EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.3.2018.

COM(2018) 91 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Drugo godišnje izvješće o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj

Sadržaj

Sadržaj    

1. Uvod    

1.1. Turska i izbjeglička kriza    

1.2 Odgovor EU-a na krizu i uspostava Instrumenta    

2. Funkcioniranje Instrumenta    

3. Financijski kapacitet, trajanje i priroda financiranja    

4. Provedba Instrumenta    

4.1. Humanitarna pomoć    

4.2. Nehumanitarna pomoć    

5. Praćenje, evaluacija i revizija    

5.1. Praćenje i evaluacija    

5.2. Revizija    

6. Komunikacija i vidljivost    

7. Zaključci i sljedeći koraci    

1. Uvod

U skladu s člankom 8. stavkom 1. Odluke Komisije od 24. studenoga 2015. 1 o usklađivanju mjera Unije i država članica koordinacijskim mehanizmom (dalje u tekstu „Odluka”) Komisija redovito obavještava Europski parlament i Vijeće o provedbi Instrumenta za izbjeglice u Turskoj (dalje u tekstu „Instrument”). U skladu s člankom 8. stavkom 2. Komisija svake godine podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Instrumenta. Prvo godišnje izvješće o Instrumentu objavljeno je u ožujku 2017. U njemu su opisani njegovo funkcioniranje, provedba, praćenje i sustav evaluacije te povezane komunikacijske aktivnosti. 

1.1. Turska i izbjeglička kriza

Turska je zbog svog zemljopisnog položaja važna zemlja prihvata i tranzita za izbjeglice i migrante. Zbog dosad nezabilježenog priljeva, uglavnom zbog sukoba u Siriji i Iraku, u zemlji se nalazi više od 3,8 milijuna izbjeglica i migranata, što je najveća takva populacija u svijetu. To uključuje 3,5 milijuna registriranih sirijskih izbjeglica 2 , od kojih manje od 7 % živi u jednom od 21 izbjegličkog kampa koje je uspostavila turska vlada, te više od 300 000 registriranih izbjeglica i tražitelja azila uglavnom iz Iraka, Afganistana, Irana i Somalije 3 . Broj izbjeglica i tražitelja azila po pokrajinama prikazan je na karti na trećoj stranici 4 . Priljev izbjeglica imao je velik utjecaj na zajednice domaćine. Turska i dalje ulaže pohvalne napore u prihvat velikog broja izbjeglica i migranata te njihovo zbrinjavanje i podupiranje.

1.2 Odgovor EU-a na krizu i uspostava Instrumenta

Europska unija i njezine države članice 2015. odlučile su intenzivirati politički i financijski angažman kako bi podržale Tursku u njezinim naporima za zbrinjavanje izbjeglica. U okviru izjava EU-a i Turske od 29. studenoga 2015. i 18. ožujka 2016. dogovorena je opsežna suradnja između EU-a i Turske na temelju zajedničke odgovornosti, međusobnih obveza i ispunjenja obveza 5 . Na sastanku šefova država ili vlada EU-a s Turskom 29. studenoga 2015. aktiviran je Zajednički akcijski plan EU-a i Turske 6 kako bi se Turskoj pružila pomoć pri suočavanju s posljedicama sukoba u Siriji.

Kao odgovor na poziv država članica EU-a u kojem su zatražena znatna dodatna sredstva za potporu izbjeglicama u Turskoj, Komisija je 24. studenoga 2015. odlučila uspostavitiInstrument za izbjeglice u Turskoj 7 . Instrument je mehanizam za koordiniranje mobilizacije sredstava stavljenih na raspolaganje u okviru proračuna EU-a te dodatnih doprinosa država članica koji su uvršteni u proračun EU-a kao vanjski namjenski prihod, koji za razdoblje od 2016. do 2017. ukupno iznosi 3 milijarde EUR 8 .

Time se dopunjuje i znatno proširuje postojeće financiranje u okviru Regionalnog uzajamnog fonda EU-a za odgovor na krizu u Siriji 9 (Uzajamni fond EU-a), Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava te nacionalnih programa u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć te je stavljen naglasak na rad na pitanjima povezanima s izbjeglicama u suradnji s ključnim partnerima.

Provedba Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. (dalje u tekstu „Izjava”) imala je važnu ulogu u osiguravanju zajedničkog učinkovitog odgovora EU-a i Turske na migracijske izazove tijekom 2017. Zahvaljujući Izjavi i dalje se postižu konkretni rezultati u smanjenju nezakonitih i opasnih prelazaka Egejskog mora te spašavaju životi. Ukupno je istočnosredozemnom rutom u EU 2017. godine stiglo 41 270 migranata, u usporedbi s 182 227 koji su stigli 2016. Broj poginulih na moru znatno se smanjio: 2017. stradale su 62 osobe u odnosu na 434 tijekom 2016.

