EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.3.2018.

COM(2018) 149 final

2018/0074(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju višegodišnjeg plana za riblje stokove u zapadnim vodama i njima susjednim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za Baltičko more i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) 509/2007 i (EZ) 1300/2008

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ribolov u zapadnim vodama i susjednim područjima iznimno je složen i podrazumijeva sudjelovanje plovila iz najmanje sedam obalnih država članica opremljenih različitim ribolovnim alatima za ciljani ribolov raznih vrsta riba i školjaka. Ključna je činjenica da se većina najvažnijih pridnenih stokova (tj. stokova koji žive na morskom dnu ili u njegovoj blizini) ulovi u mješovitom ribolovu. To u praksi znači da će plovilo svojim ribolovnim alatom svaki put uloviti mješavinu različitih vrsta. Sastav te mješavine mijenja se ovisno o vrsti ribolovnog alata te vremenu i mjestu njegove upotrebe.

To znači da bi plovila kojima se love riblji stokovi koji podliježu pravilima o ukupnom dopuštenom ulovu (TAC-ovi) trebala prestati s ribolovom nakon što se iscrpi njihova kvota za taj stok. Prije donošenja Uredbe 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici 1 (Osnovna uredba) plovila nisu morala prestati s ribolovom nakon što bi se njihova kvota za neku od tih vrsta iscrpila. Plovila su mogla nastaviti s ribolovom drugih ciljanih vrsta pa su stoga nastavljala loviti vrste za koje su kvote već bile iscrpljene, iako te ulove nisu mogla zakonito iskrcati. Ti ulovi u većim količinama od kvota morali su biti odbačeni.

Nakon što je Osnovnom uredbom uvedena i u cijelosti provedena obveza iskrcavanja, odbacivanje svih ulova u većim količinama od kvota postalo je nezakonito. Stoga se plovila mogu naći u situaciji da moraju prestati s ribolovom početkom godine, čim se iscrpi njihova kvota za stok koji najviše ograničava ribolov. U tom slučaju stok koji najviše ograničava ribolov postaje „vrsta koja ograničava ribolov” jer nakon što se iscrpi kvota za taj stok, on onemogućuje nastavak ribolova na druge stokove. Stoga je pri utvrđivanju TAC-ova za te stokove poželjno uzeti u obzir činjenicu da se neki stokovi ulove u mješovitom ribolovu. Taj bi pristup bio prikladan i za očuvanje i za iskorištavanje stokova. Taj se pristup razmatra u ovom prijedlogu.

Osnovnom se uredbom problemi prelova i odbacivanja ulova nastoje riješiti učinkovitije nego ranijim zakonodavstvom. Bez dodatnog zakonodavstva Osnovna bi uredba, međutim, mogla uzrokovati nedovoljnu iskorištenost kvota za mješoviti ribolov u zapadnim vodama, a izuzeća od obveze iskrcavanja ne bi bila dopuštena nakon isteka planova odbacivanja ulova.

S obzirom na interakcije pridnenog ribolova u zapadnim vodama poželjno je ribolovnim mogućnostima upravljati iz perspektive mješovitog ribolova koja je sada dostupna zahvaljujući najnovijim znanstvenim postignućima. Takav bi pristup bio i u skladu s pristupom upravljanja ribarstvom koji se temelji na ekosustavu. Prvi korak prema takvom prilagođenom upravljanju bio bi uključivanje svih relevantnih stokova u jedinstveni plan upravljanja. Time bi bile obuhvaćene ciljane vrijednosti ribolovne smrtnosti izražene u rasponima za svaki stok, prema dostupnosti, a koje bi bile osnova za određivanje godišnjih TAC-ova za te stokove. Omogućila bi se i fleksibilnost pri utvrđivanju TAC-ova, što bi pridonijelo otklanjanju poteškoća koje se pojavljuju u kontekstu mješovitog ribolova. Osim toga, u plan bi bile uvrštene zaštitne mjere za uspostavu okvira za obnavljanje stokova koji su izvan sigurnih bioloških granica.

Cilj je prijedloga uspostaviti plan upravljanja pridnenim stokovima, uključujući dubokomorske stokove, i ribolovom tih vrsta u zapadnim vodama. Planom će se osigurati održivo iskorištavanje tih stokova u skladu s načelima najvišeg održivog prinosa (MSY) i pristupa upravljanju ribarstvom koji se temelji na ekosustavu te načelom predostrožnog pristupa. Planom će se osigurati stabilnost ribolovnih mogućnosti, a istovremeno i upravljanje koje se temelji na najnovijim znanstvenim podacima o stokovima, mješovitom ribolovu te drugim aspektima ekosustava i zaštite okoliša. Planom će se olakšati i uvođenje obveze iskrcavanja.

Stokovima koji određuju ponašanje ribara i gospodarski su značajni trebalo bi upravljati u skladu s rasponima vrijednosti FMSY. Stoga će se upravljanje u skladu s najvišim održivim prinosom primjenjivati na oko 95 % iskrcanih količina u zapadnim vodama. Preostalim količinama, tj. stokovima koji se pretežno ulove kao usputni ulov, trebalo bi upravljati u skladu s predostrožnim pristupom.

Ovaj prijedlog nije inicijativa u okviru Programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT). Njime se ipak pridonosi pojednostavnjenju primjenjivog zakonodavstva Unije. Predlaže se da se pet postojećih višegodišnjih planova za pojedinačne vrste donesenih zasebnim uredbama zamijene jednom uredbom o svim višegodišnjim planovima za različite pridnene stokove. Riječ je o sljedećih pet planova za pojedinačne vrste:

1.višegodišnjem planu za stok haringi koji živi zapadno od Škotske i ribarstvo kojim se iskorištava taj stok (Uredba (EZ) br. 1300/2008);

2.višegodišnjem planu za stok lista u zapadnom dijelu kanala La Manche (Uredba (EZ) 509/2007);

3.višegodišnjem planu za stok lista u Biskajskom zaljevu (Uredba (EZ) br. 388/2006);

4.planu oporavka sjevernog stoka oslića (Uredba (EZ) br. 811/2004);

5.planu oporavka stoka oslića i stoka škampa uz Iberijski poluotok (Uredba (EZ) br. 2166/2005).

Tim novim pristupom omogućilo bi se ostvarenje ciljeva za očuvanje stokova, a istovremeno i uklanjanje ograničenja ribolovnog napora, što bi značilo da brojne obveze u pogledu izvješćivanja i kontrole ne bi više bile potrebne. Rezultat toga bilo bi znatno smanjenje administrativnog opterećenja.

Plan će se primjenjivati na sva ribarska plovila Unije koja obavljaju ribolov u zapadnim vodama bez obzira na njihovu duljinu preko svega jer je to u skladu s pravilima zajedničke ribarstvene politike (ZRP) i s učinkom plovila na predmetne riblje stokove.

Od 1. siječnja 2014. Osnovnom su uredbom utvrđena pravila ZRP-a kojima su obuhvaćene i odredbe o višegodišnjim planovima, uspostavi obveze iskrcavanja stokova koji podliježu TAC-ovima i tzv. regionalizaciji. Te se odredbe na sljedeći način odražavaju u planu:

·u skladu s načelima i ciljevima višegodišnjih planova iz članka 9. Osnovne uredbe, plan znači plan mješovitog ribolova koji se prvenstveno temelji na cilju najvišeg održivog prinosa (MSY),

·u članku 10. Osnovne uredbe naveden je sadržaj višegodišnjih planova, koji se odnosi na mjerljive ciljeve. U ovom su planu ti ciljevi, koji odgovaraju najvišem održivom prinosu, izraženi kao rasponi vrijednosti koje preporučuje ICES. Ti rasponi omogućuju upravljanje koje se temelji na najvišem održivom prinosu za te stokove, a istodobno održavaju visoku razinu predvidljivosti. Takvi će se ciljevi nadopuniti zaštitnim odredbama povezanima s graničnom referentnom točkom za očuvanje. Te su referentne točke za riblje stokove za koje su dostupne izražene kao biomasa stoka u mrijestu, a tu vrijednost utvrđuje ICES, obično na temelju svoje usporedne analize. Isto tako, za određene funkcionalne jedinice škampa takve se referentne točke, ako su dostupne, izražavaju kao brojnost. U nedostatku savjeta o razini biomase stoka u mrijestu ili razini brojnosti, granična vrijednost trebala bi biti vrijednost u trenutku kada se na temelju znanstvenog savjeta utvrdi da je stok u opasnosti. Isti je pristup primijenjen i pri utvrđivanju ciljeva, ciljanih vrijednosti i zaštitnih mjera za plan te za provedbu obveze iskrcavanja s obzirom na to da je ona u skladu s nedavno donesenom Uredbom (EU) br. 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2187/2005 i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1098/2007 2 ,

·u skladu s člankom 15. Osnovne uredbe, obveza iskrcavanja u zapadnim vodama primjenjuje se od 2015. na pelagične vrste, od 2016. na određene vrste pridnenog ribolova i vrste koje definiraju ribolov, a od 1. siječnja 2019. primjenjivat će se na sve ostale vrste koje podliježu ograničenjima ulova. U skladu s člankom 16. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1380/2013, države članice dužne su dodijeliti TAC-ove plovilima koja plove pod njihovom zastavom, uzimajući u obzir mogući sastav ulova i obvezu iskrcavanja svih ulova. Države članice u tu svrhu mogu donijeti nacionalne mjere, kao što su čuvanje određene zalihe nacionalnog TAC-a za zamjenu kvote s drugim državama članicama,

·u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, države članice koje imaju izravni upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke za, među ostalim, donošenje određenih mjera ako su Komisiji dodijeljene ovlasti za donošenje provedbenih ili delegiranih akata radi postizanja ciljeva višegodišnjeg plana. U tu se svrhu planom uspostavlja regionalna suradnja među državama članicama u pogledu donošenja odredbi za obvezu iskrcavanja i posebnih mjera očuvanja određenih stokova.

