost, učinkovitost, provedbu i dodanu vrijednost EU-a. Nekoliko dionika u području istraživanja podnijelo je Komisiji dokumente o stajalištu u pogledu različitih aspekata istraživanja Euratoma. U procjeni učinka sažeti su prikupljeni komentari i prijedlozi te način na koji su uzeti u obzir u prijedlogu.

3.3.Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Tijekom izrade prijedloga Komisija je prikupljala informacije i oslanjala se na stručna znanja iz niza izvora. Znanstveni i tehnički odbor Euratoma iznio je 2017. mišljenje o budućem programu Euratoma, a dvije skupine neovisnih stručnjaka izvijestile su o privremenoj evaluaciji izravnih i neizravnih djelovanja provedenih u okviru programa Euratoma za razdoblje 2014.–2018. 16 Zaseban odbor stručnjaka proveo je 2016. reviziju u sredini provedbenog razdoblja Europskog zajedničkog programa za istraživanje fuzije, kako ga provodi konzorcij EUROfusion. Procjena učinka sadržava pojedinosti o primljenom stručnom znanju i način na koji je uzeto u obzir u prijedlogu.

3.4.Procjena učinka

Ovaj je prijedlog popraćen procjenom učinka o kojoj je Odbor za regulatorni nadzor dao pozitivno mišljenje.

Procjena učinka uz ovaj prijedlog usmjerena je na ishode privremene evaluacije programa Euratoma i savjetovanja s dionicima. Njome se utvrđuju promjene koje su potrebne u području primjene, ciljevima i metodama provedbe Programa i uzimaju u obzir novi međusektorski ciljevi VFO-a (fleksibilnost; naglasak na uspješnost, dosljednost i sinergije; te pojednostavnjenje). Njome se ispunjavaju uvjeti Financijske uredbe u pogledu provedbe ex ante evaluacije predložene Uredbe Vijeća o programu za istraživanje i osposobljavanje Euratoma za razdoblje 2021.–2025.

3.5.Pojednostavnjenje

Program se provodi upotrebom instrumenata i pravila sudjelovanja primjenjivih na Okvirni program Obzor Europa. Mjere za pojednostavnjenje predložene u programu Obzor Europa bit će primjenjive na podnositelje zahtjeva i korisnike programa Euratoma. Osiguravajući potrebu za kontinuitetom tamo gdje je to potrebno, očekuje se da će se predloženim pravilima dodatno smanjiti administrativno opterećenje nastavljajući postupak pojednostavnjenja tekućih programa. Program će se dodatno pojednostaviti prijedlogom jedinstvenog popisa ciljeva za izravna i neizravna djelovanja. Vjerojatni učinci na pojednostavnjenje i administrativno opterećenje detaljno su razrađeni u procjeni učinka.

3.6.Temeljna prava

Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i postupa se u skladu s načelom priznatim u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

4.Utjecaj na proračun

Za proračun za ovaj prijedlog upotrebljavaju se tekuće cijene. Zakonodavnim financijskim izvještajem koji je priložen prijedlogu utvrđuje se utjecaj u smislu proračuna te ljudskih i administrativnih resursa.

5.Ostali aspekti

5.1.Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Program će provesti službe Komisije. Međutim, ako se to čini prikladnim, Komisija može delegirati provedbu određenih dijelova Programa, kako je predviđeno u članku 10. Ugovora o Euratomu, državama članicama, osobama ili poduzećima, kao i trećim zemljama, međunarodnim organizacijama ili državljanima trećih zemalja.

Evaluacije će se provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 17 , u kojem su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećeg zakonodavstva i politike trebale osigurati osnovu za procjenu učinka mogućnosti za daljnje mjere. Evaluacijama će se ocijeniti učinci programa na terenu na temelju pokazatelja/ciljeva Programa i detaljne analize mjere u kojoj se može smatrati da je Program relevantan, djelotvoran, učinkovit, da se njime osigurava dodana vrijednost EU-a i da je u skladu je s ostalim politikama EU-a. Uključivat će stečeno iskustvo radi utvrđivanja nedostataka/problema ili potencijala za dodatnu uspješnost djelovanja ili njihovih rezultata te radi maksimalnog iskorištavanja njihovog učinka.

Sustav za praćenje i evaluaciju koji je zajednički s Obzorom Europa predviđa ključne smjerove učinka, što će pomoći u izvješćivanju o napretku u ostvarivanju ciljeva Programa. Podijeljeni su u četiri komplementarne kategorije učinka (znanstveni, društveni, inovacijski i učinci politika), što odražava prirodu ulaganja u istraživanje i inovacije. Za svaku kategoriju učinka upotrebljavat će se pokazatelji u cilju izvještavanja o napretku u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Izravna i neizravna djelovanja bit će predmetom zajedničke privremene evaluacije.

5.2.Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Prijedlogom će se postojeći program Euratoma promijeniti kako slijedi:

Struktura posebnih ciljeva (članak 3. i Prilog I.): u temeljnom aktu uvodi se jedinstveni skup posebnih ciljeva za izravna i neizravna djelovanja. To će Komisiji omogućiti da tijekom izrade programa rada predloži kombiniranje instrumenata i sredstava kao što su istraživačke infrastrukture Komisije i baza znanja JRC-a. Taj je pristup osmišljen za ispunjavanje jednog od međusektorskih ciljeva VFO-a: pojednostavnjenja i ostvarivanja sinergija.

Revizija posebnih ciljeva (članak 3. i Prilog I.):

·Smanjenje broja posebnih ciljeva za izravna i neizravna djelovanja iz programa za razdoblje 2014.–2018. s 13 na četiri.

·Uvođenje posebnog cilja o potpori EU-ovoj politici o nuklearnoj sigurnosti, zaštitnim mjerama i osiguranju.

·Definiranje istraživačke potpore za razgradnju: prihvatljive mjere uključuju istraživačke aktivnosti koje podupiru razvoj i evaluaciju tehnologija za razgradnju i sanaciju okoliša nuklearnih postrojenja te razmjenu najboljih praksi i znanja. Naglasak na razgradnji nuklearnih postrojenja odražava sve veću potražnju za takvim uslugama, načelo sanacije okoliša te brojnost nuklearnih reaktora koji će se trajno ugasiti.

·Revizija područja primjene istraživanja o zaštiti od zračenja, namijenjena doprinosu sigurnoj upotrebi nuklearne znanosti i tehnoloških primjena ionizirajućeg zračenja, uključujući sigurnu i osiguranu zalihu i upotrebu radioizotopa. Neke od mogućnosti su primjena u medicini, industriji, svemirskim aktivnostima i istraživanjima.

·Jedinstveni posebni cilj istraživanja fuzije odražava prijelaz prema osmišljavanju budućih fuzijskih elektrana. Novi cilj istraživanja fuzije kombinira tri posebna cilja iz tekućeg programa.

·Jedinstven konkretan cilj za sve mjere potrebne za održavanje i daljnji razvoj stručnog znanja i izvrsnosti u Europskoj uniji. Uključuje mjere izobrazbe i osposobljavanja, potporu mobilnosti, pristup istraživačkoj infrastrukturi, prijenos tehnologije te upravljanje znanjem i širenje rezultata (trenutačni program ima odvojene ciljeve za te mjere).

Otvaranje aktivnosti programa Marie Skłodowska-Curie istraživačima u nuklearnom području: prema novim odredbama predloženima za Obzor Europa i program Euratoma studenti i istraživači u nuklearnom području postat će prihvatljivi za aktivnosti programa Marie Skłodowska-Curie. Upotrebom provjerenog instrumenta za potporu izobrazbi i osposobljavanju u Europi novi je Program osmišljen za postizanje jednog od međusektorskih ciljeva višegodišnjeg financijskog okvira: ostvarivanja sinergija među instrumentima financiranja.

Pravne odredbe koje potiču sinergije programa Euratoma i Obzora Europa (Prilog 1. temeljnom dokumentu za Obzor Europa): oba temeljna dokumenta predviđaju sinergije o čijim će se detaljima odlučivati u programima rada u savjetovanju s državama članicama.

Kao i za prethodne programe, kriteriji dodjele za novi program Euratoma bit će izvrsnost, učinak te kvaliteta i učinkovitost provedbe.

Pravila za sudjelovanje i širenje rezultata iz programa Obzor Europa primjenjivat će se i na Program Euratoma.

Komisiji će u provedbi Programa pomagati Odbor (vidjeti članak 16.) u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Odbor se sastaje u dva različita sastava (fisija te fuzija), ovisno o predmetu rasprave.

2018/0226 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavljanju Programa za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021.–2025. kojim se nadopunjuje Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 7. prvi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 18 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 19 ,

budući da:

(1)Jedan je od ciljeva Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu „Zajednica”) pridonijeti poboljšanju životnog standarda u državama članicama, što obuhvaća promicanje i olakšavanje nuklearnih istraživanja u državama članicama te njihovo dopunjavanje provedbom programa Zajednice za istraživanja i osposobljavanje.

(2)Nuklearna istraživanja mogu pridonijeti društvenoj dobrobiti, ekonomskom blagostanju i održivosti okoliša povećanjem nuklearne sigurnosti i osiguranja te zaštite od zračenja. Istraživanja u području zaštite od zračenja dovela su do poboljšanja u medicinskim tehnologijama od kojih mnogi građani imaju koristi i to istraživanje sada može dovesti do poboljšanja i u drugim sektorima kao što su industrija, poljoprivreda, okoliš i sigurnost. Jednako je važan potencijalni doprinos nuklearnih istraživanja dugoročnoj dekarbonizaciji energetskog sustava na siguran, učinkovit i zaštićen način.

(3)Kako bi se zajamčio kontinuitet nuklearnih istraživanja na razini Zajednice, potrebno je uspostaviti program Zajednice za istraživanja i osposobljavanje za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2025. (dalje u tekstu „Program”). Programom bi se trebale nastaviti provoditi ključne istraživačke aktivnosti prethodnih programa uvodeći pritom nove posebne ciljeve i primjenjujući isti način provedbe.

