EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52018PC0323
Proposal for a Interinstitutional Agreement between the European Parliament, the Council and the Commission on budgetary discipline, on cooperation in budgetary matters and on sound financial management
međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju
međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju
COM/2018/323 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 2.5.2018.
COM(2018) 323 final
2018/0137(NLE)
Prijedlog
međuinstitucijskog sporazuma
između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju
EUROPSKI PARLAMENT, VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I EUROPSKA KOMISIJA,
dalje u tekstu „institucije”,
SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:
1.Cilj je ovog Sporazuma, donesenog u skladu s člankom 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), provesti proračunsku disciplinu, unaprijediti funkcioniranje godišnjeg proračunskog postupka i suradnju institucija u pogledu proračunskih pitanja te osigurati dobro financijsko upravljanje.
2.U ovom Sporazumu proračunska disciplina primjenjuje se na sve rashode. Ovaj je Sporazum obvezujući za sve institucije sve dok je na snazi.
3.Ovim Sporazumom ne mijenjaju se proračunske ovlasti institucija kako su utvrđene u Ugovorima, Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. XXXX/20XX 1 („Uredba o VFO-u”)] i Uredbi (EU, Euratom) br. XXXX/20XX] Europskog parlamenta i Vijeća 2 („Financijska uredba”)].
4.Za sve izmjene ovog Sporazuma potreban je zajednički dogovor svih institucija.
5.Ovaj se Sporazum sastoji od tri dijela:
– dio I. sadržava odredbe o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i posebnim instrumentima,
– dio II. odnosi se na međuinstitucijsku suradnju u proračunskom postupku,
– dio III. sadržava odredbe o dobrom financijskom upravljanju sredstvima Unije.
6.Ovaj Sporazum stupa na snagu XX. XXXX XXXX. i zamjenjuje Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju 3 .
DIO I.
VFO I POSEBNI INSTRUMENTI
A. Odredbe o VFO-u
7.Za potrebe dobrog financijskog upravljanja institucije u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju da u proračunskom postupku i u trenutku donošenja proračuna za različite naslove VFO-a na raspolaganju ostane dovoljna razlika do gornjih granica.
Ažuriranje procjena odobrenih sredstava za plaćanje za razdoblje nakon 2027.
8.Komisija je dužna 2024. ažurirati procjene odobrenih sredstava za plaćanje za razdoblje nakon 2027.
U tom ažuriranju moraju se uzeti u obzir sve relevantne informacije, uključujući stvarno izvršenje proračunskih odobrenih sredstava za preuzete obveze i proračunskih odobrenih sredstava za plaćanje te procjene izvršenja. Moraju se uzeti u obzir i pravila utvrđena kako bi se osiguralo da se odobrena sredstva za plaćanje razvijaju na uredan način u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze i procjene rasta bruto nacionalnog dohotka Unije.
B. Odredbe o posebnim instrumentima
Europski fond za prilagodbu globalizaciji
9.Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za prijenos u relevantne proračunske linije.
Prijenosi povezani s Fondom za prilagodbu globalizaciji provode se u skladu s Financijskom uredbom.
Fond solidarnosti Europske unije
10.Kad se ispune uvjeti za mobilizaciju sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije kako su utvrđeni u odgovarajućem temeljnom aktu, Komisija u skladu s Financijskom uredbom izrađuje prijedlog za odgovarajući proračunski instrument.
Pričuva za pomoć u nuždi
11.Kad Komisija smatra da je potrebno iskoristiti sredstva iz pričuve za pomoć u nuždi, ona Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog o prijenosu sredstava iz pričuve u odgovarajuće proračunske linije u skladu s Financijskom uredbom.
Instrument fleksibilnosti
12.Komisija izrađuje prijedlog za mobilizaciju sredstava iz instrumenta fleksibilnosti nakon što ispita sve mogućnosti za preraspodjelu odobrenih sredstava u okviru naslova u kojem su potrebni dodatni rashodi.
U tom se prijedlogu utvrđuju potrebe koje treba pokriti i iznos. Takav prijedlog može se podnijeti samo uz nacrt proračuna ili nacrt izmjene proračuna.
Sredstva iz instrumenta fleksibilnosti mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.
Pričuva za nepredviđene izdatke
13.Mobilizaciju sredstava ili dijela sredstava iz pričuve za nepredviđene izdatke predlaže Komisija nakon pomne analize svih ostalih financijskih mogućnosti. Takav prijedlog može se podnijeti samo uz nacrt proračuna ili nacrt izmjene proračuna.
