Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018IR6337

    Mišljenje Europskog odbora regija – Socioekonomska strukturna preobrazba regija bogatih ugljenom u Europi

    SL C 39, 5.2.2020, p. 58–61 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Date of document:
    09/10/2019; Datum glasanja
    Date of vote:
    09/10/2019
    Author:
    Europski odbor regija, Povjerenstvo za gospodarsku politiku
    Form:
    Mišljenje na vlastitu inicijativu
    Session:
    136
    Treaty:
    Ugovor o funkcioniranju Europske unije
    Legal basis:
    Link
    Link
    Link
    Select all documents mentioning this document
    Instruments cited:
    Link

    5.2.2020   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 39/58

    Mišljenje Europskog odbora regija – Socioekonomska strukturna preobrazba regija bogatih ugljenom u Europi

    (2020/C 39/12)

    PREPORUKE O POLITIKAMA

    EUROPSKI ODBOR REGIJA

    Potpora za ciljeve klimatske politike

    1.

    		 pozdravlja klimatske ciljeve država članica EU-a. Na konferenciji UNFCCC u prosincu 2015. u Parizu 197 zemalja dogovorilo je globalni sporazum o klimatskim promjenama koji su ratificirale i države članice EU-a. Njime se države obvezuju na ograničavanje globalnog zatopljenja na znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijske razine i na poduzimanje napora za ograničavanje porasta prosječne temperature na 1,5 °C;

    2.

    		 ističe da Europska komisija u svojoj Komunikaciji uoči sastanka na vrhu UN-a o klimi u Katowicama navodi da EU mora postići klimatsku neutralnost do 2050. ako želi biti predvodnik u svijetu. Međutim, kako bi se postigao taj cilj, u EU-u se u konačnici mora drastično smanjiti upotreba fosilnih goriva. Posebno se mora znatno smanjiti proizvodnja električne energije iz ugljena;

    3.

    		 naglašava da se ugljen još uvijek eksploatira u 41 regiji razine NUTS 2 u 12 država članica (uključujući Ujedinjenu Kraljevinu). Tim regijama zajednički je velik gospodarski značaj sektora ugljena i s njim povezanih područja u smislu dodane vrijednosti i zapošljavanja. Međutim, te se regije uvelike razlikuju, na primjer u pogledu zemljopisnog položaja, razine gospodarskog razvoja i demografske prognoze;

    4.

    		 ističe da će te regije radi postizanja ciljeva klimatske politike morati napustiti dosadašnje lance vrijednosti utemeljene na proizvodnji ugljena, odnosno da će se morati preusmjeriti na nove temelje. Osim toga, moraju u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju zatvoriti i rudnike i površinske kopove ugljena;

    5.

    		 ustraje u tome da se socioekonomske strukturne promjene u europskim regijama bogatima ugljenom odvijaju u kontekstu globalnog povećanja napora za postupno ukidanje potrošnje ugljena. Posebno skreće pozornost na novu uobičajenu pojavu u Kini koja troši polovinu svjetske proizvodnje ugljena i čini sličan udio u globalnom uvozu te u kojoj je potražnja za domaćim ugljenom sada na vrhuncu, unatoč masovnom višku kapaciteta domaće proizvodnje. Također ističe sudsku odluku u australskoj državi Novi Južni Wales, najvećoj izvoznici ugljena na svijetu, kojom je jedno poduzeće po prvi put spriječeno u izgradnji novih rudnika jer se za to ulaganje smatralo da nije u skladu s Pariškim sporazumom. Stoga podržava međunarodnu suradnju na pridruživanju postupnom ukidanju ugljena, primjerice u sklopu Saveza za proizvodnju energije bez ugljena koji, među ostalim, uključuje 30 nacionalnih vlada i 22 podnacionalne vlade;

    Ublažavanje socioekonomskih posljedica postupka preobrazbe

    6.

    		 naglašava da će planirano daljnje smanjenje proizvodnje ugljena i proizvodnje električne energije iz ugljena biti popraćeno znatnom preobrazbom gospodarske strukture tih regija, u kombinaciji s golemim gubicima u pogledu zapošljavanja, stvaranja vrijednosti i kupovne moći. Većina regija bogatih ugljenom čine tradicionalna industrijska područja u kojima je industrijalizacija povezana s iskorištavanjem lokalnih resursa. Stoga su te regije uglavnom povezane s industrijom željeza, čelika i metala, kemijskom industrijom i drugim energetski intenzivnim sektorima. Cilj mora biti da se strukturne promjene u dotičnim regijama bogatima ugljenom usmjerene na povećanje ekonomske diversificiranosti i smanjenje upotrebe ugljena osmisle tako da budu gospodarski uspješne, ekološki održive, ali prije svega socijalno prihvatljive;