(4)Izvješće Komisije o privremenoj evaluaciji programa Euratoma za istraživanja i osposobljavanje za razdoblje 2014.–2018. (COM(2017) 697 final) sadržava niz temeljnih načela za Program. Ona uključuju: nastavak potpore nuklearnim istraživanjima usmjerenima na nuklearnu sigurnost, zaštitne mjere, osiguranje, gospodarenje radioaktivnim otpadom, zaštitu od zračenja i razvoj fuzije; dodatno poboljšavanje organizacije zajedničkih europskih programa u području nuklearne energije i upravljanja njima, u suradnji s korisnicima; nastavak i jačanje djelovanja Euratoma u pogledu izobrazbe i osposobljavanja za razvoj relevantnih kompetencija koje su važne za sve aspekte nuklearne sigurnosti, osiguranja i zaštite od zračenja; dodatno iskorištavanje sinergija programa Euratoma i drugih tematskih područja Okvirnog programa Unije te dodatno iskorištavanje sinergija izravnih i neizravnih djelovanja programa Euratoma.

(5)Pri osmišljavanju i oblikovanju Programa u obzir se uzima potreba za uspostavljanjem kritične mase podržanih aktivnosti. To se ostvaruje uspostavljanjem ograničenog broja posebnih ciljeva usmjerenih na sigurnu upotrebu nuklearne fisije za primjene u proizvodnji električne energije i druge primjene, održavanje i razvoj potrebnih stručnih znanja, poticanje energije fuzije i potporu politici Unije o nuklearnoj sigurnosti, zaštitnim mjerama i osiguranju.

(6)Istraživanje energije fuzije provodi se u skladu s europskim planom za fuziju u kojem je navedeno koja su istraživanja i razvoj potrebni kako bi se dobila osnova za fuzijske elektrane. U kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju ključni korak jest izgradnja i iskorištavanje ITER-a, a snažan program istraživanja fuzije dopunit će europske aktivnosti povezane s ITERom u cilju podupiranja budućeg rada ITER-a i pripreme za DEMO.

(7)Podupiranjem nuklearnih istraživanja Program bi trebao pridonijeti postizanju ciljeva Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanje i inovacije (dalje u tekstu „Obzor Europa”), osnovanog Uredbom (EU) br. […] Europskog parlamenta i Vijeća 20 , ali i olakšati provedbu strategije Europa 2030. te jačanje europskog istraživačkog prostora.

(8)    U provedbi Programa trebalo bi razmotriti sinergije s Obzorom Europa i drugim programima Unije, od njihova osmišljavanja i strateškog planiranja do odabira projekata, upravljanja, komunikacije, širenja i iskorištavanja rezultata, do praćenja, revizija i vođenja. Kako bi se izbjegla preklapanja i udvostručivanja te povećao učinak sredstava Unije, mogući su prijenosi sredstava iz drugih programa Unije u Obzor Europa. U takvim slučajevima primjenjivat će se pravila Obzora Europa.    

(9)Međutim, djelovanja u okviru Programa trebala bi se upotrebljavati i za proporcionalno rješavanje nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručivanja ili istiskivanja privatnog financiranja, te bi ujedno trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Time će se osigurati usklađenost djelovanja Programa s pravilima EU-a o državnim potporama, čime se izbjegava narušavanje natjecanja na unutarnjem tržištu.

(10)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje koja predstavlja primarni referentni iznos, u smislu [upućivanje će se prema potrebi ažurirati prema novom međuinstitucionalnom sporazumu: točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(11)Uredba (EU, Euratom) br. […] Europskog parlamenta i Vijeća 21 (dalje u tekstu „Financijska uredba”) trebala bi se primjenjivati na ovaj Program, osim ako je drugačije utvrđeno u ovoj Uredbi. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(12)Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja pravila. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi trebalo uključivati razmatranje primjene jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova.

(13)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 106.a Ugovora o Euratomu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a i članka 106.a Ugovora o Euratomu odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima Zajednice.

(14)Politički ciljevi ovog Programa mogu se rješavati i s pomoću financijskih instrumenata u okviru politike za istraživanje i inovacije fonda InvestEU. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za proporcionalno rješavanje nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, bez udvostručivanja ili istiskivanja privatnog financiranja i bez narušavanja natjecanja na unutarnjem tržištu. Te mjere trebale bi imati i jasnu europsku dodanu vrijednost.

(15)Kako bi se osigurala najučinkovitija moguća provedba i postigao usklađen, sveobuhvatan i transparentan okvir za korisnike, sudjelovanje u Programu i širenje rezultata istraživanja trebaju podlijegati relevantnim pravilima Obzora Europa uz određene prilagodbe ili iznimke. Definicije i glavne vrste djelovanja utvrđene u programu Obzor Europa trebale bi se primjenjivati na Program.

(16)Jamstveni fond za sudionike uspostavljen u okviru programa Obzor 2020. i kojim upravlja Komisija pokazao se kao važan zaštitni mehanizam kojim se ublažavaju rizici povezani s iznosima koji su dospjeli, ali koje nisu isplatili sudionici koji ne ispunjavaju obveze. Stoga bi takav bi pristup trebalo i dalje primjenjivati, a mehanizmom uzajamnog osiguranja (dalje u tekstu „Mehanizam”) uspostavljenim Uredbom o Obzoru Europa trebalo bi obuhvatiti i djelovanja na temelju ove Uredbe.

(17)Zajednički istraživački centar (JRC) trebao bi tijekom čitavog ciklusa politike, usmjeravajući se na korisnike, nastaviti pružati neovisne znanstvene dokaze i tehničku podršku politikama Unije. Izravne aktivnosti JRC-a trebale bi se provoditi fleksibilno, učinkovito i transparentno, uzimajući u obzir relevantne potrebe korisnika JRC-a i potrebe politika Unije te osiguravajući zaštitu financijskih interesa Unije. JRC bi trebao nastaviti stvarati dodatne resurse. 

(18)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 22 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 23 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 24 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/193 25 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 26 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće stranke koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(19)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu djelovanja u okviru Programa, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 27 .

(20)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., potrebno je evaluirati ovaj Program na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(21)S Vijećem guvernera Zajedničkog istraživačkog centra (dalje u tekstu „JRC”), osnovanim Odlukom Komisije 96/282/Euratom 28 , provedeno je savjetovanje o znanstvenom i tehnološkom sadržaju izravnih djelovanja JRC-a.

(22)Komisija se savjetovala sa Znanstvenim i tehničkim odborom Euratoma.

(23)Radi pravne sigurnosti Uredbu (Euratom) br. […] trebalo bi staviti izvan snage,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet 

Ovom Uredbom uspostavlja se program za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2025. (dalje u tekstu „Program”) i utvrđuju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata u neizravnim djelovanjima u okviru tog Programa.

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2025., oblici financiranja koje osigurava Europska zajednica za atomsku energiju (dalje u tekstu „Zajednica”) i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u Uredbi (EU) br. xxx Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu „Uredba o Obzoru Europa”) 29 . Upućivanja u definicijama na Uniju i Program tumače se kao upućivanja na Zajednicu i ovaj Program. Odstupajući od tih odredbi, „program rada” znači dokument koji je Komisija donijela za provedbu Programa u skladu s člankom 16. ove Uredbe.

Članak 3.

Ciljevi Programa 

1.Opći su ciljevi Programa sljedeći:

(a)provedba aktivnosti nuklearnog istraživanja i osposobljavanja u cilju potpore stalnom poboljšanju nuklearne sigurnosti, osiguranja i zaštite od zračenja;

(b)potencijalni doprinos dugoročnoj dekarbonizaciji energetskog sustava na siguran, učinkovit i zaštićen način.

2.Program ima sljedeće posebne ciljeve:

(a)poboljšavanje sigurne i osigurane upotrebe nuklearne energije i drugih primjena ionizirajućeg zračenja osim za proizvodnju električne energije, uključujući nuklearnu sigurnost, osiguranje, zaštitne mjere, zaštitu od zračenja, sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom te razgradnju;

(b) održavanje i daljnji razvoj stručnog znanja i kompetencija u Zajednici;

(c)poticanje razvoja energije fuzije i doprinos provedbi plana za fuziju;

(d) potpora politici Zajednice o nuklearnoj sigurnosti, zaštitnim mjerama i osiguranju.

3.Ciljevi navedeni u stavcima 1. i 2. provode se u skladu s Prilogom I.

Članak 4.

Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Programa iznosi 1 675 000 000 EUR (u tekućim cijenama).

2.Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1. jest:

(a)724 563 000 EUR za istraživanja i razvoj fuzije;

(b)330 930 000 EUR za nuklearnu fisiju, sigurnost i zaštitu od zračenja;

(c)619 507 000 EUR za izravna djelovanja koja provodi Zajednički istraživački centar.

Komisija ne smije unutar godišnjeg proračunskog postupka odstupiti od iznosa navedenih u stavku 2. točki (c) ovog članka.

3.Iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti te troškovi potrebni za upravljanje Programom i njegovu provedbu, uključujući sve administrativne rashode, te evaluaciju ostvarivanja njegovih ciljeva. Usto, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, aktivnostima informiranja i komunikacije, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s mrežama informacijske tehnologije s naglaskom na obradi i razmjeni informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom.

4.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2025. za pokrivanje troškova predviđenih u stavku 3. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

5.Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

6.Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za djelovanja koji proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.

7.Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) XX […Uredba o zajedničkim odredbama] mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti na Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

 

Članak 5.

Treće zemlje pridružene Programu

1.Program je otvoren za pridruživanje sljedećih trećih zemalja:

(a)zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Zajednice uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Zajednice i tih zemalja;

(b)zemalja na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Zajednice uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Zajednice i tih zemalja;

(c)trećih zemalja i teritorija koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

imaju dobre kapacitete u području znanosti, tehnologije i inovacija;

predane su otvorenom tržišnom gospodarstvu utemeljenom na pravilima, uključujući pošteno i pravedno postupanje s pravima intelektualnog vlasništva, što podupiru demokratske institucije;

aktivno promiču politike kojima se poboljšava ekonomska i društvena dobrobit građana.