U skladu sa znanstvenim savjetom STECF-a, u plan nisu uvrštena godišnja ograničenja ribolovnog napora (broj dana na moru). Međutim, države članice mogu na nacionalnoj razini utvrditi gornje granice kapaciteta.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Prijedlog Komisije u skladu je s postojećim pravnim okvirom za upravljanje ribarstvom u zapadnim vodama:

·Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 204/585/EZ1 uspostavlja se opći okvir za ZRP i utvrđuju situacije u kojima Europski parlament i Vijeće donose višegodišnje planove,

·Uredba Vijeća (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama 3   sadržava tehničke mjere očuvanja, odnosno pravila o sastavu ulova, najmanja veličina oka mrežnog tega, najmanja dopuštena lovna veličina te područja i razdoblja u kojima su zabranjene određene vrste ribolova. U njoj se utvrđuje i ograničenje ribolova lebdećim (plovućim) mrežama. Trenutačno se preispituje i bit će zamijenjena ako se donese Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1343/2011 i (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te o ostavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 4 , 

·godišnjim uredbama Vijeća o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i popratnih uvjeta za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koji se primjenjuju na zapadne vode utvrđene su razine TAC-a za predmetne stokove (najnovija je i trenutačno obvezujuća Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije 5 ),

·Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 6 (dalje u tekstu Uredba Vijeća 1224/2009) utvrđeni su opći uvjeti za kontrolu ribarstva i specifični zahtjevi za kontrolu višegodišnjih planova.

·Komisija predlaže primjenu dinamičnog upućivanja na raspone FMSY-ja i referentne točke očuvanja. Takvim se pristupom jamči da ti parametri, koji su ključni za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti, neće biti zastarjeli te da će se Vijeće uvijek moći koristiti najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima. Osim toga, isti pristup koji predviđa dinamično upućivanje na najbolje raspoložive znanstvene savjete trebalo bi primjenjivati i pri upravljanju stokovima u Baltičkome moru. Uredbu (EU) 2016/1139 trebalo bi stoga izmijeniti.

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog i njegovi ciljevi u skladu su s politikama Unije, posebno s okolišnim, socijalnim, tržišnim i trgovinskim politikama.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

Članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

·Načelo supsidijarnosti

Odredbe prijedloga odnose se na očuvanje morskih bioloških resursa, mjere koje su u isključivoj nadležnosti Unije. Stoga se načelo supsidijarnosti ne primjenjuje.

·Načelo proporcionalnosti

Predložene mjere u skladu su s načelom proporcionalnosti s obzirom na to da su prikladne i potrebne, a druge, manje restriktivne mjere nisu na raspolaganju za postizanje željenih ciljeva politike.

·Odabir instrumenta

Predloženi instrument: uredba Europskog parlamenta i Vijeća.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Savjetovanje je održano na različitim razinama, među ostalim s dionicima, znanstvenicima, javnošću (i s javnim upravama) te sa službama Komisije. Uslijedilo je nakon cjelovitog postupka evaluacije za koji je Komisija utvrdila početne zadaće i pitanja koja treba riješiti, a znanstvenici i ostali stručnjaci te dionici koji su aktivno sudjelovali u cijelom postupku utvrdili su ključne ulazne parametre u svim koracima u postupku.

·Savjetovanja s dionicima

Savjetovanje s dionicima provodilo se ciljano u okviru savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za sjeverozapadne vode i Savjetodavnim vijećem za jugozapadne vode. Savjetodavna su vijeća organizacije dionika uspostavljene u okviru prethodne reforme ZRP-a iz 2002. koje okupljaju predstavnike industrije (iz sektora ribarstva, prerade i stavljanja na tržište) te ostale zainteresirane skupine, kao što su organizacije za zaštitu okoliša i potrošača. Savjetodavna su vijeća organizirana po morskim bazenima, a prethodno navedena savjetodavna vijeća daju savjete o ribarstvu na zemljopisnom području koje je obuhvaćeno ovim Prijedlogom.

Opsežno javno savjetovanje provedeno je s pomoću interneta od 22. svibnja do 15. rujna 2015 7 . Države članice, savjetodavna vijeća, organizacije predstavnika industrije, nevladine organizacije te građani doprinijeli su s ukupno 28 detaljnih primjedbi. Glavni su zaključci bili sljedeći:

·glavni je problem činjenica da stokovi još uvijek nisu na razini MSY-ja, stoga industrija ne može u potpunosti ostvarivati koristi od održivog ribolova, te činjenica da su trenutačni višegodišnji planovi neprikladni za primjenu mjera upravljanja novog ZRP-a,

·potrebno je da Europska unija poduzme mjere, što je i obveza na temelju Ugovora, ali to bi trebala provesti u suradnji sa sektorom ribarstva,

·znatna se prednost daje višegodišnjem proaktivnom pristupu, a ne godišnjem reaktivnom pristupu. Međutim, reaktivni bi pristup mogao ipak biti potreban u okolnostima koje se mijenjaju,

·potreban je transparentan i stabilan okvir za postizanje MSY-ja i pravni okvir za dugoročnu provedbu obveze iskrcavanja te regionalni pristup upravljanju ribarstvom. U nekim je primjedbama istaknuto da bi područje primjene trebalo biti šire te uključivati ciljeve zaštite okoliša,

·primjereno je utvrditi okvir za upravljanje glavnim vrstama u skladu s višegodišnjim planom upravljanja. On bi trebao odražavati sastav ulova i raspodjelu kvota i temeljiti se na razmatranjima koja se odnose na veći broj vrsta. Okvirom bi trebalo obuhvatiti i druge vrste, a ne samo glavne. Trebalo bi postići usklađenost sa zemljopisnom rasprostranjenošću u biološkom i ribarstvenom smislu,

·kad je riječ o vrstama koje treba obuhvatiti planom, postoji očita razlika između stajališta profesionalnih organizacija koje žele da plan bude usmjeren na vrste koje se izlovljavaju glavnim vrstama ribarstva, kako su obuhvaćene planovima odbacivanja ulova koji su na snazi od 2016. (npr. bakalar, oslić, patarače, grdobina), i stajališta nevladinih organizacija koje žele da se planom obuhvati veći broj vrsta koje se love ili kao glavne vrste ili kao usputni ulov,

·pri upravljanju ribarstvom trebalo bi uzeti u obzir regionalne posebnosti i bolju uključenost dionika, trebalo bi primjenjivati predostrožni pristup.

Usporedno s tim javnim savjetovanjem provedena je i ciljana anketa s preciznijim i tehničkim pitanjima. Ona je provedena među savjetodavnim vijećima, tijelima država članica, u odboru Europskog parlamenta za ribarstvo (PECH) i odboru NAT Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.

·Prikupljanje i primjena stručnih znanja 

Znanstvenici koji rade pod okriljem Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) i Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) te Skupina za procjenu morskih resursa (MRAG), koja djeluje na temelju okvirnog ugovora s Komisijom, obavili su većinu poslova i savjetovanja potrebnih za evaluaciju postojećeg zakonodavstva.

·Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Prije reforme ZRP-a, STECF, ICES i MRAG proveli su niz evaluacija postojećih planova upravljanja za pojedinačne vrste. Osim toga, provodi se stalno znanstveno preispitivanje postojećih mjera upravljanja.