Preseljenja iz Turske u EU nastavljaju se ubrzanim ritmom; od 4. travnja 2016. do 14. veljače 2018. iz Turske u Europu preseljeno je 12 170 sirijskih izbjeglica 10 . Nakon što su države članice u prosincu 2017. podržale standardne operativne postupke, trebalo bi aktivirati dobrovoljni program humanitarnog prihvata. Sada postoje svi elementi i uvjeti za aktiviranje, kako je navedeno u Izjavi EU-a i Turske. Time će se osigurati nastavak preseljenja tesigurna i zakonita alternativa nezakonitim migracijama u EU.

Za potpunu i održivu provedbu Izjave potrebna su kontinuirana nastojanja i politička odlučnost svih strana. 

2. Funkcioniranje Instrumenta

Instrument je koordinacijski mehanizam kojim se omogućuje brza, učinkovita i djelotvorna mobilizacija pomoći EU-a izbjeglicama u Turskoj. Instrumentom se jamči optimalna mobilizacija postojećih financijskih instrumenata EU-a, u obliku humanitarne ili druge pomoći, kako bi se osigurao sveobuhvatan i koordiniran odgovor na potrebe izbjeglica i zajednica domaćina 11 .

Upravljački odbor Instrumenta pruža strateške smjernice u pogledu općih prioriteta, vrsta aktivnosti koje treba podupirati, iznosa koji će se dodijeliti te financijskih instrumenata koje treba mobilizirati, kao i, ako je primjereno, u pogledu uvjeta povezanih s provedbom obveza Turske u okviru Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske 12 . Tijekom druge godine provedbe Instrumenta održana su četiri sastanka Upravljačkog odbora: 12. siječnja, 31. ožujka, 28. lipnja i 8. studenoga 2017. Komisija je 9. ožujka 2018. sazvala deveti sastanak Upravljačkog odbora, a sljedeći se sastanak planira u proljeće 2018.

Instrument se provodi u skladu s ključnim načelima brzine, učinkovitosti i djelotvornosti uz osiguravanje razumnog financijskog upravljanja. Intervencije u okviru Instrumenta moraju biti održive, a turske vlasti moraju biti suodgovorne. Određivanje prioritetnih područja za pomoć u okviru Instrumenta temelji se na sveobuhvatnoj i neovisnoj ocjeni potreba 13 , s posebnim naglaskom na ranjive skupine.

U okviru Instrumenta koordinira se financiranje iz sljedećih instrumenata za vanjsko financiranje: Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96 o humanitarnoj pomoći 14 , Europskog instrumenta za susjedstvo 15 , Instrumenta za razvojnu suradnju 16 , Instrumenta pretpristupne pomoći 17 i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru. 18 Mjere koje će se financirati iz proračuna Unije provode se u skladu s njezinim financijskim pravilima i propisima – to obuhvaća izravno i neizravno upravljanje te sudjelovanje Regionalnog uzajamnog fonda EU-a za odgovor na krizu u Siriji. Projekti u okviru Instrumenta podijeljeni su po financijskim instrumentima EU-a 19 kako slijedi:

Kako bi se potpora provodila, Turska se mora strogo pridržavati aktivnosti navedenih u Zajedničkom akcijskom planu EU-a i Turske te izjavama EU-a i Turske od 29. studenoga 2015. i 18. ožujka 2016.

3. Financijski kapacitet, trajanje i priroda financiranja

Ukupni proračun kojim se koordinira u okviru Instrumenta u razdoblju 2016.-2017. iznosi 3 milijarde EUR. Milijardu EUR osigurano je iz proračuna EU-a, a 2 milijarde EUR osigurano je financiranjem država članica 20 . Doprinosi država članica uplaćuju se izravno u opći proračun EU-a u obliku vanjskog namjenskog prihoda u skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (b) Financijske uredbe te se raspodjeljuju u proračunske linije Instrumenta za pretpristupnu pomoć i humanitarne pomoći. Od ukupno 1 milijarde EUR iz proračuna EU-a, 2016. je mobilizirano 250 milijuna EUR te 2017. 750 milijuna EUR.

Države članice uplatile su u Instrument 677 milijuna EUR 2016. te 847 milijuna EUR 2017., od čega je do kraja 2017. isplaćeno 1 332 milijuna EUR ili oko 87%. 21 Isplate doprinosa država članica iznosit će 396 milijuna EUR 2018. i 80 milijuna EUR 2019.