Pridruživanje Programu svake od trećih zemalja iz točke (c) provodi se u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Zajednice ili Unije, ako se tim sporazumom:

jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u Programu;

utvrđuju uvjeti sudjelovanja u Programu, uključujući obračun financijskih doprinosa Programu i njegovih administrativnih troškova. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe;

trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu;

jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2.Opsegom pridruživanja svake treće zemlje Programu u obzir se uzima cilj poticanja gospodarskog rasta u Uniji putem inovacija. U skladu s tim, uz iznimku zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, dijelovi Programa mogu se isključiti iz sporazuma o pridruživanju za određenu zemlju.

3.Sporazum o pridruživanju sadržava, prema potrebi, odredbe o sudjelovanju pravnih subjekata s poslovnim nastanom u Uniji u jednakovrijednim programima pridruženih zemalja u skladu s uvjetima utvrđenima u sporazumu.

4.Uvjetima za određivanje razine financijskog doprinosa osigurava se automatsko ispravljanje svih znatnih neravnoteža u odnosu na iznos koji subjekti s poslovnim nastanom u pridruženoj zemlji prime sudjelovanjem u Programu, uzimajući u obzir troškove upravljanja, provedbe i rada Programa.

Članak 6.

Provedba i oblici financiranja

1.Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima financiranja navedenima u članku 61. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2.Programom se može predvidjeti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može predvidjeti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3.Glavne vrste djelovanja koje će se provoditi u Programu određene su i definirane u Prilogu II. Uredbi o Obzoru Europa.

4.Program podržava i izravna djelovanja koja provodi Zajednički istraživački centar (JRC).

Članak 7.

Europska partnerstva

1.Dijelovi Programa mogu se provoditi kroz europska partnerstva.

2.Zajednica može sudjelovati u europskom partnerstvu u jednom od sljedećih oblika:

(a)sudjelovanje u partnerstvu uspostavljenom na temelju memorandumâ o razumijevanju i/ili ugovornih aranžmana Komisije i javnih ili privatnih partnera u kojima se određuju ciljevi partnerstva, povezane obveze za financijske doprinose partnera i/ili doprinose u naravi, ključni pokazatelji uspješnosti i učinka te željeni rezultati. Oni uključuju utvrđivanje dopunskih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje provode partneri te koja se provode u okviru Programa (europska partnerstva za zajedničke programe);

(b)sudjelovanje u te financijski doprinos programu za istraživačke i inovacijske aktivnosti na temelju obveza partnera za financijski doprinos i doprinos u naravi te integracija njihovih relevantnih aktivnosti primjenom mjere sufinanciranja Programa (sufinancirano europsko partnerstvo).

3.Europsko partnerstvo:

(a)uspostavlja se u slučajevima u kojima ciljeve Programa može djelotvornije ostvariti nego Zajednica zasebnim djelovanjem;

(b)pridržava se načela dodane vrijednosti Unije, transparentnosti, otvorenosti, učinka, učinka poluge, dugoročne financijske obveze svih uključenih strana, fleksibilnosti, usklađenosti i komplementarnosti s inicijativama Unije te lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim inicijativama;

(c)vremenski je ograničeno i uključuje uvjete postupnog ukidanja financiranja Programa.

4.Odredbe i kriteriji njihova odabira, provedbe, praćenja, evaluacije i postupnog ukidanja utvrđeni su u Prilogu III. Uredbi o Obzoru Europa.

Članak 8.

Otvoreni pristup i otvorena znanost

Odredbe o otvorenom pristupu i otvorenoj znanosti utvrđene u Uredbi o Obzoru Europa primjenjuju se na Program.

Članak 9.

Prihvatljiva djelovanja i pravila za sudjelovanje i širenje rezultata istraživanja

1.Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. prihvatljiva su za financiranje.

2.Podložno drugom i trećem podstavku, glava II. o pravilima za sudjelovanje u Obzoru Europa primjenjuje se na djelovanja financirana u okviru Programa. Upućivanja na Uniju i Program prema potrebi tumače se kao upućivanja na Zajednicu i ovaj Program. Upućivanja na „sigurnosna pravila” uključuju interese obrane država članica u smislu članka 24. Ugovora o Euratomu.

3.Odstupajući od članka 36. stavka 4. Uredbe o Obzoru Europa, pravo na prigovor može se proširiti na dodjele neisključivih licencija.

4.Odstupajući od članka 37. stavka 5. Uredbe o Obzoru Europa, korisnik koji je od Zajednice primio financijska sredstva odobrava pristup svojim rezultatima institucijama Zajednice, tijelima za financiranje ili zajedničkom poduzeću Fuzija za energiju u svrhu razvoja, provedbe i praćenja politika i programa Zajednice ili obveza u okviru međunarodne suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Takva prava pristupa uključuju pravo ovlašćivanja trećih stranaka za upotrebu rezultata u javnoj nabavi i pravo na davanje podlicencija, ograničena su na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu te se dodjeljuju besplatno.

5.Mehanizam uzajamnog osiguranja uspostavljen na temelju Uredbe o Obzoru Europa pokriva rizik povezan s iznosima koje korisnici duguju Komisiji ili tijelima za financiranje u skladu s ovom Uredbom.

Članak 10.

Kumulativno, komplementarno i kombinirano financiranje

1.    Program se provodi u sinergiji s drugim programima financiranja sredstvima Unije. Kako bi se postigli ciljevi Programa i riješili problemi koji su zajednički Programu i programu Obzor Europa, aktivnosti koje obuhvaćaju više ciljeva utvrđenih Programom ili koje provode program Obzor Europa, ili oba programa, mogu upotrebljavati financijski doprinos Zajednice. U okviru Programa može se predvidjeti doprinos za aktivnosti Marie Skłodowska-Curie u cilju potpore aktivnostima koje su važne za nuklearna istraživanja.

2.    Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru bilo kojeg drugog programa Unije mogu se dobiti doprinosi i iz Programa, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Pravila programa Unije iz kojeg je dobiven doprinos primjenjuju se na pripadajući doprinos djelovanju. Kumulativno financiranje ne smije premašiti iznos ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja te se potpora iz različitih programa Unije može izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima u kojima su propisani uvjeti za potporu.

3.    Za djelovanja koja ispunjavaju sljedeće kumulativne i usporedive uvjete:

(a)    djelovanja procijenjena u pozivu na podnošenje ponuda u okviru Programa;

(b)    djelovanja koja ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete iz tog poziva na podnošenje ponuda;

(c)    djelovanja koja se ne mogu financirati u okviru tog poziva na podnošenje ponuda zbog proračunskih ograničenja,

može se odobriti doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda + ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] Uredbe (EU) XX [Uredba o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike], uz uvjet da su takva djelovanja dosljedna ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda koji pruža potporu.

POGLAVLJE II.

PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA

Članak 11.

Programi rada

1.Program se provodi programima rada iz članka 110. Financijske uredbe na temelju provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 4. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

2.Zajedno sa zahtjevima iz članka 110. Financijske uredbe, programi rada sadržavaju:

(a)utvrđeni iznos dodijeljen za svako djelovanje te okvirni vremenski raspored provedbe;

(b)kad je riječ o bespovratnim sredstvima, prioritete, kriterije za odabir i dodjelu, relativni ponder različitih kriterija za dodjelu te maksimalnu stopu financiranja ukupnih prihvatljivih troškova;

(c)sve dodatne obveze korisnikâ, u skladu s člancima 35. i 37. Uredbe o Obzoru Europa.

3.Komisija će za višegodišnji program rada o izravnim djelovanjima koji provodi JRC tražiti mišljenje Vijeća guvernera JRC-a u skladu s Odlukom 96/282/Euratom.

Članak 12.

Praćenje i izvješćivanje

1.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu II. uz smjerove učinaka.

2.Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka postignutog u ostvarenju ciljeva Programa, Komisija donosi provedbene akte radi razvoja odredbi okvira za praćenje i evaluaciju, uključujući izmjenama Priloga II., kako bi se revidirali ili dopunili pokazatelji smjera učinaka, ako se to smatra potrebnim, te utvrdile polazne i ciljne vrijednosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 16. stavka 3.

3.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Zajednice i, ako je potrebno, za države članice.

Članak 13.

Informiranje, komunikacija, promidžba te širenje i iskorištavanje rezultata

1.Korisnici sredstava Programa priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Zajednice (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i komunikacije u pogledu Programa te njegovih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Zajednice ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

3.    Komisija ujedno uspostavlja strategiju širenja i iskorištavanja radi veće dostupnosti i raširenosti istraživačkih i inovacijskih rezultata i znanja u okviru Programa, čime bi se ubrzalo iskorištavanje u smislu prihvaćanja na tržištu i osnažio učinak Programa. Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Zajednice te aktivnostima informiranja, komunikacije, promidžbe, širenja i iskorištavanja, ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 14.

Evaluacija

1.Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja o programu, njegovu sljedniku i drugim inicijativama koje se odnose na istraživanja i inovacije.

2.Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije tri godine nakon početka provedbe Programa. Evaluacija uključuje procjenu dugoročnog učinka prethodnih programa Euratoma te, prema potrebi, čini temelj za prilagodbu provedbe programa.

3.Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa. Evaluacija uključuje procjenu dugoročnog učinka prethodnih programa.

4.Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 15.

Revizije

1.Sustav kontrole Programa osigurava odgovarajuću ravnotežu povjerenja i kontrole uzimajući u obzir administrativne i druge troškove kontrole na svim razinama, posebno za korisnike.

2.Revizija djelovanja koja se zajednički financiraju iz različitih programa Unije provodi se samo jednom i obuhvaća sve uključene programe i njihova primjenjiva pravila.

3.Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na kombinirana preispitivanja sustava na razini korisnika. Ta kombinirana preispitivanja neobvezna su za određene vrste korisnika i sastoje se od revizija sustava i procesa te revizije transakcija koje provodi nadležni neovisni revizor kvalificiran za provedbu zakonske revizije računovodstvenih dokumenata u skladu s Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija ili tijelo za financiranje može ih upotrebljavati za određivanje ukupnog jamstva dobrog financijskog upravljanja rashodima te za preispitivanje razine ex post revizija i potvrda o financijskim izvještajima.

