EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.3.2018.

COM(2018) 127 final

2018/0058(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini

{SWD(2018) 66 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

·Razlozi i ciljevi prijedloga

Europska unija (EU) posljednjih je godina bitno ojačala svoje partnerstvo s Ukrajinom i iznad puke bilateralne suradnje te se ono razvija prema postupnom političkom pridruživanju i gospodarskoj integraciji. Time što promiče snažnije političke i gospodarske veze i poštovanje zajedničkih vrijednosti Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine, koji je potpisan 2014. i uključuje detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (DCFTA), glavni je instrument za približavanje Ukrajine i EU-a. Dijelovi Sporazuma o pridruživanju privremeno se primjenjuju od 1. studenoga 2014., a DCFTA od 1. siječnja 2016. Sporazum je stupio na snagu 1. rujna 2017. nakon što ga je ratificirala Ukrajina i sve države članice EU-a i u srpnju 2017. donijelo Vijeće EU-a. 

Iako je 2016. i 2017. (nakon duboke recesije 2014. i 2015.) ponovo zabilježilo rast, gospodarstvo Ukrajine i dalje je osjetljivo na vanjske šokove. To se odražava u velikoj ovisnosti Ukrajine o izvozu sirovina, sporijem povećavanju njezine međunarodne pričuve i povišenoj vanjskoj zaduženosti, što će biti osobito izraženo kad u 2019. ponovo započnu obveze plaćanja restrukturiranih euroobveznica. U tom kontekstu kontinuirana potpora međunarodnih partnera i dalje je prijeko potrebna.

U ožujku 2015. Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je program proširenog instrumenta za financiranje za Ukrajinu u visini od 17,5 milijardi USD, koji završava u ožujku 2019. Financijska potpora MMF-a nadopunjena je znatnom potporom EU-a, njegovih država članica, niza bilateralnih partnera (kao što su SAD, Japan, Kanada i Švicarska) i drugih međunarodnih financijskih institucija kao što su Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska investicijska banka (EIB). Međutim, budući da je gospodarski oporavak Ukrajine još uvijek krhak i niz slabih točaka i dalje postoji, Ukrajina će se u 2018. i početkom 2019. suočiti s dodatnim potrebama za vanjskim financiranjem, koje je MMF procijenio na 4,5 milijardi USD (približno 3,8 milijardi EUR 1 ).

Ministar financija Ukrajine Oleksandr Danyliuk uputio je 29. studenoga 2017. potpredsjedniku Europske komisije Valdisu Dombrovskisu službeni zahtjev za dodatnu makrofinancijsku pomoć EU-a. Ta bi pomoć pridonijela pokrivanju dodatnih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem i bila bi potpora provedbi reformi.

U svjetlu tog zahtjeva i gospodarske situacije u Ukrajini, osobito pojave dodatnih potreba za vanjskim financiranjem, Europska komisija podnosi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za dodjelu daljnje makrofinancijske pomoći (MFA) Ukrajini na temelju članka 212. UFEU-a u visini od najviše 1 milijarde EUR u obliku srednjoročnih do dugoročnih zajmova u dva obroka. 

Predloženi program makrofinancijske pomoći bio bi nadopuna prethodnih triju programa u ukupnom iznosu od 3,4 milijarde EUR, koji su Ukrajini dati od početka krize u 2014. U okviru tih programa isplaćeno je ukupno 2,8 milijardi EUR, što uključuje 1,6 milijardi EUR u razdoblju 2014.–2015. (u okviru takozvanih MFA I. i MFA II.) i dva obroka od po 600 milijuna EUR u srpnju 2015. i travnju 2017. (u okviru MFA III.). Treći i posljednji obrok od 600 milijuna EUR u okviru MFA III., za koji je uvjet bila provedba 21 mjere politike koje su bile dogovorene s ukrajinskim vlastima, nije isplaćen. Iako je Ukrajina ispunila velik broj obveza u okviru politika koje su bile preduvjet za isplatu tog obroka, četiri mjere, uključujući dvije koje su se odnosile na borbu protiv korupcije, nisu bile provedene do isteka razdoblja dostupnosti pomoći u siječnju 2018. U tim okolnostima Komisija nije mogla isplatiti posljednji obrok u okviru MFA III., te je on 18. siječnja 2018. službeno otkazan.

Predloženom makrofinancijskom pomoći želi se pomoći Ukrajini da pokrije dio svojih dodatnih potreba za vanjskim financiranjem u razdoblju 2018. – 2019. i smanji kratkoročne slabosti platne bilance i fiskalne slabosti svog gospodarstva. Osim toga, pomoć EU-a bila bi poticaj Ukrajini da pojača napore u pogledu provođenja reformi tako što bi se s ukrajinskim vlastima dogovorio memorandum o razumijevanju kojim bi se utvrdio odgovarajući paket mjera kao potpora gospodarskoj prilagodbi i strukturnim reformama. Komisija bi nastojala postići širok konsenzus s ukrajinskim vlastima kako bi se osiguralo da dogovoreni paket mjera smatraju svojim, čime bi se povećala vjerojatnost glatke provedbe dogovorenih uvjeta. Ti politički uvjeti trebali bi biti usmjereni na rješavanje ključnih slabosti ukrajinskog gospodarstva i sustava ekonomskog upravljanja te biti u skladu s obvezama provođenja reformi koje je Ukrajina preuzela u kontekstu Sporazuma od pridruživanju te u okviru drugih instrumenata potpore EU-a i programa prilagodbe s MMF-om i Svjetskom bankom. Postizanje rezultata u ključnim reformama u području uprave i borbe protiv korupcije nužan je preduvjet za uspješno dovršenje programa makrofinancijske pomoći.

U svjetlu nepotpune provedbe ukrajinskog političkog programa povezanog s MFA III., zbog čega je Komisija u siječnju 2018. otkazala posljednji obrok, primjereno je uključiti posebne uvjete za svaki od dva obroka predložene makrofinancijske pomoći. Konkretnije, predviđeno je da se mjere koje nisu provedene u okviru prethodnog programa obuhvate na sljedeći način:

·U pogledu provjere imovinskih kartica javnih dužnosnika, Komisija bi inzistirala na uspostavi učinkovitog sustava provjere, među ostalim s pomoću automatskog softvera za provjeru s izravnim i automatskim pristupom državnim bazama podataka i registrima. Komisija bi stoga, kao preduvjet u memorandumu koji će se dogovoriti u okviru predloženog novog programa makrofinancijske pomoći, od Ukrajine zahtijevala da prethodno spomenuti automatski sustav provjere bude uspostavljen i u funkciji te da putem automatskog sustava već bude provjeren znatan broj imovinskih kartica, počevši od kartica visokih dužnosnika.

