EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.3.2018.

COM(2018) 115 final

2018/0050(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru

{SWD(2018) 59 final}
{SWD(2018) 60 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Zapadno Sredozemlje jedna je od najrazvijenijih podregija Sredozemlja u pogledu ribarstva. U njoj se odvija približno 31 % ukupnog iskrcaja u Sredozemlju (1,35 milijardi EUR od ukupno 4,76 milijardi EUR) i u njoj djeluje približno 19 % službeno prijavljene sredozemne ribarske flote 1 .

Iako pridneni ribolov ne čini najveći udio iskrcaja, za njim postoji velika potražnja među ribarima zbog njegove velike komercijalne vrijednosti. Pridneni ribolov u Sredozemlju vrlo je složen i uključuje mnoge vrste ribe i rakova. Glavne su pridnene vrste koje se love u zapadnom Sredozemlju oslić (Merluccius merluccius), trlja blatarica (Mullus barbatus), velika crvena kozica (Aristaeomorpha foliacea), dubinska kozica (Parapenaeus longirostris), svijetlocrvena kozica (Aristeus antennatus) i škamp (Nephrops norvegicus). Ta vrsta ribolova obuhvaća vrlo velik broj vrsta, a neki se riblji stokovi kreću teritorijalnim vodama više država članica. Glavni alat koji se koristi za pridnene vrste jesu povlačne mreže (koće), na koje se odnosi najveći dio ulova i flote, no važni su i pasivni alati kao što su trostruke mreže stajaćice, jednostruke mreže stajaćice, klopke i parangali.

Pridnenim ribolovom u zapadnom Sredozemlju trenutačno se upravlja s pomoću nacionalnih planova upravljanja koji su doneseni na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 („Mediteranska uredba”) 2 . Italija ima tri plana upravljanja za koćarice (koji su doneseni 2011. u obliku jedinstvenog zakonodavnog akta) 3 , Francuska ima jedan plan upravljanja za koćarice (donesen 2013.) 4 kao i Španjolska (njezin plan stupio je na snagu 2013.) 5 . Ti planovi temelje se na nadzoru unosâ, tj. ograničavanju ribolovnog napora. Taj pristup upravljanju obično uključuje mjere kao što su ograničenja u pogledu ribolovnog alata te broja odobrenja i povlastica za ribolov, određivanje najvećeg dopuštenog broja ribolovnih dana i trajnog ili privremenog prestanka ribolova. Na razini EU-a 2016. usvojen je trogodišnji plan za odbačeni ulov 6 , 7 radi provedbe obveze iskrcavanja utvrđene člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 8  (Uredba o ZRP-u) za vrste koje podliježu najmanjoj referentnoj veličini za očuvanje. Na međunarodnoj razini GFCM je 2009. donio preporuku o uspostavi ograničenog područja za ribolov u Lionskom zaljevu (sjeverni dio zapadnog Sredozemlja) radi zaštite agregacija ribe u mrijestu (osobito za oslića) i osjetljivih dubokomorskih staništa 9 . Kao što se vidi u nastavku, te mjere nisu dovoljno ograničavajuće da bi se njima ribarstvo usmjerilo prema ciljevima za očuvanje stokova iz Mediteranske uredbe i zajedničke ribarstvene politike (ZRP).

Većina komercijalnih stokova u zapadnom Sredozemlju iskorištava se na razinama koje su znatno iznad raspona ribolovne smrtnosti koji su u skladu s postizanjem cilja u pogledu najvišeg održivog prinosa (FMSY): u toj se podregiji prekomjerno lovi više od 80 % procijenjenih stokova 10 . Nadalje, biomasa nekih od tih stokova blizu je granične referentne točke (BLIM) 11 što pokazuje da postoji visoka vjerojatnost da će doći do izlovljenosti. Najčešće se prekomjerno love stokovi oslića i trlje blatarice, pri čemu su trenutačne razine iskorištavanja do deset puta veće od procijenjenih ciljanih vrijednosti FMSY. Iako stanje mnogih drugih ribljih stokova nije poznato, vrlo je vjerojatno da su oni u sličnoj situaciji. Tijekom raznih savjetovanja provedenih 2015. i 2016., uključujući ona u okviru „procesa iz Catanije”, velika većina dionika složila se da su riblji stokovi u Sredozemlju ozbiljno prelovljeni. Osim toga, znanstvena zajednica na europskoj i međunarodnoj razini više je puta naglasila potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se smanjile visoke razine prelova u cijelom sredozemnom bazenu.

U cilju rješavanja problema visokih razina prelova i nedjelotvornog regulatornog okvira, ovim se prijedlogom uvodi prvi višegodišnji plan na razini EU-a. Njime se nastoje ostvariti ciljevi iz Uredbe o ZRP-u (članak 2.) za pridneni ribolov u zapadnom Sredozemlju, konkretno u pogledu osiguravanja dugoročne ekološke održivosti ribolovnih aktivnosti i upravljanja ribolovnim aktivnostima na način koji donosi gospodarske i društvene koristi te koristi u pogledu zaposlenosti. Planom će se olakšati i provedba obveze iskrcavanja te će se omogućiti regionalizirani pristup u okviru kojeg će se predmetne države članice uključiti u izradu mjera upravljanja.

Uredbom o ZRP-u uspostavljen je opći okvir i utvrđene su situacije u kojima Vijeće i Europski parlament moraju donijeti višegodišnje planove; konkretnije:

–člankom 9. utvrđuju se načela i ciljevi višegodišnjih planova. Posebno, trebalo bi uvesti mjere očuvanja kako bi se riblji stokovi obnovili i održali iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY),

–u članku 10. navodi se sadržaj višegodišnjih planova. Mjerljivi ciljevi koji odgovaraju najvišim održivim prinosima izraženi su kao rasponi vrijednosti FMSY. Time se pruža određeni manevarski prostor i omogućuje određena fleksibilnost s obzirom na mješoviti ribolov te postizanje veće dosljednosti u utvrđivanju mjera upravljanja za razne stokove. Ti će se ciljevi dopuniti zaštitnim odredbama, o zaštitnim referentnim točkama i graničnim referentnim točkama za očuvanje,

–člankom 15. zahtijeva se da se u planovima utvrde pojedinosti o načinu ispunjavanja obveze iskrcavanja, uključujući sljedeće: izuzeća, uključujući de minimis izuzeća do ukupno 5 % ukupnih godišnjih ulova svih vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja; odredbe o dokumentiranju ulova; prema potrebi, utvrđivanje minimalnih referentnih veličina za očuvanje, a

–člankom 18. utvrđuje se okvir za regionalnu suradnju u pogledu mjera očuvanja. Države članice koje imaju izravan upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke za određene mjere koje Komisija treba poduzeti ako je ona ovlaštena za donošenje provedbenih ili delegiranih akata radi postizanja ciljeva utvrđenih planom. Planom se uspostavlja regionalna suradnja među državama članicama u pogledu donošenja odredaba o obvezi iskrcavanja i posebnih mjera očuvanja za određene stokove.

U odjeljku 5. iznosi se prikaz posebnih odredaba višegodišnjeg plana.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Prijedlog višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru dosljedan je s Uredbom o ZRP-u i s prethodnim višegodišnjim planovima za bakalar, haringu i papalinu u Baltičkome moru 12 , pridnene stokove u Sjevernome moru 13 i male pelagijske vrste u Jadranskome moru 14 .

Mediteranskom uredbom propisuju se tehničke mjere očuvanja kao što su najmanje veličine oka mreže, najmanje udaljenosti od obale i dubine korištenja ribolovnih alata te najmanje iskrcajne veličine. Mnoge od njih zamijenit će se ako se donese Komisijin Prijedlog uredbe o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera 15 .

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovaj prijedlog i njegovi ciljevi dosljedni su s ostalim politikama Unije, osobito s politikama iz područja zaštite okoliša poput onih sadržanih u Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji 16 te s ciljem postizanja „dobrog stanja okoliša” morskih voda EU-a do 2020.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova za ovaj prijedlog članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

•Supsidijarnost

Prijedlog se odnosi na očuvanje morskih bioloških resursa, koje je u isključivoj nadležnosti EU-a. Stoga se načelo supsidijarnosti ne primjenjuje.

•Proporcionalnost

Predložene mjere u skladu su s načelom proporcionalnosti, s obzirom na to da su prikladne i potrebne, a druge, manje restriktivne mjere, nisu na raspolaganju za postizanje željenih ciljeva politike.

•Odabir instrumenta

Predloženi je instrument uredba Europskog parlamenta i Vijeća.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

Intenzivna savjetovanja s dionicima provedena su 2016. i 2017. Ciljevi tih savjetovanja bili su sljedeći: i. podići svijest o zabrinjavajućem stanju velike većine ribljih stokova u Sredozemlju; ii. dogovoriti se o potrebi hitnog djelovanja na nacionalnoj razini, razini EU-a i međunarodnoj razini i iii. prikupiti doprinose i stajališta što većeg broja dionika o najboljim načinima rješavanja tog stanja.