4.U skladu s člankom 127. Financijske uredbe Komisija ili tijelo za financiranje može se osloniti na revizije upotreba doprinosa Zajednice koje provode druge osobe ili subjekti, uključujući i one koje nisu ovlastile institucije ili tijela Unije.

5.Revizije se mogu provoditi do dvije godine nakon plaćanja preostalog iznosa.

Članak 16.

Postupak Odbora

1.Komisiji pomaže Odbor. Navedeni Odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Odbor se sastaje u dvama različitim sastavima koji se bave aspektima Programa povezanima s fisijom odnosno fuzijom.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

4.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

5.Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.

6.Komisija redovito obavješćuje Odbor o ukupnom napretku u provedbi Programa te mu pruža pravodobne informacije o svim djelovanjima koja se predlažu ili financiraju u okviru ovog Programa.

Članak 17.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud imaju ovlasti revizije ili, u slučaju međunarodnih organizacija, ovlasti provjere u skladu sa sporazumima koje su s njima sklopili, na temelju dokumenata i na terenu, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, svim ugovarateljima i podugovarateljima koji su primili financijska sredstva Unije na temelju ove Uredbe.

2.Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, u vezi s financiranjem sredstvima Unije ili proračunskim jamstvima na temelju ove Uredbe.

3.Od nadležnih tijela trećih zemalja i međunarodnih organizacija može se u skladu sa sporazumima o zajedničkoj pravnoj pomoći zahtijevati suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) u istragama kaznenih djela u njegovoj nadležnosti na temelju Uredbe (EU) 2017/1939.

4.Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i druge pravne obveze, kao i sporazumi o proračunskim jamstvima, koji su rezultat provedbe ove Uredbe, sadrže odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provedbu takvih revizija, provjera i inspekcija na terenu u skladu s njihovim nadležnostima. To uključuje odredbe kojima se obvezuje svaku treću stranku uključenu u provedbu fondova Unije ili financijske potpore, u cijelosti ili njezinom dijelu, da proračunskim jamstvom osigura jednakovrijedna prava.

POGLAVLJE III.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

Uredba [br. ...o uspostavljanju programa Euratoma za razdoblje 2019.–2020.] stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 19.

Prijelazne odredbe

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja na temelju Uredbe [o uspostavi programa Euratoma za razdoblje 2019.–2020.], koja se nastavlja primjenjivati na ta djelovanja do njihova zaključenja. 

2.Prema potrebi, sve preostale zadaće Odbora osnovanog Uredbom [o uspostavi programa Euratoma za razdoblje 2019.–2020.] izvršava Odbor iz članka 16.

3.Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s prethodnim programom, [program Euratoma 2019.–2020].

4.Sredstva vraćena iz financijskih instrumenata uspostavljenih Uredbom (EU) [o uspostavi programa Euratoma za razdoblje 2019.–2020.] mogu se ulagati u program InvestEU uspostavljen Uredbom XX 30 .

Članak 20.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Uredba Vijeća o uspostavljanju programa za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021.–2025. koji nadopunjuje Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća o programu za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju (2019.–2020.) koji nadopunjuje Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020.

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

01.03 Program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

X novo djelovanje

novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 31  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Upotreba nuklearne energije za proizvodnju električne energije i druge primjene zahtijeva neprekidan rad na smanjivanju rizika za nuklearnu sigurnost i osiguranje te na potpori razvoju sigurnih i osiguranih nuklearnih tehnologija i optimalne zaštite od zračenja. Rastući broj različitih primjena ionizirajućeg zračenja zahtijeva zaštitu ljudi i okoliša od nepotrebnog izlaganja zračenju. Tehnologije ionizirajućeg zračenja u Europi se svakodnevno upotrebljavaju u brojnim područjima kao što su zdravstvo, industrija i istraživanje te se njima ostvaruju znatne koristi za europske građane i europsko gospodarstvo. Javna i privatna istraživanja u državama članicama mogu znatno pridonijeti pružanju tih koristi, a zadatak je Euratoma upotpuniti aktivnosti na nacionalnoj razini provedbom programa za istraživanje i osposobljavanje unutar Zajednice.

Istraživanje koje podupire Euratom trebalo bi pomoći državama članicama i industriji u ispunjavanju zahtjeva iz Ugovora o Euratomu i niza direktiva:

Direktive Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja, kojom se na razini EU-a uvodi cilj visoke razine u pogledu sigurnosti za sprečavanje nesreća i izbjegavanje ispuštanja radioaktivnih tvari izvan nuklearnih postrojenja. Direktivom se naglašava potreba za tim da države članice upotrebljavaju rezultate istraživanja u provedbi Direktive i uspostavlja se sustav istorazinskih ocjena;

Direktive Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom;

Direktive Vijeća 2013/59/Euratom o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju;

odredbi o zahtjevima Euratoma za zaštitne mjere iz poglavlja 7. Ugovora o Euratomu i propisima povezanima s njihovom primjenom.

Predloženi Program provodit će se od 2021. tijekom pet godina u skladu s člankom 7. Ugovora o Euratomu s mogućnošću dvogodišnjeg produljenja do 2027. u skladu s trajanjem Obzora Europa i višegodišnjim financijskim okvirom.

Predloženi Program nastavit će s ključnim istraživačkim aktivnostima tekućeg programa Euratoma (zaštita od zračenja, nuklearna sigurnost, osiguranje, gospodarenje otpadom, zaštita od zračenja i energija fuzije) stavljajući pritom sve veći naglasak na druge primjene ionizirajućeg zračenja osim za električnu energiju te razgradnju.

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

Najvažnija je europska dodana vrijednost Programa u tome što se u istraživanjima fisije i fuzije njime aktivira bogatiji fond izvrsnosti, stručnosti i multidisciplinarnosti nego što je to moguće na razini pojedinačnih država članica. Tehnologije za nuklearno i ionizirajuće zračenje i dalje imaju važnu ulogu u životu europskih građana bez obzira na to je li riječ o energiji i sigurnosti opskrbe energijom ili primjeni zračenja i radionuklida u medicinske ili industrijske svrhe. Od najveće je važnosti da upotreba tih tehnologija bude sigurna, a istraživački programi pomažu u održavanju najviših standarda sigurnosti, osiguranja i zaštitnih mjera u tom području. Program je usmjeren i na razvoj energije fuzije, potencijalno neiscrpnog i klimatski prihvatljivog izvora energije.

Pristup nuklearnoj sigurnosti, gospodarenju radioaktivnim otpadom i zaštiti od zračenja na razini EU-a važan je za osiguravanje najviših standarda zaštite građana i okoliša diljem Europe i izvan nje. Program ujedno omogućuje bolju koordinaciju izobrazbe i osposobljavanja u Europi, upotrebu istraživačke infrastrukture i međunarodnu suradnju. To je posebno korisno manjim državama članicama koje mogu iskoristiti ekonomiju razmjera nastalu objedinjavanjem resursa na razini Europe. U okviru Programa JRC daje važne i neovisne znanstvene savjete za potporu europskih politika u području nuklearne sigurnosti, gospodarenja radioaktivnim otpadom, zaštite od zračenja, nuklearnog osiguranja, zaštitnih mjera i neširenja nuklearnog oružja. Zahvaljujući jedinstvenoj infrastrukturi i laboratorijima JRC ima ključnu ulogu u nuklearnim istraživanjima i osposobljavanjima u Europi. Sudjelovanje europske industrije u aktivnostima istraživanja fuzije potiče inovacije, na primjer u okviru razvoja visokotehnoloških izvedenih proizvoda za druge sektore poput medicine i zrakoplovstva.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Komisija je u skladu s člankom 22. Uredbe (Euratom) br. 1314/2013 u 2017. provela privremenu evaluaciju programa Euratoma za razdoblje 2014.–2018. U svojem izvješću (COM(2017) 697) iznosi strateški pregled postupka evaluacije i svoje odgovore na preporuke skupina neovisnih stručnjaka. Priloženi radni dokumenti službi Komisije (SWD(2017) 426 i 427) sadržavaju više pojedinosti o evaluaciji u pogledu relevantnosti, učinkovitosti, djelotvornosti i europske dodane vrijednosti. Ključne poruke evaluacije jesu sljedeće:

nastaviti podupirati nuklearna istraživanja usmjerena na nuklearnu sigurnost, zaštitne mjere, osiguranje, gospodarenje radioaktivnim otpadom, zaštitu od zračenja i razvoj fuzije;

u suradnji s korisnicima poboljšati organizaciju zajedničkih europskih programa u području nuklearne energije i upravljanje njima;

nastaviti i ojačati djelovanje Euratoma u pogledu izobrazbe i osposobljavanja za razvoj relevantnih kompetencija koje su važne za sve aspekte nuklearne sigurnosti, osiguranja i zaštite od zračenja;

nastaviti upotrebljavati sinergije programa Euratoma i drugih tematskih područja okvirnog programa EU-a u cilju rješavanja međusektorskih aspekata kao što su medicinska primjena zračenja, klimatske promjene, osiguranje i pripravnost na izvanredna stanja te doprinos nuklearnoj znanosti;

dodatno iskoristiti sinergije izravnih i neizravnih djelovanja programa Euratoma.

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Program Euratoma dopunjuje program za istraživanje i inovacije Obzor Europa i s njim stvara sinergije u područjima poput zdravstva (medicinske primjene ionizirajućeg zračenja), sigurnosti, energije te izobrazbe i osposobljavanja. Program Euratoma za istraživanje fuzije provest će se potpuno komplementarno i usklađeno s aktivnostima na projektu gradnje međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora. Provedbom zajedničkih europskih programa u okviru Programa nastavit će se usklađivanje programa država članica za fuziju, zaštitu od zračenja i gospodarenje radioaktivnim otpadom. Usto, u područjima poput razvoja i ispitivanja tehnologija, osposobljavanja i razmjene najboljih iskustava očekuju se sinergije s programima razgradnje nuklearnih postrojenja.