Krajem 2016. na temelju rasprava u okviru četvrtog sastanka Upravljačkog odbora te u okviru Odbora stalnih predstavnika vlada država članica pri Europskoj uniji, rok za konačna plaćanja u okviru Instrumenta produljen je s kraja 2019. na kraj 2021. iz tehničkih razloga, kako bi se omogućilo potpisivanje dugoročnijih ugovora predviđenih posebnom mjerom donesenom u srpnju 2016. To produljenje neće negativno utjecati na provedbu odgovarajućih aktivnosti, a neće utjecati ni na ritam uplata država članica i Komisije u Instrument.

4. Provedba Instrumenta

Instrument se provodi kao humanitarna i nehumanitarna pomoć, pri čemu je odgovarajućim sastavnicama dodijeljeno otprilike 1,4 milijarde odnosno 1,6 milijardi EUR.

Humanitarna pomoć usmjerena je na najranjivije skupine izbjeglica i druge ugrožene osobe kako bi se na pouzdan i dostojanstven način ispunile njihove osobne potrebe i kako bi im se ponudila zaštita. Njome se putem specijaliziranih agencija i partnera u području zdravlja i obrazovanja u kriznim situacijama odgovara i na nedostatke u pružanju usluga.

Nehumanitarna pomoć služi kao potpora dugoročnom osiguravanju egzistencije te socioekonomskim, zdravstvenim i obrazovnim perspektivama izbjeglica. Usmjerena je i na ranjive skupine, npr. na zaštitu žena i djevojčica od seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja te na poboljšanje pristupa seksualnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi.

Posebna se pozornost posvećuje nesirijskim izbjeglicama i tražiteljima azila. Intervencijama u okviru Instrumenta uvijek se nastoje obuhvatiti lokalne zajednice koje su primile izbjeglice.

U operativnom pogledu, dodijeljena je i ugovorena cijela omotnica Instrumenta u iznosu od 3 milijarde EUR 22 podijeljenom na 72 projekta 23 do kraja 2017. Isplate su iznosile više od 1,85 milijardi EUR 24 ili 62% ukupne omotnice, a ostatak treba platiti tijekom provedbe projekata u okviru Instrumenta, najkasnije do kraja 2021. Dodatne informacije mogu se pronaći u tablici projekata dostupnoj na internetu 25 .

Pomoć je dostupna diljem zemlje, no većina se provedbe odvija izvan kampa, uglavnom u deset najteže pogođenih pokrajina: Istanbul, Sanliurfa, Hatay, Gaziantep, Mersin, Adana, Bursa, Kilis, Izmir i Kahramanmaras 26 .

4.1. Humanitarna pomoć

Humanitarna pomoć EU-a dodjeljuje se u skladu s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći iz 2007. 27 kojim je predviđeno da se EU kao humanitarni čimbenik pridržava načela humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti, kako je utvrđeno u Ugovoru iz Lisabona (članak 214. Ugovora o funkcioniranju EU-a) i u Uredbi o humanitarnoj pomoći (Uredba br. 1257/96) 28 29 .

U okviru humanitarne sastavnice Instrumenta dodijeljeno je 1,389 milijardi EUR te je s 19 partnera ugovoreno svih 45 humanitarnih projekata koji obuhvaćaju osnovne potrebe, zaštitu, obrazovanje i zdravstvene usluge. Dosad je isplaćeno 1,11 milijardi EUR u korist ukupno 1 561 940 izbjeglica 30 . Provedbeni plan humanitarne pomoći objavljen je u svibnju 2017 31 . Neka od glavnih postignuća humanitarne pomoći u okviru Instrumenta tijekom 2017. 32 prikazana su u nastavku.

Mreža za hitnu socijalnu pomoć

S pomoću mreže za hitnu socijalnu zaštitu EU kontinuirano odgovara na potrebe izbjeglica visoke socioekonomske ranjivosti. To je humanitarni program socijalne pomoći koji se sastoji od jedinstvene bankovne kartice kojom se izbjeglicama na mjesečnoj bazi isplaćuje svota novca koju mogu trošiti nenamjenski. Prema podacima iz veljače 2018. gotovo 1,2 milijuna izbjeglica primilo je mjesečne isplate u okviru programa. Osim toga, turska je Glavna uprava za upravljanje migracijama uz potporu iz Instrumenta izvršila provjere podataka više od milijuna Sirijaca s privremenom zaštitom u Turskoj. Time se Turskoj, EU-u i njihovim partnerima pomaže da pružaju usmjereniju potporu osobama kojima je potrebna zaštita.