Radi jednostavnosti, aktivnosti savjetovanja razvrstane su u tri skupine: Savjetodavno vijeće za Sredozemlje, „proces iz Catanije” i javno savjetovanje.

Savjetodavno vijeće za Sredozemlje (MEDAC)

MEDAC je najreprezentativnija organizacija dionika u ribarstvu za regiju Sredozemlja. Ona predstavlja sve strane na koje se odnosi ova inicijativa: sektor ribarstva (uključujući mali ribolov), sindikate i druge interesne skupine kao što su organizacije za zaštitu okoliša, skupine potrošača i udruge za sportski/rekreacijski ribolov koje djeluju na području Sredozemlja u okviru ZRP-a.

MEDAC je 2017. održao četiri posebna sastanka o višegodišnjem planu na kojima su sudjelovali predstavnici industrije, uprave za ribarstvo država članica, znanstvenoistraživačka zajednica, Europska agencija za kontrolu ribarstva i GU MARE. Rezultat tog rada bilo je donošenje mišljenja u studenome 2017. 17 . Većina elemenata koje je preporučio MEDAC uvrštena je u ovaj prijedlog, konkretno:

–područje primjene prijedloga s obzirom na geografsku pokrivenost, stokove i ribolovne alate (među ostalim za rekreacijski ribolov),

–korištenje ribolovnih mogućnosti na temelju ograničenja napora (izraženo u danima na moru/plovilima po danu) u skladu sa znanstvenim savjetima,

–proširenje zabrane pridnenih povlačnih alata s 50 m na primjerenu dubinu kako bi se povećala zaštita bitnih obalnih ribljih staništa,

–primjena prostorno-vremenskih zabrana kako bi se zaštitila mrijestilišta i rastilišta,

–ažuriranje podataka o najmanjim iskrcajnim veličinama vrsta iz Priloga III. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006.

Dva elementa (uvođenje elektroničkog sustava za praćenje za sva plovila koja podliježu višegodišnjem planu i dodatna potpora iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo) nisu prihvaćena jer se smatralo da su za njih primjereniji međusektorski pravni okviri.

„Proces iz Catanije”

Na sastanku na visokoj razini u veljači 2016., koji je označio početak procesa iz Catanije, sudionici su uvažili napredak u području znanstvenih savjeta, međuvladine suradnje putem GFCM-a te (u manjoj mjeri) donošenja mjera upravljanja za određene riblje stokove. S druge strane, primijećeno je da time nije ostvareno poboljšanje u pogledu stanja ribljih stokova. U Sredozemnome moru više od 90 % procijenjenih komercijalnih ribljih stokova iskorištava se znatno iznad sigurnih bioloških granica, pri čemu je stanje mnogih stokova i dalje nepoznato. Kako bi se riješio taj problem, sudionici su jednoglasno zatražili ponovno preuzimanje obveze poduzimanja posebnih mjera radi obnove ribarstva u Sredozemlju.

Zahvaljujući tom političkom zamahu dužnosnici za ribarstvo iz osam sredozemnih država članica sastali su se u lipnju 2016. kako bi postigli više od općenitih obveza na papiru i osigurali da EU poduzme konkretne mjere za ispunjenje zadaća za koje je odgovoran. Naglasili su i prioritetna područja za uvođenje dodatnih nacionalnih mjera. Što se tiče zapadnog Sredozemlja, Francuska i Španjolska predložile su uvođenje zajedničke prostorno-vremenske zabrane u Lionskom zaljevu kako bi smanjile ribolovni napor i poboljšale selektivnost u pogledu oslića.

Postupak savjetovanja završen je u ožujku 2017. potpisivanjem Ministarske deklaracije o održivosti ribarstva u Sredozemlju 18 , kojom je utvrđen nov strateški okvir za upravljanje ribarstvom u regiji i pet mjera s mjerljivim ciljevima za sljedećih deset godina. Ta inicijativa dio je mjera poduzetih na razini EU-a radi obnove ribljih stokova do održivih razina u zapadnom Sredozemnome moru.

Javno savjetovanje

GU MARE održao je od 30. svibnja do 30. rujna 2016. javno savjetovanje na internetu o „višegodišnjem planu za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru”. Opći je cilj bio prikupiti doprinose i stajališta dionika, osobito u početnoj pripremnoj fazi.

Od ispitanika je zatraženo da ispune upitnik koji se sastojao od otvorenih i zatvorenih pitanja, među kojima se šest pitanja odnosilo na same sudionike, a 18 na biološke, tehničke i društveno-gospodarske aspekte pridnenog ribolova u zapadnom Sredozemlju. Teme su uključivale percepciju problema, mogućnosti upravljanja te područje primjene i sadržaj mogućeg višegodišnjeg plana.

Glavni rezultati savjetovanja bili su sljedeći 19 :

(1)velika većina ispitanika složila se da postojeći okvir za upravljanje (tj. nacionalni planovi upravljanja na temelju Mediteranske uredbe) nije dovoljan za ispunjenje ciljeva ZRP-a. Nadalje, 67 % ispitanika smatralo je da dopunjavanje postojećeg okvira kratkoročnim mjerama na nacionalnoj razini ili razini EU-a ne bi bilo dovoljno za ispunjenje tih ciljeva;

(2)većina ispitanika zauzela je stajalište da je provedba postojećeg okvira za upravljanje u mnogim aspektima manjkava te da je neujednačena s obzirom na zemlje i ribarske flote. Njegovoj nedjelotvornosti pridonose dva glavna čimbenika: i. slaba uključenost dionika (uključujući sektor ribarstva) u izradu mjera; i ii. nepostojanje učinkovitih kontrola;

(3)većina ispitanika ocijenila je da je uvođenje višegodišnjeg plana EU-a za pridneni ribolov u zapadnom Sredozemlju najbolje dugoročno rješenje. Opravdanost tog pristupa leži u mješovitoj prirodi ribarstva, broju uključenih država članica i međudjelovanju različitih alata i vrsta ribolova;

(4)velika većina poduprla je uključivanje sljedećih ciljeva u višegodišnji plan: i. postizanje najviših održivih prinosa; ii. donošenje učinkovitog i transparentnog okvira za upravljanje; iii. jačanje sustavâ za kontrolu, praćenje i nadzor; i iv. osiguravanje društveno-gospodarske stabilnosti u sektoru ribarstva;

(5)u okviru javnog savjetovanja razmotreno je i pitanje uvođenja alternativnih mjera za pridneni ribolov u Sredozemlju, kao što je utvrđivanje ukupnih dopuštenih ulova (TAC-ova). Tu su mjeru poduprli NVO-i i dio građana. Međutim, nije ga poduprlo nijedno ribarsko udruženje ili javna uprava, ističući složenost provedbe TAC-ova za mješoviti ribolov;

(6)gotovo svi ispitanici podržali su kombiniranje režima upravljanja ribolovnim naporom s tehničkim mjerama očuvanja kao najbolji način upravljanja pridnenim ribolovom u zapadnom Sredozemlju. Mjere koje su naišle na najviše odobrenja jesu prostorno-vremenske zabrane, tehničke izmjene radi poboljšanja selektivnosti, najmanje referentne veličine za očuvanje i programi zajedničkog upravljanja.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Znanstvene i tehničke aspekte ove inicijative u prvom su redu razmotrili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF), GU MARE i Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA). Dvije stručne radne skupine STECF-a sastale su se 2015. i 2016. kako bi izradile biološku procjenu raznih opcija politike i iznijele savjete o raznim aspektima višegodišnjeg plana. Službe Komisije su 2017. utvrdile relevantne dionike i izradile društveno-gospodarsku analizu. Opservatorij EUMOFA dostavio je dodatne podatke o dinamici na tržištu u zapadnom Sredozemlju.

Procjena stanja pridnenih stokova u zapadnom Sredozemlju temelji se na najnovijem radu STECF-a i Znanstvenog savjetodavnog odbora (SAC) GFCM-a.

Pored toga, u inicijativu su ugrađene i sljedeće dvije studije:

–retrospektivna evaluacija Mediteranske uredbe 20 upotrijebljena je za preispitivanje provedbe te uredbe u državama članicama i procjenu njezine pogodnosti za postizanje ciljeva ZRP-a. Za definiranje prirode problema ključna je bila studija slučaja Lionskog zaljeva; i

–STECF-ova temeljita analiza planova upravljanja država članica 21   22 pridonijela je definiciji problema, osobito u pogledu razloga nedostatnosti tih planova za postizanje održivih razina ribolova do 2020.

Dodatni popratni materijali prikupljeni su istraživanjem znanstvenih publikacija, tehničkih izvješća i knjiga.

•Procjena učinka

Komisija je, u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu, pripremila procjenu učinka u kojoj je prikupila i analizirala sve potrebne dokaze kojima se podupire ova inicijativa. To je uključivalo potvrdu postojanja problema, prikaz glavnih opcija politike i razmatranje njihovih potencijalnih učinaka na okoliš te društvenih i gospodarskih učinaka.