Program Euratoma usklađen je sa svim relevantnim politikama Unije u područjima koja se odnose na istraživanje i inovacije općenito, a osobito na nuklearnu sigurnost i povezane aspekte. Stoga se Programom potiče provedba:

Direktive Vijeća 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja, kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/87/Euratom;

Direktive Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom;

Direktive Vijeća 2013/59/Euratom o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju;

poglavlja 7. Ugovora o Euratomu koje se odnosi na EU-ov sustav nuklearnih zaštitnih mjera.

1.5.Trajanje i financijski učinak

X ograničeno trajanje

X    na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2025.

X    financijski učinak od 2021. do 2025. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od 2021. do 2031. za sredstva odobrena za plaćanje.

neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 32  

X Izravno upravljanje Komisije

X putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

   putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

tijelima javnog prava;

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Program će izravno provoditi službe Komisije. Međutim, ako to smatra potrebnim, Komisija može povjeriti provedbu određenih dijelova Programa državama članicama, osobama ili poduzećima, ili trećim zemljama, međunarodnim organizacijama ili državljanima trećih zemalja u skladu s člankom 10. Ugovora o Euratomu.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni pokazatelji utvrđeni su na temelju više smjerova učinaka. Pravila izvješćivanja za sudionike osmišljena su imajući na umu te pokazatelje, ali i sa svjesnom namjerom ograničavanja administrativnog opterećenja za sudionike. Kad god je to moguće, podaci će se prikupljati iz otvorenih izvora.

Svi podaci o postupcima upravljanja (zahtjevi, stope uspjeha, vrijeme do odobrenja, vrsta korisnika itd.) prikupljat će se i pohranjivati te biti dostupni u stvarnom vremenu putem namjenske pohrane podataka. Danas taj referentni sustav (CORDA) dobro funkcionira te je dostupan državama članicama i drugim zainteresiranim tijelima.

Izradit će se izvješće s informacijama o postupcima upravljanja (od prve godine) i, s vremenom, informacijama o ostvarenjima i rezultatima. Planiraju se privremena evaluacija i završna evaluacija.

Osim toga, izravno djelovanje JRC-a procjenjuje se interno putem godišnje interne evaluacije te na vanjskoj razini putem istorazinske ocjene koju provode vrhunski stručnjaci odabrani uz savjetovanje s Vijećem guvernera JRC-a.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Program Euratom provodi se izravnim upravljanjem. Međutim, ako to smatra potrebnim i djelotvornim, Komisija može provoditi aktivnosti Euratoma podijeljenim i/ili neizravnim upravljanjem.

Strategija kontrole temelji se na:

postupcima odabira najboljih projekata i njihova pretvaranja u pravne instrumente;

upravljanju projektima i ugovorima tijekom trajanja svakog projekta;

ex ante provjerama 100 % potraživanja;

potvrdama o financijskim izvještajima iznad određenog praga;

ex post revizijama na uzorku isplaćenih potraživanja;

znanstvenoj evaluaciji rezultata projekta.

Prvi pokazatelji revizija programa Obzor 2020. (uključujući Program Euratom) ukazuju na to da su stope pogrešaka ostale unutar očekivanog raspona (vidjeti odjeljak 2.2.2.). To pokazuje djelotvornost ranije uvedenih mjera pojednostavnjenja, iako ih je moguće unaprijediti.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi ublažavanja tih rizika

Temeljni model financiranja do sada bio je povrat prihvatljivih troškova. Kako Europski revizorski sud stalno naglašava, a zadnji put u svojem godišnjem izvješću za 2016., „glavni rizik za pravilnost transakcija čine slučajevi u kojima korisnici prijavljuju neprihvatljive troškove koji se ne otkriju i ne isprave prije [nadoknade]. Taj je rizik posebice visok za Sedmi okvirni program [a analogijom i za program Euratoma] u okviru kojeg postoje složena pravila prihvatljivosti koja korisnici često pogrešno tumače (posebice korisnici koji nisu detaljno upoznati s pravilima, kao što su MSP-ovi, korisnici koji prvi put sudjeluju u programu i subjekti koji nisu iz EUa)”.

Sud je prepoznao vrijednost pojednostavnjenja uvedenog programom Obzor 2020. [a time i onog uvedenog programom Euratoma za razdoblje 2014.–2018.]. No, u svojem je godišnjem izvješću za 2016. preporučio širu upotrebu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova. Pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova već se upotrebljavaju u nekim dijelovima Programa ili za specifične vrste rashoda.

Za bespovratna sredstva procijenjena reprezentativna stopa pogreške za Sedmi okvirni program [uključujući Euratom] iznosila je 5 %, s „preostalom” stopom pogreške od otprilike 3 % nakon uzimanja u obzir svih povrata i ispravaka koji jesu ili će biti provedeni. Međutim, stope pogreške bile su niže u onim dijelovima programa u kojem su se u većoj mjeri mogle upotrebljavati pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova i/ili u kojem je bila uključena mala i stabilna skupina korisnika.

Prvi rezultati programa Obzor 2020. (uključujući program Euratoma) pokazuju reprezentativnu stopu pogreške od otprilike 3 % s preostalom stopom pogreške manjom od 2,5 %. Međutim, potrebno je istaknuti da je ovo tek rana procjena koju treba upotrijebiti s oprezom jer brojke mogu porasti i do razine od 3–4 % (razina ili pogreška koju Komisija predviđa za svoj prijedlog programa Obzor 2020. i programa Euratoma za razdoblje 2014.–2018. jest 3,5 %, iako pritom nije uzeto u obzir povećanje složenosti dodano tijekom zakonodavnog postupka). Stopa preostale pogreške trebala bi se zadržati neznatno ispod 3 %; prerano je za predviđanja o ostvarenju stope od 2 %.

Neke pogreške nastaju jer korisnici nisu razumjeli pravila. Te pogreške mogu se otkloniti pojednostavnjenjem, iako će uvijek postojati određena razina složenosti. Ostale pogreške nastaju jer korisnici nisu poštovali pravila. Iako se to događa u manjem broju slučajeva, one se neće riješiti pojednostavnjenjem važećih pravila.

Analiza stopa pogreške 33 provedena je za program Obzor 2020. (uključujući i program Euratoma), a dosad provedene revizije pokazuju sljedeće:

– otprilike 63 % pogrešaka odnosi se na pogreške u zaračunavanju troškova osoblja. Najčešći utvrđen problem jest netočan izračun produktivnih sati; netočne stope ili netočan broj zaračunanih sati;

– otprilike 22 % pogrešaka odnosi se na izravne troškove (koji nisu povezani s osobljem). Najčešća utvrđena pogreška jest nedostatak izravnog mjerenja troškova;

– otprilike 6 % pogrešaka odnosi se na troškove podugovaranja, 4 % na putne troškove i 5 % na ostale kategorije. Potrebno je ukazati na to da su neizravni troškovi, koji čine 28 % pogreške u Sedmom okvirnom programu (uključujući program Euratoma), smanjeni gotovo na nulu zahvaljujući uvođenju paušalne stope za neizravne troškove.

Pogreške utvrđene tijekom revizije programa Obzor 2020. i programa Euratoma pokazuju da se neke od pogrešaka moglo izbjeći pojednostavnjenjem i izbjegavanjem nepotrebnih formalnosti u pravilima. Neke su promjene već uvedene programom Obzor 2020. i programom Euratoma (na primjer, nova pravila za interno izdavanje računa i dodatne naknade), a ostale će biti uvedene gdje je to moguće u Obzoru Europa i u programu Euratoma za razdoblje 2021.–2025. Međutim, takve će promjene sada imati ograničen učinak na stopu pogreške te će se općenito izbjegavati samo manje pogreške.

Šira upotreba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova poput paušalnih stopa i jediničnih troškova te daljnje pojednostavnjenje pravila pomoći će u smanjenju buduće stope pogreške, procijenjene na 3–4 % na reprezentativnoj osnovi. Međutim, i dalje je prisutan temeljni problem pogrešaka u načinu financiranja koji se temelji na povratu prihvatljivih troškova. U takvom sustavu reprezentativna stopa pogreške može se smanjiti na razinu od 2,5 do 3,5 %, a očekuje se da bi preostala stopa pogreške nakon ispravaka bila otprilike 2 % (ali ne nužno i niže).

Programom Obzor 2020. uvedeno je financiranje jednokratnim iznosima u prvoj fazi programa za MSP-ove. To omogućuje isplatu 50 000 EUR po isporuci zadovoljavajućeg znanstvenog rezultata. Takvu isplatu nije potrebno potkrijepiti dodatnim dokazom kao što je račun, evidencija sati, dokaz o plaćanju itd. Nema financijskih pogrešaka.

Financiranje jednokratnim iznosima predloženo je za program Obzor 2020., ali je smatrano neprimjerenim ili nedovoljno razrađenim. Ipak, u programu rada za 2018. u okviru programa Obzor 2020. Komisija provodi pilot-projekte na temelju financiranja jednokratnim iznosima. Istodobno poduzima i brojne aktivnosti komunikacije kako bi ublažila zabrinutost dionika o tom obliku financiranja.

Potrebno je napraviti evaluaciju pilot-projekta, posebno da bi se utvrdilo postiže li ciljeve Programa (a ne da samo smanjuje stopu pogreške). No, jasno je da bi šira upotreba paušalnih stopa financiranja smanjila stopu pogreške. Međutim, to bi premjestilo rizik na druge faze sustava interne kontrole – evaluacija bi postala važnija, kao i procjena dostavljenih rezultata.

Prijedlog programa Euratoma omogućuje Komisiji upotrebu modela financiranja jednokratnim iznosima, a Komisija planira i širu upotrebu tog modela. Međutim, prerano je da bi se predvidjelo koliko će njegova upotreba biti raširena. To će ovisiti o rezultatima pilot-programa koji je u tijeku.