Pet postojećih planova upravljanja ne ispunjuje zahtjeve ZRP-a i nisu u skladu sa zaključcima međuinstitucijske radne skupine 8 niti su učinkoviti u postizanju ciljeva ZRP-a. U svojim preispitivanjima trenutačnih višegodišnjih planova Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) i Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) 9 zaključili su sljedeće:

·u pogledu plana za haringu zapadno od Škotske ICES je 2015. usporednom analizom zaključio da: „se na skupne stokove ne primjenjuje plan mjera predostrožnosti. Usporedna analiza haringe u područjima 6aN i 6aS/7bc provedena je 2015. Stokovi su objedinjeni jer ih u komercijalnim ulovima ili istraživanjima nije moguće odvojiti” 10 ,

·u pogledu plana za stok lista u zapadnom dijelu kanala La Manche (Uredba (EZ) 509/2007) STECF je 2014. objasnio da „je ograničenje TAC-a jedni učinkoviti dio plana”. STECF je nadalje zaključio sljedeće: „S obzirom na to da se u predmetnom području ribarstvom iskorištavaju brojne vrste, STECF smatra da bi se učinkovito upravljanje ribarstvom najbolje postiglo razvojem i provedbom regionalnog višegodišnjeg plana upravlja ribarstvom” jer bi tako: „upravljanje bilo djelotvornije i izbjegli bi se problemi neuravnoteženosti TAC-ova”. Kad je riječ o ograničenjima ribolovnog napora, STECF je istaknuo da „većina ribolovnog napora (izražen kao kW ribolovni dani) koji se iskorištava u zapadnom dijelu kanala La Manche nije regulirana planom upravljanja za stok lista” te da „ribolovni napor koji je propisan planom nije bio ograničavajući ni za jednu flotu”. Ako se ribolovni napor ograniči, „moguće je da će se plovila vratiti u priobalje gdje su troškovi goriva niži i veća je brojnost lista. Kad bi se to dogodilo, mogao bi se povećati ulov nedoraslih jedinki iverka zlatopjega zbog povećanog ribolovnog napora u područjima odrastanja ribe” 11 ,

·cilj je plana za stok lista u Biskajskom zaljevu (Uredba (EZ) br. 388/2006) obnova stoka, ali tim planom nije utvrđena ciljna vrijednost za postizanje najvišeg održivog prinosa, STECF je 2011. napomenuo da je planom „potrebno utvrditi nove biološke ciljne vrijednosti čim se stok oporavi na predostrožnu razinu biomase” 12 . Iako je stok postigao tu razinu 2010., revizija nije provedena,

·u planu za stok sjevernog oslića (Uredba (EZ) br. 811/2004) cilj se smatra postignutim kada je veličina stoka u mrijestu dvije godine uzastopno iznad sigurnih bioloških granica. Stoga nije posebno osmišljen za postizanje MSY-ja. Osim toga, ICES je izvijestio da „se sadašnji plan obnavljanja stoka (Uredba (EZ) br. 811/2004) temelji na predostrožnim referentnim točkama koje više nisu prikladne” 13 ,

·slične primjedbe vrijede i za plan za stokove oslića južnih mora i škampa (Uredba (EZ) br. 2166/2005): nije osmišljen za postizanje najvišeg održivog prinosa te se u njemu, prema ICES-u, upotrebljavaju „predostrožne referentne točke koje više nisu prikladne”. STECF je 2010. ocijenio da „nije postignuto smanjenje stope ribolovne smrtnosti u odnosu na 2006, kao što se od plana očekivalo”, „iako se regulirani ribolovni napor smanjio, povećao se operativni ribolovni napor (napor ponderiran masom ulova) jer se ostvaruje alatima kojima se uz isti napor ulovi više oslića”, te „vrijednost Fmsy vjerojatno neće biti postignuta do predviđenog roka 2015. Stoga se planom ne uspijevaju ostvariti zadani ciljevi” 14 .

Neki dionici kritiziraju režim broja dana na moru jer smatraju da se njime ne štite riblji stokovi, već da taj režim naprotiv ima negativne učinke kojima se nanosi šteta okolišu jer primjerice plovila s ograničenim brojem dana na moru moraju loviti u blizini obale, gdje je najviše nedorasle ribe.

·Procjena učinka

Procjena učinka višegodišnjeg plana za zapadne vode provedena je u kontekstu novog ZRP-a i izrade novih nacrta uredbi o tehničkim mjerama. Novim ZRP-om obuhvaćeni su, među ostalim, nova obveza iskrcavanja, rok za postizanje najvišeg održivog prinosa (MSY) te regionalizacija. S obzirom na te okolnosti brojna su izvješća, studije i ugovori poslužili kao izvor dodatnih informacija o tim pitanjima. To uključuje:

·reformu ZRP-a,

·    učinke uvođenja obveze iskrcavanja,

·    socioekonomske dimenzije ZRP-a,

·    izradu nove uredbe o tehničkim mjerama,

·    problematiku mješovitog ribolova u EU-u, što obuhvaća i učinke vrsta koje ograničavaju ribolov,

·    pitanja područja upravljanja u vezi s novim višegodišnjim planovima,

·    pitanja upravljanja s pomoću MSY-ja.

Procjenom učinka detaljno su ispitane tri zakonodavne opcije: prva opcija – primjena postojećih relevantnih pravila ZRP-a, druga opcija – izrada jedinstvenog višegodišnjeg plana za mješoviti ribolov, treća opcija – zamjena postojećih planova većim brojem višegodišnjih planova za mješoviti ribolov.

Prva opcija odražava stanje status quo kojim se ne rješavaju na učinkovit način problemi prelova i nedjelotvornog upravljanja (vidjeti odjeljke 1.4. i 3.). Međutim, ovom se inicijativom nastoje riješiti upravo problemi stanja status quo. Zbog oprečnih odredbi koje bi ostale na snazi, jasno je da se ovom opcijom ne postižu ti konkretni ciljevi.

Druga opcija podrazumijevala bi jedan plan kojim bi bile obuhvaćene sve zapadne vode. Tom bi se opcijom uzela u obzir činjenica da veliki broj istih država članica obavlja ribolov i u sjevernim i u jugozapadnim vodama te da nekoliko flota obavlja ribolov u objema vodama.

Nadalje, i jednim bi se planom omogućilo predstavljanje zajedničkih preporuka koje se odnose na specifične vrste ribolova u sjeverozapadnim odnosno u jugozapadnim vodama. Osim toga, prijedlozi za sjeverne i za jugozapadne vode bili bi u skladu s identičnim modelom, kako je donesen u višegodišnjem planu za Baltičko more, uz očekivana poboljšanja u skladu s višegodišnjim planom za Sjeverno more.

Treća opcija uključivala bi dva plana, jedan za sjeverozapadne i drugi za jugozapadne vode. Ta se opcija razlikuje od druge opcije po tome što odražava trenutačnu regionalizaciju, s obzirom na to da su za ta dva područja zaduženi Savjetodavno vijeće za sjeverozapadne vode odnosno Savjetodavno vijeće za jugozapadne vode. Takvom su se podjelom područja koristile Skupina država članica sjeverozapadnih voda i Skupina država članica jugozapadnih voda pri izradi Zajedničke preporuke za planove odbacivanja ulova.

Dva bi plana stoga djelovala kao prirodni nastavak posla učinjenog u okviru planova odbacivanja ulova pri ocjenjivanju zahtjeva u pogledu upravljanja u ribarstvu, kako bi se ostvarili ciljevi ZRP-a (tj. provela obveza iskrcavanja i postigao najviši održivi prinos).

Iako su i druga i treća opcija bolje ocijenjene od osnovne prve opcije, prethodne su analize pokazale da je druga opcija: jedinstveni višegodišnji plan za mješoviti ribolov za sve zapadne vode dobila najbolje ocjene za sljedeće kriterije:

·djelotvornost i učinkovitost,

·smanjenje administrativnog opterećenja,

·postizanje ukupnih glavnih ciljeva ZRP-a,

·osiguravanje okvira upravljanja koji omogućuje stabilnost i predvidljivost.

Osim toga, jedinstveni plan upravljanja pojednostavnit će pravni okvir te smanjiti administrativno opterećenje država članica i industrije.

·Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Iako taj plan nije povezan s programom REFIT, njime se smanjuje regulatorno opterećenje s obzirom na to da se njime zamjenjuje pet uredbi koje bi tim planom bile objedinjene. Osim toga, ukinuli bi se složeni sustavi „broja dana na moru”, koji su zahtijevali dodatne administrativne resurse za upravljanje i praćenje.

Postojećim sustavom poduzetnicima i posebno MSP-ovima nameću se znatni ekonomski troškovi; zbog složenih propisa nastaju gubici, ali će ubuduće biti spriječeni (izravna korist od pojednostavnjenja). Održivim iskorištavanjem ostvarit će se veća profitabilnost, a stoga i bolji poslovni rezultati. Ribari će slobodnije odlučivati o mjestu i vremenu ribolova. Uklanjanjem režima ribolovnog napora ne samo da će se smanjiti administrativno opterećenje za industriju koje se odnosi i na obvezu intenzivnog izvješćivanja, nego i opterećenje za nacionalne uprave koje obrađuju i prate takva izvješća.

Plan upravljanja za stok haringe zapadno od Škotske, utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1300/2008, bio bi stavljen izvan snage. Taj je plan zastario zbog promjena u znanstvenoj percepciji predmetnih stokova.

·Temeljna prava

Nije primjenjivo.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog nema utjecaja na proračun.