·U pogledu provjere podataka o stvarnim vlasnicima koje su dužna dostaviti trgovačka društva i provedbe njihove obveze izvješćivanja, mora se priznati da je to i na međunarodnoj razini još uvijek u začecima, među ostalim i u EU-u. Na zahtjev Ukrajine bit će organizirane razmjene stručnjaka između Ukrajine i EU-a kako bi se definirali izvedivi koraci potrebni da bi Ukrajina operacionalizirala mehanizam provjere. Na toj osnovi memorandumom bi se mogli utvrditi konkretni pokazatelji uspješnosti mehanizma provjere kao uvjet u okviru programa makrofinancijske pomoći.

·Zabrana izvoza drva, koja nije spojiva sa suzdržavanjem od mjera kojima se ograničava trgovina, ostaje na snazi, a zakon o ukidanju te zabrane nadležni odbor ukrajinskog parlamenta tek treba razmotriti. Komisija će surađivati s ukrajinskim vlastima kako bi se našlo rješenje za taj iritantan problem putem namjenskih trgovinskih instrumenata, po mogućnosti uključujući mehanizam za rješavanje bilateralnih sporova.

·Kada je riječ o zakonu o uspostavi središnjeg kreditnog registra, ukrajinski parlament donio ga je u veljači 2018., a na snagu je stupio 4. ožujka 2018. Ta se mjera stoga može smatrati provedenom i nije je potrebno uključiti u novi memorandum.

Osim toga, u memorandum o novom programu bit će uključene i druge mjere koje Ukrajina treba provesti kako bi primila prvi i drugi obrok. Među ostalim time će biti obuhvaćene mjere u području upravljanja javnim financijama, što je dio svih političkih programa povezanih s makrofinancijskom pomoći. Općenito govoreći, uvjeti će biti usmjereni na određeni broj ključnih sektora koji su relevantni za makroekonomsku stabilizaciju Ukrajine.

Kako je dodatno objašnjeno u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovom Prijedlogu, a na temelju, među ostalim, procjene političke situacije koju su zajedno proveli Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), Komisija smatra da su politički i gospodarski preduvjeti za predloženi program makrofinancijske pomoći ispunjeni.

·Opći kontekst

Ukrajina je u 2014. i 2015. bila pogođena osobito dubokom recesijom, zbog čega se realni BDP u tim godinama smanjio za 6,6 % odnosno 9,8 %. Iako je bila odraz dugotrajne makroekonomske i strukturne slabosti Ukrajine, gospodarska kriza bila je u velikoj mjeri i posljedica gubitka povjerenja i narušenog proizvodnog kapaciteta uslijed oružanog sukoba na istoku zemlje, koji je svojim destabilizirajućim djelovanjem isprovocirala Rusija. Zahvaljujući kombinaciji snažnog političkog odgovora i paketa međunarodne pomoći velikih razmjera, gospodarstvo Ukrajine je u 2016. ponovo ostvarilo rast (2,3 %). Oporavak se nastavio i u 2017. kad je rast BDP-a dosegao 2,2 % usprkos negativnom utjecaju blokade teretnog prometa s područjem koje nije pod kontrolom vlade Ukrajine uvedene u ožujku 2017. Rast gospodarske aktivnosti u 2017. uglavnom je bio potaknut ulaganjima i privatnom potrošnjom, zahvaljujući povratku povjerenja i rastu plaća.

Usprkos gospodarskoj krizi Ukrajina je u protekle tri godine postigla značajan napredak u konsolidaciji svojih javnih financija. Ukupni fiskalni deficit, uključujući deficit trgovačkog društva za naftu i plin Naftogaz, smanjen je sa 10 % BDP-a u 2014. na samo 2,4 % u 2016. (za usporedbu, u okviru programa MMF-a za 2016. dogovoren je ciljni deficit od 3,7 %). Izvršenje proračuna ostalo je uspješno i u 2017. zahvaljujući uspješnom prikupljanju poreza, povećanju isplate dividendi od strane poduzeća u državnom vlasništvu i nekim jednokratnim čimbenicima kao što je konfiskacija zamrznute imovine bivšeg predsjednika Janukovića (ukupno 1 % BDP-a). Kao rezultat toga, konsolidirani deficit državnog proračuna u 2017. bio je oko 1,5 % BDP-a. Kvazi-fiskalni deficiti povezani s rekapitalizacijom poduzećâ i banaka u državnom vlasništvu znatno su smanjeni, poglavito zahvaljujući eliminaciji operativnog deficita poduzeća Naftogaz. Takva fiskalna konsolidacija u kombinaciji s relativnom stabilnošću deviznog tečaja od 2016. također su pridonijeli smanjenju duga opće države na procijenjenih 76 % BDP-a krajem 2017. (smanjenje sa 81 % krajem 2016.).

Proračunom za 2018. predviđen je fiskalni deficit od 2,4 % BDP-a (u skladu s gornjom granicom od 2,5 % predviđenom u programu MMF-a) i temelji se na pretpostavkama rasta realnog BDP-a od 3 % i inflacije potrošačkih cijena od 9 %. Trend dezinflacije koji je prevladavao od proljeća 2015. (60,9 % u travnju 2015.) do sredine 2016. (6,9 % u lipnju 2016.) postupno je preokrenut. Od tada bilježi se porast inflacije (14,1 % u siječnju 2018.) što je uglavnom posljedica sve većih troškova proizvodnje, sve veće potražnje za proizvodima široke potrošnje (poglavito zahvaljujući rastu plaća) te povećanja cijena sirove hrane (zbog mraza početkom 2017. koji je nanio štetu usjevima) i cijena goriva. Sve veći inflacijski pritisak potaknuo je ukrajinsku središnju banku da od listopada 2017. u okviru monetarne politike povisi kamatne stope za ukupno 4,5 postotnih bodova na 17 %, koliko su iznosile 2. ožujka 2018.

Kad je riječ o vanjskom sektoru, deficit tekućeg računa Ukrajine postupno se povećao (3,5 % BDP-a u 2017.) nakon naglog smanjenja izazvanog gospodarskom krizom (sa 9 % BDP-a u 2013. na 0,3 % u 2015.). To je uglavnom bio rezultat oporavka u pogledu uvoza investicijskih dobara (u skladu s rastom povjerenja poduzetnika) i stabilne domaće potrošnje. Daljnje povećavanje deficita tekućeg računa zaustavljeno je snažnim povećanjem izvoza (koji je u 2017. bio za 17 % veći u odnosu na prethodnu godinu) zahvaljujući gospodarskom rastu na globalnoj razini i povoljnim uvjetima trgovine. Priljev privatnog kapitala (koji nisu izravna strana ulaganja) također se povećao, uglavnom kao rezultat plasmana euroobveznica u visini od 3 millijarde USD koje je u rujnu 2017. plasirala ukrajinska vlada. Potpora koju je Ukrajina dobila od svojih multilateralnih i bilateralnih partnera u kombinaciji s prilagodbom tekućeg računa i postupnim povratkom privatnih financijskih tokova pomogli su Ukrajini da svoje međunarodne pričuve ponovo poveća na 18,6 milijardi USD (stanje krajem siječnja 2018.), usprkos slabosti u pogledu izravnih stranih ulaganja.