Broj uključenih transakcija znači da bi visoka razina sustavne ex ante kontrole bila vrlo skupa. Stoga se za procjenu razine pogreške te otkrivanje i povrat neprihvatljivih iznosa trenutačna strategija kontrole oslanja na ex ante i ex post kontrole koje se temelje na procjeni rizika. Budući da su stope pogreške ostale unutar utvrđenog raspona, strategija kontrole smatra se učinkovitom. Uključen je daljnji razvoj nekih aspekata, na primjer revizija sustava i postupaka, no nije predložena nikakva radikalna promjena.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer „troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja”) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Procjena troškova sustava kontrole (evaluacija, odabir, upravljanje projektima, ex ante i ex post kontrole) u rasponu je od 3 do 4 % u svim službama Komisije koje su zadužene za provedbu prethodnih okvirnih programa za 2017. (uključujući troškove za upravljanje Sedmog okvirnog programa i Programa Obzor 2020.). To se smatra razumnim troškom imajući u vidu djelovanja nužna za osiguravanje ostvarivanja ciljeva te broj transakcija.

Očekivani rizik od pogreške pri plaćanju kod bespovratnih sredstava s modelom financiranja utemeljenom na povratu prihvatljivih troškova iznosi od 2,5 do 3,5 %. Rizik od pogreške pri zaključenju (nakon kontrole i ispravaka) iznosi otprilike (ali ne nužno niže od) 2 %. Očekivani rizik od pogreške za bespovratna sredstva s modelom financiranja koji se temelji na financiranju jednokratnim iznosima približno je 0 % (pri plaćanju i pri zaključenju). Sveukupno predviđanje za stope pogrešaka ovisit će o ravnoteži dviju metoda financiranja (povrat prihvatljivih troškova i financiranje jednokratnim iznosima). Cilj je Komisije primijeniti model financiranja jednokratnim iznosima gdje je to moguće. Međutim, glavni pokretač za donošenje modela financiranja jednokratnim iznosima nije smanjenje stope pogreške, nego postizanje svih ciljeva programa. Ovaj se scenarij temelji na pretpostavci da mjere pojednostavnjenja nisu podložne znatnim izmjenama u postupku odlučivanja.

Napomena: ovaj se dio odnosi samo na postupak upravljanja bespovratnim sredstvima, a za administrativne i operativne rashode provedene postupcima javne nabave rizik od pogreške pri plaćanju treba biti manji od 2 %.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, na primjer iz strategije za borbu protiv prijevara.

Službe Komisije nadležne za provedbu programa Euratoma odlučne su u borbi protiv prijevara u svim fazama postupka upravljanja bespovratnim sredstvima. Razvile su i provode strategije za borbu protiv prijevara, uključujući veću upotrebu obavještajnih podataka, posebice primjenom naprednih IT alata te uključujući osposobljavanje i informiranje osoblja. Nastavit će se s radom u tom smjeru. Predložene mjere općenito bi trebale imati pozitivan učinak na borbu protiv prijevara, posebice zbog većeg naglaska na revizijama koje se temelje na rizicima, pojačanoj znanstvenoj evaluaciji i kontroli.

Trenutačna strategija za borbu protiv prijevara službi Komisije zaduženih za provedbu prethodnih programa Euratoma, uključujući bespovratna sredstva, kao i strategije za borbu protiv prijevara povezane s drugim rashodima, bit će ažurirane nakon revizije strategije Komisije za borbu protiv prijevara u 2018. To će obuhvaćati i rizike povezane s financiranjem jednokratnim iznosima koje nosi drugačije rizike koje treba uzeti u obzir.

Treba istaknuti da je broj otkrivenih prijevara bio vrlo nizak u odnosu na ukupne rashode, no glavne uprave nadležne za izvršenje proračuna za istraživanja ostaju predane njihovom suzbijanju.

Zakonodavstvom se osigurava da revizije i provjere na terenu mogu provesti službe Komisije, uključujući OLAF, upotrebom standardnih odredbi koje preporučuje sâm OLAF.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

1. Jedinstveno tržište, inovacije i

digitalno gospodarstvo

Dif./nedif. 34

zemalja EFTA-e 35

zemalja kandidatkinja 36

trećih zemalja

u smislu članka [21. stavka 2. točke (b)] Financijske uredbe

H1

01.010301 Rashodi koji se odnose na dužnosnike i privremeno osoblje koji provode istraživačke i inovacijske programe – program Euratoma

01.010302 Vanjsko osoblje koje provodi istraživačke i inovacijske programe – program Euratoma

01.010303 Ostali rashodi upravljanja za istraživačke i inovacijske programe – program Euratoma 

01.030100 Istraživanje i razvoj fuzije

01.030201 Nuklearna fisija, sigurnost i zaštita od zračenja

01.030202 Izravna djelovanja koja provodi Zajednički istraživački centar

Nedif.

Dif.

NE

DA

DA

NE

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

1.

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

Nakon 2025.

UKUPNO

Odobrena sredstva za poslovanje (podijeljena prema proračunskim linijama iz točke 3.1.)

Obveze

(1)

202,364

205,998

210,531

214,085

219,475

1 052,453

Plaćanja

(2)

4,171

174,120

180,924

196,838

202,306

294,094

1 052,453

01 03 01 Istraživanje i razvoj fuzije

Obveze

(1a)

130,964

133,300

136,249

138,523

142,054

 

681,089

Plaćanja

(2a)

 

125,000

128,000

132,000

135,000

161,089

681,089

01 03 02 01 Nuklearna fisija, sigurnost i zaštita od zračenja

Obveze

(1b)

59,815

60,882

62,229

63,268

64,881

 

311,074

Plaćanja

(2b)

 

40,000

42,000

53,000

55,000

121,074

311,074

01 03 02 02 Izravna djelovanja koja provodi Zajednički istraživački centar (JRC)

Obveze

(1c)

11,585

11,817

12,053

12,294

12,541

 

60,290

Plaćanja

(2c)

4,171

9,120

10,924

11,838

12,306

11,931

60,290

Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice programa 37  

Obveze = plaćanja

(3)

119,636

122,002

124,469

126,915

129,525

 

622,547

UKUPNA odobrena sredstva za omotnicu programa

Obveze

=1+3

322,000

328,000

335,000

341,000

349,000

1 675 000

Plaćanja

=2+3

123,807

296,122

305,393

323,753

331,831

294,094

1 675 000



Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

7.

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

Nakon 2025.

UKUPNO

Ljudski resursi

Ostali administrativni rashodi

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

Nakon 2025.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
po NASLOVIMA
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Obveze

322,000

328,000

335,000

341,000

349,000

1 675 000

Plaćanja

123,807

296,121

305,393

323,753

331,831

294,094

1 675 000

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

UKUPNO

NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni rashodi

Međuzbroj za NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

izvan NASLOVA 7. 38
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi 39  

79,863

81,550

83,274

85,034

86,833

416,554

Ostali administrativni
rashodi 40

39,773

40,452

41,195

41,881

42,692

205,993

Međuzbroj
izvan NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

119,636

122,002

124,469

126,915

129,525

622,547

UKUPNO

119,636

122,002

124,469

126,915

129,525

622,547

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

Sjedište i predstavništva Komisije

Delegacije

Istraživanje

556

556

556

556

556

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD

Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira 

– u sjedištima

– u delegacijama

Financirano iz omotnice programa  41

– u sjedištima

– u delegacijama

Istraživanje

185

185

185

185

185

Ostalo (navesti)

UKUPNO

741

741

741

741

741

Ovi iznosi uključuju samo ovlašteno osoblje u programu 2020. u glavnim upravama i ne uključuju ni dodatno osoblje plaćeno iz doprinosa budućih pridruženih zemalja ni osoblje potrebno u slučaju da Komisija odluči, ako smatra potrebnim, povjeriti provedbu određenih dijelova programa u skladu s člankom 10. Ugovora o Euratomu.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Zadaće proizašle iz upravljanja nuklearnim istraživanjima i programima osposobljavanja te njihove provedbe, posebno povezano sa gospodarenjem nuklearnim otpadom, nuklearnom sigurnošću i nuklearnim zaštitnim mjerama, osiguranjem i nuklearnom fuzijom.

Vanjsko osoblje

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

   ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

X    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

UKUPNO

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva 42  

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

   Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

X    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

   na vlastita sredstva

X     na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda X    

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:

Učinak prijedloga/inicijative

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

Stavka 6011

Stavka 6012

Stavka 6013

Stavka 6031

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

p.m.

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

01.03XX Odobrena sredstva koja proizlaze iz doprinosa od trećih zemalja

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

Treće zemlje mogu doprinijeti programu u okviru sporazuma o pridruživanju. Uvjeti za određivanje razine financijskog doprinosa utvrdit će se u sporazumima o pridruživanju sa svakom pojedinačnom zemljom i njima se osigurava automatsko ispravljanje svih znatnih neravnoteža u odnosu na iznos koji subjekti s poslovnim nastanom u pridruženoj zemlji prime sudjelovanjem u Programu, uzimajući u obzir troškove upravljanja Programa.

(1)    Vremensko ograničenje od pet godina određeno je člankom 7. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.
(2)    One uključuju nuklearnu sigurnost, osiguranje, gospodarenje radioaktivnim otpadom, zaštitu od zračenja i razvoj energije fuzije.
(3)    Izravna djelovanja znači istraživačke i inovacijske aktivnosti koje Komisija poduzima preko Zajedničkog istraživačkog centra („JRC”).
(4)    Neizravna djelovanja znači istraživačke i inovacijske aktivnosti koje poduzimaju sudionici uz financiranje Europske zajednice za atomsku energiju.
(5)

   Istraživački objekti nastojat će dokazati glavna načela fuzijske elektrane na industrijskoj razini. ITER neće proizvoditi električnu energiju.