5.OSTALI DIJELOVI

·Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Planom je predviđena periodična evaluacija njegova učinka na predmetne stokove na temelju znanstvenog savjeta. Iznimno je važno utvrditi odgovarajuće razdoblje za tu evaluaciju: razdoblje kojim se omogućuju donošenje i provedba regionaliziranih mjera, ali i prikaz učinaka na stokove i ribarstvo. U obzir bi trebalo uzeti i način rada znanstvenih tijela te njihovu redovitu usporednu analizu. U zadnje vrijeme nije bilo moguće dati znanstveni savjet zbog nedostatnih podataka ili kretanja koja je trebalo ocijeniti, kada se evaluacija odnosila na trogodišnje razdoblje. Stoga bi evaluaciju plana trebalo provoditi svakih pet godina.

·Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U skladu s općim ciljem ZRP-a o očuvanju ribolovnih resursa i posebno uzimajući u obzir članke 9. i 10. Osnovne uredbe kojima se zahtijeva izrada višegodišnjih planova, glavni su elementi plana sljedeći:

·područje primjene plana jesu pridneni stokovi, uključujući dubokomorske stokove, u zapadnim vodama i ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi. Plan obuhvaća i provedbu obveze iskrcavanja te tehničke mjere za sve stokove i ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi u zapadnim vodama,

·ciljevi i ciljne vrijednosti (postići razinu ribolovne smrtnosti u skladu s načelom najvišeg održivog prinosa). U skladu s člankom 10. Osnovne uredbe, te ciljne vrijednosti trebale bi biti mjerljive. Predložene ciljne vrijednosti izražene su kao raspon ribolovne smrtnosti oko vrijednosti FMSY, u skladu sa savjetom ICES-a. Ti rasponi vrijednosti FMSY omogućuju upravljanje koje se temelji na najvišem održivom prinosu za predmetne stokove te se smatra da omogućuju prilagodbe u slučaju promjene znanstvenog savjeta, a istodobno održavaju visoku razinu predvidljivosti,

·referentne točke očuvanja koje su uvrštene u plan i izražene u tonama biomase stoka u mrijestu ili razinom brojnosti utvrđuje ICES i to obično na temelju svoje usporedne analize. U nedostatku savjeta o razini biomase stoka u mrijestu ili referentne točke za brojnost, mjeru bi trebalo poduzeti u trenutku kada se na temelju znanstvenog savjeta utvrdi da je stok u opasnosti,

·zaštitne mjere i posebne mjere očuvanja povezane su s referentnim točkama za očuvanje. Kada se na temelju znanstvenog savjeta utvrdi da je stanje bilo kojeg predmetnog stoka ispod te točke, TAC za taj stok trebalo bi smanjiti. Ta se mjera prema potrebi može nadopuniti primjerice tehničkim mjerama te hitnim mjerama Komisije ili države članice,

·odredbe koje se odnose na obvezu iskrcavanja i koje treba donijeti u okviru regionalizacije, a potrebne su radi potpune provedbe obveze iskrcavanja. Njima će se osigurati i pravna osnova za moguća buduća izuzeća od obveze iskrcavanja za vrste s visokom stopom preživljavanja ili izuzeća de minimis, u skladu sa znanstvenim savjetom.

2018/0074 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju višegodišnjeg plana za riblje stokove u zapadnim vodama i njima susjednim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1139 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za Baltičko more i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) 509/2007 i (EZ) 1300/2008

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 15 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Konvencijom Ujedinjenih naroda od 10. prosinca 1982. o pravu mora, čija je Unija ugovorna stranka, predviđene su obveze u pogledu očuvanja, koje uključuju održavanje ili obnovu populacija lovljenih vrsta na razinama koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY).

(2)Na sastanku na vrhu o održivom razvoju održanom u New Yorku 2015. Unija i njezine države članice obvezale su se da će do 2020. učinkovito regulirati lov i prelov, nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov i štetnu ribolovnu praksu te uspostaviti znanstveno utemeljene planove upravljanja radi što brže obnove ribljih stokova do razina koje mogu proizvesti MSY s obzirom na njihove biološke karakteristike.

(3)Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 16 utvrđena su pravila zajedničke ribarstvene politike („ZRP”) u skladu s međunarodnim obvezama Unije. ZRP bi trebao pridonijeti zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju svim vrstama koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe, a osobito postizanju dobrog stanja okoliša do 2020., kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 17 .

(4)Osiguravanje dugoročne ekološke održivosti ribolova i akvakulture, primjena predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom i provedba pristupa upravljanju ribarstvom temeljenog na ekosustavu među glavnim su ciljevima ZRP-a.

(5)Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti određene mjere očuvanja, prema potrebi i u bilo kojoj kombinaciji, kao što su višegodišnji planovi, tehničke mjere te utvrđivanje i raspodjela ribolovnih mogućnosti.

(6)U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 višegodišnji planovi moraju se temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim savjetima. U skladu s odredbama tih članaka ovaj plan trebao bi sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke za očuvanje te zaštitne i tehničke mjere namijenjene izbjegavanju i smanjenju neželjenih ulova.

(7)„Najbolji raspoloživi znanstveni savjeti” znači javno dostupni znanstveni savjeti koji se temelje na najnovijim znanstvenim podacima i metodama i koje je izdalo ili revidiralo nezavisno znanstveno tijelo koje je priznala Europska unija ili je priznato na međunarodnoj razini.

(8)Komisija bi trebala prikupiti najbolje raspoložive znanstvene savjete o stokovima iz područja primjene višegodišnjeg plana. U tu svrhu zaključuje memorandume o razumijevanju s Međunarodnim vijećem za istraživanje mora (ICES). Znanstveni savjet ICES-a trebao bi se temeljiti na ovom višegodišnjem planu i posebno bi trebao sadržavati raspon vrijednosti koje su u skladu s postizanjem najvećeg održivog prinosa (FMSY) i referentne točke biomase, tj. MSY Btrigger i Blim. Te vrijednosti trebalo bi navesti u relevantnom savjetu za stokove i, prema potrebi, u drugim javno dostupnim znanstvenim savjetima, uključujući, na primjer, savjet ICES-a za mješoviti ribolov.

(9)U uredbama Vijeća (EZ) br. 811/2004 18 , (EZ) br. 2166/2005 19 , (EZ) br. 388/2006 20 , (EZ) br. 509/2007 21 , (EZ) br. 1300/2008 22 i (EZ) br. 1342/2008 23 utvrđena su pravila za iskorištavanje sjevernih stokova oslića, stokova oslića i škampa u Kantabrijskome moru i zapadno od Iberijskog poluotoka, lista u Biskajskom zaljevu, lista u zapadnom dijelu kanala La Manche, haringe zapadno od Škotske i bakalara u Kattegatu, Sjevernome moru, zapadno od Škotske i Irskome moru. Ti i drugi pridneni stokovi love se u mješovitom ribolovu. Stoga je potrebno utvrditi jedinstveni višegodišnji plan u kojem će se uzeti u obzir takve tehničke interakcije.

(10)Osim toga, taj višegodišnji plan trebao bi se primjenjivati na pridnene stokove i ribolov tih stokova u zapadnim vodama, uključujući sjeverozapadne i jugozapadne vode. Riječ je o oblim ribama, plosnaticama, hrskavičnjačama i škampima (Nephrops norvegicus) koji žive na dnu ili pri dnu vodenog stupca.

(11)Neki pridneni stokovi iskorištavaju se u zapadnim vodama i njima susjednim vodama. Stoga bi područje primjene odredbi plana koje se odnose na ciljeve i zaštitne mjere za stokove koji se uglavnom iskorištavaju u zapadnim vodama trebalo proširiti na područja izvan zapadnih voda. Nadalje, za stokove koji se uglavnom iskorištavaju izvan zapadnih voda, a koji su prisutni i u zapadnim vodama, potrebno je utvrditi ciljeve i zaštitne mjere u višegodišnjim planovima za područja izvan zapadnih voda na kojima se ti stokovi uglavnom iskorištavaju te proširiti područje primjene tih višegodišnjih planova na način da se njima obuhvate i zapadne vode.

(12)Geografsko područje primjene višegodišnjeg plana trebalo bi se temeljiti na geografskoj rasprostranjenosti stokova iz najnovijeg znanstvenog savjeta ICES-a o stokovima. Geografska rasprostranjenost stokova iz višegodišnjeg plana možda će se morati izmijeniti zbog bolje znanstvene informiranosti ili migracija stokova. Stoga bi Komisija trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o prilagodbi geografske rasprostranjenosti stokova iz višegodišnjeg plana ako znanstveni savjeti ICES-a pokažu da je došlo do promjene geografske rasprostranjenosti predmetnih stokova.

(13)U slučajevima kada stokove od zajedničkog interesa iskorištavaju i treće zemlje, Unija bi trebala surađivati s tim trećim zemljama kako bi se osiguralo da se tim stokovima upravlja na održiv način koji je u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 1380/2013, a posebno njezinim člankom 2. stavkom 2., i ciljevima ove Uredbe. Ako se ne postigne službeni dogovor, Unija bi trebala poduzeti sve da se postigne sporazum o ribolovu tih stokova kako bi se omogućilo održivo upravljanje i osigurali ravnopravni uvjeti za subjekte Unije.