Usprkos poboljšavanju gospodarske situacije od 2015., i dalje postoji niz slabosti zbog velike ovisnosti o izvozu sirovina, sporijeg povećavanja međunarodne pričuve u odnosu na očekivanja i povišene vanjske zaduženosti. Usto, nestabilno domaće političko okruženje i stalna prijetnja intenziviranja napetosti u istočnom dijelu zemlje negativni su rizici koji bi mogli opteretiti još uvijek spor oporavak.

Budući da je Ukrajina izvoznica sirovina (poljoprivredni proizvodi i metali čine oko 70 % njezina izvoza robe), ona ostaje osobito osjetljiva na pogoršanje uvjeta trgovine i mjere koje je uvela Rusija u cilju ograničenja provoza iz Ukrajine. Zapravo je globalni pad cijena sirovina bio ključni faktor za krizu platne bilance kroz koju je Ukrajina prolazila u 2009. i 2014.–2015.

Visoka vanjska zaduženost Ukrajine još je jedan izvor slabosti. Iako su od krize 2014. i sektor poduzeća i sektor banaka uvelike smanjili svoje razine zaduženosti, ukupni vanjski dug Ukrajine 1. listopada 2017. iznosio je ukupno 117,3 milijarde USD (111 % BDP-a), u što je uključeno 47,5 milijardi USD kratkoročnih dospijeća (45 % BDP-a). Iako se taj dug odnosi pretežno na privatni sektor i kao takav nije izravna odgovornost države, dio tog duga odnosi se na poduzeća u državnom vlasništvu (za koje država ponekad jamči), pa čini potencijalnu obvezu za ukrajinske vlasti. Iznos izravnog vanjskog duga države koji dospijeva sljedeće godine znatno se smanjio zahvaljujući krizi jer su vlasti pribjegle dugoročnim zajmovima od međunarodnih financijskih institucija i takozvanom operacijom razduživanja u studenome 2015. restrukturirale približno 15 milijardi USD obveza koje proizlaze iz obveznica (izravne i zajamčene). Međutim, vanjski dug ostaje relativno visok i obveze otplate u razdoblju 2018.–2019. velike su.

Pričuve su i dalje ispod MMF-ovih standarda primjerenosti, posebno u kontekstu visoke razine vanjskog duga. Iako je Ukrajina u zadnje tri godine uspjela povećati svoje bruto međunarodne pričuve, taj proces bio je sporiji nego što je MMF prvotno predvidio. Rezerve su krajem siječnja 2018. iznosile 18,6 milijardi USD, što je i dalje niže nego prije krize i niže od razine koja je pri pokretanju programa MMF-a bila predviđena za kraj 2017. (22,3 milijarde USD). U razdoblju 2018.–2019. rezerve bi se opet mogle naći pod pritiskom jer se tada od Ukrajine očekuju isplate povezane s državnim vanjskim dugom i vanjskim dugom javnih poduzeća u iznosu većem od 12 milijardi USD (kamate i glavnica). Taj vrhunac otplate duga dogodit će se u razdoblju predsjedničkih i parlamentarnih izbora u 2019. U tom kontekstu daljnje povećanje ukrajinskih međunarodnih pričuva čini se nužnim, a EU bi dodatnom makrofinancijskom pomoći mogao pružiti korisnu potporu tom nastojanju, izravno (isplatama) i neizravno (kao katalizator priljeva privatnog kapitala i ulijevanjem povjerenja u lokalnu valutu).

U tom kontekstu kontinuirana potpora MMF-a i međunarodnih partnera Ukrajine, uključujući EU, i dalje je od ključne važnosti. Od početka krize iznos od 17,5 milijardi USD iz programa proširenog instrumenta za financiranje za Ukrajinu, koji je MMF odobrio u ožujku 2015., dopunjen je znatnom potporom bilateralnih partnera Ukrajine, uključujući EU. I druge međunarodne financijske institucije, kao što su Svjetska banka, EBOR i EIB, znatno su pojačale svoju aktivnost kako bi poduprle gospodarsku tranziciju u Ukrajini. Međutim, s obzirom na to da je gospodarstvo Ukrajine i dalje nestabilno i karakteriziraju ga brojne slabosti, MMF procjenjuje da će toj zemlji 2018. i početkom 2019. biti potrebno dodatno vanjsko financiranje u iznosu od 4,5 milijardi USD (približno 3,8 milijardi EUR 2 ). Predložena makrofinancijska pomoć pokrila bi 26,5 % ukupnog dodatnog manjka u financiranju. Uz to, Svjetska banka priprema novi razvojni zajam u iznosu od 800 milijuna USD kao doprinos rješavanju manjka u financiranju. Ako se uzme u obzir potencijalni doprinos Svjetske banke, makrofinancijskom pomoći EU-a financirat će se 32 % preostalog manjka u iznosu od 3,7 milijardi USD.

·Postojeće odredbe u području prijedloga

Makrofinancijska pomoć Ukrajini je pružena na temelju četiri zasebne odluke:

–Odluka Vijeća od 12. srpnja 2002. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini (2002/639/EZ) 3

–Odluka br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini 4  

–Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini (2014/215/EU) 5

–Odluka (EU) 2015/601 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. travnja 2015. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini 6  

·Usklađenost s drugim politikama i ciljevima Unije

Predložena makrofinancijska pomoć u skladu je s obvezom EU-a da podrži gospodarsku i političku tranziciju Ukrajine. U skladu je s načelima kojima je uređena primjena instrumenta makrofinancijske pomoći, uključujući izvanredni karakter, političke preduvjete, komplementarnost, uvjetovanost i financijsku disciplinu.

Predložena makrofinancijska pomoć u skladu je s ciljevima Europske politike susjedstva. Njome se podupiru ciljevi Europske unije u pogledu gospodarske stabilnosti i razvoja u Ukrajini te, šire, otpornost istočnog europskog susjedstva. Pružanjem potpore ukrajinskim vlastima u stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira i provedbi ambicioznih strukturnih reformi predloženim se programom makrofinancijske pomoći povećava dodana vrijednost ukupnog angažmana EU-a u Ukrajini i učinkovitost ostalih oblika financijske pomoći EU-a toj zemlji, uključujući proračunsku potporu i bespovratna sredstva dostupna putem instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja u okviru postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. Osim toga, predložena makrofinancijska pomoć dio je ukupne međunarodne potpore Ukrajini te će se njime i dalje dopunjavati potpora ostalih multilateralnih i bilateralnih donatora.