    7.

    		 podsjeća na to da trenutačno proizvodnja ugljena diljem Europe još broji 185 000 zaposlenih, a proizvodnja energije iz ugljena još 52 000. Industrija ugljena također je neizravno povezana s različitim gospodarskim sektorima, kao što je proizvodnja ulaznih materijala, opreme, usluga i potrošačkih dobara. Prema procjenama iz studije koju je provela Europska komisija još 215 000 zaposlenih ovisno je o tim gospodarskim vezama. Prema toj studiji, zbog trenutačnih planova za okončanje eksploatacije ugljena i proizvodnje električne energije iz ugljena do 2030. oko 160 000 radnih mjesta moglo bi biti izgubljeno;

    8.

    		 ističe da su se države članice EU-a usuglasile o tome da će predvoditi globalni prelazak na ugljično neutralno i kružno gospodarstvo. Posljedična temeljita promjena cijelog energetskog sustava dovest će do pritisaka, ali i do novih prilika. Pokrenuta energetska tranzicija već je stvorila golem broj novih radnih mjesta u Europi te bi, s obzirom na buduće potrebe, trebalo nastaviti s njezinim provedbom. Pritom treba voditi računa o tome da regije bogate ugljenom imaju koristi od tog razvoja. Europskom strategijom za postizanje klimatskih ciljeva trebale bi se uzeti u obzir posljedice za te regije;

    9.

    		 podsjeća da dosad stečeno iskustvo iz regija bogatih ugljenom pokazuje da su za te postupke tranzicije potrebna duga razdoblja. Stoga bi već sad trebalo početi razvijati nove perspektive za regije bogate ugljenom i poduzimati potrebne mjere. To iziskuje velike napore na svim razinama;

    10.

    		 naglašava da uspješna preobrazba gospodarske strukture uključuje i novu perspektivu za pogođene radnike iz industrije ugljena. To podrazumijeva i njihovu prekvalifikaciju za nove djelatnosti. Također bi trebalo olakšati pristup novim radnim mjestima u regiji ili u susjednim regijama;

    Promicanje socioekonomske preobrazbe u regijama bogatima ugljenom

    11.

    		 uvjeren je da su željena energetska tranzicija, a usto i strukturne promjene u regijama bogatima ugljenom, europska zadaća. Da bi se to postiglo, potrebno je usvojiti cjelovit pristup, koji osobito uključuje mjere za razvoj infrastrukture, inovacije, istraživanje i znanost, potporu i razvoj poduzeća, razvoj stručnih radnika, stavljanje na tržište, kulturu i turizam;

    12.

    		 ističe da bi se za održive strukturne promjene u regijama trebale iskoristiti postojeće prednosti. Postojeće industrijske i energetske strukture trebale bi biti osnova za budući razvoj te bi se trebali uzeti u obzir inovacijski i ulagački ciklusi postojećih industrijskih subjekata. Stoga je potrebno graditi na temeljima regionalnih industrijskih klastera i vještina stručnih radnika i postojećih prednosti u području istraživanja i razvoja;

    13.

    		 ističe da je zbog tog početnog stanja prisutan rizik da se u dotičnim regijama razviju vrlo slične strategije za postupak preobrazbe. Kako bi se izbjegli nedostatci, primjerice u vidu udvostručenja posla, trebala bi postojati uzajamna razmjena na europskoj razini;

    14.

    		 stoga pozdravlja „Platformu za tranziciju regija bogatih ugljenom” koju je pokrenula Europska komisija i čiji je prvi susret održan 11. prosinca 2017. Cilj je Platforme pružiti potporu 41 regiji bogatoj ugljenom u 12 država članica EU-a u njihovim naporima da moderniziraju svoju gospodarsku strukturu i da se pripreme za strukturnu i tehnološku tranziciju. Te bi napore trebalo dodatno pojačati;

    15.

    		 smatra da se ta platforma može upotrebljavati kao međuregionalni instrument za pružanje tehničke pomoći na razini EU-a razmjenom iskustava i koordiniranim pristupom uslugama Komisije kad god je to potrebno;

    16.