Sredstva iz pričuve za nepredviđene izdatke mogu mobilizirati Europski parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.
DIO II.
POBOLJŠANJE MEĐUINSTITUCIJSKE SURADNJE U VEZI S PRORAČUNSKIM PITANJIMA
A. Postupak međuinstitucijske suradnje
14.Pojedinosti o međuinstitucijskoj suradnji tijekom proračunskog postupka utvrđene su u Prilogu.
Proračunska transparentnost
15.Komisija priprema godišnje izvješće koje prilaže uz opći proračun Unije i u kojem iznosi dostupne informacije koje nisu povjerljive i koje se odnose na sljedeće:
imovinu i obveze Unije, uključujući one koje proizlaze iz poslova uzimanja i davanja zajmova koje obavlja Unija u skladu sa svojim ovlastima na temelju Ugovorâ,
prihode, rashode, imovinu i obveze Europskog razvojnog fonda (EDF) 4 , Europskog instrumenta za financijsku stabilnost (EFSF), Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i drugih mogućih budućih mehanizama,
– rashode koji su nastali državama članicama u okviru pojačane suradnje, u mjeri u kojoj nisu uključeni u opći proračun Unije.
B. Uključivanje financijskih odredaba u zakonodavne akte
16.Svaki zakonodavni akt koji se odnosi na višegodišnji program i koji je donesen u redovnom zakonodavnom postupku sadržava odredbu kojom zakonodavac utvrđuje financijsku omotnicu za program.
Taj iznos predstavlja primarni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.
Europski parlament i Vijeće, kao i Komisija pri izradi nacrta proračuna, obvezuju se da neće odstupati od tog iznosa za više od 15 % tijekom cijelog razdoblja trajanja predmetnog programa, osim ako nastanu nove, objektivne i dugotrajne okolnosti za koje su navedeni izričiti i precizni razlozi, pri čemu se uzimaju u obzir rezultati provedbe programa, posebno na temelju ocjena. Svako povećanje na temelju takvih varijacija mora biti manje od postojeće gornje granice za predmetni naslov, ne dovodeći u pitanje primjenu instrumenata navedenih u Uredbi o VFO-u i ovom Sporazumu.
Ova se točka ne primjenjuje na odobrena sredstva za koheziju koja su donesena u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i koja su države članice unaprijed dodijelile, a koja sadržavaju financijsku omotnicu za cijelo razdoblje trajanja programa, ni na velike projekte iz članka 21. Uredbe o VFO-u.
17.U pravno obvezujućim aktima Unije koji se odnose na višegodišnje programe, ali na koje se ne primjenjuje redovni zakonodavni postupak ne navodi se „iznos koji se smatra potrebnim”.
Ako Vijeće želi uključiti financijski referentni iznos, taj se iznos smatra izrazom želje zakonodavca te ne utječe na proračunske ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kako su utvrđene u UFEU-u. U svim pravno obvezujućim aktima Unije koji sadržavaju navedeni financijski referentni iznos navodi se odredba s tim učinkom.
C. Rashodi povezani sa sporazumima o ribarstvu
18.Na rashode povezane sa sporazumima o ribarstvu primjenjuju se posebna pravila navedena u nastavku.
Komisija se obvezuje redovito obavješćivati Europski parlament o pripremama i tijeku pregovora, kao i o njihovu utjecaju na proračun.
Tijekom zakonodavnog postupka koji se odnosi na sporazume o ribarstvu institucije se obvezuju poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da se svi postupci provedu što brže.
Iznosi predviđeni u proračunu za nove sporazume o ribarstvu ili za produljenje sporazuma o ribarstvu koji stupaju na snagu nakon 1. siječnja odgovarajuće financijske godine stavljaju se u pričuvu.
Ako se pokaže da su odobrena sredstva povezana sa sporazumima o ribarstvu (uključujući pričuvu) nedostatna, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja potrebne informacije o uzrocima takve situacije te o mjerama koje je moguće donijeti u skladu s uobičajenim postupcima. Komisija prema potrebi predlaže odgovarajuće mjere.
Komisija svako tromjesečje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja detaljne informacije o provedbi važećih sporazuma o ribarstvu te financijsko predviđanje za ostatak godine.