Obrazovanje u kriznim situacijama

EU i dalje izbjeglicama olakšava pristup formalnim sustavima obrazovanja tako što smanjuje prepreke i ugroženoj djeci pruža sredstva za pohađanje škole. Program uvjetovane novčane pomoći za obrazovanje pokrenut je 2017. i to je najveći program obrazovanja u kriznim situacijama koji financira EU. Prema podacima iz veljače 2018., obitelji više od 266 000 djece koja pohađaju školu primila financijsku potporu u okviru programa uvjetovane novčane pomoći za obrazovanje. Osim toga, u prosjeku je 6 683 djece mjesečno primilo potporu za školski prijevoz, a 3 487 idjece izbjeglica sudjelovalo je u aktivnostima neformalnog obrazovanja. Te aktivnosti uključuju neformalne tečajeve turskog i/ili arapskog jezika, inicijative za učenje kod kuće i klubove za pisanje domaće zadaće. Zahvaljujući tim programima djeci će se olakšati pristup formalnom obrazovanju na razini koja odgovara njihovoj dobi.

Zdravlje

EU je usmjeren na uklanjanje nedostataka u pružanju usluga primarne zdravstvene zaštite te pružanje specifičnih usluga koje su potrebne izbjeglicama i drugim ciljnim skupinama. U pokrajinama s najvećim brojem izbjeglica održano je ukupno 311 447 savjetovanja s izbjeglicama u okviru primarne zdravstvene zaštite. . Osim toga, 17 913 trudnica dobilo je prenatalnu i postnatalnu skrb, 4 912 izbjeglica koristilo se uslugama u području mentalnog zdravlja i psihosocijalne potpore, a 5 228 izbjeglica primilo je postoperativne i rehabilitacijske usluge od siječnja do kraja prosinca 2017.

4.2. Nehumanitarna pomoć

U okviru nehumanitarne sastavnice Instrumenta dodijeljeno je 1,611 milijardi EUR, ugovoreno je svih 27 projekata 33 te je isplaćeno 747 miliijuna EUR. 34  

U fazi programiranja i ugovaranja naišlo se na niz izazova u području komunalne infrastrukture, posebno u pogledu uključivanja kreditnih i zajmovnih elemenata. Zbog nezrelosti sustava projekata, u okviru Instrumenta nije bilo moguće odobriti potporu za komunalnu infrastrukturu. Stoga je posebna mjera 35 donesena u srpnju 2016. 36 tijekom 2017. dvaput izmijenjena. Izmjene koje je odobrio Odbor Instrumenta pretpristupne pomoći temeljile su se na istim načelima kao izvorna posebna mjera.

Nadalje, budući da je broj povratnika bio manji od očekivanog izmijenjena je i posebna mjera o vraćanju donesena u travnju 2016. 37 kako bi se poboljšali kapaciteti turske Glavne uprave za upravljanje migracijama u području upravljanja, primanja i smještanja migranata i povratnika, posebno u pogledu ljudskih potencijala i infrastrukture. Područje primjene posebne mjere povećano je kako bi se obuhvatili svi migranti koji se vraćaju iz EU-a.

Povrh dodijeljenih sredstava kojima se upravlja izravno putem Instrumenta pretpristupne pomoći 38 , nehumanitarnom sastavnicom Instrumenta podržava se niz mjera s djelovanjem od baze prema vrhu preko 15 projekata u ukupnom iznosu od 293 milijuna EUR u okviru Regionalnog uzajamnog fonda EU-a za odgovor na krizu u Siriji.

Dodjele su raščlanjene po prioritetnom području, osim humanitarne pomoći, kako slijedi:

Budući da je većina ugovora potpisana krajem 2017., provedba većine projekata počela je tek 2018. Međutim, neki su projekti već ostvarili znatan učinak na terenu.

Obrazovanje

EU pruža potporu svim fazama obrazovnog sustava, od ranog djetinjstva do visokog obrazovanja, kako bi se zaštitila cijela jedna generacija mladih.

Glavni stup pomoći za obrazovanje u okviru Instrumenta je projekt „Promicanje integracije sirijske djece u turski sustav obrazovanja” 39 , odnosno izravno dodijeljenih 300 milijuna EUR bespovratnih sredstava turskom Ministarstvu nacionalnog obrazovanja za promicanje integracije sirijske djece u turski obrazovni sustav. U okviru tog projekta do 31. listopada 2017. poduku iz turskog jezika dobilo je 312 151 dijete od 5 486 učitelja turskog jezika koji su zaposleni u okviru projekta. Zaposlena su i 93 učitelja arapskog jezika te 489 savjetnika. Dopunsku nastavu propuštenih sadržaja dobilo je 10 085 sirijske djece koja ne pohađaju nastavu kako bi se olakšao njihov povratak u školu, a 43 388 učenika prima kontinuiranu dopunsku nastavu, dok 32 351 dijete koristi usluge školskog prijevoza. Započela je podjela školskog pribora i udžbenika za 500 000 učenika. Cilj je i pružiti potporu Ministarstvu te povećati njegove kapacitete za provedbu i upravljanje.

Obrazovne aktivnosti financirane iz Instrumenta – iz humanitarne sastavnice Instrumenta preko programa uvjetovane novčane pomoći za obrazovanje i programa obrazovanja u kriznim situacijama i nehumanitarne sastavnice – koje provode nevladine organizacije i agencije Ujedinjenih naroda nadopunjuju projekt „Promicanje integracije sirijske djece u turski sustav obrazovanja”. Posebna pozornost pridaje se programima psihosocijalne potpore i socijalne kohezije. Naprimjer, UNICEF je već proveo takve programe za više od 35 000 djece, adolescenata i mladih.

Kako bi se izbjeglicama otvorile prilike za visoko obrazovanje, 332 studenta primaju sveučilišne stipendije u okviru triju projekata, a tijekom akademske godine 2018./2019. očekuje se pomoć za još veći broj učenika.

Intervencije u okviru Instrumenta u prioritetnom području obrazovanja imaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne perspektive. Uz potporu Kreditanstalt für Wiederaufbau i Svjetske banke izgradit će se i opremiti 125 građenih i 50 montažnih škola koje će godišnje obuhvatiti 124 000 djece izbjeglica 40 . Počela je izgradnja prvih škola.

Zdravlje

Glavni je stup pomoći iz Instrumenta u području zdravlja projekt SIHHAT, odnosno 300 milijunaEUR izravno dodijeljenih bespovratnih sredstava turskom Ministarstvu zdravstva kako bi se osiguralo da izbjeglice imaju pristup zdravstvenim uslugama. U okviru projekta SIHHAT do 31. prosinca 2017. operativno je bilo 12 zdravstvenih centara za migrante s ciljem poboljšanja primarne zdravstvene zaštite. U tim centrima i 86 drugih centara koje je Ministarstvo osnovalo prije početka projekta zaposleno je 813 članova osoblja. Organizirana su 763 963 savjetovanja za izbjeglice u području primarne zdravstvene zaštite, a 217 511 sirijskih dojenčadi u potpunosti je cijepljeno 41 . Projekt SIHHAT trebao bi osigurati rehabilitacijske usluge zaštite mentalnog zdravlja za do milijun izbjeglica. Osim toga, na raspolaganju će im biti i aktivnosti koje se odnose na planiranje obitelji, sprečavanje zaraznih bolesti, zapošljavanje i stručno osposobljavanje zdravstvenog osoblja te informativne kampanje.

Kako bi se srednjoročno i dugoročno olakšao pristup uslugama zdravstvene zaštite započela je izgradnja dvaju bolnica u Kilisu i Hatayu s kapacitetom od 300 i 250 kreveta.

Socioekonomska potpora

Socioekonomska potpora ima ključnu ulogu u uključivanju izbjeglica u tursko društvo te potiče iznimno potrebnu društvenu i gospodarsku koheziju. Budući da je jezična barijera velika prepreka uspješnoj integraciji, u okviru Instrumenta izbjeglicama se pružaju tečajevi turskog jezika.

Kako bi se poboljšale zapošljivost i integracija izbjeglica te ranjivih članova zajednica domaćina na tržište rada, novim će se projektima osigurati strukovno osposobljavanje za 15 100 osoba, dok će 7 400 osoba sudjelovati u savjetovanju ili pomoći pri traženju posla. Savjetodavnim aktivnostima i mikrozajmovima podupirat će se poduzetništvo.

Institucijskom potporom uslugama zapošljavanja ojačavaju se kapaciteti turske agencije za zapošljavanje za pružanje savjetovanja i pomoći pri traženju posla te kapaciteti turskog Ministarstva rada i socijalne politike za praćenje izdavanja radnih dozvola i pružanja usluga zapošljavanja.

Društveni centri financirani iz Instrumenta pružaju širok raspon usluga od tečajeva za osposobljavanje do informacija i usluga upućivanja, uključujući i kulturna događanja te događanja posvećena umrežavanju radi povećanja otpornosti i samodostatnosti izbjeglica i zajednica domaćina.

Upravljanje migracijama

Instrumentom su pokriveni troškovi nastali u upravljanju vraćanjem (prijevoz, smještaj) 212 Sirijaca i 1075 osoba druge nacionalnosti te logistička oprema i radovi na centru za udaljavanje s kapacitetom od 750 osoba. U razdoblju od kolovoza do kraja listopada 2017. u centrima za udaljavanje pomoć financiranu iz Instrumenta primilo je 16 733 migranata.

Instrumentom se također pridonijelo povećanju kapaciteta turske obalne straže za obavljanje operacija traganja i spašavanja. Dopremljeno je šest brodova, a 939 članova osoblja turske obalne straže obučeno je o humanitarnim standardima za upravljanje morskom granicom.

5. Praćenje, evaluacija i revizija

5.1. Praćenje i evaluacija

Prvi nacrt okvira za rezultate Instrumenta predstavljen je Upravljačkom odboru u ožujku 2017., što je početak praćenja na razini Instrumenta. Prvi ciklus praćenja pokrenut je u svibnju 2017. kao pilot-vježba, a uslijedila su tri dodatna ciklusa tijekom 2017. Istovremeno, Komisija je donijela potpornu mjeru od 14,3 milijuna EUR za praćenje, evaluaciju, reviziju i komunikaciju Instrumenta.

Rezultati praćenja predstavljeni su Upravljačkom odboru u lipnju 2017. i studenome 2017. Okvir za rezultate preispituje se u skladu s podacima dobivenima iz četiri ciklusa praćenja kako bi se o najnovijem razvoju izvijestio Upravljački odbor tijekom 2018. i kasnije.

Sustav praćenja Instrumenta trebala bi tehnički podržavati internetska platforma za praćenje kojom bi se olakšali prikupljanje i analiza podataka 42 te vizualizacija napretka. Platforma bi trebala biti u potpunosti operativna do sredine 2018.

Istovremeno, mobilizira se tehnička pomoć kako bi se olakšala integracija različitih komponenti mehanizma za praćenje i poduprle obveze praćenja na licu mjesta sadržane u ugovorima u okviru izravnog upravljanja.

Sve bi komponente sveobuhvatnog sustava praćenja Instrumenta trebale biti u potpunosti operativne tijekom 2018. Sljedeći je korak početak rada na evaluaciji Instrumenta.

5.2. Revizija

Europski revizorski sud službeno je pokrenuo reviziju uspješnosti Instrumenta 17. listopada 2017. Završno izvješće Suda treba se objaviti do kraja 2018. Revizija je usmjerena na komplementarnost pomoći iz Instrumenta, njegovu izvedbu i praćenje te uzorak humanitarnih projekata.

Europski parlament i Vijeće provode i financijski nadzor nad Instrumentom kao integralnim dijelom općeg proračuna Europske unije.

6. Komunikacija i vidljivost

Vidljivost i komunikacija ključni su prioriteti od samog početka provedbe Instrumenta. Instrument je ključan kako bi se prenijela poruka snažne potpore EU-a izbjeglicama i zajednicama domaćinima u Turskoj.

Suradnja s turskim institucijama vrlo je dobra te je uspješno održan veći broj zajedničkih promotivnih događanja na visokoj razini, poput svečanosti otvaranja sa sudjelovanjem povjerenika EU-a. Ta su događanja u velikoj mjeri popratili međunarodni i turski mediji. Primjerice, pokretanje projekta SIHHAT bilo je predmet više od 100 članaka u turskim medijima koji su doprli do 7,7 milijuna čitatelja. Posjet za medije u kombinaciji s polaganjem temelja za montažne škole održan je na jugoistoku Turske u studenome 2017. te je bio opsežno medijski pokriven 43 .

Komisija je početkom 2017. izradila komunikacijsku strategiju. Ona služi kao opći okvir za dosadašnje komunikacijske aktivnosti i alate u okviru Instrumenta te joj je cilj povećati vidljivost mjera koje se financiraju iz njega. Od pokretanja strategije proizvedeno je mnogo komunikacijskog materijala kojim se ilustriraju svrha i glavne aktivnosti Instrumenta.

Izrađena je i posebna internetska stranica za Instrument 44 koja uključuje interaktivnu kartu s prikazom dosad provedenih projekata i detaljnu opisnu tablicu s projektima u okviru Instrumenta. Posebna internetska stranica 45 Delegacije EU-a zabilježila je oko 4 890 pregleda od pokretanja u siječnju 2017.