    		 ističe da bi međuregionalna i prekogranična suradnja, primjerice u okviru postojećih inicijativa poput inicijative Vanguard ili u kontekstu pristupa zasnovanog na lokalnim okolnostima za strukturne i investicijske fondove, trebala imati važnu ulogu u konceptu strukturne preobrazbe. I u tom bi području EU mogao preuzeti snažniju ulogu u pokretanju i promicanju takve suradnje;

    17.

    		 naglašava potrebu za sigurnim okvirnim uvjetima za dugoročna ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta. Pritom je po mogućnosti potrebno dalje razvijati postojeće lance vrijednosti u regijama. OR naglašava da treba poticati javna i privatna ulaganja, posebno s obzirom na trenutačni gospodarski rast, kako bi se potaknula ulaganja u modernizaciju i dekarbonizaciju europskih industrijskih, prometnih i energetskih sustava;

    18.

    		 naglašava potrebu za jačanjem inovacijskih kapaciteta regija. OR poziva regije bogate ugljenom da razviju strategiju kako bi pružale potporu postojećim poduzećima u njihovom radu na inovacijama i promicale osnivanje novih poduzeća, posebno u područjima koja su okrenuta budućnosti, kao što su digitalizacija i umjetna inteligencija. U tom je kontekstu iznimno važno poboljšati okvirne uvjete za novoosnovana poduzeća. OR ističe da su poslodavci u mnogim regijama bogatima ugljenom pretežno manji subjekti u industrijskom, trgovinskom i obrtničkom sektoru;

    19.

    		 smatra da znanstvena zajednica ima ključnu ulogu u gospodarskom razvoju regija. Regije bogate ugljenom stoga bi također trebale promicati osnivanje sveučilišta s naglaskom na tehnologije budućnosti koja mogu poslužiti kao klasteri za daljnje osnivanje poduzeća. Međutim, ovdje je posebno korisno usklađivanje na europskoj razini kako bi se izbjegle neučinkovite strukture. Osim toga, treba promicati međuregionalnu suradnju u području istraživanja;

    20.

    		 smatra da su moderna i učinkovita prometna i energetska infrastruktura, kao i digitalna infrastruktura, preduvjet za uspješnu strukturnu preobrazbu i povećanje privlačnosti regija bogatih ugljenom kao poslovnih lokacija za poduzeća; Također je korisna bolja koordinacija na europskoj razini i veće umrežavanje;

    Financijska potpora za regije bogate ugljenom

    21.

    		 naglašava da je razvoj novih gospodarskih sektora u regijama dugotrajan proces za koji su potrebna znatna financijska sredstva. OR napominje da lokalne i regionalne vlasti u regijama bogatima ugljenom trebaju potporu u tu svrhu jer najprije gube prihode uslijed napuštanja proizvodnje ugljena i proizvodnje električne energije iz ugljena. Velik dio ulaganja u gospodarski razvoj mora se staviti na raspolaganje iz javnih sredstava dotičnih država članica ili privlačenjem novih privatnih ulaganja. U tom kontekstu OR najprije poziva dotične države članice da osiguraju dostatna financijska i druga sredstva za tu svrhu;

    22.

    		 smatra da bi kulturna i industrijska baština koja proizlazi iz bogate prošlosti, baš kao i sportska infrastruktura i tradicija, trebala imati pozitivnu ulogu u toj transformaciji te da se ne bi smjela promatrati samo kao opterećujuće nasljeđe boljih vremena;

    23.

    		 poziva na pružanje potpore strukturnim promjenama i na europskoj razini. Europski fond za regionalni razvoj već je sad važan instrument za potporu regijama. Europski socijalni fond, Obzor 2020. i sredstva Europske investicijske banke također daju važan doprinos regionalnom razvoju. Međutim, OR skreće pozornost na činjenicu da sredstva predviđena za regionalni razvoj nisu izravno namijenjena regijama bogatima ugljenom i preniska su s obzirom na izazove s kojima se suočavaju te regije i činjenicu da se njima koriste i druge regije. OR stoga poziva na osiguravanje dodatnih sredstava koja su prilagođena potrebama regija bogatih ugljenom;

    24.

    		 ističe da je financijska potpora EU-a posebno korisna kada se projekti provode preko nacionalnih granica. Budući da se u svim regijama bogatima ugljenom trenutačno odvijaju strukturne promjene, suradnja među regijama u razvoju projekata usmjerenih na budućnost posebno je obećavajuća. Također može biti korisno u strategije uključiti susjedne regije kako bi se stvorile funkcionalne cjeline;

    25.