19.Ne dovodeći u pitanje relevantni postupak kojim su uređeni pregovori o sporazumima o ribarstvu, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će u okviru proračunske suradnje postići pravovremen dogovor o odgovarajućem financiranju sporazuma o ribarstvu.
D. Financiranje zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)
20.Ukupni iznos rashoda poslovanja za ZVSP u cijelosti se unosi u jedno proračunsko poglavlje, pod nazivom ZVSP. Tim se iznosom pokrivaju stvarne predvidive potrebe, koje se procjenjuju u okviru donošenja nacrta proračuna na temelju predviđanja koja Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) priprema svake godine. Osigurava se razumna razlika za nepredviđena djelovanja. Nije moguće uključiti sredstva u pričuvu.
21.Za rashode za ZVSP koji u skladu s člankom 41. Ugovora o Europskoj uniji idu na teret općeg proračuna Unije institucije nastoje, u okviru Odbora za mirenje, na temelju nacrta proračuna koji je izradila Komisija svake godine sporazumno dogovoriti iznos rashoda poslovanja i raspodjelu tog iznosa na pojedine članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP. Ako se ne postigne dogovor, podrazumijeva se da Europski parlament i Vijeće u proračun unose iznos iz prethodnog proračuna ili iznos iz nacrta proračuna, ovisno o tome koji je niži.
Ukupni iznos rashoda poslovanja za ZVSP raspodjeljuje se na članke proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP kako su predloženi u trećoj točki. Svaki članak obuhvaća djelovanja koja su već donesena, djelovanja koja su predviđena, ali još nisu donesena te iznose za buduća, odnosno nepredviđena djelovanja koja Vijeće treba donijeti tijekom predmetne financijske godine.
U proračunskom poglavlju koje se odnosi na ZVSP članci u koje se unose djelovanja u okviru ZVSP-a mogli bi glasiti kako slijedi:
– pojedinačne glavne misije kako je navedeno u članku 52. stavku 1. točki (f) Financijske uredbe,
– druge misije (za operacije upravljanja krizama, za sprečavanje, rješavanje i stabilizaciju sukoba te za praćenje i provedbu mirovnih i sigurnosnih procesa),
– neširenje naoružanja i razoružanje,
– hitne mjere,
– pripremne mjere i mjere praćenja provedbe,
– posebni predstavnici Europske unije.
Budući da Komisija na temelju Financijske uredbe ima ovlasti samostalno prenositi odobrena sredstva između članaka unutar proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP, time je osigurana fleksibilnost koja se smatra potrebnom za brzu provedbu djelovanjâ u okviru ZVSP-a. U slučaju da iznos proračunskog poglavlja koje se odnosi na ZVSP tijekom financijske godine bude nedostatan za pokrivanje potrebnih troškova, Europski parlament i Vijeće dužni su na prijedlog Komisije hitno pokušati pronaći rješenje.
22.Svake godine Visoki predstavnik savjetuje se s Europskim parlamentom o dokumentu za budućnost, koji se dostavlja do 15. lipnja predmetne godine te sadržava glavne aspekte i osnovna opredjeljenja ZVSP-a, uključujući financijske posljedice za opći proračun Unije, evaluaciju mjera čija je provedba započela u godini n – 1 te procjenu usklađenosti i komplementarnosti ZVSP-a s drugim vanjskim financijskim instrumentima Unije. Nadalje, Visoki predstavnik u okviru redovitog političkog dijaloga o ZVSP-u svake godine održava najmanje pet savjetodavnih sastanaka na kojima izvješćuje Europski parlament, a vrijeme njihova održavanja mora se dogovoriti najkasnije 30. studenoga svake godine. Osobe koje će sudjelovati na tim sastancima odabiru Europski parlament i Vijeće imajući u vidu cilj i narav informacija koje se na njima razmjenjuju.
Komisiju se poziva da sudjeluje na tim sastancima.
Ako Vijeće donese odluku u području ZVSP-a iz koje proizlaze rashodi, Visoki predstavnik odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana, Europskom parlamentu dostavlja procjenu predviđenih troškova („financijski izvještaj”), osobito troškova povezanih s rokovima, zaposlenim osobljem, korištenjem poslovnih prostora i druge infrastrukture, prometnom infrastrukturom, zahtjevima u pogledu osposobljavanja te sigurnosnim mjerama.
Jedanput u svakom tromjesečju Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi djelovanja u okviru ZVSP-a te financijskim predviđanjima za ostatak financijske godine.