(14)Cilj ovog plana trebao bi biti ostvarivanje ciljeva ZRP-a, i to posebno postizanje i održavanje MSY-ja za ciljane stokove, provedba obveze iskrcavanja za pridnene stokove podložne ograničenjima ulova te promicanje pravednog životnog standarda stanovništva koje ovisi o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu obalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte. U planu bi se trebao primjenjivati pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. Trebao bi biti u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. (u skladu s Direktivom 2008/56/EZ), te ciljevima Direktive 2009/147/EZ i Direktive Vijeća 92/43/EEZ. Planom bi se trebale utvrditi i pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u Unijinim zapadnim vodama za sve stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(15)Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 zahtijeva se da se ribolovne mogućnosti utvrđuju u skladu s ciljem iz njezina članka 2. stavka 2. te ciljevima, rokovima i granicama utvrđenima u višegodišnjim planovima.

(16)Ciljanu ribolovnu smrtnost (F) koja odgovara cilju postizanja i održavanja MSY-ja valja utvrditi kao raspon vrijednosti koje su u skladu s postizanjem MSY-ja (FMSY). Ti rasponi, temeljeni na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, potrebni su kako bi se omogućila fleksibilnost s obzirom na promjene znanstvenih savjeta, pridonijelo provedbi obveze iskrcavanja i uzelo u obzir karakteristike mješovitog ribolova. Raspone FMSY-ja trebalo bi izračunati Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES), posebno u okviru svojeg periodičnog savjeta o ulovu. Ti se rasponi izvode iz ovog plana kako bi se postiglo smanjenje dugoročnog prinosa od najviše 5 % u odnosu na MSY 24 . Gornja granica raspona ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod Blim-a iznosi najviše 5 %. Ta je gornja granica u skladu s ICES-ovim „pravilom za izdavanje savjeta” u kojem se navodi da, ako je biomasa stoka u mrijestu ili brojnost u lošem stanju, F treba smanjiti na vrijednost koja ne prelazi gornju granicu koja je jednaka najvišoj vrijednosti FMSY-ja pomnoženoj s biomasom stoka u mrijestu ili brojnošću u godini za ukupni dopušteni ulov (TAC) podijeljenoj s vrijednošću MSY Btrigger. ICES primjenjuje ta razmatranja i navedeno pravilo pri izradi znanstvenog savjeta o ribolovnoj smrtnosti i opcijama ulova.

(17)Radi utvrđivanja ribolovnih mogućnosti trebao bi postojati gornji prag za raspone FMSY-ja pri uobičajenoj upotrebi i, uz uvjet da se smatra da je predmetni stok u dobrom stanju, gornja granica tog raspona za određene slučajeve. Ribolovne mogućnosti trebalo bi moći utvrditi do gornje granice samo ako je na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza to potrebno za postizanje ciljeva iz ove Uredbe u mješovitom ribolovu ili ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta za stokove zbog dinamike stoka unutar vrste ili među vrstama odnosno kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti iz godine u godinu.

(18)Za stokove za koje su dostupni ciljevi u pogledu MSY-ja, a radi primjene zaštitnih mjera, potrebno je utvrditi referentne točke za očuvanje izražene kao granične razine biomase stoka u mrijestu za riblje stokove i granične razine brojnosti za stokove škampa.

(19)Trebalo bi predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere za slučaj da veličina stoka padne ispod tih razina. Zaštitne mjere trebale bi obuhvaćati smanjenje ribolovnih mogućnosti i konkretne mjere očuvanja kad se u znanstvenom savjetu navede da su potrebne korektivne mjere. Te bi mjere trebalo nadopuniti ostalim prikladnim mjerama, kao što su mjere Komisije u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili mjere država članica u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(20)Ukupni dopušteni ulovi (TAC-ovi) za škampa u zapadnim vodama trebali bi se moći odrediti kao zbroj ograničenja ulova utvrđenih za svaku funkcionalnu jedinicu i statistički pravokutnik izvan funkcionalnih jedinica u okviru tog područja TAC-a. Međutim, to ne isključuje donošenje mjera za zaštitu određenih funkcionalnih jedinica.

(21)Radi primjene regionalnog pristupa očuvanju i održivom iskorištavanju morskih bioloških resursa primjereno je predvidjeti mogućnost donošenja tehničkih mjera u zapadnim vodama za sve stokove.

(22)Ako Vijeće uzima u obzir velik utjecaj rekreacijskog ribolova u okviru ribolovnih mogućnosti za određeni stok, trebalo bi moći odrediti TAC za ulove ostvarene komercijalnim ribolovom kojim se uzima u obzir količina ulova ostvarenih rekreacijskim ribolovom i/ili donijeti druge mjere kojima se ograničava rekreacijski ribolov kao što su količinska ograničenja i razdoblja zabrane ribolova.

(23)Radi poštovanja obveze iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u planu bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja utvrđene u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(24)Trebalo bi utvrditi rok za podnošenje zajedničkih preporuka država članica koje imaju izravni upravljački interes kako je propisano Uredbom (EU) br. 1380/2013.

(25)U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi utvrditi odredbe za Komisijinu periodičnu procjenu primjerenosti i učinkovitosti primjene ove Uredbe na temelju znanstvenih savjeta. Plan bi trebalo evaluirati do... [pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] i svakih pet godina nakon toga. To razdoblje omogućuje potpunu provedbu obveze iskrcavanja, donošenje i provedbu regionaliziranih mjera i ostvarivanje učinka na stokove i ribarstvo. To je ujedno i najkraće razdoblje koje zahtijevaju znanstvena tijela.

(26)Kako bi se ova Uredba pravodobno i na razmjeran način prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku te kako bi se osigurala fleksibilnost i omogućio razvoj određenih mjera, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s dopunom ove Uredbe u pogledu korektivnih mjera i provedbe obveze iskrcavanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 25 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(27)Radi pravne sigurnosti potrebno je razjasniti da se može smatrati da mjere privremenog prestanka koje su donesene radi ostvarenja ciljeva plana ispunjavaju kriterije potrebne za dobivanje potpore u okviru Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

(28)Primjenom dinamičnog upućivanja na raspone FMSY-ja i referentne točke za očuvanje jamči se ažuriranost tih parametara, ključnih za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti, a Vijeću se omogućuje da uvijek upotrijebi najbolje raspoložive znanstvene savjete. Nadalje, pristup dinamičnog upućivanja na najbolji raspoloživi znanstveni savjet trebalo bi primijeniti i na upravljanje stokovima u Baltičkome moru. U tom kontekstu „najbolji raspoloživi znanstveni savjeti” odnose se na javno dostupne znanstvene savjete koji se temelje na najnovijim znanstvenim podacima i metodama i koje je izdalo ili revidiralo nezavisno znanstveno tijelo koje je priznala Europska unija ili je priznato na međunarodnoj razini. Uredbu (EU) 2016/1139 27 trebalo bi stoga izmijeniti.

(29)Uredbe Vijeća (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) 509/2007 i (EZ) br. 1300/2008 trebalo bi staviti izvan snage.

(30)U skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 prije finalizacije plana procijenjen je njegov vjerojatan gospodarski i društveni učinak,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.
Predmet i područje primjene

1.Ovom Uredbom utvrđuje se višegodišnji plan („plan”) za sljedeće pridnene stokove, uključujući dubokomorske stokove, u zapadnim vodama, uključujući ribarstvo koje iskorištava te stokove, i, ako su ti stokovi prošireni izvan zapadnih voda, u njima susjednim vodama:

(1)crni zmijičnjak (Aphanopus carbo) na potpodručjima 1, 2, 4, 6 – 8, 10 i 14 te zonama 3a, 5a – b, 9a i 12b;

(2)alfonsini (Beryx spp.) u sjeveroistočnom Atlantiku;

(3)tuponosi grenadir (Coryphaenoides rupestris) u zoni 5b, na potpodručjima 6 i 7;

(4)lubin (Dicentrarchus labrax) u zonama 4b, 4c, 7a i 7d – h;

(5)bakalar (Gadus morhua) u zoni 7a;

(6)bakalar (Gadus morhua) u zonama 7e – k;

(7)patarače (Lepidorhombus spp.) u zonama 4a i 6a;

(8)patarače (Lepidorhombus spp.) u zoni 6b;

(9)patarače (Lepidorhombus spp.) u zonama 7b – k, 8a – b i 8d;

(10)patarače (Lepidorhombus spp.) u zonama 8c i 9a;

(11)grdobina (Lophiidae) u zonama 7b – k, 8a – b i 8d;

(12)grdobina (Lophiidae) u zonama 8c i 9a;

(13)koljak (Melanogrammus aeglefinus) u zoni 6b;

(14)koljak (Melanogrammus aeglefinus) u zoni 7a;

(15)koljak (Melanogrammus aeglefinus) u zonama 7b – k;

(16)pišmolj (Merlangius merlangus) u zonama 7b, 7c i 7e – k;

(17)pišmolj (Merlangius merlangus) na potpodručju 8 i u zoni 9a;

(18)oslić (Merluccius merluccius) na potpodručjima 4, 6 i 7, u zonama 3a, 8a – b i 8d;