(6)    Demonstracijska elektrana za fuziju – postrojenje predviđeno nakon ITER-a za demonstriranje svih elemenata fuzijske elektrane uključujući proizvodnju električne energije sa zatvorenim gorivnim ciklusom.
(7)    Uključujući prijedlog za proširenje programa za razdoblje 2019.–2020. (COM(2017) 698).
(8)    Inicijativom se pridonosi sljedećim prioritetima Komisije: radnim mjestima, rastu i investicijama; jedinstvenom digitalnom tržištu; čvrstoj energetskoj uniji s naprednom klimatskom politikom; snažnijem i pravednijem unutarnjem tržištu s jačim industrijskim temeljima; EU-u kao snažnom globalnom akteru.
(9)     'Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku' , lipanj 2016.
(10)    SL L 172, 2.7.2009, str. 18.
(11)    SL L 219, 25.7.2014, str. 42.
(12)    SL L 199, 2.8.2011, str. 48.
(13)    SL L 13, 17.1.2014, str. 1.
(14)    Europski program sigurnosti, COM(2015) 185 final; Akcijski plan u području KBRN-a, COM(2017) 610 final
(15)    COM(2017) 697 i SWD(2017) 426 i 427.
(16)     https://ec.europa.eu/research/evaluations/index_en.cfm?pg=h2020evaluation  
(17)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.
(18)    Mišljenje od... Mišljenje je dano nakon neobvezujućeg savjetovanja.
(19)    SL C..... Mišljenje je dano nakon neobvezujućeg savjetovanja.
(20)    Uredba (EU) br. […] Europskog parlamenta i Vijeća od […] o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije EU FP9 (2021.–2027.) i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1291/2013 (SL […]).
(21)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)
(22)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(23)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(24)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(25)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(26)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(27)

   Odluka Komisije 96/282/Euratom od 10. travnja 1996. o preustroju Zajedničkog istraživačkog centra (SL L 107,    30.4.1996., str. 12.).

(28)    Puni naslov + upućivanje na SL
(29)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.
(30)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
(31)    % vrijednosti u EUR u odnosu na sve prilagodbe u izravnim troškovima u korist proračuna EU-a
(32)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(33)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(34)    Države kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
(35)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(36)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.
(37)    Ovi iznosi uključuju samo ovlašteno osoblje u programu 2020. u glavnim upravama i ne uključuju ni dodatno osoblje plaćeno iz doprinosa budućih pridruženih zemalja ni osoblje potrebno u slučaju da Komisija odluči, ako smatra potrebnim, povjeriti provedbu određenih dijelova programa u skladu s člankom 10. Ugovora o Euratomu.
(38)    Navedeni iznosi predstavljaju procijenjene maksimalne administrativne rashode potrebne za provedbu pravne osnove.
(39)    Iznos ispod gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(40)    Bilateralni sporazumi o pridruživanju još nisu utvrđeni. Doprinosi od pridruženih zemalja dopunit će iznose navedene u ovom zakonodavnom financijskom izvještaju.
Top

Bruxelles,7.6.2018.

COM(2018) 437 final

PRILOZI

Prijedlogu

UREDBE VIJEĆA

o uspostavljanju Programa za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021.–2025. kojim se nadopunjuje Obzor Europa – Okvirni program za istraživanja i inovacije


PRILOG I.

Posebni ciljevi iz članka 3. stavka 2. koje se želi ostvariti Programom u skladu s osnovnim odrednicama aktivnosti opisanima u ovom Prilogu. Provedbom tih posebnih ciljeva Program podupire države članice u provedbi zakonodavstva Euratoma 1 i jača njihov istraživački rad i rad privatnog sektora.

Kako bi se ostvarili ti posebni ciljevi, Programom se podupiru međusektorske aktivnosti koje osiguravaju sinergiju istraživačkih aktivnosti za rješavanje zajedničkih problema. Odgovarajuće poveznice i sučelja, poput zajedničkih poziva, osigurat će se u okviru Obzora Europa. Povezane istraživačke i inovacijske aktivnosti isto bi tako mogle imati koristi od financijske potpore iz fondova na temelju Uredbe [Uredba o zajedničkim odredbama] u mjeri u kojoj su usklađeni s ciljevima i propisima tog fonda.

Aktivnosti navedene u ovom Prilogu uključuju međunarodnu suradnju u nuklearnom istraživanju i inovacijama za mirnodopsku primjenu koja se temelji na zajedničkim ciljevima i međusobnom povjerenju u cilju pružanja jasnih i znatnih koristi Uniji, njezinim građanima i okolišu. To uključuje međunarodnu suradnju kroz multilateralne okvire (kao što su IAEA, IEA, OECD, ITER, GIF). Kao provedbeno tijelo Euratoma za Međunarodni forum za razvoj reaktora IV. generacije (GIF), JRC će nastaviti koordinirati doprinos Zajednice GIF-u.

Prioritete programa rada odredit će Komisija na temelju prioriteta politika, povratnih informacija od nacionalnih nadležnih tijela i dionika nuklearnih istraživanja okupljenih u tijela ili okvire kao što su europske tehnološke platforme, udruženja, inicijative i tehnološki forumi za nuklearne sustave i sigurnost, gospodarenje radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom, zaštitu od zračenja / rizika od izlaganja malim dozama zračenja, nuklearne zaštitne mjere i osiguranje, istraživanje fuzije ili bilo kojih relevantnih organizacija ili foruma nuklearnih dionika.

Za financiranje iz Programa prihvatljivo je istraživanje i osposobljavanje u sljedećim područjima:

(a)Poboljšavanje sigurne i osigurane upotrebe nuklearne energije i drugih primjena ionizirajućeg zračenja osim za proizvodnju električne energije, uključujući nuklearnu sigurnost, osiguranje, zaštitne mjere, zaštitu od zračenja, sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom te razgradnju

(1)Nuklearna sigurnost: sigurnost reaktorskih sustava i gorivnih ciklusa u upotrebi u Zajednici ili, u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se očuvalo široko stručno znanje o nuklearnoj sigurnosti u Zajednici, onih vrsta reaktora i gorivnih ciklusa koji bi se mogli upotrebljavati u budućnosti usmjeravajući se isključivo na sigurnosne aspekte, uključujući sve aspekte gorivnog ciklusa kao što su razdioba i transmutacija.

(2)Sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom: gospodarenje, a posebno zbrinjavanje visokorizičnog i dugoživućeg radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva te drugih radioaktivnih otpadnih tokova za koje trenutačno ne postoje industrijski razvijeni procesi; smanjivanje radioaktivnog otpada na najmanju moguću mjeru i smanjenje radiotoksičnosti tog otpada; upravljanje i prijenos znanja i kompetencija među generacijama i programima država članica u području gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom.

(3)Razgradnja: istraživanje za razvoj i evaluaciju tehnologija za razgradnju te sanaciju okoliša nuklearnih postrojenja; potpora za razmjenu najboljih praksi i znanja o razgradnji.

(4)Primjena nuklearne znanosti i ionizirajućeg zračenja, zaštita od zračenja, pripravnost na izvanredna stanja:

primjene nuklearne znanosti i tehnologija ionizirajućeg zračenja u medicinskom, industrijskom i istraživačkom području,

rizici od izlaganja malim dozama zračenja u industriji, medicini ili okolišu,

pripravnost na izvanredna stanja za nesreće koje uključuju zračenje te istraživanje o radioekologiji,

isporuka i upotreba radioizotopa,

istraživanja o modelima za radiološku disperziju u okolišu i potpora za razmjenu podataka, sustave upozoravanja te suradnju o tehnikama mjerenja 2 (koja će biti provedena izravnim djelovanjem).

(5)Nuklearna sigurnost, zaštitne mjere i neširenje nuklearnog oružja (koje će se provesti izravnim djelovanjem):

metode i tehnologija potpore i jačanja zaštitnih mjera Zajednice i međunarodnih zaštitnih mjera,

operativna potpora i osposobljavanje za sustav zaštitnih mjera Euratoma,

tehnička potpora provedbi Ugovora o neširenju nuklearnog oružja u području nuklearnih zaštitnih mjera uključujući potporu za jačanje EUovog sustava kontrole izvoza,

potpora globalnom okviru za KBRN (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni aspekti) i povezane strategije Zajednice,

metode i tehnologija za otkrivanje nuklearnih i radioaktivnih materijala izvan regulatorne kontrole te sprečavanje nesreća koje uključuju takve materijale i odgovor na takve nesreće, uključujući nuklearnu forenziku,

potpora izgradnji kapaciteta za nuklearnu sigurnost putem Europskog centra za izobrazbu u području nuklearne sigurnosti.

(b)Održavanje i daljnji razvoj stručnog znanja i kompetencija u Uniji

(1)Izobrazba, osposobljavanje i mobilnost, uključujući programe izobrazbe i osposobljavanja kao što su aktivnosti programa Marie Skłodowska-Curie.

(2)Poticanje inovacija, upravljanja znanjem, širenja i iskorištavanja nuklearne znanosti i tehnologije.

(3)Potpora za prijenos tehnologije iz istraživanja u industriju.

(4)Potpora za pripremu i razvoj konkurentnog europskog industrijskog kapaciteta za fuziju.

(5)Potpora za pružanje pristupa, raspoloživost i odgovarajući pristup europskim i međunarodnim istraživačkim infrastrukturama, uključujući infrastrukture JRCa 3 .

(6)Za poticanje nuklearne znanosti kao osnove za potporu standardizaciji izravna će djelovanja osigurati najsuvremenije referentne podatke, materijale i mjerenja povezana s nuklearnom sigurnošću, zaštitnim mjerama i osiguranjem te druge primjene kao što je nuklearna medicina.

(c)Poticanje razvoja energije fuzije i doprinos provedbi plana za fuziju

Sufinancirano europsko partnerstvo u istraživanju fuzije provest će plan za proizvodnju električne energije fuzijom do druge polovine ovog stoljeća. To može, među ostalim, uključivati:

(1)iskorištavanje postojećih i budućih fuzijskih postrojenja. Za tu se svrhu bespovratna sredstva za poslovanje prema potrebi mogu dodijeliti fuzijskim istraživačkim infrastrukturama;

(2)pripremu za buduće fuzijske elektrane razvojem svih relevantnih aspekata uključujući materijale, tehnologije i projektiranje;

(3)provedbu usmjerenog programa izobrazbe i osposobljavanja zajedno s aktivnostima iz točke (b) podtočke 1.;

(4)koordinaciju zajedničkih aktivnosti sa zajedničkim poduzećem Fuzija za energiju;

(5)suradnju s Organizacijom za ITER;

(6)znanstvenu suradnju u okviru međunarodnih sporazuma Euratoma.