Glavni problemi povezani s pridnenim ribolovom u zapadnom Sredozemlju jesu visoke razine prelova i nedjelotvoran regulatorni okvir. Prekomjerno korištenje ribolovnog kapaciteta (tj. previše plovila i previše ribolovnog napora) utvrđeno je kao glavni uzrok prelova. Istodobno, postojeći regulatorni okvir nedjelotvoran je zbog njegova ograničenog područja primjene, spore i loše provedbe te nedovoljnog sudjelovanja dionika. Ti problemi doveli su, izravno ili neizravno, do zabrinjavajućeg stanja pridnenih stokova (tj. u prelovu je više od 80 % procijenjenih stokova, a biomasa nekih od njih vrlo je niska, što pokazuje da postoji visoka vjerojatnost da će doći do izlovljenosti), društveno-gospodarskih posljedica za ribare i sektor ribarstva te učinaka na morski okoliš.

Prethodno opisani problemi prvenstveno utječu na flote EU-a iz Francuske, Italije i Španjolske. Prema podacima koji su dostavljeni u sklopu Okvira EU-a za prikupljanje podataka za ribarstvo, ova inicijativa mogla bi utjecati na približno 13 000 plovila 23 . Među njima približno 76 % je talijanskih, 15 % španjolskih, a 9 % francuskih. Najmanji segmenti flote uglavnom su pasivni alati i plovila s parangalom (gotovo 10 400 plovila koja ulove približno 1 500 tona), a najveći su segmenti uglavnom pridnene koćarice (gotovo 2 800 plovila koja ulove približno 13 500 tona). Velika većina poduzeća koja se bave ribolovom jesu mikropoduzeća (u prosjeku 89 % poduzeća ima samo jedno plovilo).

U tom kontekstu razmotrene su tri opcije politike:

–opcija 1. „bez promjene politike” ili status quo, tj. nastavak primjene postojećeg regulatornog okvira – upotrebljava se kao referentno mjerilo za usporedbu s drugim opcijama,

–opcija 2. „izmjena postojećeg okvira za upravljanje”, tj. preispitivanje nacionalnih planova kako bi se uzeli u obzir ciljevi ZRP-a, i to: izmjenom važećeg područja primjene planova (s obzirom na riblje stokove, vrste ribolova i geografsku pokrivenost), uvođenjem novih ciljeva očuvanja kao što je najviši održivi prinos, uvođenjem mjerljivih ciljeva i rokova; i

–opcija 3. „donošenje višegodišnjeg plana na razini EU-a” radi uspostave pojednostavnjenog i integriranog regulatornog okvira na razini EU-a za ribarske flote EU-a koje love pridnene stokove u zapadnom Sredozemlju.

Uzimajući u obzir sve dokaze koji su prikupljeni i analizirani u okviru postupka procjene učinka, daje se prednost opciji 3.: višegodišnjem planu na razini EU-a. Razlozi za to navode se u nastavku:

(1)višegodišnji plan imao bi pozitivnije učinke na okoliš. Posebno, vjerojatnost postizanja ciljeva u pogledu ribolovne smrtnosti za sve stokove bila bi približno 36 %. Iako je taj pokazatelj i dalje nizak i daleko od cilja najvišeg održivog prinosa, njime se ostvaruju bolji rezultati nego u slučaju opcije 1. (0 %) i opcije 2. (28 %);

(2)približno 70 % procijenjenih stokova oporavilo bi se do razina biomase stoka u mrijestu koje su iznad zaštitne referentne točke (BPA), prema njih 5 % u slučaju opciju 1. i 72 % u slučaju opcije 2. Planom bi se uvele i zaštitne mjere za biomasu koje bi zahtijevale prethodno utvrđivanje mjera za oporavak stokova koji su izvan sigurnih bioloških granica, čime bi se povećala i vjerojatnost održavanja biomase na održivoj razini. Osim toga, postizanje cilja vrijednosti FMSYna temelju opcije 2. rizičnije je nego na temelju višegodišnjeg plana zbog dvaju glavnih razloga: i. potrebno je ispuniti mnogo više uvjeta kako bi se uspostavio učinkovit okvir za upravljanje (npr. veća suradnja, usklađenost, koordinacija među državama članicama) i ii. čak i ako se izmijeni postojeći okvir, nema jamstva da će se time dokinuti dosadašnja loša provedba;

(3)iako bi se opcijom višegodišnjeg plana, zbog smanjenja ribolovnog napora, povećali prijelazni troškovi povezani sa zapošljavanjem i profitabilnošću, do 2025. bi se povećala društveno-gospodarska učinkovitost svih flota, a samo jedna flota bila bi u financijskoj opasnosti (u slučaju opcije 1. takvih segmenata flote bilo bi devet, a u slučaju opcije 2. četiri);

(4)u usporedbi s postojećim nacionalnim planovima upravljanja, višegodišnji plan bio bi pojednostavnjen (imao bi jedinstveni regulatorni okvir), stabilan (uzimao bi u obzir dugoročnu perspektivu) i transparentan (tri predmetne države članice zajednički bi svele ribolovnu smrtnost na održive razine);

(5)višegodišnji planovi usklađeni s reformiranim ZRP-om, osobito s člankom 2., jer su oni daleko najpoželjniji alat za upravljanje održivim iskorištavanjem ribljih stokova.

Konačno, u opsežnom savjetovanju pokazalo se da većina dionika (javne uprave, sektor ribarstva, NVO-i i opća javnost) smatraju višegodišnji plan EU-a najboljom opcijom za upravljanje pridnenim ribolovom u zapadnom Sredozemlju.

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Iako ovaj prijedlog nije dio Komisijina programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), njime bi se uveo jednostavniji, stabilniji i transparentniji okvir za upravljanje. Nakon prijelaznog razdoblja moglo bi se očekivati pojednostavnjenje jer bi višegodišnji plan zamijenio odredbe iz raznih nacionalnih planova upravljanja te osigurao usklađenost raznih alata za upravljanje koji se primjenjuju za tu vrstu ribolova.

Prijedlogom bi se omogućio i jasniji sustav za prenošenje znanstvenih savjeta u mjere upravljanja. Znanstvenici bi svoje savjete davali jednom godišnje, među ostalim u pogledu ograničenja napora radi osiguranja održive razine ribolova, te bi se oni prenosili u godišnji prijedlog Komisije putem Uredbe o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Praćenje nekih učinaka mjera upravljanja dio je rutinskih radnji povezanih s provedbom ZRP-a. Na temelju zakonodavstva EU-a o prikupljanju podataka države članice već prikupljaju podatke koji bi bili potrebni za praćenje društveno-gospodarskih učinaka prijedloga i njegovih učinaka na okoliš. STECF već daje znanstvene savjete o predmetnim pridnenim stokovima (oslić, trlja blatarica, svijetlocrvena kozica, dubinska kozica, velika crvena kozica i škamp). Učinci na tržište pratit će se u okviru Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA).

Na temelju članka 10. stavka 3. Uredbe o ZRP-u u višegodišnjim planovima predviđa se početna ex post evaluacija i potom naknadne evaluacije, posebno kako bi se u obzir uzele promjene znanstvenih savjeta. STECF bi ocijenio predmetni plan i njegove učinke pet godina nakon njegova stupanja na snagu. Komisija bi izvijestila Europski parlament i Vijeće. Ranija evaluacija nije izvediva zbog duljine razdoblja između provedbe plana i trenutka u kojem su dostupni podaci potrebni za evaluaciju. Međutim, periodičnost evaluacije ne sprečava zakonodavnu izmjenu plana uslijed znanstvenih, političkih ili društveno-gospodarskih promjena.

•Dokumenti s obrazloženjima

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U skladu s odredbama o načelima, ciljevima i sadržaju višegodišnjih planova (članci 9. i 10. Uredbe o ZRP-u), glavni elementi predloženog višegodišnjeg plana jesu sljedeći:

–područje primjene: prijedlog se primjenjuje na stokove koji su predmet pridnenog ribolova (oslić, trlja blatarica, dubinska kozica, svijetlocrvena kozica, velika crvena kozica i škamp), stokove usputnog ulova i druge pridnene stokove za koje nije dostupno dovoljno podataka. Primjenjuje se i na komercijalni i rekreativni ribolov koji iskorištava te stokove u zapadnom Sredozemlju (potpodručja 1, 2, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 GFCM-a),

–opći ciljevi: prijedlog ima za cilj pridonositi ciljevima iz članka 2. Uredbe o ZRP-u, posebno u smislu postizanja najviših održivih prinosa, primjene predostrožnog pristupa i provedbe pristupa temeljenog na ekosustavu. Prijedlogom će se olakšati i provedba obveze iskrcavanja,

–mjerljivi ciljevi: predloženi ciljevi ribolovne smrtnosti rasponi su vrijednosti FMSY, izraženi kao biomasa stoka u mrijestu, koji bi se trebali postići najkasnije do 2020. Ti rasponi trebali bi omogućiti upravljanje predmetnim stokovima na temelju MSY-ja, uz određenu fleksibilnost u pogledu mješovitog ribolova,