E. Rad institucija u području pitanja razvojne politike
23.Komisija uspostavlja neformalan dijalog s Europskim parlamentom o pitanjima razvojne politike, bez obzira na njihov izvor financiranja.
DIO III.
DOBRO FINANCIJSKO UPRAVLJANJE SREDSTVIMA UNIJE
A. Financijsko programiranje
24.Komisija dvaput godišnje – prvi put uz dokumente priložene nacrtu proračuna, a drugi put nakon donošenja općeg proračuna Unije – dostavlja potpuno financijsko programiranje za naslove I., II. (osim iznosa ispod gornje granice za „ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju”), III. (za „okoliš i klimu” i „pomorstvo i ribarstvo”), IV., V. i VI. VFO-a. U tom programiranju, strukturiranom prema naslovu, području politike i proračunskoj liniji, trebalo bi biti navedeno sljedeće:
(a)zakonodavstvo na snazi, uz razlikovanje višegodišnjih programa i godišnjih djelovanja:
–za višegodišnje programe Komisija bi trebala navesti postupak na temelju kojega su doneseni (redovni ili posebni zakonodavni postupak), njihovo trajanje, ukupnu financijsku omotnicu i udio dodijeljen za administrativne rashode,
–za godišnja djelovanja (povezana s pilot-projektima, pripremnim djelovanjima i agencijama) i djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije Komisija bi trebala navesti višegodišnje procjene;
(b)zakonodavni prijedlozi koji su postupku: ažurirana verzija prijedloga Komisije koji su u postupku donošenja.
Komisija bi trebala ispitati načine za međusobno povezivanje financijskog programiranja s njezinim zakonodavnim programiranjem radi točnijih i pouzdanijih predviđanja. Za svaki zakonodavni prijedlog Komisija bi trebala navesti je li uključen u programiranje dostavljeno uz nacrt proračuna ili nakon konačnog donošenja proračuna. Europski parlament i Vijeće posebno bi trebali biti obaviješteni o sljedećem:
(a)svim novim zakonodavnim aktima koji su doneseni i svim aktualnim podnesenim prijedlozima koji su u postupku, ali nisu navedeni u programiranju dostavljenom uz nacrt proračuna ili nakon konačnog donošenja proračuna (s odgovarajućim iznosima);
(b)zakonodavstvu predviđenom u godišnjem zakonodavnom programu rada Komisije, uz navođenje bi li ta djelovanja mogla imati financijski učinak.
Kad god je potrebno, Komisija bi trebala navesti kakvo se reprogramiranje provodi zbog novih zakonodavnih prijedloga.
B. Agencije i europske škole
25.Prije podnošenja prijedloga za osnivanje nove agencije Komisija bi trebala izraditi temeljitu, potpunu i objektivnu procjenu učinka, uzimajući u obzir, među ostalim, kritičnu masu osoblja i kompetencija, aspekte troškova i koristi, supsidijarnost i proporcionalnost, učinak na nacionalne aktivnosti i aktivnosti Unije te proračunske posljedice za predmetni naslov rashoda. Na temelju tih informacija te ne dovodeći u pitanje zakonodavne postupke kojima je uređeno osnivanje agencije, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će u okviru proračunske suradnje postići pravovremen dogovor o financiranju agencije čije se osnivanje predlaže.
Primjenjuju se sljedeće postupovne mjere:
– prvo, Komisija sustavno svaki prijedlog za osnivanje nove agencije podnosi na prvom trijalogu nakon donošenja prijedloga te dostavlja financijsko izvješće priloženo nacrtu pravnog akta u kojem se predlaže osnivanje agencije i iznosi posljedice tog postupka za preostalo razdoblje financijskog programiranja,
– drugo, tijekom zakonodavnog postupka Komisija pomaže zakonodavcu u procjeni financijskih posljedica predloženih izmjena. Te financijske posljedice trebalo bi razmotriti tijekom odgovarajućih zakonodavnih trijaloga,
– treće, prije zaključenja zakonodavnog postupka Komisija predstavlja ažurirani financijski izvještaj, uzimajući u obzir moguće izmjene koje je unio zakonodavac. Taj završni financijski izvještaj uvrštava se na dnevni rad završnog zakonodavnog trijaloga te ga zakonodavac formalno potvrđuje. Uvrštava se i na dnevni red idućeg trijaloga o proračunu (u hitnim slučajevima u pojednostavnjenom obliku) radi postizanja dogovora o financiranju,
– četvrto, dogovor postignut tijekom trijaloga, uzimajući u obzir proračunsku procjenu Komisije u pogledu sadržaja zakonodavnog postupka, potvrđuje se u zajedničkoj izjavi. Taj dogovor moraju odobriti Europski parlament i Vijeće, svaki u skladu sa svojim poslovnikom.