(19)oslić (Merluccius merluccius) u zonama 8c i 9a;

(20)manjić morski (Molva dypterygia) u zoni 5b, na potpodručjima 6 i 7;

(21)škamp (Nephrops norvegicus) po funkcionalnoj jedinici na potpodručju 6 i u zoni 5b:

–u sjevernome Minchu (funkcionalna jedinica 11);

–u južnome Minchu (funkcionalna jedinica 12);

–na području Firth of Clyde (funkcionalna jedinica 13);

–u zoni VI.a izvan funkcionalnih jedinica (zapadno od Škotske);

(22)škamp (Nephrops norvegicus) po funkcionalnoj jedinici na potpodručju 7:

–u istočnom Irskome moru (funkcionalna jedinica 14);

–u zapadnom Irskome moru (funkcionalna jedinica 15);

–na području Porcupine bank (funkcionalna jedinica 16);

–na području Aran grounds (funkcionalna jedinica 17);

–u Irskome moru (funkcionalna jedinica 19);

–u Keltskome moru (funkcionalne jedinice 20 – 21);

–u Bristolskom kanalu (funkcionalna jedinica 22);

–na potpodručju ICES-a 7 izvan funkcionalnih jedinica (južno Keltsko more, jugozapadno od Irske);

(23)škamp (Nephrops norvegicus) po funkcionalnoj jedinici u zonama 8a, 8b, 8d i 8e:

–u južnom dijelu Biskajskog zaljeva (funkcionalna jedinica 25);

(24)škamp (Nephrops norvegicus) po funkcionalnoj jedinici na potpodručjima 9 i 10 te u zoni CECAF-a 34.1.1:

–zapadno od Galicije (funkcionalne jedinice 26 – 27);

–u iberskim vodama (funkcionalne jedinice 28 – 29);

–u Kadiškom zaljevu (funkcionalna jedinica 30);

(25)rumenac okan (Pagellus bogaraveo) na potpodručju 9;

(26)rumenac okan (Pagellus bogaraveo) na potpodručju 10;

(27)iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa) u zoni 7d;

(28)iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa) u zoni 7e;

(29)kolja (Pollachius pollachius) na potpodručju 7;

(30)list (Solea solea) na potpodručju 5, u zoni 6b te na potpodručjima 12 i 14;

(31)list (Solea solea) u zonama 7b i 7c;

(32)list (Solea solea) u zoni 7d;

(33)list (Solea solea) u zoni 7e;

(34)list (Solea solea) u zonama 7f i 7g;

(35)list (Solea solea) u zonama 7h, 7j i 7k;

(36)list (Solea solea) u zonama 8a i 8b;

(37)list (Solea solea) u zonama 8c i 9a.

Ako znanstveni savjet pokaže da je došlo do promjene u geografskoj rasprostranjenosti stokova navedenih u prvom podstavku ovog stavka, Komisija u skladu s člankom 15. može donijeti delegirane akte o izmjeni ove Uredbe prilagodbom prethodno navedenih područja kako bi se uzela u obzir ta promjena. Područja stokova takvim se izmjenama ne smiju proširiti izvan voda Unije na potpodručjima od 4 do 10 te u zonama CECAF-a 34.1.1, 34.1.2 i 34.2.0.

2.Ako Komisija na temelju znanstvenih savjeta ustvrdi da je popis stokova iz prvog podstavka stavka 1. potrebno izmijeniti, ona može podnijeti prijedlog za izmjenu tog popisa.

3.Na susjedne vode obuhvaćene stavkom 1. ovog članka primjenjuju se samo članci 4. i 6. i mjere povezane s ribolovnim mogućnostima iz članka 7. ove Uredbe.

4.Ova Uredba primjenjuje se i na usputni ulov ulovljen u zapadnim vodama u lovu stokova navedenih u stavku 1. Međutim, ako su rasponi FMSY-ja i zaštitne mjere koje se odnose na biomasu za te stokove utvrđeni drugim pravnim aktima Unije o utvrđivanju višegodišnjih planova, primjenjuju se ti se rasponi i zaštitne mjere.

5.Ovom Uredbom utvrđuju se i pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u Unijinim zapadnim vodama za sve stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

6.Ovom se Uredbom propisuju tehničke mjere, kako je utvrđeno u članku 8., primjenjive u zapadnim vodama u pogledu svakog stoka.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe, osim definicija iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, članka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 850/98, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„zapadne vode” znači sjeverozapadne vode (potpodručja ICES-a 5 (isključujući 5a i samo vode Unije na području 5b), 6 i 7) i jugozapadne vode (potpodručja ICES-a 8, 9 i 10 (vode oko Azora) te zone CECAF-a 34.1.1, 34.1.2 i 34.2.0 (vode oko Madeire i Kanarskih otoka));

(2)„raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti navedenih u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos („MSY”) s obzirom na određeni obrazac ribolova i u postojećim prosječnim okolišnim uvjetima, a bez znatnog utjecanja na proces reprodukcije predmetnog stoka. Raspon je izračunan tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u odnosu na najviši održivi prinos. Njegova gornja granica ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) iznosi najviše 5 %;

(3)„MSY Flower” znači najniža vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

(4)„MSY Fupper” znači najviša vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

(5)„najviša vrijednost FMSY-ja” znači vrijednost procijenjene ribolovne smrtnosti koja uz određeni obrazac ribolova i trenutačne okolišne uvjete omogućuje dugoročni najviši prinos;

(6)„niži raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od referentne točke MSY Flower do najviše vrijednosti FMSY-ja;

(7)„viši raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od najviše vrijednosti FMSY-ja do MSY Fupper;

(8)„Blim” znači referentna točka veličine stoka iz najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta, posebno iz savjeta ICES-a, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;

(9)„MSY Btrigger” znači najniža referentna točka za biomasu stoka u mrijestu, ili za brojnost u slučaju škampa, navedena u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno znanstvenom savjetu ICES-a, ispod koje treba poduzeti konkretne i prikladne mjere upravljanja kako bi se u okviru stopa iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama stokovi obnovili iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY.

POGLAVLJE II.
CILJEVI

Članak 3.
Ciljevi

1.    Planom se pridonosi postizanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i to posebno primjenom predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, te se jamči da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacija lovljenih vrsta obnavlja i održava iznad razina koje mogu proizvesti MSY.

2.    Planom se pridonosi napuštanju prakse odbacivanja ulova, tako da se, koliko god je to moguće, neželjeni ulov izbjegava i smanjuje, te provedbi obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste koje podliježu ograničenju ulova i na koje se primjenjuje ova Uredba.

3.    U ovom planu primjenjuje se pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. Plan je u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ te ciljevima iz članaka 4. i 5. Direktive 2009/147/EZ i članaka 6. i 12. Direktive Vijeća 92/43/EEZ.

4.    Planom se naročito nastoji:

(a)osigurati ispunjenje uvjeta opisanih u deskriptoru 3 iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ; i

(b)pridonijeti ispunjenju drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ razmjerno ulozi koju ribolov ima u njihovu ispunjavanju.

5.    Mjere iz ovog plana poduzimaju se u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima. Ako su dostupni podaci nedovoljni, održava se usporediva razina očuvanja relevantnih stokova.

POGLAVLJE III.
CILJEVI

Članak 4.
Ciljevi

1.    Ciljana ribolovna smrtnost u skladu s rasponima FMSY-ja iz članka 2. mora se postići što prije, i to na uzastopnoj, postupnoj osnovi najkasnije do 2020. za stokove iz članka 1. stavka 1., a potom se održavati unutar raspona FMSY-ja, u skladu s tim člankom.

2.    Te raspone FMSY-ja na temelju ovog plana treba zatražiti od ICES-a.

3.    U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Vijeće utvrđuje ribolovne mogućnosti za pojedini stok unutar nižeg raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za taj stok.

4.    Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 3., ribolovne mogućnosti mogu se utvrditi na razinama nižima od raspona FMSY-ja.

5.    Ne dovodeći u pitanje stavke 3. i 4., ribolovne mogućnosti za pojedini stok mogu se utvrditi u skladu s višim rasponom FMSY-ja raspoloživim u tom trenutku, pod uvjetom da je stok iz članka 1. stavka 1. iznad vrijednosti MSY Btrigger:

(a)ako je to na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva iz članka 3. u slučaju mješovitog ribolova;

(b)ako je to na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza potrebno kako bi se spriječilo nanošenje ozbiljne štete stoku prouzročene dinamikom stoka unutar vrste ili među vrstama; ili

(c)kako bi se promjena ribolovnih mogućnosti između dvije uzastopne godine ograničila na najviše 20 %.

6.    Ribolovne mogućnosti utvrđuju se tako da postoji manje od 5 % vjerojatnosti da će biomasa stoka u mrijestu pasti ispod granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu (Blim).

Članak 5.
Upravljanje stokovima usputnog ulova

1.Mjere upravljanja za stokove iz članka 1. stavka 4., uključujući prema potrebi ribolovne mogućnosti, utvrđuju se uzimajući u obzir najbolje raspoložive znanstvene savjete i u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 3.