–referentne točke za očuvanje: predložene referentne točke za očuvanje, izražene kao biomasa stoka u mrijestu, u skladu su sa znanstvenim savjetom za Sredozemlje. Za svaki stok uvodi se granična referentna točka (ili granica biomase, BLIM), na kojoj bi stok bio u ozbiljnoj opasnosti od izlovljenosti, te zaštitna referentna točka (ili zaštitna biomasa, BPA) kao sigurnosna granica,

–zaštitne i korektivne mjere: prijedlogom se uvode zaštitne mjere kako bi se omogućio oporavak stoka u slučaju da se premaši njegova zaštitna ili granična referentna točka. Tim mjerama mogla bi se obuhvatiti različita djelovanja, uključujući hitne mjere države članice ili Komisije,

–režim upravljanja ribolovnim naporom: prijedlogom se uvodi režim upravljanja ribolovnim naporom na razini EU-a za sav ribolov povlačnim mrežama (koćama) na područjima iz Priloga I. za sve kategorije duljine plovila iz tog Priloga. Vijeće će svake godine na temelju znanstvenog savjeta odrediti najveći dopušteni ribolovni napor (broj ribolovnih dana) za svaku skupinu napora po državi članici. Osim toga, prijedlogom se predviđa znatno smanjenje napora u prvoj godini provedbe, u skladu sa znanstvenim savjetom,

–područja zabrane ribolova: kao dopunska mjera, prijedlogom se utvrđuje prostorno-vremenska zabrana kojom se od 1. svibnja do 31. srpnja svake godine zabranjuje ribolov povlačnim mrežama (koćama) unutar izobate od 100 m. Time bi se obalna zona rezervirala za selektivnije alate radi zaštite rastilišta i osjetljivih staništa i poboljšanja društvene održivosti malog ribolova. Uzimajući u obzir društveno-gospodarsku važnost i hitnu potrebu za smanjenjem visoke ribolovne smrtnosti oslića, predlaže se da se u okviru regionalizacije utvrde dodatna područja zabrane ribolova radi zaštite jedinki oslića u mrijestu,

–obveza iskrcavanja: prijedlog sadržava pojedinosti o dugoročnoj provedbi obveze iskrcavanja. Konkretno, uvode se odredbe o regionalizaciji koje su potrebne radi proširenja i/ili izmjene izuzeća za vrste s dokazano visokim stopama preživljavanja i de minimis izuzeća,

–regionalna suradnja: prijedlogom se uspostavlja regionalna suradnja među državama članicama radi donošenja odredaba o obvezi iskrcavanja i posebnih mjera očuvanja, uključujući tehničke mjere, za određene stokove,

–praćenje i evaluacija: prijedlogom se uvodi znanstveno praćenje radi ocjene napretka prema najvišem održivom prinosu za stokove koji su predmet pridnenog ribolova i, ako je to moguće, stokove usputnog ulova. Time se jamči redovita evaluacija stokova na koje se plan primjenjuje, što je od ključne važnosti za Sredozemlje. Sam plan trebalo bi evaluirati nakon pet godina provedbe.

2018/0050 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 24 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Konvencijom Ujedinjenih naroda od 10. prosinca 1982. o pravu mora, čija je Unija ugovorna stranka, predviđene su obveze u pogledu očuvanja, koje uključuju održavanje ili obnovu populacija lovljenih vrsta na razinama koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY).

(2)Na sastanku na vrhu o održivom razvoju održanom u New Yorku 2015. Unija i njezine države članice obvezale su se da će do 2020. učinkovito regulirati lov i prelov, nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov i štetnu ribolovnu praksu te uspostaviti znanstveno utemeljene planove upravljanja radi što brže obnove ribljih stokova do razina koje mogu proizvesti MSY s obzirom na njihove biološke karakteristike.

(3)Ministarskom deklaracijom iz Malte MedFish4Ever od 30. ožujka 2017. 25 utvrđen je novi okvir za upravljanje ribarstvom u Sredozemlju te predstavljen program rada s pet konkretnih mjera za sljedećih 10 godina. Među preuzetim obvezama je i uspostava višegodišnjih planova.

(4)Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 26 utvrđena su pravila zajedničke ribarstvene politike („ZRP”) u skladu s međunarodnim obvezama Unije. ZRP bi trebao pridonijeti zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju svim vrstama koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe, a osobito postizanju dobrog stanja okoliša do 2020.

(5)Osiguravanje dugoročne ekološke održivosti ribarstvenih i akvakulturnih aktivnosti, primjena predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom i provedba pristupa upravljanju ribarstvom temeljenog na ekosustavu među glavnim su ciljevima ZRP-a.

(6)Za postizanje ciljeva ZRP-a trebalo bi donijeti niz mjera očuvanja kao što su višegodišnji planovi, tehničke mjere te utvrđivanje i raspodjela ribolovnih mogućnosti.

(7)U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 višegodišnji planovi moraju se temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim savjetima. U skladu s odredbama tih članaka višegodišnji plan predviđen ovom Uredbom trebao bi sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke za očuvanje te zaštitne i tehničke mjere namijenjene izbjegavanju i smanjenju neželjenih ulova.

(8)„Najbolji raspoloživi znanstveni savjeti” znači javno dostupni znanstveni savjeti koji se temelje na najnovijim znanstvenim podacima i metodama i koje je izdalo ili revidiralo nezavisno znanstveno tijelo koje je priznala Unija ili je priznato na međunarodnoj razini.

(9)Komisija bi trebala prikupiti najbolje raspoložive znanstvene savjete o stokovima iz područja primjene višegodišnjeg plana. To bi trebala učiniti prvenstveno savjetovanjem sa Znanstvenim, tehničkim i gospodarskim odborom za ribarstvo („STECF”). Konkretno, Komisija bi trebala prikupiti javno dostupne znanstvene savjete, uključujući savjete o mješovitom ribolovu, u kojima se uzima u obzir plan predviđen ovom Uredbom i navode rasponi FMSY-ja te referentne točke za očuvanje (BPA i BLIM).

(10)Uredbom Vijeća (EZ) br. 1967/2006 27 uspostavljen je okvir za upravljanje u cilju održivog iskorištavanja ribolovnih resursa u Sredozemlju i uveden zahtjev za donošenje planova upravljanja za vrste ribolova koje upotrebljavaju povlačne mreže (koće), potegače otvorenog mora, obalne mreže potegače, okružujuće mreže i dredže u teritorijalnim vodama država članica.

(11)Francuska, Italija i Španjolska donijele su planove upravljanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1967/2006. Međutim ti su planovi međusobno nedosljedni te ne obuhvaćaju sav alat koji iskorištava pridnene stokove i pograničnu rasprostranjenost određenih stokova i ribarskih flota. Osim toga, pokazali su se nedjelotvornima u postizanju općenitih ciljeva utvrđenih ZRP-om. Države članice i dionici podržali su razvoj i provedbu višegodišnjeg plana na razini Unije za predmetne stokove.

(12)STECF je utvrdio da razina iskorištavanja većine pridnenih stokova u zapadnom Sredozemlju uvelike prelazi razinu potrebnu za postizanje MSY-ja.

(13)Stoga je primjereno uspostaviti višegodišnji plan („plan”) za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemlju.

(14)Planom bi trebalo uzeti u obzir mješovitu prirodu ribolova i dinamiku među stokovima koji su predmet tog ribolova, tj. stokovima oslića (Merluccius merluccius), trlje blatarice (Mullus barbatus), dubinske kozice (Parapenaeus longirostris), škampa (Nephrops norvegicus), svijetlocrvene kozice (Aristeus antennatus) i velike crvene kozice (Aristaeomorpha foliacea). Također bi trebalo uzeti u obzir vrste ulovljene kao usputni ulov i pridnene stokove za koje nije dostupno dovoljno podataka. Plan bi se trebao primjenjivati na pridneni ribolov (posebno na ribolov povlačnim mrežama, pridnenim mrežama stajaćicama, klopkama i parangalima) koji se obavlja u vodama Unije ili koji ribarska plovila Unije obavljaju izvan voda Unije zapadnog Sredozemlja.

(15)S obzirom na važnost rekreacijskog ribolova u okviru kojeg se love pridneni stokovi zapadnog Sredozemlja, plan predviđen ovom Uredbom trebao bi obuhvaćati tu vrstu ribolova. Ako takav ribolov ima znatan utjecaj na stokove, u višegodišnjem planu predviđenom ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti uvođenje posebnih mjera upravljanja.

(16)Geografsko područje primjene višegodišnjeg plana trebalo bi se temeljiti na geografskoj rasprostranjenosti stokova iz najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta. Geografska rasprostranjenost stokova iz višegodišnjeg plana možda će se morati izmijeniti zbog bolje znanstvene informiranosti. Stoga bi Komisija trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o prilagodbi geografske rasprostranjenosti stokova iz višegodišnjeg plana ako znanstveni savjeti pokažu da je došlo do promjene geografske rasprostranjenosti predmetnih stokova.