Isti postupak primijenio bi se na sve izmjene pravnog akta o osnivanju određene agencije koje bi imale učinak na resurse dotične agencije.
Ako se zadaće agencije znatno promijene bez izmjene pravnog akta kojim je dotična agencija osnovana, Komisija je dužna obavijestiti Europski parlament i Vijeće slanjem revidiranog financijskog izvještaja kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću omogućilo postizanje pravovremenog dogovora o financiranju agencije.
26.U proračunskom postupku trebalo bi propisno uzeti u obzir odgovarajuće odredbe iz Zajedničkog pristupa priloženog Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama potpisanoj 19. srpnja 2012.
27.Ako Vijeće guvernera predvidi osnivanje nove europske škole, za proračunske posljedice tog postupka na opći proračun Unije potrebno je primijeniti sličan postupak, mutatis mutandis.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće Za Komisiju
Predsjednik Predsjednik Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 2.5.2018.
COM(2018) 323 final
PRILOG
Prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma
između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima te o dobrom financijskom upravljanju
PRILOG – MEĐUINSTITUCIJSKA SURADNJA TIJEKOM PRORAČUNSKOG POSTUPKA
Dio A. Raspored proračunskog postupka
1.Institucije svake godine pravovremeno prije početka proračunskog postupka na temelju postojeće prakse dogovaraju pragmatičan raspored.
Dio B. Prioriteti u proračunskom postupku
2.Prije nego što Komisija donese nacrt proračuna, pravovremeno se saziva trijalog radi rasprave o mogućim prioritetima proračuna za sljedeću financijsku godinu.
Dio C. Izrada nacrta proračuna i ažuriranje procjena
3.Institucije osim Komisije pozivaju se da do kraja ožujka donesu izvještaje procjena prihoda i rashoda.
4.Komisija svake godine predlaže nacrt proračuna u kojem su prikazane stvarne financijske potrebe Unije.
Pri tome uzima u obzir:
(a)predviđanja koja su dostavile države članice u vezi sa strukturnim fondovima;
(b)kapacitet za iskorištavanje odobrenih sredstava, pri čemu se nastoji održati čvrsta veza između odobrenih sredstava za preuzete obveze i odobrenih sredstava za plaćanje;
(c)mogućnosti za započinjanje novih politika putem pilot-projekata i/ili novih pripremnih djelovanja odnosno za nastavak provedbe višegodišnjih djelovanja koja završavaju, nakon što se procijeni je li moguće izraditi temeljni akt u smislu Financijske uredbe (definicija temeljnog akta, nužnost donošenja temeljnog akta za provedbu te iznimke);
(d)potrebu da se osigura da su sve promjene u rashodima u odnosu na prethodnu godinu u skladu s ograničenjima proračunske discipline.
5.Institucije u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju unošenje u proračun stavki s neznačajnim iznosima rashoda poslovanja.
6.Europski parlament i Vijeće obvezuju se i da će uzeti u obzir procjenu mogućnosti za izvršenje proračuna koju je izradila Komisija u svojim nacrtima te u vezi s izvršenjem tekućeg proračuna.
7.U interesu dobrog financijskog upravljanja te s obzirom na učinak znatnih izmjena u glavama i poglavljima proračunske nomenklature na obveze odjelâ Komisije povezane s izvješćivanjem o poslovanju, Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će se o svim takvim znatnim izmjenama savjetovati s Komisijom tijekom postupka mirenja.
8.U interesu lojalne i dobre institucijske suradnje Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će preko svojih pregovarača održavati redovite i aktivne kontakte na svim razinama tijekom čitavog proračunskog postupka te posebno tijekom razdoblja mirenja. Europski parlament i Vijeće obvezuju se da će tijekom postupka mirenja u suradnji s Komisijom osigurati pravovremenu i neprestanu uzajamnu razmjenu relevantnih informacija i dokumenata i na službenoj i na neslužbenoj razini, kao i da će prema potrebi održavati tehničke ili neslužbene sastanke. Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću osigurati pravovremen i ravnopravan pristup informacijama i dokumentima.
