This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52018DC0452
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL on the State of Play of the Common Fisheries Policy and Consultation on the Fishing Opportunities for 2019
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o trenutačnom stanju u području zajedničke ribarstvene politike i savjetovanju o ribolovnim mogućnostima za 2019.
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o trenutačnom stanju u području zajedničke ribarstvene politike i savjetovanju o ribolovnim mogućnostima za 2019.
COM/2018/452 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 11.6.2018.
COM(2018) 452 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o trenutačnom stanju u području zajedničke ribarstvene politike i savjetovanju o ribolovnim mogućnostima za 2019.
{SWD(2018) 329 final}
o trenutačnom stanju u području zajedničke ribarstvene politike i savjetovanju o ribolovnim mogućnostima za 2019.
1. Uvod
U ovoj se komunikaciji daje pregled stanja u području zajedničke ribarstvene politike (ZRP). U njoj se iznosi sljedeće: napredak prema postizanju Fmsy-ja (tj. razine ribolovne smrtnosti koja proizvodi najviši održivi prinos), promjene u stanju stokova, mjere usmjerene na oporavak stanja u Sredozemnom i Crnome moru, stanje flote EU-a, napredak u pogledu upravljanja, postupnog uvođenja obveze iskrcavanja i vanjske dimenzije ZRP-a 1 . Njome se određuju i načela na kojima će se temeljiti Komisijini prijedlozi ribolovnih mogućnosti za 2019. Države članice, savjetodavna vijeća, ostali dionici i javnost mogu iznijeti svoja stajališta o tim smjernicama politike.
Prema ZRP-u ribolovni pritisak na predmetne stokove trebalo bi što prije, a najkasnije do 2020., uskladiti s ciljem obnove i održavanja stokova na razinama koje mogu proizvesti najviši održivi prinos (MSY). Postizanjem tog cilja doprinijet će se i postizanju dobrog stanja okoliša u europskim morima do 2020. 2 i smanjenju negativnog učinka ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave.
1.Napredak u provedbi ZRP-a
U provedbi ZRP-a i dalje se postiže znatan napredak:
Ønapredak u odnosu na postizanje Fmsy-ja – na području ICES-a 3 vidljiv je trend općenitog smanjenja ribolovnog pritiska; relevantni pokazatelj (F/Fmsy) trenutačno je stabiliziran te iznosi oko 1, što znači da su prosječne razine iskorištavanja, za sve stokove, blizu vrijednosti Fmsy; nadalje, tijekom 2018. broj ukupnih dopuštenih ulova (TAC) 4 utvrđenih na razini Fmsy-ja dodatno se povećao (s 44 na 53) te je trenutačno 69 % TAC-ova na području ICES-a procijenjeno na razini Fmsy-ja,
Øobnova stokova – biomasa stoka u mrijestu (SSB) na području ICES-a u porastu je od 2013. te je 2016. u prosjeku iznosila 39 % više nego 2003.; udio stokova izvan sigurnih bioloških granica smanjio se sa 65 % u 2003. na otprilike 30 % u 2016.,
Øpoboljšanje stanja stokova u Sredozemnom i Crnome moru – iako je stanje u Sredozemnom i Crnome moru i dalje vrlo zabrinjavajuće, poduzimaju se znatni koraci u smjeru suzbijanja prelova na svim razinama,
Øpovećanje ukupnih društveno-gospodarskih rezultata – gospodarski rezultati flote EU-a i dalje se poboljšavaju; neto dobit u 2016. iznosila je 1,3 milijarde eura,
Øbolja ravnoteža između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti – kapacitet flote EU-a i dalje se smanjuje; trenutačno se nalazi gotovo 20 % ispod gornjih granica kapaciteta s obzirom na tonažu i više od 13 % ispod gornjih granica kapaciteta s obzirom na snagu motora,
Ønapredak u odnosu na višegodišnje planove – nakon stupanja na snagu višegodišnjeg plana za Baltik 5 i postizanja dogovora oko višegodišnjeg plana za Sjeverno more 6 Komisija je predložila dva nova višegodišnja plana: za pridnene vrste u zapadnom Sredozemlju 7 i za pridnene vrste u zapadnim vodama 8 ; nastavlja se rad na višegodišnjem planu za Jadran koji je predložen prošle godine 9 ,
Øpostupno uvođenje obveze iskrcavanja – 1. siječnja 2019. obveza iskrcavanja stupit će na snagu za sve vrste na koje se primjenjuju ograničenja ulova, a u Sredozemlju i za sve vrste na koje se primjenjuju minimalne referentne veličine za očuvanje; Komisija surađuje s državama članicama i dionicima na omogućavanju pune provedbe obveze iskrcavanja,
Øpromicanje EU-ovih načela upravljanja ribarstvom na međunarodnoj razini – EU je predvodnik u zagovaranju i uvođenju odgovornog ribarstva na međunarodnoj razini, što je vidljivo iz uspjeha prošlogodišnjeg izdanja konferencije „Naš ocean”, koju je organizirao EU.
1.1.Napredak u postizanju FMSY-ja
Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) izračunao je trendove ribolovnog pritiska (F/Fmsy) 10 .
Prema STECF-u, ribolovna smrtnost na području ICES-a postupno se smanjuje te je 2016. relevantni pokazatelj iznosio otprilike 1 (prema 1,5 2003.), što znači da su prosječne razine iskorištavanja za sve stokove bile blizu Fmsy-ja. U Sredozemnom i Crnome moru prosječne vrijednosti pokazatelja F/Fmsy tek neznatno variraju te su u razdoblju 2003.–2015. iznosile otprilike 2,3, bez tendencije smanjenja.
Za područje ICES-a Komisija je za 2018. za svih 76 TAC-ova na koje se primjenjuje savjet u pogledu Fmsy-ja predložila TAC-ove na razini Fmsy-ja ili neznatno ispod njega. Vijeće je utvrdilo 53 TAC-a na razini Fmsy-ja: njih 29 u zapadnim vodama (od kojih 1 za dubokomorske stokove), 17 u Sjevernom i 7 u Baltičkome moru.
S obzirom na količinu:
—u Baltičkome moru TAC-ovi su utvrđeni na temelju višegodišnjeg plana za Baltik; 95% očekivanih ulova dolazi iz TAC-ova utvrđenih na razini Fmsy-ja, a 4 % iz TAC-ova utvrđenih u skladu sa savjetom utemeljenim na načelu predostrožnosti,
—u Sjevernome moru, Skagerraku i Kattegatu za stokove procijenjene na razini Fmsy-ja kojima EU samostalno upravlja 99,7 % očekivanih iskrcaja dolazi iz TAC-ova utvrđenih na razini Fmsy-ja,
—za stokove procijenjene na razini Fmsy-ja kojima EU samostalno upravlja u sjeverozapadnim vodama taj postotak iznosi 94 %, a u jugozapadnim vodama 90 %.
Vijeće je prvi put dalo svoj pristanak na tromjesečnu zabranu ribolova jegulje radi zaštite jedinki u mrijestu. Nadalje, Komisija i države članice politički su se obvezale osnažiti provedbu uredbe o jegulji i ocijeniti njezinu djelotvornost 11 .
Ribolovne mogućnosti za dubokomorske stokove utvrđene su u studenome 2016. za 2017. i 2018. te iznose manje od 1 % svih iskrcaja u EU-u. Podaci i procjene za dubokomorske stokove ograničeni su, uz iznimku tuponosog grenadira u sjeverozapadnim vodama, čiji je TAC utvrđen na razini Fmsy-ja.
Za stokove obuhvaćene savjetovanjima obalnih država samo 1 od 10 TAC-ova na koje se primjenjuje savjet u pogledu Fmsy-ja utvrđen je na razini Fmsy-ja. Riječ je o atlantsko-skandinavskoj harinzi, koja s obzirom na količinu čini 4 % iskrcaja svih predmetnih TAC-ova. Stoga je postizanje Fmsy-ja do 2020. za sve stokove obuhvaćene savjetovanjima obalnih država jedan od predstojećih izazova.
Od 47 stokova u Sredozemnome moru nije prelovljeno samo njih otprilike 13 % (tj. 6 stokova): trlja u geografskom potpodručju (GSA) 10 (južno Tirensko more), GSA-ovima 17–18 (Jadransko more) i GSA-u 22 (Egejsko more); inćun u GSA-u 22 (Egejsko more); dubinska kozica u GSA-u 9 (Ligursko i sjeverno Tirensko more) i sipa u GSA-u 17 (sjeverno Jadransko more). U Crnome moru prelovljeno je 5 od 6 procijenjenih stokova (svi osim papaline). Jasno je da je za postizanje Fmsy-ja do 2020. u tim morskim bazenima potrebno daljnje djelovanje, kako je navedeno u nastavku u točki 2.3.
1.2.Trendovi u pogledu biomase
STECF je izračunao i razvoj SSB-a od 2003. naovamo 12 .
Na području ICES-a SSB je općenito bio u porastu tijekom tog razdoblja, a 2016. je prosječno bio otprilike 39 % viši nego 2003. U porastu je i postotak stokova koji se nalaze unutar sigurnih bioloških granica. Očekuje se da će 2018. 81 % ribolovnih mogućnosti proizlaziti iz stokova koji se nalaze unutar sigurnih bioloških granica, 11 % iz stokova koji se nalaze izvan tih granica, a 8 % iz stokova obuhvaćenih savjetom utemeljenim na načelu predostrožnosti, za koje nije poznato nalaze li se unutar tih granica ili ne.
U Sredozemnom i Crnome moru SSB je uglavnom nepromijenjen od 2003. Međutim te rezultate valja tumačiti s oprezom, zbog visoke razine nesigurnosti.
1.3.Posebna djelovanja za Sredozemno i Crno more
Europska komisija poduzela je znatne mjere za rješavanje problema prelova u Sredozemnom i Crnome moru, na razini EU-a i sa svojim međunarodnim partnerima.
Na razini EU-a jedan od prioriteta Komisije daljnje je usklađivanje nacionalnih planova upravljanja donesenih na temelju Mediteranske uredbe 13 sa ZRP-om. Tijekom 2017. pet nacionalnih planova upravljanja revidirano je i ažurirano u skladu sa savjetom STECF-a. Riječ je o planovima za ribolov koji se obavlja potegačama otvorenog mora i obalnim mrežama potegačama, potegačama vrste „gangui” i malim okružujućim mrežama plivaricama u Hrvatskoj, Francuskoj, Grčkoj i Španjolskoj. Taj će se postupak ubrzati tijekom 2018.
Među prioritetima za te morske bazene je i poboljšanje izvršenja i kontrole. Komisija je 2017. proširila područje primjene posebnog programa kontrole i inspekcije za Sredozemno more kako bi se njime obuhvatili stokovi oslića i dubinske kozice u Sicilijanskom prolazu 14 . Znatno je porastao i broj zajedničkih kampanja u koordinaciji Europske agencije za kontrolu ribarstva 15 .
Za napredak u okviru EU-ovih višegodišnjih planova, vidi odjeljak 2.5.1. u nastavku.
Na međunarodnoj razini Komisijin je cilj prenijeti političke obveze iz „Deklaracije iz Malte MedFish4Ever” 16 u konkretne mjere.
U okviru Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) tijekom 2017. je na prijedlog EU-a, postignut dogovor oko sljedećih važnih mjera:
—višegodišnji plan za oblića u Crnome moru,
—regionalni akcijski plan za suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (NNN),
—međunarodni program zajedničke inspekcije i nadzora izvan voda pod nacionalnom jurisdikcijom u Sicilijanskom prolazu,
—regionalni prilagodljivi plan upravljanja za iskorištavanje crvenog koralja u Sredozemlju, i
—područje ograničenog ribolova u Jabučkoj kotlini u Jadranskome moru.
Najvažniji događaj 2018. bit će donošenje Deklaracije iz Sofije crnomorskih obalnih država kao nastavak Deklaracije iz Bukurešta, donesene 2016. Komisija će nastojati postići sporazum o regionalnom planu upravljanja za jegulju i mjerama očuvanja za ribolov pridnenih vrsta u središnjem istočnom Sredozemlju, glavnih gospodarskih vrsta, kao što je morski puž vrste Rapana te malih pelagijskih vrsta u Jadranu, koje nisu obuhvaćene višegodišnjim planom na razini EU-a.
Djelovanje EU-a u okviru Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) počelo je donositi rezultate: zahvaljujući prijavljenim visokim razinama biomase plavoperajne tune u istočnom Jadranu i Sredozemlju bilo je moguće povećati TAC-ove za razdoblje 2018.–2020. 17 u skladu sa znanstvenim savjetom. To je omogućilo donošenje novog upravljačkog okvira, koji se više ne temelji na planu obnove već na planu upravljanja i kojim se dopušta obavljanje ribolovnih aktivnosti u artizanalnom ribolovu, uz održavanje strogih pravila kontrole. U nedavno donesenom planu oporavka sredozemnog igluna utvrđen je TAC od 10 500 tona za 2017. s linearnim smanjenjem od 3 % godišnje do 2022. ICCAT je 2017. uveo zabranu povećanja ribolovnog kapaciteta za plovila koja iskorištavaju sredozemnog tunja dugokrilca 18 .
1.4.Stanje flote EU-a
Kapacitet flote EU-a i dalje se smanjuje. U prosincu 2017. flota EU-a brojala je 82 912 plovila, ukupnog kapaciteta 1 487 983 u bruto tonaži (BT) i 5 763 933 u kilovatima (kW). U odnosu na prošlu godinu broj plovila smanjio se za 1,45 %, kapacitet u kW za 6,54 %, a u BT za 9,59 %. Međutim određeni segmenti flote nisu u ravnoteži s njihovim ribolovnim mogućnostima.
Gospodarski rezultati flote EU-a ponovno su se poboljšali; neto dobit iznosila je 1,3 milijarde EUR u 2016. Flota EU-a iskrcala je otprilike 5 milijuna tona morskih prehrambenih proizvoda, čija je prijavljena iskrcana vrijednost iznosila 7,7 milijarde EUR. Bruto dodana vrijednost i bruto dobit (sve osim subvencija) flote EU-a (osim Grčke) iznosile su 4,5 milijarde EUR odnosno 2,1 milijardu EUR. Neto profitna marža iznosila je 17 %, što je znatno više od njezine vrijednosti 2015. (11 %). Projekcije za 2017. i 2018. pokazuju pozitivne gospodarske rezultate.
Kada je riječ o socijalnoj održivosti, ukupna zaposlenost flote EU-a u ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) smanjuje se u prosjeku za 1,3 % godišnje od 2008., djelomično zbog smanjenja kapaciteta flote EU-a. Međutim prosječna plaća po EPRV-u povećava se u prosjeku za 2,7 % godišnje. Prosječna godišnja plaća po EPRV-u iznosi 24 800 EUR.
Radni uvjeti u floti EU-a uvelike su se poboljšali nakon uspješnog prenošenja Konvencije C188 o radu u ribolovu Međunarodne organizacije rada (MOR) u pravo EU-a, u skladu s dogovorom socijalnih partnera iz EU-a 19 . Ta konvencija jedinstven je i usklađeni instrument za poboljšanje životnih i radnih uvjeta na ribarskim plovilima. Međutim međunarodne konvencije koje se odnose na ribarstvo 20 ratificiralo je tek nekoliko država članica, a prijenos tih standarda u pravo EU-a još nije dovršen. Omogućavanje dostojnih radnih, zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na ribarskim plovilima među Komisijinim je prioritetima.
1.5.Upravljanje
1.5.1.Napredak u odnosu na višegodišnje planove
Nedavno donošenje višegodišnjeg plana za pridnene vrste u Sjevernome moru važno je stoga što će omogućiti dugoročno održivo ribarstvo. To je drugi višegodišnji plan, a donesen je nakon višegodišnjeg plana za Baltik iz 2016. Međutim Europski parlament i Vijeće još nisu postigli sporazum o višegodišnjem planu za srdelu i inćune u Jadranskome moru koji je Komisija predložila 2017., a mogućnosti njegova brzog donošenja ograničene su. Komisija usko surađuje sa svim uključenim stranama kako bi se olakšali razgovori koji će omogućiti što brže uvođenje mjera za zaštitu tih stokova koji su u kritičnom stanju.
U ožujku 2018. Komisija je predložila dva nova višegodišnja plana: jedan za ribolov koji iskorištava pridnene vrste u zapadnom Sredozemnome moru, a drugi za pridnene vrste u zapadnim vodama. Postizanje sporazuma o tim prijedlozima važno je za postizanje Fmsy-ja i punu provedbu obveze iskrcavanja.
1.5.2.Regionalizacija i uključivanje dionika
Regionalizacija je uvedena reformom ZRP-a iz 2013.: ako se primjenjuje regionalizacija, predmetne države članice mogu podnijeti zajedničke preporuke za donošenje delegiranih akata Komisije. Odredbe o regionalizaciji uvrštene su i u novu generaciju višegodišnjih planova, što državama članicama i dionicima omogućava zajednički rad na ciljanim mjerama upravljanja koje odgovaraju njihovim morskim bazenima.
Regionalizacija je imala važnu ulogu u postupnom uvođenju obveze iskrcavanja. Međutim kada je riječ o mjerama očuvanja lokaliteta mreže Natura 2000. i drugih zaštićenih područja zajedničke preporuke u skladu s člankom 11. ZRP-a malobrojne su te su njima obuhvaćena samo određena područja Sjevernog mora i Baltika. U listopadu 2017. u Zadru održana je ciljana radionica na tu temu kako bi se sredozemnim državama članicama omogućilo da shvate prednosti uvođenja mjera očuvanja u okviru ZRP-a. Države članice i dionici moraju poduzeti više po tom pitanju. Komisija će im olakšati tu zadaću izradom smjernica o donošenju delegiranih akata u skladu s člankom 11. ZRP-a. Nadalje, početkom ove godine Komisija je podnijela izvješće o izvršenju delegiranih ovlasti u okviru ZRP-a 21 .
Regionalizacija je ojačala ulogu savjetodavnih vijeća, glavnih organizacija dionika osnovanih na temelju ZRP-a. Države članice dužne su obratiti se savjetodavnim vijećima pri sastavljanju zajedničkih preporuka. Uslijed toga, broj preporuka savjetodavnih vijeća ponovno se povećao, sa 56 u 2016. na 64 u 2017.
Stručna znanja savjetodavnih vijeća presudna su za uspješnu provedbu ZRP-a. Komisija i države članice oslanjaju se na njihove analize kako bi, u okviru važećih pravila EU-a, spriječile ili barem ublažile situacije uskoga grla. Savjetodavna vijeća izrađuju i strategije održivog razvoja, kao što su dvije strategije upravljanja za list, u Biskajskom zaljevu i istočnom dijelu kanala La Manche, koje su dovele do ribolova na razini Fmsy-ja i povećanja kvote za ribare.
1.6.Obveza iskrcavanja
Tijekom 2018. nastavila se postupno uvoditi obveza iskrcavanja. Već se potpuno provodi u ribolovu pelagijskih vrsta i u Baltičkom i Crnome moru. U ribolovu pridnenih vrsta opseg obveze iskrcavanja (u količinama) općenito je porastao te iznosi 44 %, prema prošlogodišnjih 35 %, i to 34 % za Sjeverno more, 51 % za sjeverozapadne vode i 65 % za jugozapadne vode. U Sredozemnome moru obvezom iskrcavanja obuhvaćeno je otprilike 66 % ukupno iskrcanih količina, i to otprilike 94 % za male pelagijske vrste, 24 % za pridnene vrste i 71 % za školjkaše. Od 2017. u Crnome moru obvezom iskrcavanja obuhvaćeni su svi ulovi vrsta na koje se primjenjuje TAC, tj. papaline i oblića.
U skladu s odredbama ZRP-a od 1. siječnja 2019. obveza iskrcavanja primjenjivat će se na sve ulove vrsta na koje se primjenjuju ograničenja ulova, a u Sredozemnome moru i na ulove vrsta na koje se primjenjuju minimalne referentne veličine za očuvanje. Kako bi se omogućila puna i pravovremena provedba obveze iskrcavanja, sve postojeće fleksibilnosti u okviru ZRP-a trebale bi se u potpunosti iskoristiti.
Na temelju dostupnih informacija dosad kao posljedica obveze iskrcavanja nije nastupila niti jedna situacija uskoga grla. Međutim postizanje Fmsy-ja do 2020. i puna primjena obveze iskrcavanja i dalje predstavljaju izazov te se države članice i savjetodavna vijeća potiču da nastave svoj rad, posebno na utvrđivanju vrsta za koje u sustavu ima dovoljno ribe i razmjeni kvota radi sprečavanja učinka vrsta koje ograničavaju ribolov. Države članice trebale bi razmotriti poboljšanje vlastitih pravila. Upotreba sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo za podupiranje provedbe obveze iskrcavanja i dalje je vrlo niska: za mjere povezane s obvezom iskrcavanja 22 namijenjeno je tek 49 milijuna EUR.
Komisija je u potpunosti predana suradnji s državama članicama i savjetodavnim vijećima na omogućavanju provedbe obveze iskrcavanja. Pokazatelj te predanosti je i nedavna izmjena članka 15. stavka 6. ZRP-a kojom se omogućava obnova planova za odbačeni ulov za dodatno trogodišnje razdoblje 23 . Europski parlament i Vijeće to bi dodatno razdoblje trebali iskoristiti za postizanje sporazuma o višegodišnjim planovima koje je Komisija nedavno predložila jer su višegodišnji planovi koristan alat za rješavanje moguće situacije uskoga grla. Komisija će i dalje pridonositi daljnjem istraživanju dostupnih mogućnosti, posebno u vezi sa situacijama uskoga grla, u okviru važećih pravila EU-a, a na temelju posebnih primjera koje joj dostave države članice.
Kada je riječ o izvršenju i kontroli, sve je jasnije da su tradicionalni načini kontrole, kao što su inspekcijski pregledi na moru i zračni nadzor, manje djelotvorni od tehnologije kontinuiranog daljinskog elektroničkog praćenja, kao što su senzori i sustav videonadzora (CCTV). Budući da ne postoji sporazum na regionalnoj razini, a radi osiguravanja jednakih uvjeta za sve, Komisija je nedavno započela razgovore s državama članicama i EFCA-om radi rješavanja tog pitanja u okviru posebnih programa kontrole i inspekcije donesenih na temelju Uredbe o kontroli 24 .
1.7.Širi kontekst: međunarodno upravljanje oceanima i konferencija „Naš ocean” 2017.
EU je 2017. organizirao vrlo uspješno četvrto izdanje konferencije „Naš ocean”, koja je dovela do 433 konkretne obveze koje ukupno iznose 7,2 milijarde EUR u financijskim obvezama i kojima se uvodi dodatnih 2,5 milijuna km2 zaštićenih morskih područja.
U okviru Zajedničke komunikacije o međunarodnom upravljanju oceanima Komisijin rad na međunarodnoj razini usmjeren je na sljedeće:
—aktivno promicanje održivog upravljanja ribarstvom izvan voda EU-a u okviru Regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (RFMO),
—pružanje potpore boljoj koordinaciji među RFMO-ima i regionalnim konvencijama u području mora te suradnji sa svjetskim organizacijama,
—suzbijanje ribolova NNN i jačanje održivog upravljanja oceanskim resursima u okviru bilateralnih razgovora o ribolovu NNN i radnih skupina; važni koraci u tom smjeru jesu stupanje na snagu Sporazuma o mjerama države luke (PSMA) u lipnju 2016., donošenje dobrovoljnih smjernica Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) o programima dokumentiranja ulova u srpnju 2017. i uvođenje prve radne verzije FAO-ova svjetskog registra ribolovnih plovila, prijevoznih plovila-hladnjača i opskrbnih plovila u travnju 2017.,
—uklanjanje nedostataka međunarodnog pravnog okvira; ključno postignuće u tom području postizanje je međunarodnog sporazuma za sprečavanje nereguliranog gospodarskog ribolova na otvorenome moru na Arktiku,
—razvoj održivog ribarstva i akvakulture te jačanje kapaciteta u tom sektoru u okviru programa potpore iz sredstava EU-a za regionalne subjekte i zemlje Pacifika, Zapadne Afrike i Indijskog oceana; 2017. donesena su dva nova regionalna programa, PESCAO za Zapadnu Afriku i PEUMP za Pacifik,
—poboljšanje upravljanja sektorom ribarstva i poticanje održivog razvoja lokalnog ribolova u okviru sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA).
Nova uredba o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama 25 , koja je stupila na snagu 12. prosinca 2017., namijenjena je jačanju ključne uloge EU-a u ribarstvu, upravljanju oceanima i suzbijanju ribolova NNN na svjetskoj razini.
2.Prijedlozi TAC-ova za 2019.
Utvrđivanje TAC-ova za 2019. bit će obilježeno sljedećim ključnim elementima: brzo približavanje isteka roka (2020.) za postizanje Fmsy-ja, puna provedba obveze iskrcavanja od 2019. i utvrđivanje ribolovnih mogućnosti na temelju višegodišnjih planova za Baltičko i Sjeverno more. Sva tri elementa jednako su važna za dionike i države članice te se moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju TAC-ova kako bi se osigurala usklađenost.
2.1.Opći ciljevi prijedloga za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti za 2019.
Komisijin je glavni cilj ostvarenje znatnog napretka prema postizanju Fmsy-ja jer je 2019. posljednja godina prije isteka roka (2020.) za postizanje tog cilja. Kako je prethodno objašnjeno, Unija je postigla znatan napredak u pogledu stokova procijenjenih na razini Fmsy-ja kojima EU samostalno upravlja.
Međutim održavanje svih TAC-ova na razini Fmsy-ja u svako doba i dalje je izazov. Iz bioloških i društveno-gospodarskih razloga možda neće biti moguće istodobno sve stokove loviti na razinama Fmsy-ja. Stoga je potrebno trajno raditi na očuvanju cilja Fmsy-ja u skladu sa ZRP-om.
2.2.Kako postići ciljeve – od znanstvenih savjeta do pregovora o ribolovnim mogućnostima
Komisijini prijedlozi ribolovnih mogućnosti temeljit će se na znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), koji će biti dostupni u nekoliko dijelova 26 . Komisija svojim izvornim prijedlozima namjerava obuhvatiti što više stokova. Prijedlog ribolovnih mogućnosti za stokove Sjevernog mora i Atlantika obuhvaćat će i one stokove za koje će savjeti biti dostupni kasnije (od listopada do prosinca), međutim uz napomenu pro memoria.
Važan element tog postupka je i savjetovanje s dionicima. Ono ima presudnu ulogu. Komisija poziva države članice i dionike da ne čekaju prijedloge Komisije, već da se počnu pripremati već na temelju savjeta ICES-a, koji su javno dostupni. Dionici će imati mogućnost Komisiji dati svoje preporuke o ribolovnim mogućnostima, u okviru odgovarajućih savjetodavnih vijeća, te razmijeniti mišljenja s državama članicama. U toj fazi dionici bi trebali uzeti u obzir i društveno-gospodarski učinak ICES-ovih savjeta.
Komisija će izraditi svoje prijedloge uzimajući u obzir prethodno navedena savjetovanja. Predložit će ukupno četiri prijedloga: za Baltičko more (u rujnu), dubokomorske stokove (u rujnu), Atlantik i Sjeverno more (u studenome) i Crno more (u studenome), o kojima će se raspravljati na tri zasebna sastanka Vijeća.
Komisija će objasniti prijedloge i o njima raspraviti s državama članicama tijekom pripreme sastanaka Vijeća i na samim tim sastancima. Komisija će u raspravama procijeniti, na temelju utemeljenih gospodarskih analiza koje su joj dostavile države članice, bi li postizanje stopa iskorištenosti na razini Fmsy-ja u 2019. ozbiljno ugrozilo društvenu i gospodarsku održivost predmetnih ribarskih flota 27 . Radi bolje organizacije tih rasprava Komisija poziva države članice da svoja razmatranja o društveno-gospodarskim pitanjima pripreme pravovremeno na temelju savjeta ICES-a te da održe savjetovanja sa svojim dionicima. Radi što bolje procjene društveno-gospodarskih pitanja države članice trebale bi svoje doprinose dostaviti Komisiji najkasnije dva mjeseca prije odgovarajućeg sastanka Vijeća.
Budući da se prijedlozi TAC-ova trebaju donijeti prije povlačenja Ujedinjene Kraljevine, nisu predviđene promjene postupka odlučivanja u 2018. Trenutačnim odredbama nacrta sporazuma o povlačenju oko kojeg su se sporazumjeli pregovarači 19. ožujka 2018. predviđeno je prijelazno razdoblje. U skladu s tim nacrtom sporazuma odluke Vijeća o ribolovnim mogućnostima za 2019. trebale bi se primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu do kraja 2019. Te su odredbe međutim podložne službenom odobrenju sporazuma o povlačenju u cijelosti od strane Unije i Ujedinjene Kraljevine i do tog trenutka ne postoji pravna sigurnost u pogledu njihove provedbe.
3.3. Utvrđivanje ribolovnih mogućnosti za razne vrste stokova
Ribolovne mogućnosti za stokove na Baltiku i u Sjevernome moru bit će utvrđene u kontekstu odgovarajućih višegodišnjih planova, u kojima su utvrđeni rasponi Fmsy-ja i koji stoga pružaju određenu fleksibilnost. Komisija nastoji što bolje predvidjeti potrebu primjene te fleksibilnosti i trenutačno surađuje s ICES-om radi uvrštavanja informacija o mješovitom ribolovu i ovisnostima unutar vrste ili među vrstama u godišnji savjet ICES-a. Ako taj savjet bude pravodobno dostupan Komisija namjerava, pod uvjetom da to opravdavaju situacije unutar vrste ili među vrstama ili situacije mješovitog ribolova kako su utvrđene u višegodišnjim planovima, TAC-ove predložiti na temelju cijelog raspona vrijednost Fmsy-ja.
Pri izradi prijedloga važno je uzeti u obzir činjenicu da će ribolovne mogućnosti za 2019. biti predložene u kontekstu pune provedbe obveze iskrcavanja. Prethodnih je godina Komisija predlagala dodatke na svoj izvorni prijedlog, no od ove godine namjerava za Baltik i Sjeverno more predložiti savjet ICES-a u pogledu iskrcaja za raspone Fmsy-ja, uz odbitak dopuštenih de minimis količina, prema potrebi. Isto će se primijeniti i na Atlantik. Kako bi se omogućila puna provedba obveze iskrcavanja u 2019. važno je primijeniti sve dostupne alate za ublažavanje posljedica, uključujući, prema potrebi, i eventualne savjete ICES-a na temelju mješovitog ribolova.
Kada je riječ o znanstvenom savjetu, valja istaknuti da ICES svakih nekoliko godina utvrđuje referentne vrijednosti za stokove. Ako se savjet za 2019., izdan na temelju tih referentnih vrijednosti, bude znatno razlikovao u odnosu na savjet ICES-a za 2018., Komisija namjerava razmotriti mogućnost ograničavanja velikih varijacija od slučaja do slučaja kako bi se omogućila postupna provedba savjeta i tako ublažio njegov učinak na utvrđivanje TAC-ova, uz poštovanje važećeg pravnog okvira.
Neki višegodišnji planovi doneseni prije ZRP-a iz 2013. više nisu u skladu s ciljevima važećeg ZRP-a, primjerice zato što sadržavaju manje ambiciozne ciljeve. Riječ je o višegodišnjim planovima za južnog oslića i za škamp. U tim slučajevima u 2019. Komisija namjerava predložiti TAC-ove kojima se postiže Fmsy, uzimajući u obzir savjet ICES-a o mješovitom ribolovu.
Za stokove procijenjene na razini Fmsy-ja koji su obuhvaćeni savjetovanjima sa zemljama partnerima izvan EU-a, u kontekstu savjetovanja između EU-a i Norveške i savjetovanja obalnih država, Komisijin i dalje nastoji postići sporazum s relevantnim zemljama uz istodobno napredovanje prema postizanju Fmsy-ja.