2.Ako odgovarajući znanstveni podaci nisu na raspolaganju, tim stokovima upravlja se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

3.U skladu s člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013 pri upravljanju mješovitim ribolovom s obzirom na stokove iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe uzimaju se u obzir poteškoće koje podrazumijeva istovremeni ribolov svih stokova uz najviši održivi prinos, osobito u slučajevima u kojima to dovodi do prerane zabrane ribolova.

POGLAVLJE IV.
ZAŠTITNE MJERE

Članak 6.
Referentne točke za očuvanje

Radi zaštite pune sposobnosti razmnožavanja stokova iz članka 1. stavka 1. na temelju ovog plana od ICES-a treba zatražiti sljedeće referentne točke za očuvanje:

(a)    MSY Btrigger za stokove iz članka 1. stavka 1.;

(b)    Blim za stokove iz članka 1. stavka 1.

Članak 7.
Zaštitne mjere

1.    Ako znanstveni savjet pokaže da je za određenu godinu biomasa stoka u mrijestu, ili brojnost u slučaju stokova škampa, za bilo koji stok iz članka 1. stavka 1. ispod vrijednosti MSY Btrigger, donose se sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine iznad od onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5. ribolovne mogućnosti utvrđuju se na razinama koje su u skladu s ribolovnom smrtnošću koja je smanjena ispod višeg raspona FMSY-ja uzimajući u obzir smanjenje biomase.

2.    Ako znanstveni savjet pokaže da je biomasa stoka u mrijestu, ili brojnost u slučaju stokova škampa, za bilo koji stok iz članka 1. stavka 1. ispod vrijednosti Blim, donose se daljnje korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, te korektivne mjere mogu uključivati, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5., obustavu ciljanog ribolova za predmetni stok ili funkcionalnu jedinicu i primjereno smanjenje ribolovnih mogućnosti.

3.    Korektivne mjere iz ovog članka mogu obuhvaćati:

(a)    hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)    mjere u skladu s člankom 8. ove Uredbe.

4.    Mjere iz ovog članka odabiru se u skladu s prirodom, ozbiljnošću, trajanjem i ponavljanjem stanja u kojem je biomasa stoka u mrijestu, ili brojnost u slučaju škampa, ispod razina iz članka 6.

POGLAVLJE V.
TEHNIČKE MJERE

Članak 8.
Tehničke mjere

1.    Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 radi dopune ove Uredbe u pogledu sljedećih tehničkih mjera:

(a)    specifikacija karakteristika ribolovnog alata i pravila kojima se uređuje njihova upotreba kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjen ulov ili na najmanju moguću mjeru sveo negativan utjecaj na ekosustav;

(b)specifikacija modifikacija ili dodatnih uređaja za ribolovne alate kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjen ulov ili na najmanju moguću mjeru sveo negativan utjecaj na ekosustav;

(c)ograničenja ili zabrana upotrebe određenih ribolovnih alata i ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili u određenim razdobljima kako bi se zaštitila riba u mrijestu, riba ispod najmanje referentne veličine za očuvanje ili neciljane vrste riba ili kako bi se smanjio negativan utjecaj na ekosustav; i

(d)određivanja najmanjih referentnih veličina za očuvanje za bilo koji stok na koji se primjenjuje ova Uredba kako bi se osigurala zaštita juvenilnih morskih organizama.

2.    Mjerama iz stavka 1. ovog članka pridonosi se postizanju ciljeva iz članka 3.

POGLAVLJE VI.
RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI

Članak 9.
Ribolovne mogućnosti

1.    Pri raspodjeli ribolovnih mogućnosti koje su im na raspolaganju u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 1380/2013 države članice dužne su uzeti u obzir mogući sastav ulova plovila koja sudjeluju u mješovitom ribolovu.

2.    Države članice mogu, nakon što su obavijestile Komisiju, razmijeniti sve ili dio ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

3.    Ne dovodeći u pitanje članak 7., ukupni dopušteni ulov za stokove škampa u zapadnim vodama može biti zbroj ograničenja ulova za funkcionalne jedinice i statističke pravokutnike izvan funkcionalnih jedinica.

4.    Ako znanstveni savjet pokaže da rekreacijski ribolov ima znatan utjecaj na ribolovnu smrtnost određenog stoka, Vijeće ga uzima u obzir i pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti može ograničiti rekreacijski ribolov kako bi se izbjeglo prekoračenje ukupne ciljane ribolovne smrtnosti.

POGLAVLJE VII.
ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA OBVEZU ISKRCAVANJA

Članak 10.
Odredbe koje se odnose na obvezu iskrcavanja u vodama Unije u zapadnim vodama

Za sve stokove vrsta u zapadnim vodama na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kako bi se ova Uredba dopunila utvrđivanjem pojedinosti o toj obvezi kako je predviđeno u točkama od (a) do (e) članka 15. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE VIII.
PRISTUP VODAMA I RESURSIMA

Članak 11.
Odobrenja za ribolov i gornje granice ribolovnog kapaciteta

1.    Za svaku zonu ICES-a iz članka 1. stavka 1. ove Uredbe svaka država članica izdaje odobrenja za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 za plovila koja plove pod njezinom zastavom i obavljaju ribolovne aktivnosti na tom području. U tim odobrenjima za ribolov države članice mogu ograničiti i ukupni kapacitet izražen u kW tih plovila koja upotrebljavaju poseban alat.

2.    Svaka država članica uspostavlja i vodi popis plovila koja imaju odobrenja za ribolov iz stavka 1. te ga putem svojih službenih internetskih stranica stavlja na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama.

POGLAVLJE IX.
UPRAVLJANJE STOKOVIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA

Članak 12.
Načela i ciljevi upravljanja stokovima od zajedničkog interesa za Uniju i treće zemlje

1. U slučajevima kada i treće zemlje iskorištavaju stokove od zajedničkog interesa, Unija surađuje s tim trećim zemljama kako bi se osiguralo da se tim stokovima upravlja na održiv način koji je u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 1380/2013, a posebno njezinim člankom 2. stavkom 2., i ciljevima ove Uredbe. Ako se ne postigne službeni dogovor, Unija poduzima sve da se postigne sporazum o ribolovu tih stokova kako bi se omogućilo održivo upravljanje i osigurali ravnopravni uvjeti za subjekte Unije.

2. U kontekstu zajedničkog upravljanja stokovima s trećim zemljama, Unija može razmijeniti ribolovne mogućnosti s trećim zemljama u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE X.
REGIONALIZACIJA

Članak 13.
Regionalna suradnja

1.    Članak 18. stavci od 1. od 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se na mjere iz članaka 8. i 10. ove Uredbe.

2.     Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes u sjeverozapadnim vodama i države članice koje imaju izravan upravljački interes u jugozapadnim vodama mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 prvi put najkasnije dvanaest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe i zatim dvanaest mjeseci nakon svakog dostavljanja evaluacije plana u skladu s člankom 14. Države članice takve preporuke mogu podnijeti i kad to smatraju potrebnim, a posebno u slučaju nagle promjene stanja u vezi s bilo kojim stokom na koji se primjenjuje ova Uredba. Zajedničke preporuke za mjere koje se odnose na određenu kalendarsku godinu podnose se najkasnije 1. srpnja prethodne godine.

3.    Ovlastima koje se dodjeljuju člancima 8. i 10. ove Uredbe ne dovode se u pitanje ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju drugih odredaba prava Unije, uključujući odredbe iz Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE XI.
EVALUACIJA I POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 14.
Evaluacija plana

Do [pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe], a nakon toga svakih pet godina, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima i učinku plana na stokove na koje se primjenjuje ova Uredba i na ribarstvo koje iskorištava te stokove, osobito u pogledu postizanja ciljeva iz članka 3.

Članak 15.
Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.    Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.    Delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 1. te članaka 8. i 10. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.    Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 1. te članaka 8. i 10. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.    Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 28 .

5.    Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.    Delegirani akt donesen na temelju članka 1 stavka 1. te članaka 8. i 10. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE XII.
POTPORA EUROPSKOG FONDA ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

Članak 16.
Potpora Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo

Mjere privremenog prestanka donesene radi ostvarenja ciljeva plana smatraju se privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti u svrhu članka 33. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe (EU) br. 508/2014.