Ukrajina ima važne gospodarske veze s EU-om. Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine stupio je na snagu 1. rujna 2017. Odredbe koje se odnose na detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (DCFTA) privremeno se primjenjuju od 1. siječnja 2016., kada su EU i Ukrajina započeli uzajamno otvarati svoja tržišta roba i usluga. EU je najvažniji trgovinski partner Ukrajine i čini 40,6 % (u pogledu vrijednosti) ukupne trgovine Ukrajine u 2016. Bilateralna trgovina nastavila se povećavati u 2017. pa je tako ukrajinski izvoz u EU porastao za 27,3 % u odnosu na prethodnu godinu, dok se uvoz iz EU-a povećao za 22,1 % (u pogledu vrijednosti).

2.PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

·Sažetak predloženih mjera

Europska unija stavit će na raspolaganje Ukrajini makrofinancijsku pomoć u ukupnom iznosu od 1 milijarde EUR u obliku srednjoročnih i dugoročnih zajmova, čime će pridonijeti pokrivanju preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem u 2018. i 2019. Isplata pomoći planirana je u dva obroka zajma. Ako se mjere politike povezane sa svakim obrokom pravovremeno provedu, prva isplata očekuje se u drugoj polovini 2018., dok bi do druge moglo doći u prvoj polovini 2019. Tom pomoći upravljat će Komisija. Primjenjuju se posebne odredbe o sprečavanju prijevara i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom.

Komisija i ukrajinske vlasti dogovorili bi memorandum o razumijevanju u kojem se utvrđuju mjere strukturnih reformi povezane s predloženim programom makrofinancijskom pomoći, uključujući pitanja vremenskog okvira i redoslijeda. Kao što je to uobičajeno kada je riječ o makrofinancijskoj pomoći, isplate bi se među ostalim uvjetovale zadovoljavajućim revizijama u okviru programa MMF-a i daljnjim korištenjem sredstava MMF-a od strane Ukrajine.

·Pravna osnova

Pravna osnova prijedloga jest članak 212. UFEU-a.

·Načelo supsidijarnosti

Načelo supsidijarnosti se poštuje jer države članice ne mogu same dostatno ostvariti ciljeve obnove kratkoročne makrofinancijske stabilnosti u Ukrajini, nego ih na bolji način može ostvariti Europska unija. Glavni su razlozi proračunska ograničenja na nacionalnoj razini i potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se maksimalno povećali opseg i učinkovitost pomoći.

·Načelo proporcionalnosti

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti: ograničen je na minimum potreban za ostvarenje ciljeva kratkoročne makroekonomske stabilnosti i ne prelazi ono što je potrebno za tu svrhu.

Kako je Komisija utvrdila na temelju procjena MMF-a u kontekstu stand-by aranžmana, iznos pomoći odgovara iznosu od oko 26,5 % procijenjenog dodatnog manjka u financiranju za razdoblje 2018.–2019. Ta je značajna obveza opravdana političkom važnošću Ukrajine za stabilnost europskog susjedstva, političkim pridruživanjem i gospodarskom integracijom zemlje s EU-om u skladu sa Sporazumom o pridruživanju između dviju strana koji je stupio na snagu 1. rujna 2017. i složenom situacijom s kojom se Ukrajina i dalje suočava, osobito uslijed dugotrajnih sukoba u istočnom dijelu zemlje.

·Odabir instrumenata

Financiranje projekata ili tehnička pomoć ne bi bili pogodni za ostvarenje makroekonomskih ciljeva. Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a bilo bi brzo ublažavanje ograničenja u vanjskom financiranju te doprinos stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim i promicanjem održivog stanja platne bilance i proračuna te primjerenim okvirom za strukturne reforme. Podržavajući uspostavu primjerenog okvira za makroekonomske i strukturne politike, makrofinancijska pomoć može pridonijeti povećanju učinkovitosti mjera koje su u Ukrajini financirane s pomoću drugih, uže usmjerenih financijskih instrumenata EU-a.

3.REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENA UČINAKA

·Savjetovanja sa zainteresiranim stranama

Tijekom pripreme ovog prijedloga makrofinancijske pomoći službe Komisije bile su u redovitom kontaktu s ukrajinskim vlastima kako bi se potaknula odgovornost Ukrajine za program. Osim toga, budući da se makrofinancijska pomoć pruža kao sastavni dio međunarodne potpore gospodarskoj stabilizaciji Ukrajine, Komisija se savjetovala i s međunarodnim partnerima Ukrajine, kao što su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, koji podupiru tu zemlju velikim programima financiranja.

·Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija je uz pomoć vanjskih stručnjaka provela operativnu procjenu radi provjere kvalitete i pouzdanosti javnih financijskih krugova i administrativnih postupaka u Ukrajini, a završno je izvješće sastavljeno u kolovozu 2014. U drugoj polovini 2018. predviđa se provedba nove operativne procjene kako bi se u obzir uzeli nedavni događaji.

·Procjena učinka

Makrofinancijska pomoć EU-a izvanredni je instrument za hitne slučajeve usmjeren na rješavanje ozbiljnih poteškoća povezanih s platnom bilancom u trećim zemljama. Stoga je ovaj prijedlog makrofinancijske pomoći izuzet od uvjeta provedbe procjene učinka u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu Komisije (SWD(2015) 111 final) zbog političkog imperativa brzog djelovanja u hitnoj situaciji koja zahtijeva brz odgovor.

Prijedlozi Komisije za makrofinancijsku pomoć općenito se temelje na iskustvu stečenom na temelju ex post evaluacija ranijih programa u susjedstvu EU-a. Makrofinancijska pomoći i program gospodarske prilagodbe i reforme koji je s njim povezan pridonijet će rješavanju kratkoročnih financijskih potreba Ukrajine, uz istodobnu podršku mjerama politike usmjerenima na poboljšanje srednjoročnog fiskalnog i vanjskog položaja i postavljanje temelja za održivi rast.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Planirana pomoć pružila bi se u obliku zajma i trebala bi se financirati operacijama zaduživanja koje će u ime EU-a provoditi Komisija. Proračunski troškovi te pomoći odgovaraju izdvajanju rezervacija za iznose uplaćene u Jamstveni fond EU-a za vanjsko kreditiranje, uz stopu od 9 %, iz proračunske linije 01 03 06 („izdvajanje rezervacija za Jamstveni fond”). Uz pretpostavku da će isplata prvog obroka zajma biti u 2018. u ukupnom iznosu od 500 milijuna EUR, a drugog u 2019. u iznosu od 500 milijuna EUR, te u skladu s pravilima kojima se uređuje mehanizam jamstvenog fonda, rezervacije će biti izdvojene u proračunima za 2020. (45 milijuna EUR) i 2021. (45 milijuna EUR).