(17)Cilj plana predviđenog ovom Uredbom trebao bi biti uspješna provedba ZRP-a, i to posebno postizanje i održavanje MSY-ja za ciljane stokove, provedba obveze iskrcavanja za pridnene stokove podložne minimalnoj referentnoj veličini za očuvanje te promicanje pravednog životnog standarda stanovništva koje ovisi o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu obalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte. Njime bi se isto tako trebao provesti pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. Trebao bi biti u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. (u skladu s Direktivom 2008/56/EZ 28 ), te s ciljevima Direktive 2009/147/EZ 29 i Direktive Vijeća 92/43/EEZ 30 .

(18)Ciljanu ribolovnu smrtnost (F) koja odgovara cilju postizanja i održavanja MSY-ja valja utvrditi kao raspon vrijednosti koje su u skladu s postizanjem MSY-ja (tj.  FMSY). Ti rasponi, temeljeni na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, potrebni su kako bi se omogućila fleksibilnost s obzirom na promjene znanstvenih savjeta, pridonijelo provedbi obveze iskrcavanja i uzelo u obzir prirodu mješovitog ribolova. Ti se rasponi izvode iz ovog plana kako bi se postiglo smanjenje dugoročnog prinosa od najviše 5 % u odnosu na MSY. Osim toga, gornja granica raspona FMSY-ja ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod referentne točke biomase (BLIM) iznosi najviše 5 %.

(19)Radi utvrđivanja ribolovnih mogućnosti trebao bi postojati raspon FMSY-ja za „uobičajenu upotrebu” te fleksibilniji rasponi FMSY-ja za slučaj da su predmetni stokovi u dobrom stanju. Ribolovne mogućnosti trebalo bi moći utvrditi u okviru potonjeg ako je na temelju znanstvenog savjeta to potrebno za postizanje ciljeva iz ove Uredbe u mješovitom ribolovu, kako bi se izbjeglo nanošenje štete stoku zbog dinamike stoka unutar vrste ili među vrstama odnosno kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti iz godine u godinu.

(20)Za stokove za koje su dostupni ciljevi u pogledu MSY-ja, a radi primjene zaštitnih mjera, potrebno je utvrditi referentne točke za očuvanje izražene kao zaštitne referentne točke (BPA) i granične referentne točke (BLIM).

(21)Trebalo bi uvesti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se ispune ciljevi i prema potrebi provedu korektivne mjere, među ostalim ako stokovi padnu ispod referentnih točaka za očuvanje. Korektivne mjere trebale bi obuhvaćati hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013, ribolovne mogućnosti i druge posebne mjere očuvanja.

(22)U skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti moraju biti usklađene s mjerljivim ciljevima, rokovima i granicama utvrđenima u višegodišnjim planovima. Za potrebe plana predviđenog ovom Uredbom ribolovna mogućnost znači količinski određeno zakonsko pravo na ribolov, izraženo u ribolovnom naporu i/ili ulovima.

(23)Radi omogućivanja transparentnog pristupa ribarstvu i postizanja ciljane ribolovne smrtnosti, za povlačne mreže (koće), koje su glavni alat za iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemlju, trebalo bi donijeti režim upravljanja ribolovnim naporom na razini Unije. U tu svrhu primjereno je odrediti skupine napora kako bi Vijeće, na godišnjoj osnovi, utvrdilo najveći dopušteni ribolovni napor, izražen u broju ribolovnih dana. Ako je to potrebno, režim upravljanja ribolovnim naporom trebao bi obuhvaćati i drugi ribolovni alat.

(24)S obzirom na zabrinjavajuće stanje gotovo svih pridnenih stokova u zapadnom Sredozemlju, a radi smanjenja trenutačno visokih razina ribolovne smrtnosti, režim upravljanja ribolovnim naporom trebao bi dovesti do znatnog smanjenja napora u prvoj godini provedbe plana predviđenog ovom Uredbom.

(25)Ako znanstveni savjeti pokažu da rekreacijski ribolov ima znatan utjecaj na ribolovnu smrtnost predmetnih stokova, Vijeće bi to trebalo uzeti u obzir. Stoga bi Vijeće u okviru režima upravljanja naporom moglo utvrditi ribolovne mogućnosti za komercijalni ribolov, čime bi se uzele u obzir količine ulovljene u rekreacijskom ribolovu i/ili donijeti druge mjere kojima se ograničava rekreacijski ribolov.

(26)Ako znanstveni savjeti pokažu da režim upravljanja ribolovnim naporom nije dostatan za postizanje općih ili mjerljivih ciljeva plana predviđenog ovom Uredbom, trebale bi se uvesti mjere upravljanja na temelju ukupnih dopuštenih ulova kako bi se time nadopunio režim upravljanja naporom.

(27)Države članice trebale bi poduzeti posebne mjere kojima bi se osigurala učinkovitost i provedivost režima upravljanja ribolovnim naporom, i to uvođenjem metode raspodjele kvota ribolovnog napora u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013, izradom popisa plovila, izdavanjem odobrenja za ribolov te evidentiranjem i dostavljanjem odgovarajućih podataka o ribolovnom naporu.

(28)Kako bi se zaštitila rastilišta i osjetljiva staništa te mali ribolov, obalna zona trebala bi u pravilu biti rezervirana za selektivnije vrste ribolova. Stoga bi se planom predviđenim ovom Uredbom trebala uvesti zabrana ribolova za povlačne mreže unutar izobate od 100 m tijekom tri mjeseca svake godine.

(29)U odnosu na pridnene stokove trebalo bi poduzeti dodatne mjere očuvanja. Konkretno, u skladu sa znanstvenim savjetima, primjereno je uvesti dodatne zabrane na područja s velikim agregacijama jedinki u mrijestu kako bi se zaštitile odrasle jedinke oslića kojima je načinjena velika šteta.

(30)Na stokove usputnog ulova i pridnene stokove za koje nije dostupno dovoljno podataka trebao bi se primjenjivati predostrožni pristup. Ako znanstveni savjet pokaže da su potrebne korektivne mjere, trebalo bi donijeti posebne mjere očuvanja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(31)U planu predviđenom ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti dodatne tehničke mjere očuvanja koje će se donijeti delegiranim aktima. To je potrebno za postizanje ciljeva plana, posebno u vezi s očuvanjem pridnenih stokova i poboljšanjem selektivnosti.

(32)Radi poštovanja obveze iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, u planu predviđenom ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti dodatne mjere upravljanja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(33)Kako bi se plan predviđen ovom Uredbom mogao pravodobno prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se ova Uredba dopunila korektivnim mjerama i tehničkim mjerama očuvanja, kako bi se provela obveza iskrcavanja i izmijenili određeni elementi plana. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 31 . Konkretno, u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primit će sve dokumente istodobno sa stručnjacima iz država članica, a njihovi će stručnjaci sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.

(34)Trebalo bi utvrditi rok za podnošenje zajedničkih preporuka država članica koje imaju izravni upravljački interes, kako se to zahtijeva Uredbom (EU) br. 1380/2013.

(35)Kako bi se ocijenio napredak prema postizanju MSY-ja, plan predviđen ovom Uredbom trebao bi omogućiti redovito znanstveno praćenje predmetnih stokova i, ako je to moguće, stokova usputnih ulova.

(36)U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija bi trebala periodično procjenjivati prikladnost i učinkovitost ove Uredbe. Ta bi se procjena trebala temeljiti na periodičnoj ocjeni plana predviđenog ovom Uredbom, na temelju znanstvenog savjeta STECF-a, nakon početnog i svakog idućeg petogodišnjeg razdoblja. Time se omogućuje potpuna provedba obveze iskrcavanja, donošenje i provedba regionaliziranih mjera i ostvarivanje učinka na stokove i ribolov. Petogodišnje razdoblje ujedno je i najkraće razdoblje koje zahtijevaju znanstvena tijela.

(37)Radi pravne sigurnosti potrebno je razjasniti da se može smatrati da mjere privremenog prestanka koje su donesene radi ostvarenja ciljeva plana predviđenog ovom Uredbom ispunjavaju kriterije potrebne za dobivanje potpore u okviru Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 32 .

(38)U skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, prije izrade plana predviđenog ovom Uredbom procijenjen je njegov vjerojatan gospodarski i društveni učinak 33 ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Predmet i područje primjene

1.Ovom Uredbom uspostavlja se višegodišnji plan („plan”) za očuvanje i održivo iskorištavanje pridnenih stokova u zapadnom Sredozemnome moru.