POGLAVLJE XIII.
IZMJENE UREDBE (EU) 2016/1139

Članak 17.
Izmjena Uredbe (EU) 2016/1139

Uredba (EU) 2016/1139 mijenja se kako slijedi:

1.    članak 2. zamjenjuje se sljedećim člankom:

„Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, članka 4. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i članka 2. Uredbe (EZ) br. 2187/2005. Osim toga, primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1) „pelagijski stokovi” znači stokovi navedeni u članku 1. stavku 1. točkama od (c) do (h) ove Uredbe i sve njihove kombinacije;

(2) „raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti navedenih u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos („MSY”) s obzirom na određeni obrazac ribolova i u postojećim prosječnim okolišnim uvjetima, a bez znatnog utjecanja na proces reprodukcije predmetnog stoka. Raspon je izračunan tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u odnosu na najviši održivi prinos. Njegova gornja granica ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) iznosi najviše 5 %;

(3) „MSY Flower” znači najniža vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

(4) „MSY Fupper” znači najviša vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

(5) „najviša vrijednost FMSY-ja” znači vrijednost procijenjene ribolovne smrtnosti koja uz određeni obrazac ribolova i trenutačne okolišne uvjete omogućuje dugoročni najviši prinos;

(6) „niži raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od referentne točke MSY Flower do najviše vrijednosti FMSY-ja;

(7) „viši raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od najviše vrijednosti FMSY-ja do MSY Fupper;

(8) „Blim” znači referentna točka veličine stoka iz najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta, posebno iz savjeta ICES-a, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;

(8) „MSY Btrigger” znači najniža referentna točka za biomasu stoka u mrijestu navedena u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu ICES-a, ispod koje treba poduzeti konkretne i prikladne mjere upravljanja kako bi se u okviru stopa iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama stokovi obnovili iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY;

(10) „predmetne države članice” znači države članice koje imaju izravni upravljački interes, odnosno Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Finska i Švedska.”,

2.    članak 4. zamjenjuje se sljedećim člankom:

„Članak 4.
Ciljevi

1.    Ciljana ribolovna smrtnost u skladu s rasponima FMSY-ja iz članka 2. mora se postići što prije, i to na uzastopnoj, postupnoj osnovi najkasnije do 2020. za stokove iz članka 1. stavka 1., a potom se održavati unutar raspona FMSY-ja, u skladu s tim člankom.

2.    Te raspone FMSY-ja na temelju ovog plana treba zatražiti od ICES-a.

3.    U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Vijeće utvrđuje ribolovne mogućnosti za pojedini stok unutar nižeg raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za taj stok.

4.    Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 3., ribolovne mogućnosti mogu se utvrditi na razinama nižima od raspona FMSY-ja.

5.    Ne dovodeći u pitanje stavke 3. i 4., ribolovne mogućnosti za pojedini stok mogu se utvrditi u skladu s višim rasponom FMSY-ja raspoloživim u tom trenutku, pod uvjetom da je stok iz članka 1. stavka 1. iznad vrijednosti MSY Btrigger:

(a)ako je to na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva iz članka 3. u slučaju mješovitog ribolova;

(b)ako je to na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza potrebno kako bi se spriječilo nanošenje ozbiljne štete stoku prouzročene dinamikom stoka unutar vrste ili među vrstama; ili

(c)kako bi se promjena ribolovnih mogućnosti između dvije uzastopne godine ograničila na najviše 20 %.

6.    Ribolovne mogućnosti utvrđuju se tako da postoji manje od 5 % vjerojatnosti da će biomasa stoka u mrijestu pasti ispod granične referentne točke za biomasu stoka u mrijestu (Blim).”,

3.    u poglavlju III. nakon članka 4. umeće se sljedeći članak:

„Članak 4.a
Referentne točke za očuvanje

Radi zaštite pune sposobnosti razmnožavanja stokova iz članka 1. stavka 1. na temelju ovog plana od ICES-a treba zatražiti sljedeće referentne točke za očuvanje:

(a)    MSY Btrigger za stokove iz članka 1. stavka 1.;

(b)    Blim za stokove iz članka 1. stavka 1.”;

4.    članak 5. zamjenjuje se sljedećim: 

„Članak 5.
Zaštitne mjere

1.    Ako znanstveni savjet pokaže da je za određenu godinu biomasa u mrijestu bilo kojeg stoka iz članka 1. stavka 1. ispod vrijednosti MSY Btrigger, donose se sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka na razine iznad od onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5. ribolovne mogućnosti utvrđuju se na razinama koje su u skladu s ribolovnom smrtnošću koja je smanjena ispod višeg raspona FMSY-ja uzimajući u obzir smanjenje biomase.

2.    Ako znanstveni savjet pokaže da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg stoka iz članka 1. stavka 1. ispod vrijednosti Blim, poduzimaju se daljnje korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka na razine iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, te korektivne mjere mogu uključivati, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5., obustavu ciljanog ribolova za predmetni stok i primjereno smanjenje ribolovnih mogućnosti.

3.    Korektivne mjere iz ovog članka mogu obuhvaćati:

(a)    hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)    mjere u skladu s člancima 7. i 8. ove Uredbe.

4.    Mjere iz ovog članka odabiru se u skladu s prirodom, ozbiljnošću, trajanjem i ponavljanjem stanja u kojem je biomasa stoka u mrijestu ispod razina iz članka 4.a.”;

5.    prilozi I. i II. brišu se.

POGLAVLJE XIV.
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.
Stavljanje izvan snage

1.Stavljaju se izvan snage sljedeće uredbe:

(a) Uredba (EZ) br. 811/2004;

(b) Uredba (EZ) br. 2166/2005;

(c) Uredba (EZ) br. 388/2006;

(d) Uredba (EZ) br. 509/2007;

(e) Uredba (EZ) 1300/2008.

2.Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 19.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)

   SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

(2)    SL L 191, 15.7.2016., str. 1.

(3)

   SL L 125, 27.4.1998., str. 1.

(4)    COM/2016/0134 final - 2016/074 (COD)

(5)

   SL L 27, 31.1.2018., str. 1.

(6)    SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(7)     https://ec.europa.eu/info/consultations/multi-annual-plans-western-eu-waters_en  

(8)    Međuinstitucijska radna skupina za višegodišnje planove uspostavljena je 2013. radi rješavanja međuinstitucijskih pitanja i usuglašavanja daljnjeg smjera djelovanja u svrhu lakšeg razvoja i uvođenja višegodišnjih planova u skladu s uvjetima zajedničke ribarstvene politike te radi ispitivanja problema povezanih s višegodišnjim planovima i istraživanja opcija za daljnje primjerene korake.

(9)    Izvješća STECF-a u kojima se ocjenjuje učinkovitost postojećih višegodišnjih planova mogu se pronaći na https://stecf.jrc.ec.europa.eu/reports/management-plans .

(10)     http://www.ices.dk/sites/pub/Publication%20Reports/Advice/2015/2015/her-67bc.pdf

(11)

    STECF: Evaluation/scoping of Management plans - Evaluation of the multi-annual plan for the management of Western Channel sole (Regulation EC 509/2007) (STECF-14-04) (Evaluacija/priprema planova upravljanja – evaluacija višegodišnjeg plana za upravljanje listom u zapadnom dijelu kanala La Manche (Uredba EZ 509/2007) (STECF-14-04)) , str. 7. i 10.

(12)

    STECF: Impact Assessment of Bay of Biscay sole (STECF-11-01) (Procjena učinka za list u Biskajskom zaljevu (STECF-11-01)), str. 12.

(13)     http://www.ices.dk/sites/pub/Publication%20Reports/Advice/2016/2016/hke-nrtn.pdf  

(14)

    STECF: Report of the Sub Group on Management Objectives and Strategies (SGMOS 10-06). Part d) Evaluation of Multi-Annual Plan for hake and Nephrops in areas VIIIc and IXa (Izvješće podskupine o ciljevima i strategijama upravljanja (SGMOS 10-06). Dio d) Evaluacija višegodišnjeg plana za oslića i škampa u područjima VIII.c i IX.a), str. 6.

(15)    SL C , , str. .

(16)    Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(17)    Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(18)    Uredbe Vijeća (EZ) br. 811/2004 od 21. travnja 2004. o utvrđivanju mjera za obnavljanje stoka sjevernog oslića (SL L 150, 30.4.2004., str. 1.).

(19)    Uredba Vijeća (EZ) br. 2166/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavi mjera za oporavak stokova oslića južnih mora i škampa u Kantabrijskom moru i zapadno od Iberijskog poluotoka te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 850/98 o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (SL L 345, 28.12.2005., str. 5.).

(20)    Uredba Vijeća (EZ) br. 388/2006 od 23. veljače 2006. o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u Biskajskom zaljevu (SL L 65, 7.3.2006., str. 1.).

(21)    Uredba Vijeća (EZ) br. 509/2007 od 7. svibnja 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u zapadnom dijelu kanala La Manche (SL L 122, 11.5.2007., str. 7.).

(22)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1300/2008 od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stok haringi koji živi zapadno od Škotske i ribarstvo koje iskorištava taj stok (SL L 344, 20.12.2008., str. 6.).

(23)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1342/2008 od 18. prosinca 2008. o donošenju dugoročnog plana za stokove bakalara i ribolov koji iskorištava te stokove i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 423/2004 (SL L 348, 24.12.2008., str. 20.).

(24)

    Zahtjev EU-a ICES-u da osigura raspone FMSY-ja za odabrane stokove na potpodručjima ICES-a od 5 do 10

(25)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(26)    Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

(27)    Uredba (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2187/2005 i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1098/2007 (SL L 191, 15.7.2016., str. 1.).

(28)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva.