Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018IP0216

    Rezolucija Europskog parlamenta od 29. svibnja 2018. o pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. (2018/2009(INI))

    SL C 76, 9.3.2020, p. 36–41 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Date of document:
    29/05/2018; Datum glasanja
    Date of vote:
    29/05/2018
    Date of debate:
    28/05/2018
    Author:
    Europski parlament, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbor za pravna pitanja, Odbor za predstavke
    Form:
    Rezolucija na vlastitu inicijativu
    Parliamentary term:
    Osmi parlamentarni saziv
    Internal reference:
    2018/2009(INI)
    Session:
    2018-2019
    Treaty:
    Ugovor o funkcioniranju Europske unije , Povelja o temeljnim pravima Europske unije , Ugovor o Europskoj uniji
    Legal basis:
    Link
    Link
    Link
    Select all documents mentioning this document
    Earlier related instruments:
    Instruments cited:
    Link

    9.3.2020   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 76/36

    P8_TA(2018)0216

    Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017.

    Rezolucija Europskog parlamenta od 29. svibnja 2018. o pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. (2018/2009(INI))

    (2020/C 76/05)

    Europski parlament,

    —

    uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegove članke 2., 6. i 7.,

    —

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 70., 85., 86., 258., 259. i 260.,

    —

    uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

    —

    uzimajući u obzir svoje relevantne rezolucije u području vladavine prava i pravosuđa,

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. travnja 2017. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017.” (COM(2017)0167),

    —

    uzimajući u obzir studiju Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije iz 2017. pod nazivom „Pravosudni sustav i gospodarski razvoj diljem država članica EU-a” (1),

    —

    uzimajući u obzir istraživanje Instituta za pravne reforme američke Komore iz 2017. naslovljeno „Porast kolektivne pravne zaštite u EU-u” (2),

    —

    uzimajući u obzir bazu podataka o rodnoj statistici Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) (3),

    —

    uzimajući u obzir izvješća Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija), a posebno njezin popis mjerila za vladavinu prava (4),

    —

    uzimajući u obzir svoju Rezolucija od 12. ožujka 2014. o ocjenjivanju pravosuđa u pogledu kaznenog prava i vladavine prava (5),

    —

    uzimajući u obzir „Komparativnu studiju o pristupu pravosuđu u okviru prava u područjima ravnopravnosti spolova i suzbijanja diskriminacije” koju je proveo Milieu 2011. (6),

    —

    uzimajući u obzir preporuku Vijeća Europe o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti (CM/Rec(2010)12) (7),

    —

    uzimajući u obzir studiju koju je 2017. izradio Resorni odjel Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja pod naslovom „Pregled zastupljenosti žena i muškaraca u pravnim zanimanjima diljem EU-a” (8),

    —

    uzimajući u obzir godišnja izvješća o europskim pravosudnim sustavima koja je sastavila Europska komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe (CEPEJ) (9),

    —

    uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

    —

    uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0161/2018),

    A.

    budući da su nezavisni, učinkoviti i kvalitetni pravosudni sustavi ključni za poštovanje vladavine prava, pravičnost sudskih postupaka i izgradnju povjerenja građana i poduzeća u pravosudni sustav, osiguravajući pritom da pojedinci i poduzeća u potpunosti mogu uživati u svojim pravima; budući da je za učinkoviti pravosudni sustav neophodna sudska neovisnost, podrška gospodarskom rastu, zalaganje za temeljna prava te promicanje ispravne primjene prava EU-a; budući da je pravda vrijednost sama po sebi, posebice u pogledu pristupa građana pravosuđu i poštovanja pravila pravičnog postupka;

    B.

    budući da je Komisija objavila pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017., a riječ je o informativnom, komparativnom i neobvezujućem alatu za ocjenu učinkovitosti, neovisnosti i kvalitete nacionalnih pravosudnih sustava, u cilju utvrđivanja bilo kakvih nedostataka, određivanja dobre prakse i napretka te boljeg definiranja politika pravosuđa država članica, stavljajući u tom smislu poseban naglasak na parametre pravosudnih sustava kojima se doprinosi poboljšanju poslovne, ulagačke i potrošačke klime u Uniji;

    C.

    budući da se petim pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u posebno analiziraju pitanja u vezi s javnim pristupom pravnim postupcima, neovisnosti sudstva kakvom je doživljavaju pojedinci i poslovni sektor, trenutnim korištenjem informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) u pravosudnim sustavima i radom nacionalnih pravosudnih sustava u određenim područjima koja se odnose na jedinstveno tržište i poslovni sektor, uz istovremeni početni pregled funkcioniranja nacionalnih kaznenopravnih sustava u provođenju zakonodavstva EU-a o sprečavanju pranja novca;

    D.

    budući da pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. ne uključuje sveobuhvatno rangiranje nacionalnih pravosudnih sustava te se njime ne namjerava dati prednost jednom sustavu pred drugim;

    E.

    budući da, s druge strane, pregled stanja treba biti koristan priručnik koji nudi pregled najboljih praksi kojima se države članice mogu koristiti u području građanskog, trgovačkog i upravnog prava;

    F.

    budući da je mnogo podataka o određenim državama članicama još uvijek nedostupno; budući da postoje razlike u količini i posebnom sadržaju podataka koje su dostavile određene države članice;

    G.

    budući da se pregled stanja za 2017. mahom usmjerava na građansko, trgovačko i upravno pravo, ali je i početni pregled funkcioniranja nacionalnih sustava pri provedbi zakonodavstva EU-a o sprečavanju pranja novca u kaznenom pravu;

    H.

    budući da je prednost te neobvezujuće procedure ta što se njome utvrđuju pozitivni i negativni trendovi te što ona nudi forum za uzajamno učenje i razmjenu najboljih praksi diljem Unije u cilju promicanja i jamčenja sukladnosti s vladavinom prava;

    I.

    budući da je pružanje informacija o pravosudnom sustavu na način koji je jednostavan za korisnike preduvjet za pristup pravosuđu;

    J.

    budući da je pravosudne sustave potrebno prilagoditi novim izazovima koji su pred EU-om;

    Opće napomene

    1.

    		 ističe da se pravosuđem potvrđuje vladavina prava u društvu i svakome jamči pravo na pošteno suđenje pred neovisnim i nepristranim sudom; poziva države članice da osiguraju da bi se u bilo kojoj reformi pravosuđa pridržava vladavine prava i standarda EU-a o neovisnosti sudstva; potiče Komisiju da u tom pogledu nastavi nadzirati nacionalne pravosudne reforme u okviru europskog semestra, koje se temelje i na podacima iz pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u; nadalje, poziva Komisiju da izradi nova mjerila za bolje ocjenjivanje usklađenosti pravosudnih sustava i vladavine prava, utemeljene, prije svega, na popisu mjerila za vladavinu prava koji je sastavila Venecijanska komisija;

    2.

    		 poziva Komisiju da prikupi preciznije informacije o postupanju u pogledu kršenja vladavine prava i prijetnjama temeljnim pravima, uključujući korupciju, diskriminaciju i povredu privatnosti, slobode misli, savjesti, vjeroispovjedi, izražavanja, okupljanja i udruživanja;

    3.

    		 podsjeća na zahtjev iz svoje Rezolucije od 25. listopada 2016. o uspostavi mehanizama EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava te ponovno traži od Komisije da podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt EU-a za DVT); poziva Komisiju da dok se ne uspostavi taj pakt grupira postojeća izvješća, uključujući pregled stanja u pravosuđu;

    4.

    		 s velikim zanimanjem prima na znanje pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. i poziva Komisiju da dodatno promiče taj postupak u skladu s Ugovorima i po savjetovanju s državama članicama;

    5.

    		 naglašava da će se uspostavom analize stanja u pravosuđu u kaznenim stvarima dati temeljni doprinos stvaranju općeg razumijevanja zakonodavstva EU-a u području kaznenog prava među sucima i javnim tužiteljima čime se jača uzajamno povjerenje;

    6.

    		 poziva Komisiju da u obzir uzme borbu protiv korupcije te da uključivanje tog pitanja u svoj pregled stanja smatra prioritetnim;

    7.

    		 podržava cilj te razmjene i naglašava da neovisan, djelotvoran i visokokvalitetan pravosudni sustav može dati poticaj razvitku poduzeća i njihovim ulaganjima na nacionalnoj i prekograničnoj razini, istodobno štiteći temeljna prava građana i osnažujući prava potrošača i radnika te na taj način povećavajući njihov gospodarski doprinos;

    8.

    		 upozorava na važnost komparativnih analiza pravosudnih sustava za izgradnju prekograničnog međusobnog povjerenja, za djelotvornu suradnju među pravosudnim tijelima te stvaranje zajedničkog pravosudnog prostora i europske pravosudne kulture; stoga potiče Komisiju da nastavi razvijati konkretne pokazatelje za ocjenjivanje, u praksi, podržavanja vrijednosti EU-a, kao što su vladavina prava ili poštovanje temeljnih prava;

    9.

    		 smatra da se takva usporedba mora temeljiti na objektivnim kriterijima i dokazima koji su pomno prikupljeni, uspoređeni i analizirani uzimajući u obzir pojedinačne ustavne i pravne okvire; naglašava da je važno zajamčiti jednako postupanje prema svim državama članicama pri nepristranom ocjenjivanju njihovih pravosudnih sustava;

    10.

    		 pozdravlja napore Komisije da po prvi puta ocijeni određene aspekte kaznenog pravosuđa u području borbe protiv pranja novca te joj preporuča da poduzme potrebne mjere za poticanje država članica na pružanje podataka o trajanju sudskih postupaka u tom području, s obzirom na stupanje na snagu četvrte, a kasnije i pete direktive o sprečavanju pranja novca;

    11.

    		 pozdravlja napore Komisije da iznese mjerljive podatke i donese konkretne zaključke o tome kako su države članice unaprijedile ili mogu poboljšati kvalitetu i učinkovitost svojih pravosudnih sustava, posebno u pogledu statusa i imenovanja sudaca, njihove neovisnosti i rodne ravnoteže; prima na znanje da se praznine u podacima i dalje smanjuju, osobito za pokazatelje učinkovitosti pravosudnih sustava; žali, međutim, zbog toga što još uvijek postoje slučajevi u kojima, premda su primjenjivi ili dostupni, neke države članice nisu dostavile podatke za određene kategorije; stoga poziva države članice da ulože više truda u usporedivost podataka i da u potpunosti surađuju s Komisijom slanjem traženih podataka; naglašava da države članice moraju nastaviti smanjivati praznine u podacima kako bi postigle svoje prioritete i ostvarile učinkovite pravosudne sustave; poziva države članice na blisku suradnju sa CEPEJ-om i Komisijom, posebno u okviru neformalnih skupina nacionalnih stručnjaka iz ministarstava i pravosudnih sustava, kako bi se popunile postojeće praznine u podacima u nekim kategorijama pregleda stanja u pravosuđu;

    12.

    		 poziva države članice da prouče rezultate pregleda stanja u području pravosuđa za 2017. i da utvrde pouke koje iz njega treba izvući te da razmotre je li potrebno donijeti mjere na nacionalnoj razini kako bi se ispravile nepravilnosti u pogledu kvalitete, učinkovitosti i neovisnosti njihovih nacionalnih pravosudnih sustava;

    13.

    		 prima na znanje da su mnoge države članice nastavile ulagati napore da poboljšaju učinkovitost svojih nacionalnih sustava provođenjem reformi; pozdravlja najavu znatnog broja novih reformi u pogledu pravne pomoći, alternativnih načina rješavanja sporova, specijalizacije sudova i zemljopisnog rasporeda sudova;

    Učinkovitost

    14.

    		 ističe važnost učinkovitih i pravovremenih postupaka u skladu s člankom 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i člankom 47. Povelje EU-a o temeljnim pravima; ističe, nadalje, važnost brzih i učinkovitih postupaka u pitanjima zaštite potrošača, zaštite intelektualnog vlasništva te prava na privatnost podataka; sa zabrinutošću primjećuje da takvi postupci u nekim državama članicama i dalje predugo traju; ističe da velik broj neriješenih predmeta također može utjecati na manjak povjerenja građana i poduzeća u pravosudni sustav, kao i na smanjenje pravne sigurnosti s obzirom na to da je povjerenje temelj poštovanja vladavine prava;

    15.

    		 potiče države članice da ulažu u kontinuirani razvoj i korištenje alatima IKT-a u svojim pravosudnim sustavima, kako bi oni postali pristupačniji, razumljiviji i lakši za uporabu svim građanima EU-a, posebno osobama s bilo kojim oblikom invaliditeta i ranjivim skupinama, uključujući nacionalne manjine i/ili migrante; naglašava prednosti sustava IKT-a za prekograničnu suradnju pravosudnih tijela država članica i na nacionalnoj razini za smanjenje troškova svih uključenih dionika, kao i za poboljšanje sveukupne učinkovitosti i kvalitete pravosudnih sustava, npr. elektroničkim podnošenjem zahtjeva, mogućnošću internetskog nadzora i provođenja postupaka i elektroničkom komunikacijom između sudova i odvjetnika; žali zbog toga što u cijelom EU-u puni potencijal sustava IKT-a još nije postignut; pozdravlja transparentnost u većini država članica u pogledu objave sudskih presuda; ističe da dostupnost informacija na internetu na način prilagođen korisnicima značajno doprinosi pristupačnosti pravosuđa za građane i poduzeća; poziva države članice da na internetu objave sve sudske presude jer će to građanima i poduzećima pomoći da se bolje upoznaju s pravosudnim sustavom, a istovremeno taj sustav učiniti transparentnijim; nadalje primjećuje da bi to moglo olakšati dosljednost sudske prakse;

    16.

    		 ističe da je potrebno proširiti i diversificirati opseg osposobljavanja koje se nudi sucima jer to je ujedno i temelj učinkovitog, neovisnog i nepristranog sudskog sustava; posebno ističe potrebu za osposobljavanjem u područjima rodnih uloga, normi i stereotipa, pravosudne etike, IT vještina, pravosudnog upravljanja, posredovanja i komunikacije sa strankama i s novinarima; ističe, nadalje, važnost odgovarajućeg osposobljavanja u području prava EU-a i različitih struktura EU-a za suradnju, kao što je Eurojust; napominje da određena područja prava Unije, kao što su autorsko pravo i zakonodavstvo u području zaštite osobnih podataka mogu zahtijevati poznavanje ne samo prava već i tehnološkog napretka; primjećuje da specijalizacija sudaca i sudova ima pozitivan učinak na učinkovitost kao i na kvalitetu sudskih sustava; traži od Komisije da u sljedećoj godini dodatno razmotri to pitanje; naglašava da je za osiguranje dosljedne i visokokvalitetne primjene te učinkovite provedbe prava potrebno neprekidno i sustavno osposobljavanje sudaca i drugih pravnih stručnjaka; poziva države članice na više ulaganja u razvoj pravosudnih osposobljavanja i stalnog obrazovanja za pravna zanimanja, kao što su suci, uključujući u drugim državama članicama, u cilju razmjene iskustava i najboljih praksi;

    17.

    		 potiče države članice i institucije EU-a da podrže daljnji napredak posredovanja na razini EU-a; poziva Komisiju da sustavno ocijeni učinke posredovanja u pravosudnim sustavima EU-a;

    Kvaliteta

    18.

    		 poziva Komisiju da u usporedbu čimbenika dostupnosti pravosudnih sustava, koju će izraditi iduće godine, uključi postupke kolektivne pravne zaštite, s obzirom na to da smatra da su pristup pravosuđu i učinkovito rješavanje sporova od ključne važnosti; smatra da su ti postupci glavni alat za osnaživanje potrošača, zaštitu okoliša i zdravlja u cijelom EU-u, u područjima u kojima se to izravno odnosi na veliki broj podnositelja zahtjeva; smatra da postupci kolektivne pravne zaštite olakšavaju pristup građana pravosuđu i učinkovito rješavanje sporova te da stoga umanjuju nerazumne prepreke, posebno za građane koji žive ispod praga siromaštva ili su uključeni u postupke s prekograničnom dimenzijom;

    19.

    		 prima na znanje da većina država članica zahtijeva da stranke pri pokretanju pravnog postupka plate sudsku pristojbu; ističe da dostupnost pravne pomoći i razina sudskih pristojbi imaju ključan učinak na pristup pravosuđu, temeljnom pravu u EU-u, posebno za siromašne građane te naglašava važnost uloge pravne pomoći u jamčenju pristupa pravosuđu slabijim stranama pod jednakim uvjetima; ističe da pravna pomoć za potrošače ispod praga siromaštva ostaje ključan faktor ravnoteže; naglašava da bi teškoće u dobivanju pravne pomoći mogle imati posebno obeshrabrujući učinak u predmetima u kojima sud i/ili sudski troškovi predstavljaju znatan udio u vrijednosti spora; smatra da bi pravna pomoć trebala biti povezana s pragom siromaštva u državama članicama; nadalje smatra da bi sudske troškove općenito trebalo smanjiti, primjerice korištenjem nacionalnih elektroničkih portala e-pravosuđa; poziva države članice da poboljšaju pristupačnost građana informacijama dostupnima na internetu te im omoguće da odrede imaju li pravo na pravnu pomoć, uključujući pristupačne internetske informacije za osobe s oštećenjem vida;

    20.

    		 poziva Komisiju da prije isteka sljedeće godine uvede novi pokazatelj pristupa pravosuđu za sve skupine koje bi mogle biti u nepovoljnom položaju ili diskriminirane kako bi se utvrdile sve moguće prepreke;

    21.

    		 ističe potrebu da se riješe još uvijek prisutne razlike ravnoteže spolova i znatne razlike u udjelu žena i muškaraca među sucima, to jest na višim sudovima/vrhovnim sudovima, na nacionalnoj i europskoj razini; sa žaljenjem prima na znanje nedavni pad udjela žena u ukupnom broju profesionalnih sudaca u nekim državama članicama;

    22.

    		 ističe da ima još mnogo prostora za napredak u pogledu rodne ravnopravnosti u pravosudnim profesijama diljem Europe, posebno u pristupu sudačkoj dužnosti, na primjer u pogledu rodnih stereotipa, transparentnosti u imenovanjima, usklađivanja odgovornosti na poslu i izvan njega ili postojanja praksi mentorstva; naglašava jasnu razliku između udjela žena stručnjaka na nižim razinama pravosuđa (uključujući osoblje koje ne obavlja sudačku djelatnost) i njihova udjela na višim sudovima i u tužiteljstvima; poziva države članice da usmjere napore, posebno u visokom obrazovanju, prema ženama u pravosudnim zanimanjima te da potaknu pozitivan stav prema sutkinjama;

    23.

    		 podsjeća na Zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća iz 2015. (10), u kojoj se navodi da bi države članice trebale, u najvećoj mogućoj mjeri i s obzirom na cilj postizanja jednakosti između muškaraca i žena iz članka 3. Ugovora o Europskoj uniji, osigurati jednaku prisutnost muškaraca i žena pri imenovanju kandidata na mjesta sudaca na Općem sudu Suda Europske unije; potiče države članice da u tom pogledu budu dobar primjer;

    24.

    		 naglašava da se, iako je više od polovice država članica tijekom 2015. povećalo izdatke po stanovniku za pravosudni sustav, određivanje financijskih sredstava i dalje uglavnom temelji na povijesnim troškovima umjesto na stvarnom radnom opterećenju ili broju sudskih zahtjeva;

    25.

    		 pozdravlja povećano korištenje mehanizmima alternativnog rješavanja sporova u većini država članica, osobito Europskom platformom za internetsko rješavanje sporova za potrošače i trgovce;

    26.

    		 prima na znanje manjak dostupnosti podataka u bračnim sporovima i predmetima povezanima s roditeljskom odgovornošću; potiče Komisiju da te podatke, kada ih države članice daju, uključi u pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, po mogućnosti kao srednjoročni cilj koji je potrebno uvesti nakon završetka preispitivanja Uredbe (EZ) br. 2201/2003 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću;

    Neovisnost

    27.

    		 ističe da su neovisnost, kvaliteta i učinkovitost ključni elementi za učinkovit sudski sustav koji je, s druge strane, ključan za vladavinu prava, pravičnost sudskih postupaka te za povjerenje građana i poduzeća u pravni sustav; nadalje ističe da je neovisnost pravosuđa sastavni dio demokracije; smatra da neovisni pravosudni sustav s jedne strane ovisi o nepostojanju uplitanja ili pritiska vlade i politike ili drugih strana s određenim gospodarskim interesima, a s druge strane o učinkovitim jamstvima koja proizlaze iz statusa i položaja sudaca te o njihovoj financijskoj situaciji; naglašava da je potrebno osigurati dostatnu autonomiju kako bi se tijela kaznenog progona zaštitila od neprimjerenog političkog utjecaja; stoga poziva Komisiju da u pregled stanja uključi odjeljak posvećen statusu javnih tužitelja i njihovoj autonomiji; nadalje poziva Komisiju da nastavi ocjenjivati pravne zaštitne mjere za neovisnost pravosuđa, uključujući u suradnji s mrežama vrhovnih sudova i sudbenih vijeća;

    28.

    		 ističe da je važno da su mehanizmi za imenovanje, ocjenjivanje, premještaj ili razrješenje sudaca sveobuhvatni i nepristrani, to jest da ne uključuju proizvoljne izvršne diskrecijske ovlasti;

    o

    o o

    29.

    		 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

    (1)  http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC104594/jrc104594__2017_the_judicial_system_and_economic_development_ across_eu_member_states.pdf

    (2)  http://www.instituteforlegalreform.com/uploads/sites/1/The_Growth_of_Collective_Redress_in_the_EU_A_Survey_of_Developments_in_10_ Member_States_April_2017.pdf

    (3)  http://eige.europa.eu/gender-statistics/dgs

    (4)  http://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2016)007-e

    (5)  SL C 378, 9.11.2017., str. 136.

    (6)  Milieu Ltd (2011.), „Komparativna studija o pristupu pravosuđu u okviru prava u područjima ravnopravnosti spolova i suzbijanja diskriminacije”, objedinjeno izvješće, Glavna uprava za pravosuđe u Europskoj komisiji, Bruxelles.

    (7)  https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?p=&Ref=CM/Rec(2010)12&Language=lanEnglish&Ver=original&BackColorInternet=C3C3C3&BackColor Intranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383&direct=true

    (8)  http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/596804/IPOL_STU(2017)596804_EN.pdf

    (9)  https://www.coe.int/t/dghl/cooperation/cepej/evaluation/default_en.asp

    (10)  SL C 436, 24.12.2015., str. 1.

    Top