Na temelju sadašnjih predviđanja iskorištenosti proračunske linije 01 03 06, Komisija ocjenjuje da je utjecaj predloženog programa makrofinancijske pomoći za Ukrajinu na proračun prihvatljiv.

5.NEOBVEZNI ELEMENTI

·Klauzula o preispitivanju/reviziji/vremenskom ograničenju valjanosti

Prijedlog sadržava klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti. Predložena makrofinancijska pomoć stavlja se na raspolaganje na dvije i pol godine, s početkom od prvog dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju.

2018/0058 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)    Odnosi između Europske unije i Ukrajine razvijaju se unutar okvira europske politike susjedstva i Istočnoga partnerstva. Sporazum o pridruživanju između Unije i Ukrajine, uključujući detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (DCFTA), stupio je na snagu 1. rujna 2017.

(2)    U proljeće 2014. Ukrajina je započela s provedbom ambicioznog programa reformi kako bi stabilizirala gospodarstvo i poboljšala životne uvjete građana. Ukrajina i Unija zajednički su utvrdili program reformi (Strategija udruživanja, koja je zadnji put ažurirana u ožujku 2015). Među glavnim prioritetima strategije nalaze se borba protiv korupcije i ustavne, izborne i pravosudne reforme.

(3)    Uz političku potporu Unija je u ožujku 2014. obećala financijski paket u iznosu od preko 11 milijardi EUR za potporu gospodarskoj stabilizaciji i provedbi reformi u Ukrajini, uključujući 1,6 milijardi EUR makrofinancijske pomoći u skladu s Odlukom Vijeća 2002/639/EZ 7 , Odlukom br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća 8 i Odlukom Vijeća 2014/215/EU 9 . S obzirom na znatne potrebe Ukrajine za vanjskim financiranjem toj zemlji je u travnju 2015. stavljeno na raspolaganje dodatnih 1,8 milijardi EUR makrofinancijske pomoći u skladu s Odlukom (EU) 2015/601 Europskog parlamenta i Vijeća 10 .

(4)    Od svibnja 2014. Ukrajina je primila 2,81 milijardu EUR makrofinancijske pomoći Unije, uključujući 1,2 milijarde EUR od ukupno 1,8 milijardi EUR koji su dostupni u skladu s Odlukom (EU) 2015/601 Europskog parlamenta i Vijeća. Treći i posljednji obrok u iznosu od 600 milijuna EUR makrofinancijske pomoći u skladu s Odlukom (EU) 2015/601 otkazan je 18. siječnja 2018. jer se Ukrajina nije u potpunosti pridržavala programa strukturnih reformi koji je povezan s tim obrokom.

(5)    Međunarodni monetarni fond je 11. ožujka 2015. odobrio četverogodišnji program proširenog instrumenta za financiranje za Ukrajinu u iznosu od približno 17,5 milijardi USD s ciljem pružanja potpore programu gospodarske prilagodbe i reformi, od čega je 8,5 milijardi USD isplaćeno u razdoblju 2015.–2017. Financijska pomoć MMF-a dopunjena je znatnom potporom brojnih bilateralnih partnera (uključujući Uniju i njezine države članice, SAD, Japan i Kanadu). I druge su međunarodne financijske institucije, kao što su Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Europska investicijska banka (EIB), znatno pojačale svoju aktivnost kako bi poduprle gospodarsku tranziciju u Ukrajini.

(6)    Nakon stručne misije provedene u studenom 2017. MMF je revidirao svoje procjene potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem pri čemu je utvrdio dodatni manjak od 4,5 milijardi USD za 2018. i 2019. Te potrebe za financiranjem premašuju financijska sredstva koja je međunarodna zajednica dosad odobrila, a to obuhvaća i makrofinancijsku pomoć Unije u skladu s Odlukom Vijeća 2002/639/EZ, Odlukom br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća, Odlukom Vijeća 2014/215/EU i Odlukom (EU) 2015/601 Europskog parlamenta i Vijeća.

(7)    S obzirom na složenu gospodarsku i financijsku situaciju s kojom se Ukrajina i dalje suočava, u studenom 2017. ukrajinske vlasti od Unije su zatražile dodatnu makrofinancijsku pomoć.

(8)    Na sastanku Vijeća za pridruživanje EU-a i Ukrajine koji je održan 8. prosinca 2017. Unija je ponovno potvrdila svoju potporu velikim naporima koje Ukrajina ulaže u provođenje reformi, uključujući financijsku pomoć povezanu s konkretnim napretkom reformi.

(9)    Budući da je Ukrajina obuhvaćena europskom politikom susjedstva, trebala bi se smatrati zemljom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(10)    Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredni financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu platnoj bilanci, čija je svrha riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja platne bilance korisnika.

(11)    S obzirom na to da u platnoj bilanci Ukrajine još postoji preostali manjak u vanjskom financiranju koji premašuje sredstva koja su osigurali MMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je makrofinancijska pomoć Unije Ukrajini, s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti, prikladan odgovor na zahtjev Ukrajine za potporu gospodarskoj stabilizaciji, u kombinaciji s programom MMF-a. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Ukrajini nadopunjujući sredstva na raspolaganju u okviru financijskog sporazuma s MMF-om.

(12)    Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Ukrajine, a time i pružanje potpore njezinom gospodarskom i društvenom razvoju.

(13)    Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir njezina sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, ponajprije međunarodnim pričuvama kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopunjivati programe i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi bilateralnih i multilateralnih donatora te potreba za osiguranjem pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(14)    Komisija bi trebala osigurati da je makrofinancijska pomoć Unije pravno i suštinski u skladu s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(15)    Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe programa makrofinancijske pomoći kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(16)    Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti potpora opredijeljenosti Ukrajine za vrijednosti koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i pravedne trgovine.

(17)    Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi jačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Ukrajini te promicati strukturne reforme kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, stvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i ostvarenje tih ciljeva.

(18)    Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina treba poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti povezanih s pomoći. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere te da Revizorski sud provodi revizije.

(19)    Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kao proračunskog tijela.

(20)    Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima višegodišnjim financijskim okvirom.

(21)    Komisija bi trebala upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o napretku u pogledu pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(22)    Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 11 .

(23)    Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima gospodarske politike koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti, Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s ukrajinskim vlastima uz nadzor odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Na temelju te uredbe savjetodavni bi se postupak u pravilu trebao primjenjivati u svim slučajevima koji u toj uredbi nisu predviđeni. S obzirom na mogući važan učinak pomoći veće od 90 milijuna EUR, za iznose koji prelaze taj prag prikladno je upotrijebiti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na svako smanjenje, suspenziju ili ukidanje pomoći,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.Unija Ukrajini stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć („makrofinancijska pomoć Unije”) u iznosu od najviše 1 milijarde EUR radi potpore gospodarskoj stabilizaciji i opsežnom programu reformi u Ukrajini. Ta pomoć pridonosi pokrivanju potreba platne bilance Ukrajine kako je utvrđeno u programu MMF-a.

2.Puni iznos makrofinancijske pomoći Unije stavit će se na raspolaganje Ukrajini u obliku zajmova. Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija i dodijeliti ih Ukrajini u obliku zajma. Prosječno dospijeće zajma iznosi najviše 15 godina.

3.Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Ukrajine te s glavnim načelima i ciljevima gospodarskih reformi navedenima u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Ukrajine, uključujući DCFTA-u, koji je sklopljen u okviru Europske politike susjedstva (EPS).

Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije, uključujući isplate te pomoći, i pravodobno dostavlja tim institucijama relevantne dokumente.

4.Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje na razdoblje od dvije i pol godine počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1.

5.Ako se potrebe Ukrajine za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, postupajući u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć suspendira ili ukida.

Članak 2.

1.Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina mora poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava.

2.Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje prate ispunjavanje tog preduvjeta tijekom cijelog trajanja makrofinancijske pomoći Unije.

3.Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU 12 .

Članak 3.

1.Komisija se u skladu sa postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. dogovara s ukrajinskim vlastima o jasno određenoj gospodarskoj politici i financijskim uvjetima, usmjeravajući se na strukturne reforme i zdrave javne financije na kojima se temelji makrofinancijska pomoć Unije, a ti će uvjeti biti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju („Memorandum o razumijevanju”) u kojem će se navesti rok za ispunjenje tih uvjeta. Uvjeti gospodarske politike i financijski uvjeti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju u skladu su sa sporazumima ili dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući programe makroekonomske prilagodbe i strukturnih reformi koje Ukrajina provodi uz potporu MMF-a.

2.Cilj uvjeta navedenih u stavku 1. ponajprije je jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama u Ukrajini, među ostalim i za iskorištavanje makrofinancijske pomoći Unije. Pri određivanju mjera politike isto se tako na odgovarajući način uzimaju u obzir napredak u području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoj uređene i pravedne trgovine, kao i drugi prioriteti u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u ostvarenju tih ciljeva.

3.Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se ugovorom o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i ukrajinske vlasti.

4.Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni, kao i jesu li gospodarske politike Ukrajine u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. Pritom Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom i, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.

Članak 4.

1.Pridržavajući se uvjeta iz stavka 3., Komisija stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć Unije u obliku zajma s isplatom u dva obroka. Iznos svakog obroka utvrđuje se u Memorandumu o razumijevanju iz članka 3.

2.Za iznose makrofinancijske pomoći Unije formiraju se, prema potrebi, rezervacije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 13 .

3.Komisija odlučuje o isplati obrokâ ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)preduvjet utvrđen u članku 2.;

(b)stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadržava snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme uz potporu nepreventivnog kreditnog aranžmana s MMF-om; i

(c)zadovoljavajuća provedba gospodarske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u Memorandumu o razumijevanju.

Drugi se obrok u načelu isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate prvog obroka.

4.Ako zaključi da uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno suspendira ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U takvim slučajevima Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima te suspenzije ili ukidanja.

5.Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Narodnoj banci Ukrajine. Podložno odredbama koje se dogovaraju u Memorandumu o razumijevanju, uključujući potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, sredstva Unije mogu se doznačiti ukrajinskom ministarstvu financija kao krajnjem korisniku.

Članak 5.

1.Poslovi zaduživanja i kreditiranja povezani s makrofinancijskom pomoći Unije izvršavaju se u eurima koristeći isti datum valute i ne smiju uključivati Uniju u transformacije roka dospijeća ili je izložiti valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

2.Ako okolnosti to omogućuju i na zahtjev Ukrajine, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete kreditiranja uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ona podudara s odgovarajućom odredbom o uvjetima za zaduživanje.

3.Ako okolnosti omogućuju poboljšanje kamatnih stopa na zajam i ako to Ukrajina zatraži, Komisija može refinancirati cijeli zajam ili jedan dio prvotnog zaduženja ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Operacije refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne utječu na produženje roka dospijeća zaduživanja ili povećanje iznosa nepodmirenog iznosa na dan refinanciranja ili restrukturiranja.

4.Sve troškove Unije u odnosu na poslove uzimanja i davanja zajmova u skladu s ovom Odlukom snosi Ukrajina.

5.Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u pogledu poslova iz stavaka 2. i 3.

Članak 6.

1.Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 14 i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012  15 .

2.Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u okviru izravnog upravljanja

3.Ugovor o zajmu iz članka 3. stavka 3. sadržava sljedeće odredbe kojima se:

(a)osigurava da Ukrajina redovito provjerava jesu li financijska sredstva odobrena iz proračuna Unije pravilno iskorištena, poduzima odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, pokreće pravne postupke radi osiguravanja povrata svih sredstava isplaćenih na temelju ove Odluke koja se nisu pravilno iskoristila;

(b)osigurava zaštita financijskih interesa Unije, a ponajprije predviđanjem posebnih mjera u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 16 , Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 17 te Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 18 ;

(c)Komisiju, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara, ili njezine predstavnike izričito ovlašćuje za provedbu provjera, uključujući provjere i inspekcije na terenu;

(d)Komisiju i Revizorski sud izričito ovlašćuje za provođenje revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na terenu, poput operativnih procjena;

(e)osigurava da je Unija ovlaštena za prijevremenu otplatu zajma ako je utvrđeno da, u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina sudjeluje u bilo kojem aktu prijevare ili korupcije ili u nekoj drugoj nezakonitoj aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije.

4.Prije provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija s pomoću operativne procjene ocjenjuje kvalitetu ukrajinskih financijskih propisa, administrativne postupke te mehanizme unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.

Članak 7.

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni je odbor odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

1.Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini, zajedno s evaluacijsom te provedbe. U izvješću se:

(a)ocjenjuje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;

(b)procjenjuju gospodarsko stanje i izgledi Ukrajine, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;

(c)navodi poveznica između uvjeta gospodarske politike utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Ukrajine te odluka Komisije o isplati obroka makrofinancijske pomoći Unije.

2.Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te opseg u kojemu se njome pridonijelo ciljevima pomoći.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

Makrofinancijska pomoć Ukrajini

1.2.    Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 19  

Područje politike:    Glava 01 – Gospodarski i financijski poslovi

Aktivnost:    03 – Međunarodni gospodarski i financijski poslovi

1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

1.4.    Ciljevi

1.4.1.    Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

„Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja: promicanje napretka izvan EU-a”

Povezane aktivnosti kojima se bavi Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove odnose se na:

(a)potporu makrofinancijskoj stabilnosti i promicanje reformi za poticanje rasta izvan EU-a, među ostalim redovitim gospodarskim dijalozima s ključnim partnerima i pružanjem makrofinancijske pomoći; i

(b)potpora procesu proširenja, provedbi politike susjedstva EU-a te prioritetima EU-a u drugim trećim zemljama provođenjem ekonomske analize te davanjem procjena politika i savjeta.