Komisija je razvila mnoštvo tiskanih i internetskih komunikacijskih materijala. Biltenisu podijeljeni Upravljačkom odboru, a informativne kartice s prikazom aktivnosti u okviru Instrumenta tijekom godine objavljivane su na društvenim medijima. Partneri i osoblje EU-a objavili su 36 blogova i oko 54 videozapisa o različitim projektima u okviru Instrumenta 46 . Pripremljen je veći broj filmova radi promicanja projekata u okviru Instrumenta s naglaskom na priče od općeljudskog interesa koji su objavljeni na YouTubeu i podijeljeni na društvenim medijima i internetskoj stranici Delegacije EU-a na engleskom i turskom jeziku 47 . Produciran je i veći broj videozapisa od općeljudskog interesa koji će biti objavljeni uz povezane prigode 48 . Osim toga, Komisija je izdala 21 priopćenje za medije, a Delegacija EU-a u Ankari lokalno je izdala 19 dodatnih priopćenja za medije 49 . U turskim tiskanim i internetskim medijima objavljeno je više od 350 članaka o Instrumentu.

7. Zaključci i sljedeći koraci

Operativna omotnica Instrumenta za izbjeglice u Turskoj u potpunosti je ugovorena. Zahvaljujući Instrumentu već je pružena neophodna pomoć izbjeglicama i zajednicama domaćinima u toj zemlji. Slijede ovi koraci:

·djelotvorna provedba svih projekata u okviru Instrumenta u korist izbjeglica i zajednica domaćina u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;

·potpuno uvođenje sustava praćenja Instrumenta u 2018.;

·provedba komunikacijskih aktivnosti koje se odnose na Instrument;

·redoviti sastanci Upravljačkog odbora. Sljedeći se sastanak planira u proljeće 2018.

(1)

Odluka Komisije C(2015) 9500 od 24. studenoga 2015. o usklađivanju mjera Unije i država članica koordinacijskim mehanizmom – Instrumentom za izbjeglice u Turskoj, kako je izmijenjena Odlukom Komisije C(2016) 855 od 10. veljače 2016.

(2)

Dana 8. veljače 2018. bilo je registrirano 3 506 532 „Sirijaca s privremenom zaštitom”. Izvor: turska Glavna uprava za upravljanje migracijama: http://www.goc.gov.tr/icerik6/temporary-protection_915_1024_4748_icerik

(3)

Turski sustav azila specifičan je zato što je Protokol iz New Yorka iz 1967. uz Ženevsku konvenciju iz 1951. Turska potpisala uz rezervu. U skladu s tim velika većina izbjeglica u Turskoj ne može podnijeti zahtjev za potpuni status izbjeglice, već samo za „uvjetni” status izbjeglice kojim se, ako se odobri, boravak u zemlji ograničava do trenutka „preseljenja izbjeglice u treću zemlju”.

(4)

Izvor: Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice i Glavna uprava za upravljanje migracijama, autor: Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, podaci na dan 7. prosinca 2017. Korištene oznake i prikaz materijala na toj karti ne podrazumijevaju iznošenje stava Europske unije u pogledu zakonskog statusa bilo koje zemlje, teritorija, grada ili područja ili njihovih nadležnih tijela, kao ni u pogledu njihova razgraničavanja.

(5)

  http://www.consilium.europa.eu/hr/meetings/international-summit/2015/11/29/ ; http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/03/18/eu-turkey-statement/  

(6)

  http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-15-5860_fr.htm  

(7)

Odluka Komisije C(2016) 60/03 od 10. veljače 2016. o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj o izmjeni Odluke Komisije C(2015) 9500 od 24. studenoga 2015.

(8)

Od 2011. EU i države članice zajednički su mobilizirali gotovo 10,4 milijarde EUR za odgovor na krizu u Siriji, od čega 4,8 milijardi EUR iz proračuna EU-a.

(9)

  https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/neighbourhood/countries/syria/madad_en  

(10)

Izvor: Služba za potporu strukturnim reformama.

(11)

Odluka Komisije C(2015) 9500 od 24. studenoga. 2015., članak 2. – Ciljevi Instrumenta.

(12)

Vidjeti članak 5. stavak 1. Odluke Komisije C(2015) 9500, kako je izmijenjena Odlukom Komisije C(2016) 855.

(13)

  http://avrupa.info.tr/fileadmin/Content/2016__April/160804_NA_report__FINAL_VERSION.pdf  

(14)

SL L 163, 2.7.1996., str. 1.

(15)

Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo, SL L 77, 15.3.2014., str. 27.

(16)

Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju, SL L 77, 15.3.2014., str. 44.

(17)

Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći, SL L 77, 15.3.2014., str. 11.

(18)

Uredba (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, SL L 77, 15.3.2014., str. 1.

(19)

Doprinosi iz Europskog instrumenta za susjedstvo i Instrumenta za razvojnu suradnju preneseni su i provedeni u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i Uzajamnog fonda EU-a.

(20)

 Ukupna raspodjela doprinosa država članica dostupna je na: http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/02/03/refugee-facility-for-turkey/ .