Sufinancirano europsko partnerstvo za fuziju bit će provedeno bespovratnim sredstvima za pravne subjekte koje će imenovati ili uspostaviti države članice i bilo koja treća zemlja pridružena Programu. Bespovratna sredstva mogu uključivati resurse Zajednice u naravi ili upućivanje osoblja Zajednice.

(d)Potpora politici Zajednice o nuklearnoj sigurnosti, zaštitnim mjerama i osiguranju 

Izravnim djelovanjima podržat će se politika Unije o nuklearnoj sigurnosti, zaštitnim mjerama i osiguranju te provedba relevantnog zakonodavstva osiguravanjem neovisnih znanstvenih i tehničkih dokaza i stručnog znanja.


PRILOG II.

Ključni pokazatelji smjera učinka

Smjer učinka i povezani ključni pokazatelji smjera učinka strukturiraju praćenje uspješnosti programa Euratoma u odnosu na njegove posebne ciljeve. Smjer učinka ovisi o vremenu: razlikuju se kratkoročni, srednjoročni i dugoročni smjer učinka. Pokazatelji smjera učinka služe kao zamjene za izvješće o napretku u ostvarivanju posebnih ciljeva. Mikropodaci ključnih pokazatelja smjera učinka koji su zajednički s Obzorom Europa prikupljaju se pod središnjim upravljanjem na usklađen način s najmanjim mogućim opterećenjem izvješćivanja za korisnike. Ključni pokazatelji smjera učinka mogu se izmijeniti tijekom provedbe Programa.

Pokazatelji slijeda znanstvenih učinaka

Očekuje se da će Program ostvariti napredak u pogledu znanja o jačanju nuklearne sigurnosti i osiguranja; sigurnim primjenama ionizirajućeg zračenja; gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom, zaštiti od zračenja i razvoju energije fuzije. Napredak u tom području mjeri se pokazateljima u pogledu znanstvenih publikacija, napretka u provedbi plana fuzije, razvoju stručnog znanja i vještina te pristupa istraživačkim infrastrukturama.

Željeni znanstveni učinci

Kratkoročni

Srednjoročni

Dugoročni

 

Poboljšavanje sigurne i osigurane upotrebe nuklearne energije i drugih primjena ionizirajućeg zračenja osim za proizvodnju električne energije, uključujući nuklearnu sigurnost, osiguranje, zaštitne mjere, zaštitu od zračenja, sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom te razgradnju.

Publikacije

broj recenziranih Euratomovih znanstvenih publikacija

Citati

indeks citiranosti, s faktorom u određenom području, Euratomovih znanstvenih publikacija koje su prošle istorazinsku ocjenu

Vrhunska znanost – broj i udio recenziranih publikacija iz programa Euratoma koje daju temeljni doprinos znanstvenim područjima

Dijeljeno znanje 

udio rezultata istraživanja (otvoreni pristup / publikacija / softver itd.) razmijenjenih putem infrastrukture za otvoreno znanje

Širenje znanja – udio rezultata istraživanja s otvorenim pristupom koji se aktivno upotrebljavaju/citiraju

Nove suradnje – udio korisnika Euratoma koji su razvili novu transdisciplinarnu/transsektoralnu suradnju s korisnicima njihovih otvorenih rezultata istraživanja Euratoma

Poticanje razvoja energije fuzije

Napredak u provedbi plana fuzije

postotak ključnih događaja iz plana za fuziju za razdoblje 2021.–2025. ostvarenih u programu Euratoma

Održavanje i daljnji razvoj stručnog znanja i izvrsnosti u Uniji

Vještine 

broj istraživača koji imaju koristi od aktivnosti usavršavanja u okviru programa Euratoma (s pomoću osposobljavanja, mobilnosti i pristupa infrastrukturi)

Karijere 

broj i udio istraživača koji nakon usavršavanja imaju veći utjecaj u svojem području istraživanja i inovacija

Uvjeti rada
broj i udio istraživača koji nakon usavršavanja imaju bolje uvjete rada 

Broj istraživača koji imaju pristup istraživačkoj infrastrukturi zahvaljujući potpori u okviru programa

Dostavljeni referentni materijali i referentna mjerenja uvršteni u knjižnicu

Broj izmijenjenih međunarodnih standarda

Pokazatelji slijeda društvenih učinaka

Programom se pomaže u rješavanju prioriteta politika EU-a u pogledu nuklearne sigurnosti i osiguranja, zaštite od zračenja i primjene ionizirajućeg zračenja s pomoću istraživanja i inovacija, kako je vidljivo iz portfelja projekata koji ostvaruju rezultate kojima se doprinosi rješavanju izazova u tim područjima. Društveni učinak mjeri se i u pogledu posebnog razvoja u području nuklearne sigurnosti i zaštitnih mjera.

Željeni društveni učinci

Kratkoročni

Srednjoročni

Dugoročni

Poboljšavanje sigurne i osigurane upotrebe nuklearne energije i drugih primjena ionizirajućeg zračenja osim za proizvodnju električne energije, uključujući nuklearnu sigurnost, osiguranje, zaštitne mjere, zaštitu od zračenja, sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom te razgradnju

Rezultati 
broj i udio rezultata kojima se rješavaju posebni prioriteti politike EU-a

Rješenja 
broj i udio inovacija i znanstvenih rezultata kojima se rješavaju posebni prioriteti politike EU-a

Korist 
agregirani procijenjeni učinci od iskorištavanja rezultata financiranih programom Euratoma u rješavanju posebnih prioriteta politika EU-a, uključujući doprinos ciklusu kreiranja politika i zakona

Broj usluga pruženih u svrhu potpore zaštitnim mjerama u EU-u

Broj osiguranih tehničkih sustava i sustava u upotrebi

Broj osposobljavanja održanih za službenike na terenu

Zajedničko kreiranje 
broj i udio projekata programa Euratoma u kojima građani EU-a i krajnji korisnici doprinose zajedničkom kreiranju sadržaja u području istraživanja i inovacija

Sudjelovanje 
broj i udio korisničkih subjekata programa Euratoma s mehanizmima uključivanja građana i krajnjih korisnika nakon projekta Euratoma

Društvena prihvaćenost istraživanja i inovacija
prihvaćenost i raširenost zajednički stvorenih znanstvenih rezultata i inovativnih rješenja u okviru programa Euratoma

Pokazatelji slijeda inovacijskih učinka

Očekuje se da će Program imati inovacijske učinke koji će poduprijeti napredak u ostvarivanju njegovih posebnih ciljeva. Napredak u tom području mjeri se pokazateljima u pogledu prava intelektualnog vlasništva, inovativnih proizvoda, metoda i procesa te njihove upotrebe uz stvaranje radnih mjesta.

Željeni gospodarski/inovacijski učinak

Kratkoročni

Srednjoročni

Dugoročni

Poboljšavanje sigurne i osigurane upotrebe nuklearne energije i drugih primjena ionizirajućeg zračenja osim za proizvodnju električne energije, uključujući nuklearnu sigurnost, osiguranje, zaštitne mjere, zaštitu od zračenja, sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom te razgradnju

Poticanje razvoja energije fuzije

Održavanje i daljnji razvoj stručnog znanja i izvrsnosti u Uniji

Inovativni rezultati 

broj inovativnih proizvoda, procesa ili metoda iz programa Euratoma (po vrsti inovacije) i primjene prava intelektualnog vlasništva

Inovacije 

broj inovacija iz projekata Euratoma (po vrsti inovacije) uključujući i one iz dodijeljenih prava intelektualnog vlasništva

Gospodarski rast 

osnivanje, rast i tržišni udio poduzeća koja razvijaju inovacije financirane u okviru Euratoma

Podupirano zapošljavanje  

broj stvorenih i zadržanih radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena kod korisničkih subjekata za projekt Euratoma (po vrsti radnog mjesta)

Održivo zapošljavanje

porast broja radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena kod korisničkih subjekata nakon projekta Euratoma (po vrsti radnog mjesta)

Ukupno zapošljavanje – broj izravnih i neizravnih radnih mjesta stvorenih ili zadržanih zahvaljujući širenju rezultata Euratoma (po vrsti radnog mjesta)

Iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih početnim ulaganjem Euratoma

Iznos javnih i privatnih ulaganja mobiliziranih za iskorištavanje ili poboljšavanje rezultata Euratoma

Napredak EU-a prema 3 % BDP-a zahvaljujući programu Euratoma

Pokazatelji slijeda učinaka politika

Program osigurava znanstvene dokaze za oblikovanje politike. To se posebno odnosi na znanstvenu potporu za druge službe Komisije kao što je potpora zaštitnim mjerama Euratoma ili potpora državama članicama u provedbi direktiva 4 u nuklearnom području i području ionizirajućeg zračenja.

Željeni učinak na politiku

Kratkoročni

Srednjoročni

Dugoročni

Potpora politici Unije u području nuklearne sigurnosti, zaštitnih mjera i osiguranja



Broj i udio projekata Euratoma koji daju rezultate relevantne za politiku



Broj ostvarenih rezultata koji imaju dokaziv učinak na politiku EU-a

Broj i udio rezultata projekata Euratoma citiranih u dokumentima politike / programskim dokumentima

Ciljevi se definiraju za izravna i za neizravna djelovanja kako bi odražavali očekivane rezultate za svaki dio Programa.

(1)    Konkretno, Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014.; Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom; Direktiva Vijeća 2006/117/Euratom od 20. studenoga 2006. o nadzoru i kontroli pošiljaka radioaktivnog otpada i istrošenog goriva između država članica te u Zajednicu i iz nje; Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom, Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i Uredba Vijeća (Euratom) 2016/52 od 15. siječnja 2016. o utvrđivanju najviših dopuštenih razina radioaktivnog onečišćenja hrane i hrane za životinje nakon nuklearne nesreće ili bilo kojeg drugog slučaja radiološke opasnosti.
(2)    Članci 35., 36. i 38. Ugovora o Euratomu; Odluka Vijeća 87/600/Euratom
(3)

   Na temelju kontinuiranog investicijskog plana za infrastrukture JRC-a

(4)

   Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja; Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom; i Uredba Komisije (Euratom) br. 302/2005 od 8. veljače 2005. o primjeni nadzora sigurnosti Euratoma.

Top