1.4.2.    Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj: „Promicanje napretka izvan EU-a”

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB: Međunarodni gospodarski i financijski poslovi.

1.4.3.    Očekivani rezultati i utjecaj

Predložena pomoć sastoji se od iznosa do 1 milijarde EUR u obliku zajma EU-a Ukrajini u svrhu doprinosa održivijem položaju platne bilance. Pomoć će se isplatiti u dva obroka, a trebala bi pridonijeti rješavanju teške gospodarske situacije i lošeg stanja platne bilance u zemlji. Pomoć potiče i strukturne reforme usmjerene na povećanje održivog gospodarskog rasta i poboljšanje upravljanja javnim financijama.

1.4.4.    Pokazatelji rezultata i utjecaja

Ukrajiske vlasti bit će obvezne redovito izvješćivati službe Komisije o nizu pokazatelja i dostavljati sveobuhvatno izvješće o poštovanju dogovorenih uvjeta politike prije isplate svih obroka pomoći.

Službe Komisije nastavljaju nadzirati upravljanje javnim financijama nakon operativne procjene financijskih krugova i administrativnih postupaka u Ukrajini koji će biti obavljeni u drugom tromjesečju 2018. Predstavništvo EU-a u Ukrajini uz to redovito izvješćuje o pitanjima koja se odnose na nadzor primjene pomoći. Službe Komisije ostaju u bliskom kontaktu s MMF-om i Svjetskom bankom kako bi imale koristi od njihovih uvida na temelju njihovih stalnih aktivnosti u Ukrajini.

Prijedlogom zakonodavne odluke predviđeno je i da se Vijeću i Europskom parlamentu podnosi godišnje izvješće koje sadržava ocjenu provedbe ove pomoći. Nezavisna ex post evaluacija pomoći provest će se unutar dvije godine nakon isteka razdoblja provedbe.

1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.    Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Isplata pomoći ovisi o ispunjenju političkog preduvjeta i zadovoljavajućem uspjehu provedbe financijskog aranžmana između Ukrajine i MMF-a. Komisija i ukrajinske vlasti dogovaraju i posebne uvjete povezane s tom politikom, navedene u Memorandumu o razumijevanju.

1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Pomažući zemlji da izgradi vanjsku gospodarsku otpornost predloženom makrofinancijskom pomoći pridonosi se promicanju makroekonomske stabilnosti i gospodarskih reformi u zemlji. Nadopunjivanjem sredstava koje su drugi instrumenti EU-a, međunarodne financijske institucije i drugi donatori stavili na raspolaganje pridonosi se ukupnoj učinkovitosti paketa financijske potpore koju je dogovorila međunarodna donatorska zajednica u razdoblju nakon krize.

Predloženim programom jačat će se i vladina predanost reformama. Taj će se rezultat, među ostalim, ostvariti odgovarajućim uvjetima za isplatu pomoći. U širem kontekstu programom će se pokazati drugim zemljama u regiji da je EU spreman pomoći zemljama koje u razdoblju gospodarskih poteškoća odlučno kreću u političku reformu.

1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Od 2004. provedeno je petnaest ex post evaluacija povezanih s programima makrofinancijske pomoći. U tim je evaluacijama zaključeno da se programima makrofinancijske pomoći zaista pridonosi, iako ponekad skromno i neizravno, poboljšanju vanjske održivosti, makroekonomskoj stabilnosti i postizanju strukturnih reformi u zemlji koja prima pomoć. U većini slučajeva programi makrofinancijske pomoći imali su pozitivan učinak na platnu bilancu zemlje korisnice i pomogli su smanjiti proračunska ograničenja. Doveli su i do nešto većeg gospodarskog rasta.

U okviru neovisne evaluacije provedene u 2017. ispitana je dodana vrijednost, učinak, izrada i provedba prethodnih dvaju programa makrofinancijske pomoći u Ukrajini (MFA I. i MFA II. u ukupnom iznosu od 1,61 milijardu EUR isplaćenih u 2014. i 2015.) te je utvrđeno da su ti programi relevantni, učinkoviti i učinkovito provedeni. Glavni zaključci evaluacije su da je makrofinancijska pomoć, djelomično i zbog brzine njezine dodjele, imala pozitivan učinak na ukrajinsko gospodarstvo u obliku doprinosa stabilizaciji financijskog stanja i izbjegavanja mjera koje bi imale ozbiljne negativne socijalne učinke (kao što su daljnja smanjenja javne potrošnje). Pridonijela je i reformama u zemlji.

1.5.4.    Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

EU je među glavnim donatorima Ukrajine, a podupire njezine gospodarske, strukturne i institucijske reforme i civilno društvo. Cilj je zadržati trenutačne razine potpore u iznosu do 200 milijuna EUR godišnje u obliku bespovratnih sredstava i za razdoblje 2018.–2020., pod uvjetom da se nastavi napredak u provedbi reformi. Osim pružanja potpore gospodarskim i državnim reformama EU svojom pomoći nastoji osigurati bolji pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi za građane Ukrajine, pogotovo za one najranjivije, uključujući one koji su pogođeni sukobom na istoku.

Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a je u tome što pridonosi stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održive platne bilance i stanja proračuna, te primjerenog okvira za nastavak strukturnih reformi. U okviru makrofinancijske pomoći ne osigurava se redovita financijska potpora. Makrofinancijska pomoć ukida se u trenutku kada zemlja ponovno uspostavi održivo stanje vanjskog financiranja.

Makrofinancijskom pomoći nadopunjuju se i intervencije međunarodnih financijskih institucija, posebno programi za prilagodbu i reforme koje podržavaju MMF i Svjetska banka.

1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

X  Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

X    Prijedlog/inicijativa na snazi je 2,5 godine od stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 4. Odluke

X    financijski utjecaj od 2018. do 2021.

1.7.    Predviđene metode upravljanja 20  

X Centralizirano izravno upravljanje Komisije

2.    MJERE UPRAVLJANJA

2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

Pomoć je makroekonomske prirode i njezin je oblik u skladu s gospodarskim programom koji podržava MMF. Službe Komisije nadziru djelovanje na temelju napretka u provedbi aranžmana MMF-a i specifičnih reformnih mjera koje se dogovaraju s ukrajinskim vlastima u Memorandumu o razumijevanju (vidi i točku 1.4.4.)

2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.    Utvrđeni rizici

U pogledu predloženog programa makrofinancijske pomoći postoje fiducijarni rizici, rizici povezani s provedbom politike te opći politički rizici.