2.Ova Uredba primjenjuje se na sljedeće stokove:

(a)svijetlocrvenu kozicu (Aristeus antennatus) na potpodručju GFCM-a 1;

(b)svijetlocrvenu kozicu (Aristeus antennatus) na potpodručju GFCM-a 5;

(c)svijetlocrvenu kozicu (Aristeus antennatus) na potpodručju GFCM-a 6;

(d)dubinsku kozicu (Parapenaeus longirostris) na potpodručju GFCM-a 1;

(e)dubinsku kozicu (Parapenaeus longirostris) na potpodručju GFCM-a 5;

(f)dubinsku kozicu (Parapenaeus longirostris) na potpodručju GFCM-a 6;

(g)dubinsku kozicu (Parapenaeus longirostris) na potpodručjima GFCM-a 9-10-11;

(h)veliku crvenu kozicu (Aristaeomorpha foliacea) na potpodručju GFCM-a 9;

(i)veliku crvenu kozicu (Aristaeomorpha foliacea) na potpodručju GFCM-a 10;

(j)veliku crvenu kozicu (Aristaeomorpha foliacea) na potpodručju GFCM-a 11;

(k)oslić (Merluccius merluccius) na potpodručjima GFCM-a 1-5-6-7;

(l)oslić (Merluccius merluccius) na potpodručjima GFCM-a 9-10-11;

(m)škamp (Nephrops norvegicus) na potpodručju GFCM-a 5;

(n)škamp (Nephrops norvegicus) na potpodručju GFCM-a 6;

(o)škamp (Nephrops norvegicus) na potpodručju GFCM-a 9;

(p)škamp (Nephrops norvegicus) na potpodručju GFCM-a 11;

(q)trlju blataricu (Mullus barbatus) na potpodručju GFCM-a 1;

(r)trlju blataricu (Mullus barbatus) na potpodručju GFCM-a 5;

(s)trlju blataricu (Mullus barbatus) na potpodručju GFCM-a 6;

(t)trlju blataricu (Mullus barbatus) na potpodručju GFCM-a 7;

(u)trlju blataricu (Mullus barbatus) u potpodručju GFCM-a 9; i

(v)trlju blataricu (Mullus barbatus) na potpodručju GFCM-a 10.

3.Ova Uredba primjenjuje se na stokove usputnog ulova ulovljene u zapadnom Sredozemnome moru u lovu stokova iz stavka 1. Primjenjuje se i na sve pridnene stokove ulovljene u zapadnom Sredozemnome moru za koje nije dostupno dovoljno podataka.

4.Ova Uredba primjenjuje se na komercijalni i rekreacijski ribolov pridnenih vrsta iz stavaka 2. i 3. ako se on obavlja u vodama Unije ili ako ga obavljaju plovila Unije izvan voda Unije zapadnog Sredozemlja.

5.Ovom Uredbom utvrđuju se i pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u vodama Unije zapadnog Sredozemnog mora za sve stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 2.
Definicije

Pored definicija iz članka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, članka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 34 i članka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006, za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„predmetni stokovi” znače stokovi iz članka 1. stavka 2.;

(2)„raspon FMSY-ja” znači raspon vrijednosti naveden u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u znanstvenom savjetu Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo („STECF”), pri čemu sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviši održivi prinos („MSY”) s obzirom na određeni obrazac ribolova i u postojećim prosječnim okolišnim uvjetima, a bez znatnog utjecanja na proces reprodukcije predmetnih stokova. Raspon je izračunan tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u odnosu na MSY. Njegova gornja granica ograničena je tako da vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke (BLIM) iznosi najviše 5 %;

(3)„najviša vrijednost FMSY-ja” znači vrijednost procijenjene ribolovne smrtnosti koja uz određeni obrazac ribolova i trenutačne okolišne uvjete omogućuje dugoročni najviši prinos;

(4)„MSY FLOWER” znači najniža vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

(5)„MSY FUPPER” znači najviša vrijednost unutar raspona FMSY-ja;

(6)„niži raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od referentne točke MSY FLOWER do najviše vrijednosti FMSY-ja;

(7)„viši raspon FMSY-ja” znači raspon koji sadržava vrijednosti od najviše vrijednosti FMSY-ja do MSY FUPPER;

(8)„BLIM” znači granična referentna točka, izraženo kao biomasa stoka u mrijestu, dostupna u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u savjetu STECF-a, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;

(9)„BPA” znači zaštitna referentna točka, izražena kao biomasa stoka u mrijestu, dostupna u najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima, posebno u savjetu STECF-a, koja jamči da će vjerojatnost pada biomase stoka u mrijestu ispod referentne točke BLIM iznositi manje od 5 %;

(10)„skupina napora” znači jedinica upravljanja flotom države članice za koju je određen najveći dopušteni ribolovni napor;

(11)„ribolovni dan” znači kalendarski dan od 0:00 do 24:00 tijekom kojeg se obavljaju ribolovne aktivnosti;

(12)„zapadno Sredozemno more” znači vode na sljedećim geografskim potpodručjima GFCM-a: 1 (sjeverno Alboransko more), 2 (otok Alboran), 5 (Balearski otoci), 6 (sjeverna Španjolska), 7 (Lionski zaljev), 8 (otok Korzika), 9 (Ligursko i sjeverno Tirensko more), 10 (južno Tirensko more) i 11 (otok Sardinija), kako je definirano u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 35 .

Članak 3.
Opći ciljevi

1.Planom se pridonosi postizanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, i to posebno primjenom predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom, te se jamči da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa populacija lovljenih vrsta obnavlja i održava iznad razina koje mogu proizvesti MSY.

2.Planom se pridonosi eliminiranju odbačenog ulova, tako da se, koliko god je to moguće, neželjeni ulov izbjegava i smanjuje, te provedbi obveze iskrcavanja iz članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste koje su podložne minimalnoj referentnoj veličini za očuvanje i predmet su ove Uredbe.

3.U ovom planu primjenjuje se pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se negativni utjecaji ribarskih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. Plan je u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. kako je predviđeno člankom 1. stavkom 1. Direktive 2008/56/EZ, te s ciljevima iz članaka 4. i 5. Direktive 2009/147/EZ i članaka 6. i 12. Direktive Vijeća 92/43/EEZ.

4.Planom se naročito nastoji:

(a)osigurati da su ispunjeni uvjeti opisani u deskriptoru 3 iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ; i

(b)pridonijeti ispunjenju drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ razmjerno ulozi koju ribolov ima u njihovu ispunjavanju.

5.Mjere iz ovog plana poduzimaju se na temelju najboljih dostupnih znanstvenih savjeta. Ako su dostupni podaci nedovoljni, održava se usporediva razina očuvanja relevantnih stokova.

POGLAVLJE II.
MJERLJIVI CILJEVI, REFERENTNE TOČKE ZA OČUVANJE
I ZAŠTITNE ODREDBE

Članak 4.
Mjerljivi ciljevi

1.Ciljana ribolovna smrtnost u skladu s rasponima FMSY-ja iz članka 2. mora se postići što prije, i to na uzastopnoj, postupnoj osnovi najkasnije do 2020. za predmetne stokove, a potom se održavati unutar raspona FMSY-ja.

2.Rasponi FMSY-ja tražit će se, posebno od Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF), na temelju tog plana.

3.U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, Vijeće utvrđuje ribolovne mogućnosti za skupine predmetnih stokova unutar raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za najosjetljiviji stok.

4.Odstupajući od stavaka 1. i 3., ribolovne mogućnosti mogu se utvrditi na razinama koje su niže od rasponâ FMSY-ja.

5.Odstupajući od stavaka 3. i 4., ribolovne mogućnosti mogu se utvrditi iznad raspona FMSY-ja koji je u tom trenutku dostupan za najosjetljiviji stok, uz uvjet da su svi predmetni stokovi iznad vrijednosti BPA:

(a)ako je to na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva iz članka 3. u slučaju mješovitog ribolova;

(b)ako je to na temelju znanstvenog savjeta ili dokaza potrebno kako bi se spriječilo nanošenje ozbiljne štete stoku zbog dinamike stoka unutar vrste ili među vrstama;

(c)kako bi se promjena ribolovnih mogućnosti između dvije uzastopne godine ograničila na najviše 20 %.

Članak 5.
Referentne točke za očuvanje

Za potrebe članka 6. na temelju tog plana tražit će se sljedeće referentne točke za očuvanje, posebno od STECF-a:

(a)zaštitne referentne točke, izražene kao biomasa stoka u mrijestu (BPA); i

(b)granične referentne točke, izražene kao biomasa stoka u mrijestu (BLIM).

Članak 6.
Zaštitne mjere

1.Ako znanstveni savjet pokaže da je biomasa u mrijestu nekih od predmetnih stokova ispod zaštitne referentne točke (BPA), donose se korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnih stokova na razine iznad onih koje mogu proizvesti najveći održivi prinos (MSY). Konkretno, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5., ribolovne mogućnosti utvrđuju se na razinama koje su u skladu s ribolovnom smrtnosti koja je smanjena unutar raspona FMSY-ja za najosjetljiviji stok, uzimajući u obzir smanjenje biomase.

2.Ako znanstveni savjet pokaže da je biomasa u mrijestu nekih od predmetnih stokova ispod granične referentne točke (BLIM), poduzimaju se dodatne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak stoka na razine iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY). Konkretno, odstupajući od članka 4. stavaka 3. i 5., te mjere mogu uključivati obustavu ciljanog ribolova za predmetni stok i odgovarajuće smanjenje ribolovnih mogućnosti.