Osim stokova procijenjenih na razini Fmsy-ja prijedlog Komisije obuhvatit će i određene stokove za će koje ICES, s pomoću modela predviđanja trendova, dostaviti savjet u pogledu količina ulova na temelju indikativne vrijednosti Fmsy-ja. Na te stokove Komisija namjerava primijeniti isti pristup kao i na stokove procijenjene na razini MSY-ja.
Konačno, za niz stokova koji se iskorištavaju samo kao usputni ulov, kao što su tzv. „stokovi s ograničenim podacima”, Komisija od ICES-a dobiva savjet utemeljen na načelu predostrožnosti. Riječ je o usputnim ulovima ostvarenima u okviru plana za Baltičko i Sjeverno more, ali i o usputnim ulovima u Atlantiku. Stopa iskorištenosti kvote za TAC-ove za usputne ulove ponekad je niska. Gospodarska važnost im je mala, a podaci o njihovu stanju nepotpuni su. Komisija će ocijeniti najbolji pristup za budućnost uzimajući u obzir: savjete ICES-a, činjenicu da ti stokovi čine tek 5 % iskrcaja obuhvaćenih TAC-ovima i potrebu za izbjegavanjem situacija uskoga grla za gospodarski važan ciljani ribolov.
Kada je riječ o stoku jegulje, koji je u kritičnom stanju, Komisija u svoj prijedlog ribolovnih mogućnosti za Atlantik i Sjeverno more, za sve morske bazene, namjerava uvrstiti odgovarajuće mjere na temelju najnovijih znanstvenih savjeta. Komisija će nagodinu ponovno ocijeniti stanje tog stoka, uzimajući u obzir rezultate evaluacije uredbe o jegulji, nalaze izvješća država članica o provedbi planova upravljanja jeguljom i rezultate provedbe privremene zabrane ribolova koja je na snazi.
Ribolovne mogućnosti za stokove obuhvaćene regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom prenijet će se, kao što je uobičajeno, na temelju njihovih odluka.
3.Zaključak
Općenito, Europska unija napreduje u provedbi ZRP-a, s obzirom na to da se više TAC-ova utvrđuje na razini Fmsy-ja. Međutim stanje nije sasvim zadovoljavajuće. Moramo nastaviti u istom smjeru jer nam se 2020. bliži.
Stanje u Sredozemnom i Crnome moru i dalje je zabrinjavajuće. EU ima vodeću ulogu u obrtanju trendova, među ostalim i suradnjom sa svojim međunarodnim partnerima. Komisija će učiniti sve da omogući postizanje brzog i smislenog dogovora oko dvaju novopredloženih višegodišnjih planova, za ribolov pelagijskih vrsta u Jadranu i za ribolov pridnenih vrsta u zapadnom Sredozemnome moru. I države članice trebale bi pojačano raditi na usklađivanju svojih nacionalnih planova upravljanja uspostavljenih na temelju Mediteranske uredbe s reformiranim ZRP-om.
Jedan od izazova je i puna provedba obveze iskrcavanja, i to zbog potrebe ublažavanja mogućih situacija uskoga grla i osiguravanja usklađene provedbe na moru odgovarajućim alatima za izvršenje i kontrolu. Flota EU-a je uglavnom profitabilna i sada je pravo vrijeme za uvođenje potrebnih mjera za osiguravanje održive i konkurentne budućnosti sektora ribarstva u EU-u.
Raspored
Planirani je raspored djelovanja sljedeći:
|
Kada |
Što |
|
Svibanj/lipanj/listopad/prosinac |
ICES-ovi savjeti o stokovima |
|
Lipanj – rujan |
Javno savjetovanje o Komunikaciji |
|
14. rujna |
Seminar o stanju stokova s dionicima |
|
Rujan |
Donošenje prijedloga TAC-ova za Baltičko more |
|
Listopad |
Donošenje prijedloga TAC-ova za dubokomorske vrste Sastanak Vijeća o TAC-ovima za Baltičko more |
|
Studeni |
Donošenje prijedloga TAC-ova za Atlantik/Sjeverno more/Crno more Sastanak Vijeća o TAC-ovima za dubokomorske vrste |
|
Prosinac |
Sastanak Vijeća o TAC-ovima za Atlantik/Sjeverno more/Crno more |
Te mjere uključuju sljedeće: potporu za opremu kojom se poboljšava selektivnost ribolovnih alata, za opremu na plovilima ili za opremu kojom se ukida praksa odbacivanja ulova, ulaganja u ribarske luke, brze ribe, iskrcajna mjesta i zakloništa; tržišne mjere namijenjene pronalaženju novih tržišta i poboljšanju uvjeta za stavljanje na tržište proizvoda ribarstva, uključujući iskrcane neželjene ulove.