Postoji rizik da bi se makrofinancijska pomoć mogla zloupotrijebiti. Budući da makrofinancijska pomoć nije namijenjena određenim troškovima Ukrajine (za razliku od financiranja projekata, na primjer), taj se rizik odnosi na čimbenike kao što su opća kvaliteta sustava upravljanja u Narodnoj banci Ukrajine i ministarstvu financija, administrativni postupci, kontrolne i nadzorne funkcije, sigurnost informacijskih sustava i primjerenosti unutarnje i vanjske revizije.

Drugi rizik proizlazi iz mogućnosti da Ukrajina neće uspjeti ispuniti financijske obveze prema EU-u koje proizlaze iz predloženih zajmova makroekonomske pomoći (rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza ili kreditni rizik, što bi moglo prouzročiti, na primjer, znatno dodatno pogoršanje platne bilance i fiskalne politike zemlje.

Još jedan ključni rizik proizlazi iz regionalne geopolitičke situacije, a osobito dugotrajnih sukoba u istočnom dijelu zemlje, što je važan odvraćajući čimbenik za priljev privatnog kapitala. Pogoršanje regionalne geopolitičke situacije moglo bi negativno utjecati na makroekonomsku stabilnost Ukrajine, provedbu programa MMF-a i isplatu i/ili otplatu predložene makroekonomske pomoći. Ukrajina i dalje ima problematične odnose s Rusijom, koja je jedan od njezinih glavnih izvoznih tržišta, što također negativno utječe na gospodarski oporavak zemlje.

Na domaćem području glavni rizik proizlazi iz složenog političkog okruženja i postojećih osobnih interesa koji se protive reformama. To bi moglo dovesti do manjkave provedbe reformi, posebno uoči nacionalnih izbora 2019., i tako omesti provedbu predložene makrofinancijske pomoći, među ostalim i utjecajem na napredak programa MMF-a.

2.2.2.    Predviđene metode kontrole

Makrofinancijska pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

2.2.3.    Troškovi i koristi kontrola i vjerojatna stopa neusklađenosti

Osnovni troškovi za Komisiju koji se odnose na metode provjere i kontrole, kao i troškovi operativne procjene financijskih i administrativnih krugova prije djelovanja, opisani su u tablici 3.2.1. Osim toga tu su i troškovi za Europski revizorski sud i troškovi mogućih intervencija Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF). Operativnom procjenom pridonosi se ne samo procjeni rizika zloupotrebe fondova nego se ostvaruje i posredna korist pružanjem korisnih informacija o potrebnim reformama u području upravljanja javnim financijama. Kad je riječ o vjerojatnoj stopi neispunjavanja uvjeta, na temelju iskustva s instrumentom makrofinancijske pomoći od početka njegove primjene procjenjuje se da je rizik od neispunjavanja uvjeta (u obliku neplaćanja zajma ili zlouporabe sredstava) nizak.

2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Kako bi se smanjio rizik od zlouporabe, poduzeto je i poduzet će se nekoliko mjera.

Prvo, Ugovor o zajmu sadržavat će niz odredbi o kontrolama, sprečavanju prijevare, revizijama i povratu sredstava u slučaju prijevare ili korupcije. Uz to se predviđa niz specifičnih uvjeta povezanih s pomoći, uključujući u području upravljanja javnim financijama, s ciljem jačanja učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti. Isto tako, pomoć će se uplaćivati na poseban račun otvoren u Narodnoj banci Ukrajine.

Nadalje, službe Komisije, u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe, provest će operativnu procjenu financijskog i administrativnog okruženja u Ukrajini kako bi utvrdile da su u postupcima za upravljanje programima pomoći, uključujući makrofinancijsku pomoć, osigurana primjerena jamstva. Procjenom će se obuhvatiti područja poput izrade i izvršenja proračuna, unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru, unutarnje i vanjske revizije, javne nabave, upravljanja gotovinom i javnim dugom te neovisnosti središnje banke. Preliminarni zalazi konzultantskog društva koje sudjeluje u toj operativnoj procjeni zaprimit će se u drugom tromjesečju 2018. Delegacija EU-a u Kijevu nastavit će budno motriti kretanja u tom području. Komisija koristi i oblike proračunske potpore kako bi pomogla ukrajinskim vlastima da poboljšaju svoje sustave upravljanja javnim financijama, a te napore snažno podupiru i drugi donatori.

Naposljetku, pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije, za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije rashoda:

01 03 02 Makrofinancijska pomoć

01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

01 03 06 – U skladu s prijedlogom Komisije rezervacija Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja utvrđuje se u skladu s Uredbom o Fondu 24 iz sredstava iz proračunske linije 01 03 06 („Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda”) u iznosu od 9 % ukupnih nepodmirenih obveza. Iznos rezervacija izračunava se na početku godine „n” kao razlika između ciljnog iznosa i neto aktive Fonda na kraju godine „n–1”. Iznos rezervacija unosi se u godini „n” u nacrt proračuna za godinu „n + 1”, a stvarno se plaća odjednom na početku godine „n + 1” iz proračunske linije „Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda” (proračunska linija 01 03 06). Kao rezultat toga, 9 % stvarno isplaćenog iznosa (tj. najviše 90 milijuna EUR) uzet će se u obzir unutar ciljnog iznosa na kraju godine „n–1” za izračun iznosa rezervacija Fonda.

Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo

.

3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.    Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.    Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

X Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.    Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.    Sažetak

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva, kako je objašnjeno u nastavku:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.     Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX je predmetno područje politike ili proračunski naslov.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se osobljem glavne uprave koje je već nadležno za upravljanje djelovanjem i/ili je bilo preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.    Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

X Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

3.2.5.    Doprinos trećih osoba

X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

X Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode

(1)    Svi iznosi u ovom dokumentu preračunati su na temelju deviznog tečaja EUR/USD od 1,19.

(2)    Svi iznosi u ovom dokumentu preračunati su na temelju deviznog tečaja EUR/USD od 1,19.

(3)    SL L 209, 6.8.2002., str. 22–23.

(4)    SL L 179, 14.7.2010., str. 1.

(5)    SL L 111, 15.4.2014., str. 85.

(6)    SL L 100, 17.4.2015., str. 1–7.

(7)    Odluka Vijeća 2002/639/EZ od 12. srpnja 2012. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini, SL L 209, 6.8.2002., str. 22.

(8)    Odluka br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini, SL L 179, 14.7.2010., str. 1.

(9)    Odluka Vijeća 2014/215/EU od 14. travnja 2014. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini, SL L 111, 15.4.2014., str. 85.

(10)    Odluka (EU) 2015/601 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. travnja 2015., SL L 100, 17.4.2015., str. 1.

(11)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(12)    Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(13)    Odluka Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009, str. 10).

(14)    Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(15)    Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(16)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(17)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(18)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(19)    ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).

(20)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/en/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(21)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(22)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(23)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(24)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja, SL L 145, 10.6.2009., str. 10.

(25)    Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(26)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

(27)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(28)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(29)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).