9.Dok se ne sazove Odbor za mirenje, Komisija prema potrebi može podnositi pisma izmjene nacrta proračuna u skladu s člankom 314. stavkom 2. UFEU-a, uključujući pismo izmjene kojim se ažurira procjena rashoda za poljoprivredu. Komisija informacije o ažuriranjima podnosi na razmatranje Europskom parlamentu i Vijeću čim one postanu dostupne. Dužna je Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti sve propisno opravdane razloge koje zatraže.
Dio D. Proračunski postupak prije postupka mirenja
10.Prije čitanja u Vijeću mora se pravovremeno sazvati trijalog kako bi se institucijama omogućila razmjena stajališta o nacrtu proračuna.
11.Kako bi Komisija mogla pravovremeno procijeniti izvršivost izmjena koje su predvidjeli Europski parlament i Vijeće, a kojima se utvrđuju nova pripremna djelovanja ili pilot-projekti odnosno kojima se produljuju postojeći, Europski parlament i Vijeće obavještavaju Komisiju o svojim namjerama u tom pogledu kako bi se prva rasprava mogla održati već tijekom tog trijaloga.
12.Trijalog bi se mogao sazvati prije glasovanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Dio E. Postupak mirenja
13.Ako Europski parlament usvoji izmjene u odnosu na stajalište Vijeća, predsjednik Vijeća dužan je na istoj plenarnoj sjednici uzeti u obzir razlike u stajalištu tih dviju institucija te dati suglasnost da predsjednik Europskog parlamenta odmah sazove Odbor za mirenje. Dopis kojim se saziva Odbor za mirenje šalje se najkasnije prvog radnog dana u tjednu nakon završetka parlamentarne sjednice tijekom koje se glasovalo na plenarnoj sjednici, a razdoblje mirenja započinje sljedećeg dana. Razdoblje od 21 dana računa se u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 ( 1 ).
14.Ako Vijeće ne može prihvatiti sve izmjene koje je usvojio Europski parlament, svoje bi stajalište trebalo potvrditi slanjem dopisa prije prvog predviđenog sastanka u razdoblju mirenja. U tom slučaju Odbor za mirenje nastavlja postupati u skladu s uvjetima utvrđenima u sljedećim točkama.
15.Odborom za mirenje zajednički predsjedavaju predstavnici Europskog parlamenta i Vijeća. Sastancima Odbora za mirenje predsjedava supredsjedatelj iz institucije koja je domaćin sastanka. Svaka institucija u skladu sa svojim poslovnikom određuje sudionike za svaki sastanak te definira svoje ovlasti za pregovaranje. Europski parlament i Vijeće u Odboru za mirenje moraju biti zastupljeni na odgovarajućoj razini kako bi svaka delegacija mogla politički obvezati svoju instituciju te kako bi se mogao ostvariti stvaran napredak prema konačnom dogovoru.
16.U skladu s člankom 314. stavkom 5. drugim podstavkom UFEU-a Komisija sudjeluje u radu Odbora za mirenje i poduzima sve što je potrebno radi usuglašavanja stajališta Europskog parlamenta i Vijeća.
17.Tijekom postupka mirenja održavaju se trijalozi na različitim razinama zastupanja u cilju rješavanja otvorenih pitanja i pripreme temelja za dogovor koji se treba postići u Odboru za mirenje.
18.Sastanci Odbora za mirenje i trijalozi održavaju se naizmjence u prostorima Europskog parlamenta i prostorima Vijeća u cilju ravnomjernog korištenja infrastrukture, uključujući infrastrukturu za usmeno prevođenje.
19.Datumi sastanaka Odbora za mirenje i trijalogâ određuju se unaprijed dogovorom triju institucija.
20.Odboru za mirenje stavlja se na raspolaganje zajednički skup dokumenata („ulazni dokumenti”)( 2 ) u kojima se uspoređuju različiti dijelovi proračunskog postupka. Ti dokumenti obuhvaćaju iznose po proračunskim linijama, ukupne iznose po naslovima VFO-a te pročišćeni dokument s iznosima i napomenama za sve proračunske linije koje se smatraju tehnički „otvorenima”. Ne dovodeći u pitanje konačnu odluku Odbora za mirenje, u jednom posebnom dokumentu navode se sve proračunske linije koje se smatraju tehnički zatvorenima.( 3 ) Tim su dokumenti strukturirani prema proračunskoj nomenklaturi.