(21)

Budući da su doprinosi vanjski namjenski prihod, ako se ne utroše u odgovarajućoj godini, automatski se prenose u sljedeću godinu tako dugo dok se provodi aktivnost kojoj su dodijeljeni.

(22)

U skladu s Financijskom uredbom, administrativni rashodi i tehnička podrška te praćenje, evaluacija i revizija mogu se ugovarati za razdoblje nakon 2017.

(23)

Za jedan projekt još se čeka supotpis.

(24)

Uključujući iznose koje je platio Regionalni uzajamni fond EU-a zaodgovor na krizu u Siriji, a koji još uvijek nisu nadoknađeni iz proračuna EU-a.

(25)

  https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news_corner/migration_en

(26)

Raspodjela sirijskih izbjeglica po pokrajinama dostupna je na: http://www.goc.gov.tr/icerik6/temporary-protection_915_1024_4748_icerik  

(27)

Zajednička izjava Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali

(28)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći.

(29)

Humanitarna pomoć Europske komisije temelji se na godišnjim provedbenim planovima humanitarne pomoći za pojedine zemlje. Okvir za suradnju između Komisije i njezinih partnera u području humanitarne pomoći utvrđen je Komisijinim sporazumima o financijskom i administrativnom okviru s međunarodnim organizacijama i okvirnim sporazumima o partnerstvu s nevladinim organizacijama.

(30)

Uključujući izbjeglice koje su dobile pomoć u okviru mreže socijalne zaštite u hitnim slučajevima te sličnih prethodnih programa.

(31)

Dostupno na: https://ec.europa.eu/echo/sites/echo-site/files/hip_turkey_2017_ver_2.pdf  

(32)

Izbjeglice su možda primile više od jedne usluge te se preklapanja ne uzimaju u obzir u ukupnim brojkama..

(33)

Za jedan projekt još se čeka supotpis.

(34)

Taj iznos obuhvaća isplate u okviru projekata koje je proveo Regionalni uzajamni fond EU-a zaodgovor na krizu u Siriji, ali proračun EU-a još nije terećen.

(35)

Člankom 2. stavkom 1. Zajedničke provedbene uredbe koja se primjenjuje na Instrument pretpristupne pomoći Komisiji je omogućeno donošenje posebnih mjera u opravdanim slučajevima. Posebne mjere donose se uz pozitivno mišljenje Odbora Instrumenta pretpristupne pomoći te se priopćavaju Europskom parlamentu i državama članicama.

(36)

 C(2016) 4999 Provedbena odluka Komisije od 28. srpnja 2016. o donošenju posebne mjere o obrazovanju, zdravstvu, komunalnoj infrastrukturi i sociogospodarskoj potpori za izbjeglice u Turskoj, financirat će se iz općeg proračuna Europske unije za 2016. i 2017.

(37)

Provedbena odluka Komisije C(2016) 2435 od 19. travnja 2016. o donošenju posebne mjere o migrantima vraćenima u Tursku, financirat će se iz općeg proračuna Europske unije.

(38)

Sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći se u okviru Instrumenta upravlja u skladu s pravilima za vanjske aktivnosti sadržanima u Glavi IV. drugog dijela Financijske uredbe i njezinih Pravila primjene. Za više pojedinosti vidjeti prvo godišnje izvješće o Instrumentu.

(39)

PICTES je kratica za „Promoting Integration of Syrian Children into Turkish Education System” (promicanje integracije sirijske djece u turski sustav obrazovanja).

(40)

Ugovorima se dopunjuje sličan projekt s Kreditanstalt für Wiederaufbau koji je financiran u okviru Uzajamnog fonda EU-a, a vrijednost mu je 70 milijuna EUR te izlazi iz okvira Instrumenta.

(41)

Stanje na dan 31. listopada 2017.

(42)

Grupiranje po spolu, dobi, stupnju invaliditeta (gdje je to moguće i primjereno) te lokaciji.

(43)

O posjetu je izvijestilo više od 500 medijskih kuća.

(44)

  https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news_corner/migration_en

(45)

  https://www.avrupa.info.tr/en/eu-response-refugee-crisis-turkey-710  

(46)

Primjerice, video produciran u okviru Instrumenta koji prikazuje centar za zaštitu djece u Ankari vidjelo je više od 300 000 osoba.

(47)

https://www.youtube.com/watch?time_continue=5&v=qRVSqKYeZKE

(48)

Vidjeti na primjer: https://www.youtube.com/watch?v=57bSP91KqnY

(49)

Sva priopćenja za medije povezana s Instrumenom dostupna su u bazi podataka „brzih” priopćenja za medije Europske komisije: http://europa.eu/rapid/search.htm