    		 s tim u vezi podržava poziv Europskog parlamenta za dodatno financiranje namijenjeno ublažavanju društvenih, socioekonomskih i ekoloških posljedica strukturne preobrazbe europskih regija bogatih ugljenom u kontekstu tekućih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i to putem novog fonda za pravednu energetsku tranziciju u iznosu od 4,8 milijardi EUR; međutim, naglašava da bi se taj fond morao financirati dodatnim sredstvima, a ne iz omotnice predviđene za europske strukturne i investicijske fondove; pozdravlja činjenicu da je izabrana predsjednica Komisije u političkim smjernicama predstavljenima u srpnju 2019. također u načelu izrazila podršku takvom fondu za pravednu energetsku tranziciju;

    26.

    		 uvjeren je da bi ta sredstva trebala biti snažnije povezana s kohezijskom politikom i OR pritom poziva na to da se zajamči da se ta sredstva ne obračunavaju unutar predloženih gornjih granica iz Priloga XXII., već da ih se stavi na raspolaganje kao dodatna sredstva. Ta bi se dodatna sredstva potom mogla upotrijebiti za jačanje programa EFRR-a i ESF-a za te regije NUTS 2 tijekom sljedećih sedam godina. Tom bi se vezom omogućila i prilagođena potpora za sve regije bogate ugljenom. Ova odobrena sredstva namijenjena su aktivnom promicanju europske dodane vrijednosti i otvorena su za sve regije bogate ugljenom na koje utječu strukturne promjene. Kriteriji raspodjele mogli bi biti ukupna zaposlenost u rudnicima ugljena i razina proizvodnje ugljena u referentnoj godini 2019.; ne treba isključiti regije koje su već počele zatvarati rudnike ugljena te su djelomice već prošle kroz proces tranzicije, pod uvjetom da se u njima i dalje eksploatira ugljen;

    27.

    		 traži da se ta sredstva, baš kao i u slučaju ERDF-a, dodijele izravno regijama u kojima se nalaze rudnici. Potpora za predmetne regije bila bi povezana s posebnom strategijom postupnog napuštanja proizvodnje ugljena, uz procjenu na temelju dokazivih ciljeva;

    28.

    		 predlaže da se dodjela tih sredstava financira iz iznosa predviđenog za instrument za provedbu reformi u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira;

    29.

    		 poziva Europski parlament i Vijeće da taj prijedlog za posebnu prijelaznu dodjelu sredstava uključe u tekuće pregovore o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru;

    Revizija pravila o državnim potporama

    30.

    		 ističe da je pritom potrebno uzeti u obzir europska pravila o državnim potporama, s time da trenutačni okvir državnih potpora istječe 2020., osim ako se primjenjivost pravila o državnim potporama ne produlji za dvije godine (do kraja 2022.). OR poziva Komisiju da pri izradi novih smjernica također uzme u obzir probleme strukturne preobrazbe regija bogatih ugljenom i da se pobrine za to da regije bogate ugljenom dobiju dovoljno manevarskog prostora da mogu postupno napustiti proizvodnju ugljena na društveno i gospodarski održiv način;

    31.

    		 naglašava da projekti koji uključuju prekograničnu suradnju iz perspektive pravila o državnim potporama već sada mogu primati potpore, posebno u slučaju projekata od zajedničkog europskog interesa. Nadležne institucije EU-a trebale bi regijama dati više smjernica za planiranje i provedbu takvih projekata;

    32.

    		 s tim u vezi poziva na određivanje područja koja imaju pravo na posebne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkama (a) i (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te na prilagodbu pravila EU-a o državnim potporama za pomoć tim regijama kako bi se omogućilo poduzimanje mjera za suočavanje sa strukturnim promjenama kojima bi se neutralizirao nedostatak dodane vrijednosti radi postizanja cjelokupnih političkih ciljeva. Osim toga, trebalo bi razmotriti mogu li se takve mjere potpore temeljiti na članku 107. stavku 3. točki (b) UFEU-a zbog istaknutog i egzemplarnog značaja klimatski prihvatljive preobrazbe regija bogatih ugljenom za energetsku i klimatsku politiku Europske unije. Kako bi se ta pitanja pravovremeno riješila, predlaže se da se odmah osnuje zajednička radna skupina sastavljena od predstavnika predmetnih regija bogatih ugljenom i država članica, glavnih uprava za tržišno natjecanje i regionalnu politiku i OR-a.

    Bruxelles, 9. listopada 2019.

    Predsjednik

    Europskog odbora regija

    Karl-Heinz LAMBERTZ

    Top