Ulaznim dokumentima za Odbor za mirenje prilažu se i drugi dokumenti, uključujući dopis Komisije o izvršivosti stajališta Vijeća i izmjena Europskog parlamenta te sve dopise drugih institucija povezane sa stajalištem Vijeća ili izmjenama Europskog parlamenta.
21.Kako bi se do kraja razdoblja mirenja postigao dogovor, u trijalozima se čini sljedeće:
–određuje se opseg pregovora o proračunskim pitanjima koja treba riješiti,
–potvrđuje se popis proračunskih linija koje se smatraju tehnički zatvorenima, podložno konačnom dogovoru o čitavom proračunu za predmetnu financijsku godinu,
–raspravlja se o pitanjima navedenima u prvoj alineji u cilju postizanja mogućih dogovora koje bi odobrio Odbor za mirenje,
–raspravlja se o tematskim pitanjima, među ostalim po naslovima VFO-a.
Tijekom svakog trijaloga ili odmah nakon njega zajednički se izrađuju provizorni zaključci i istovremeno se dogovara dnevni red za sljedeći sastanak. Te zaključke evidentira institucija koja je domaćin trijaloga, a nakon 24 sata smatraju se privremeno odobrenima, ne dovodeći u pitanje konačnu odluku Odbora za mirenje.
22.Zaključci trijalogâ i dokument koji bi trebalo odobriti dostupni su Odboru za mirenje na njegovim sastancima zajedno s proračunskim linijama za koje je tijekom trijalogâ postignut provizorni dogovor.
23.Zajednički tekst iz članka 314. stavka 5. UFEU-a izrađuju tajništva Europskog parlamenta i Vijeća uz pomoć Komisije. On se sastoji od pisma o prijenosu koje predsjedavatelji dviju delegacija upućuju predsjednicima Europskog parlamenta i Vijeća te koje sadržava datum dogovora u Odboru za mirenje, te priloga koji obuhvaćaju sljedeće:
–iznose po linijama za sve proračunske stavke i ukupne iznose po naslovima VFO-a,
–pročišćeni dokument u kojem su navedeni iznosi i konačni tekst svih linija koje su izmijenjene tijekom postupka mirenja,
–popis linija koje nisu izmijenjene u odnosu na nacrt proračuna ili stajalište Vijeća o nacrtu proračuna.
Odbor za mirenje može odobriti i zaključke i moguće zajedničke izjave povezane s proračunom.
24.Zajednički tekst prevodi se na sve službene jezike institucija Unije (to čine službe Europskog parlamenta) i podnosi se na odobrenje Europskom parlamentu i Vijeću u roku od četrnaest dana od dana postizanja dogovora o zajedničkom tekstu u skladu s točkom 23.
Nakon donošenja zajedničkog teksta proračun prolazi pravno-jezičnu finalizaciju tako što se prilozi zajedničkom tekstu spajaju s proračunskim linijama koje nisu izmijenjene tijekom postupka mirenja.
25.Institucija koja je domaćin sastanka (trijaloga ili mirenja) osigurava infrastrukturu za usmeno prevođenje – na sastancima Odbora za mirenje prevodi se na sve jezike, a na trijalozima prevodi se prema potrebi.
Institucija koja je domaćin sastanka osigurava umnožavanje i distribuciju radnih dokumenata.
Službe triju institucija surađuju u unošenju rezultata pregovora radi finalizacije zajedničkog teksta.
Dio F. Izmjene proračuna
Opća načela
26.Imajući na umu da se izmjene proračuna često odnose na posebna i katkad hitna pitanja, institucije su suglasne s načelima navedenima u nastavku kako bi se osigurala odgovarajuća međuinstitucijska suradnja s neometanim i brzim postupkom odlučivanja za izmjene proračuna u kojem bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjeglo sazivanje sastanaka mirenja povezanih s izmjenama proračuna.
27.Institucije nastoje u najvećoj mogućoj mjeri ograničiti broj izmjena proračuna.
Raspored
28.Komisija unaprijed obavješćuje Europski parlament i Vijeće o mogućim datumima donošenja nacrta izmjena proračuna, ne dovodeći u pitanje konačni datum donošenja.
29.Europski parlament i Vijeće, svaki u skladu sa svojim internim poslovnikom, nastoje preispitati nacrt izmjene proračuna koji je predložila Komisija što prije nakon što ga Komisija donese.
30.Kako bi se taj postupak ubrzao, Europski parlament i Vijeće osiguravaju da su njihovi rasporedi rada u najvećoj mogućoj mjeri usklađeni kako bi se postupak mogao provesti na dosljedan i usklađen način. Stoga nastoje što prije utvrditi okviran raspored za različite faze u postupku do konačnog donošenja izmjene proračuna.
Europski parlament i Vijeće uzimaju u obzir relativnu hitnost izmjene proračuna i potrebu da je se pravovremeno odobri kako bi stupila na snagu tijekom predmetne financijske godine.
Suradnja tijekom čitanjâ
31.Institucije tijekom cijelog postupka surađuju u dobroj vjeri i time u najvećoj mogućoj mjeri omogućuju donošenje izmjena proračuna u ranoj fazi postupka.
Prema potrebi, u slučaju mogućeg razilaženja, Europski parlament ili Vijeće prije zauzimanja konačnog stajališta o izmjeni proračuna mogu predložiti sazivanje posebnog trijaloga radi rasprave o tim razilaženjima i pokušaja postizanja kompromisa, dok Komisija to može učiniti u svakom trenutku.
32.Svi nacrti izmjena proračuna koje predloži Komisija, a koji još nisu konačno odobreni, sustavno se uvrštavaju na dnevni red trijaloga planiranih za godišnji proračunski postupak. Komisija predlaže nacrte izmjena proračuna, a Europski parlament i Vijeće, ako je moguće, svoja stajališta iznose prije trijaloga.
33.Ako se tijekom trijaloga postigne kompromis, Europski parlament i Vijeće obvezuju se uzeti u obzir rezultate trijaloga tijekom rasprave o izmjeni proračuna u skladu s UFEU-om i svojim poslovnicima.
Suradnja nakon čitanjâ
34.Ako Europski parlament odobri stajalište Vijeća bez izmjena, izmjena proračuna donosi se u skladu s UFEU-om.
35.Ako Europski parlament usvoji izmjene na temelju glasova većine njegovih članova, primjenjuje se članak 314. stavak 4. točka (c) UFEU-a. Međutim, prije nego što se sastane Odbor za mirenje, saziva se trijalog:
–ako se tijekom trijaloga postigne dogovor te podložno dogovoru Europskog parlamenta i Vijeća o rezultatima trijaloga, mirenje se zaključuje razmjenom dopisa bez sastanka Odbora za mirenje,
–ako se tijekom trijaloga ne postigne dogovor, Odbor za mirenje sastaje se i organizira rad u skladu s okolnostima, a u cilju ostvarivanja što većeg napretka u postupku odlučivanja prije isteka roka od dvadeset i jednog dana koji je utvrđen člankom 314. stavkom 5. UFEU-a. Odbor za mirenje svoj rad može zaključiti razmjenom dopisa.
Dio G. Reste à liquider (RAL)
36.S obzirom na potrebu da se osigura uredno povećanje ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje u odnosu na odobrena sredstva za preuzete obveze kako bi se izbjegli neuobičajeni pomaci RAL-a između dviju godina, Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će pomno pratiti razinu RAL-a kako bi se umanjio rizik od ugrožavanja provedbe programa Unije zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanje na kraju VFO-a.
Kako bi se osiguralo da se razinom i profilom plaćanja u svim naslovima može upravljati, u svim naslovima dosljedno se primjenjuju pravila o opozivu, a posebno pravila o automatskom opozivu.
Tijekom proračunskog postupka institucije se redovito sastaju radi zajedničkog ocjenjivanja postojećeg stanja i izgleda za izvršenje proračuna u tekućoj godini i narednim godinama. Ta suradnja provodi se u obliku namjenskih međuinstitucijskih sastanaka na odgovarajućoj razini, prije kojih Komisija priprema detaljne informacije o postojećem stanju, koje su raščlanjene prema fondu i državi članici, a obuhvaćaju izvršenje plaćanja, primljene zahtjeve za povrat i revidirana predviđanja. Konkretno, kako bi se osiguralo da Unija može ispuniti sve svoje financijske obveze koje proizlaze iz postojećih i budućih obveza u razdoblju od 2021. do 2027. u skladu s člankom 323. UFEU-a, Europski parlament i Vijeće analiziraju procjene Komisije u pogledu potrebne razine odobrenih sredstava za plaćanje i raspravljaju o njima.