3.Korektivne mjere iz ovog članka mogu obuhvaćati:

(a)mjere u skladu s člancima 7., 8., 11., 12., 13. i 14. ove Uredbe; i

(b)hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

4.Mjere iz ovog članka odabiru se u skladu s prirodom, težinom, trajanjem i ponavljanjem stanja u kojem je biomasa stoka u mrijestu ispod razina iz stavka 5.

POGLAVLJE III.
RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI

Članak 7.
Režim upravljanja ribolovnim naporom

1.Režim upravljanja ribolovnim naporom primjenjuje se na sva plovila koja obavljaju ribolov povlačnim mrežama (koćama) na područjima i u kategorijama duljina definiranima u Prilogu I.

2.Svake godine, u skladu sa znanstvenim savjetima, Vijeće određuje najveći dopušteni ribolovni napor za svaku skupinu napora po državi članici.

3.Za prvu godinu provedbe plana najveći dopušteni ribolovni napor treba znatno smanjiti u odnosu na osnovnu vrijednost iz stavka 4., u skladu sa znanstvenim savjetom.

4.Osnovna vrijednost iz stavka 3. utvrđuje se kako slijedi:

(a)za prvu godinu primjene ove Uredbe, osnovna vrijednost za svaku skupinu napora izračunava se kao prosječni napor izražen kao broj ribolovnih dana između 1. siječnja 2015. i 31. prosinca 2017. i u obzir se uzimaju samo plovila aktivna u tom razdoblju;

(b)za naredne godine primjene ove Uredbe, osnovna vrijednost za svaku godinu jednaka je najvećem dopuštenom ribolovnom naporu iz prethodne godine.

5.Ako znanstveni savjet pokaže znatne ulove određenog stoka ribolovnim alatima koji nisu povlačne mreže (koće), za taj se ribolovni alat utvrđuju razine ribolovnog napora na temelju navedenog znanstvenog savjeta.

6.Ako znanstveni savjet pokaže da rekreacijski ribolov ima znatan učinak na ribolovnu smrtnost određenog stoka, Vijeće pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti može ograničiti rekreacijski ribolov kako bi se izbjeglo prekoračenje ukupne ciljane ribolovne smrtnosti.

Članak 8.
Ukupni dopušteni ulovi

Ako najbolji raspoloživi znanstveni savjet pokaže da režim upravljanja ribolovnim naporom nije dovoljan za ispunjavanje općih i mjerljivih ciljeva iz članaka 3. i 4., Vijeće donosi dodatne mjere upravljanja temeljene na ukupnom dopuštenom ulovu.

Članak 9.
Obveze država članica

1.Države članice upravljaju najvećim dopuštenim ribolovnim naporom u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima od 26. do 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

2.Svaka država članica odlučuje o metodi dodjele najvećeg dopuštenog ribolovnog napora pojedinačnim plovilima ili skupinama plovila koja plove pod njezinom zastavom u skladu s kriterijima iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Države članice posebno:

(a)primjenjuju transparentne i objektivne kriterije, uključujući one ekološke, društvene i gospodarske prirode;

(b)pravedno raspodjeljuju nacionalne kvote među segmentima flote uzimajući u obzir tradicionalni i artizanalni ribolov; i

(c)pružaju poticaje plovilima Unije za upotrebu selektivnih ribolovnih alata ili primjenu ribolovnih tehnika sa smanjenim utjecajem na okoliš.

3.Ako država članica dopusti plovilima koja plove pod njezinom zastavom ribolov povlačnim mrežama (koćama), dužna se pobrinuti da takav ribolov bude ograničen na najviše 12 sati po ribolovnom danu, pet ribolovnih dana tjedno ili na istovjetno razdoblje.

4.Svaka država članica izdaje odobrenja za ribolov plovilima koja plove pod njezinom zastavom za područja navedena u Prilogu I. i u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

5.Države članice dužne su osigurati da se ukupni kapacitet, koji je izražen u GT i kW i usklađen s odobrenjima za ribolov izdanima u skladu sa stavkom 4., ne povećava tijekom razdoblja primjene plana.

6.Svaka država članica uspostavlja i vodi popis plovila koja imaju odobrenja za ribolov izdana u skladu sa stavkom 4. te ga stavlja na raspolaganje Komisiji i drugim državama članicama. Države članice predaju svoj popis prvi put u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a nakon toga najkasnije 30. studenoga svake godine.

7.Države članice prate svoj režim upravljanja ribolovnim naporom i osiguravaju da najveći dopušteni ribolovni napor iz članka 7. ne prijeđe utvrđene granice.

Članak 10.
Priopćavanje relevantnih podataka

1.Države članice bilježe i Komisiji prenose podatke o ribolovnom naporu u skladu s člankom 33. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i člancima od 146.c do 146.e Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011 36 .

2.Podaci o ribolovnom naporu objedinjuju se po mjesecima i sadržavaju informacije utvrđene u Prilogu II. Podaci se objedinjuju u formatu XML Schema Definition na temelju UN/CEFACT P1000-12.

3.Države članice Komisiji dostavljaju podatke o ribolovnom naporu iz stavka 1. prije 15. dana svakog mjeseca.

PRILOG IV.
TEHNIČKE MJERE OČUVANJA

Članak 11.
Područja zabrane ribolova

1.Osim onoga što je predviđeno u članku 13. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006, upotreba povlačnih mreža (koća) u zapadnom Sredozemnome moru zabranjuje se unutar izobate od 100 m od 1. svibnja do 31. srpnja svake godine.

2.U roku od dvije godine od donošenja ove Uredbe i na temelju znanstvenih savjeta, predmetne države članice uspostavljaju druga područja zabrane ribolova ako postoje dokazi o visokoj koncentraciji juvenilne ribe i mrijestilištima pridnenih stokova, posebno za predmetne stokove.

3.Ako područja zabrane ribolova iz stavka 2. utječu na ribarska plovila iz nekoliko država članica, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata na temelju članka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i članka 18. ove Uredbe te znanstvenih savjeta, kao i za uvođenje zabrane ribolova na predmetnim područjima.

Članak 12.
Upravljanje stokovima ulovljenima kao usputni ulov i pridnenim stokovima
za koje nije dostupno dovoljno podataka

1.Stokovima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe upravlja se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (8) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

2.Mjere upravljanja stokovima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, a posebno tehničke mjere očuvanja, kao što su one navedene u članku 13. ove Uredbe, određuju se uzimajući u obzir najbolji raspoloživi znanstveni savjet.

Članak 13.
Ostale tehničke mjere očuvanja

1.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. radi dopune ove Uredbe uvođenjem tehničkih mjera očuvanja:

(a)o određivanju karakteristika ribolovnih alata, osobito veličine oka mrežnog tega, veličine udice, broja udica, konstrukcije ribolovnog alata, debljine konca, veličine alata ili upotrebe dodatnih uređaja radi poboljšanja selektivnosti;

(b)o ograničenju upotreba ribolovnih alata, osobito u pogledu vremena u moru i dubine, radi poboljšanja selektivnosti;

(c)o zabrani ili ograničenju ribolova na određenim područjima ili u određenim razdobljima radi zaštite ribe u mrijestu i juvenilne ribe, ribe ispod najmanje referentne veličine za očuvanje ili neciljanih ribljih vrsta;

(d)o zabrani ili ograničenju ribolova na određenim područjima ili u određenim razdobljima radi zaštite osjetljivih ekosustava i vrsta;

(e)o određivanju najmanjih referentnih veličina za očuvanje za bilo koji od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba radi zaštite juvenilnih morskih organizama;

(f)o rekreacijskom ribolovu; i

(g)o drugim karakteristikama povezanima sa selektivnošću.

2.Mjerama iz stavka 1. pridonosi se postizanju ciljeva iz članka 3.

3.U nedostatku zajedničke preporuke iz članka 15. stavka 2., a nakon isteka primjenjivih rokova utvrđenih u tom članku, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. kojima se ova Uredba dopunjuje donošenjem mjera navedenih u stavku 1., ako znanstveni savjet pokaže da su potrebne posebne mjere kako bi se osiguralo da se bilo kojim od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba upravlja u skladu s člankom 3.

POGLAVLJE V.
OBVEZA ISKRCAVANJA

Članak 14.
Odredbe koje se odnose na obvezu iskrcavanja

Za sve stokove vrsta u zapadnom Sredozemnome moru na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 15. kojima se ova Uredba dopunjuje donošenjem detaljnih mjera za tu obvezu, kako je predviđeno u točkama od (a) do (e) članka 15. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE VI.
REGIONALIZACIJA

Članak 15.
Regionalna suradnja

1.Članak 18. stavci od 1. do 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se na mjere iz članaka 11., 12., 13. i 14. ove Uredbe.

2.Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013:

(a)prvi put najkasnije dvanaest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a nakon toga dvanaest mjeseci nakon svakog podnošenja evaluacije plana u skladu s člankom 17. stavkom 2.;

(b)do 31. svibnja godine koja prethodi godini u kojoj će se te mjere primjenjivati; i/ili

(c)kad god to smatraju potrebnim, a posebno u slučaju nagle promjene stanja u vezi s nekim od stokova na koji se primjenjuje ova Uredba.

3.Ovlastima koje se dodjeljuju člancima 11., 12., 13. i 14. ove Uredbe ne dovode se u pitanje ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju drugih odredaba prava Unije, uključujući odredbe iz Uredbe (EU) br. 1380/2013.

POGLAVLJE VII.
IZMJENE I PRAĆENJE

Članak 16.
Izmjene plana

1.Ako znanstveni savjet pokaže da je došlo do promjene u geografskoj rasprostranjenosti stokova navedenih u članku 1. stavku 2., Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. kojima se izmjenjuje ova Uredba prilagodbom područja navedenih u članku 1. stavku 2. i Prilogu I. kako bi se uzele u obzir te promjene.

2.Ako znanstveni savjet pokaže da je popis stokova utvrđen u članku 1. stavku 2. potrebno izmijeniti, Komisija može podnijeti prijedlog za izmjenu tog popisa.

Članak 17.
Praćenje i evaluacija plana

1.Za potrebe godišnjeg izvješća iz članka 50. Uredbe (EU) br. 1380/2013, mjerljivi pokazatelji uključuju godišnje procjene omjera F/FMSY i ciljane biomase stoka u mrijestu za predmetne stokove i, ako je to moguće, za stokove usputnog ulova. Ti se pokazatelji mogu nadopuniti drugim pokazateljima na temelju znanstvenih savjeta.

2.Pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe, a nakon toga svakih pet godina, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o rezultatima i učinku plana na stokove na koje se primjenjuje ova Uredba i na ribarstvo koje iskorištava te stokove, osobito u pogledu postizanja ciljeva iz članka 3.

POGLAVLJE VIII.
POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 18.
Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Delegiranje ovlasti iz članaka 11., 12., 13., 14. i 16. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za dodatna petogodišnja razdoblja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.Europski parlament i Vijeće mogu u svako doba opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 11., 12., 13., 14. i 16. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili od nekog kasnijeg dana koji je u njoj naveden. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen u skladu s člancima 11., 12., 13., 14. i 16. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće ne ulože prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti ili ako prije isteka tog roka ne obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Rok se produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE IX.
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

Članak 19.
Potpora Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo

Mjere privremenog prestanka donesene radi ostvarenja ciljeva plana smatraju se privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti u svrhu članka 33. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe (EU) br. 508/2014.

POGLAVLJE X.
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    The State of Mediterranean and Black Sea Fisheries (Stanje ribarstva u Sredozemlju i Crnome moru). Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja ( FAO 2016. ).

(2)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 ( SL L 36, 8.2.2007., str. 6. ).

(3)    Decreto 20 maggio 2011 relativo all’adozione Piani di gestione della flotta a strascico in sostituzione del decreto direttoriale n. 44 del 17 giugno 2010 ( GU Serie Generale n.154 del 5-7-2011, p. 2 ).

(4)    Arrêté du 28 janvier 2013 portant création d’un régime d’effort de pêche pour la pêche professionnelle au chalut en mer Méditerranée par les navires battant pavillon français ( TRAM1240482A, p. 3275 ).

(5)    Orden AAA/2808/2012, de 21 de diciembre, por la que se establece un Plan de Gestión Integral para la conservación de los recursos pesqueros en el Mediterráneo afectados por las pesquerías realizadas con redes de cerco, redes de arrastre y artes fijos y menores, para el período 2013-2017 ( No 313, p. 7 ).

(6)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/86 od 20. listopada 2016. o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u Sredozemnome moru ( SL L 14, 18.1.2017., str. 4. ).

(7)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/153 оd 23. listopada 2017. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2017/86 o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u Sredozemnome moru ( SL L 29, 1.2.2018., str. 1. ).

(8)    Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ ( SL L 354, 28.12.2013., str. 22. ).

(9)    Recommendation on the establishment of a fisheries restricted area in the Gulf of Lion to protect spawning aggregations and deep sea sensitive habitats (Preporuka o uspostavi ograničenog područja za ribolov u Lionskom zaljevu radi zaštite agregacija ribe u mrijestu i osjetljivih dubokomorskih staništa) ( GFCM/33/2009/1 ).

(10)    Monitoring the performance of the Common Fisheries Policy (Praćenje djelotvornosti zajedničke ribarstvene politike) ( STECF-17-04 ).

(11)    Mediterranean assessments part 1 (Procjene u Sredozemlju, dio 1.) ( STECF-15-18 ).

(12)    Uredba (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2187/2005 i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1098/2007 ( SL L 191, 15.7.2016., str. 1. ).

(13)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg plana za pridnene stokove u Sjevernome moru i za ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 676/2007 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 1342/2008 ( COM(2016) 493, 3.8.2016. ).

(14)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove ( COM(2017) 097, 24.2.2017. ).

(15)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera ( COM(2016) 134, 11.3.2016. ).

(16)    Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) ( SL L 164, 25.6.2008., str. 19. ).

(17)    Opinion for a multiannual plan (MAP) for the fisheries exploiting demersal stocks in the western Mediterranean Sea (Mišljenje o višegodišnjem planu za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru). Rim ( MEDAC(2017)270, 7.11.2017. ).

(18)    Ministarska konferencija o održivosti ribarstva u Sredozemlju; Ministarska deklaracija Malta MedFish4Ever ( Malta, 30. ožujka 2017. ).

(19)    Public consultation on a multiannual plan for the fisheries exploiting demersal stocks in the Western Mediterranean Sea (Javno savjetovanje o višegodišnjem planu za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru) ( GU MARE, 30. svibnja 2016.–30. rujna 2016. ).

(20)    Retrospective evaluation study of the Mediterranean Sea Regulation (Studija o retrospektivnoj evaluaciji Mediteranske Uredbe), završno izvješće, str. 230. (izvješće je u postupku objave, a objavit će ga Ured za publikacije Europske unije) (MRAG(2016)).

(21)    Scientific advice on the conformity of management plans with the requirements of the common fisheries policy in the Mediterranean Sea (Znanstveni savjet o usklađenosti planova upravljanja sa zahtjevima Zajedničke ribarstvene politike u Sredozemnome moru). Specific Contract N°9, task 4 (ad hoc scientific advice in support of the implementation of the common fisheries policy) (Posebni ugovor br. 9., zadatak 4. (ad hoc znanstveni savjet za potporu provedbi zajedničke ribarstvene politike) – revidirano izvješće 8.8.2014 (MAREA(2014)).

(22)    Izvješće sa 49. plenarne sjednice ( PLEN-15-02 ).

(23)    Očekuje se da su te vrijednosti niže jer talijanski službeni podaci uključuju ukupan broj plovila koji djeluju u cijelom Sredozemlju. Prema podacima iz izvješća STECF 16-11, približno 9 000 plovila djeluju isključivo u zapadnom Sredozemlju. Međutim, u procjeni učinka upotrijebljeni su službeni podaci koje su države članice dostavile u sklopu okvira za prikupljanje podataka.

(24)    SL C […], […], str. […].

(25)    Ministarska deklaracija iz Malte MedFish4Ever. Ministarska konferencija o održivosti ribarstva u Sredozemlju ( Malta, 30. ožujka 2017. ).

(26)    Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ ( SL L 354, 28.12.2013., str. 22. ).

(27)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 ( SL L 36, 8.2.2007., str. 6. ).

(28)    Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) ( SL L 164, 25.6.2008., str. 19. ).

(29)    Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica ( SL L 20, 26.1.2010, str. 7. ).

(30)    Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore ( SL L 206, 22.7.1992., str. 7. ).

(31)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva ( SL L 123, 12.5.2016., str. 1. ).

(32)    Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( SL L 149, 20.5.2014., str. 1. ).

(33)    Procjena učinka [dodati upućivanje nakon objave].

(34)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 ( SL L 343, 22.12.2009., str. 1. ).

(35)    Uredba (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru ( SL L 347, 30.12.2011., str. 44. ).

(36)    Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike ( SL L 112, 30.4.2011., str. 1. ).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,8.3.2018.

COM(2018) 115 final

PRILOZI

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi višegodišnjeg plana za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru

{SWD(2018) 59 final}
{SWD(2018) 60 final}

PRILOG I.

Režim upravljanja ribolovnim naporom

(iz članka 7.)

Skupine napora definirane su kako slijedi:

A) Ribolov trlje blatarice, oslića, dubinske kozice i škampa povlačnim mrežama u epikontinentalnom pojasu i gornjim područjima kontinentalne strmine.

B) Ribolov svijetlocrvene kozice i velike crvene kozice povlačnim mrežama u dubokim vodama.

PRILOG II.

Popis informacija o ribolovnom naporu

(iz članka 10.)