This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52018DC0050
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS Mid-term evaluation of the Erasmus+ programme (2014-2020)
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Evaluacija programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja (2014.–2020.)
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Evaluacija programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja (2014.–2020.)
COM/2018/050 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 31.1.2018.
COM(2018) 50 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Evaluacija programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja (2014.–2020.)
{SWD(2018) 40 final}
Program Erasmus+ je program Unije kojim se podupiru mjere u područjima obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta. Proračun tog programa iznosi 16,45 milijardi EUR za razdoblje 2014.–2020. 1 i cilj mu je pružiti priliku za stjecanje vještina i omogućiti osobni, društveno-obrazovni i profesionalni razvoj s pomoću obrazovnih programa, osposobljavanja, radnog iskustva ili volontiranja u raznim zemljama svijeta za više od 4 milijuna ljudi. Cilj mu je poticati poboljšanje kvalitete, inovacije, izvrsnost i internacionalizaciju organizacija koje djeluju u području obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta. Program Erasmus+ ujedno pomaže europskim zemljama da moderniziraju i poboljšaju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, ali i politike koje se odnose na mlade i sport, čime se jača njihova uloga pokretača rasta, zapošljavanja, konkurentnosti, inovacija i društvene kohezije.
Ovo evaluacijsko izvješće sredinom programskog razdoblja za program Erasmus+, koje obuhvaća evaluaciju dugoročnih učinaka njegovih prethodnika, podnosi se u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 2 i prilaže mu se radni dokument službi Komisije u kojem su prikazani svi dokazi. Temelji se na nacionalnim izvješćima zemalja sudionica programa, izvješću o evaluaciji koju je proveo vanjski neovisni ugovorni suradnik, ostalim preispitanim studijama, iskustvu u upravljanju programom i više od milijun odgovora svih zainteresiranih strana. U njemu se ocjenjuje napredak u provedbi programa Erasmus+ u razdoblju 2014.–2016. u svim zemljama sudionicama 3 prije cjelovitog povećanja proračuna. Ocjenjuje se i dugoročni učinak sedam prethodnih programa iz razdoblja 2007.–2013. (ex post evaluacija), uključujući i u partnerskim zemljama.
Program Erasmus+ na dobrom je putu da postigne svoje pokazatelje uspješnosti koji su utvrđeni u pravnoj osnovi, pri čemu je u manje od tri godine u aktivnostima mobilnosti sudjelovalo 1,8 milijuna pojedinaca, a u projekte suradnje bilo je uključeno više od 240 000 organizacija. Uzimajući u obzir polaznu točku evaluacije, od 2007. do 2016. preispitanim programima financirana je obrazovna mobilnost za više od 4,3 milijuna mladih ljudi i više od 880 000 stručnih osoba. Osim toga, još je mnogo više ljudi imalo korist od projekata suradnje u kojima je sudjelovalo 940 000 organizacija.
Evaluacija općenito pokazuje da dionici i javnost smatraju da je Erasmus+ iznimno vrijedan program. Rezultati te evaluacije, koji su detaljno prikazani u radnom dokumentu službi Komisije, pokazuju da su se svi evaluirani programi pokazali iznimno djelotvornima. Neosporna je njihova europska dodana vrijednost. Nadalje, smatra se da je Erasmus+ koherentniji, važniji i tek dijelom i djelotvorniji od programa koji su mu prethodili. Na temelju prijedloga u nacionalnim izvješćima i uzimajući u obzir preporuke vanjskog ocjenjivača, daju se preporuke za prilagođavanje provedbe trenutačnog programa kako bi do 2020. u potpunosti ispunio svoj potencijal i razmatraju se prijedlozi poboljšanja za sljedeći program.
Djelotvornost
Evaluacijom je utvrđeno kako dionici smatraju da je program Erasmus+ iznimno vrijedan, a to misli i šira javnost, prema kojoj je taj program na trećem mjestu u EU-u prema pozitivnim rezultatima. Stope zadovoljstva korisnika programa premašuju 90 %.
Za polaznike obrazovnih programa (studenti, naučnici, volonteri, mladi ljudi itd.) evaluirani programi imali su i još uvijek imaju pozitivan učinak na stjecanje vještina i kompetencija, čime se povećava zapošljivost i poduzetništvo te se skraćuje prijelaz iz obrazovanja na radno mjesto (povećanje od 13 % u usporedbi s osobama koje nisu sudjelovale u programu Erasmus+ ili u prethodnim programima). Iz evaluacije je vidljivo da se programom Erasmus+ potiče spremnost na rad ili studiranje u inozemstvu (+31 %) i poboljšava znanje stranih jezika (7 % viši rezultati pri ispitivanju znanja stranih jezika), da pojedinci stječu pozitivan stav prema vrijednosti učenja za svoj profesionalni i osobni razvoj (+8 %) te da se poboljšava čak i stopa završavanja školovanja (+2 %).
Neki dokazi upućuju i na to da se pridonosi većoj povezanosti unutar Unije. Programom Erasmus+ promiče se pozitivno društveno/građansko ponašanje i osjećaj pripadnosti Europi (+19 % u usporedbi s osobama koje u njemu nisu sudjelovale). Više dopire do mladih ljudi u nepovoljnom položaju (11,5 % ukupnog broja sudionika u programu Erasmus+) nego njegovi prethodnici ili usporedivi nacionalni programi. Međutim, u evaluaciji se ističe da treba učiniti više kako bi se doprlo do ranjivijih društvenih skupina i olakšalo sudjelovanje manjim organizacijama.
·Komisija će unutar sadašnje strukture programa do 2020. pojačati svoja nastojanja da program Erasmus+ postane pristupačniji pojedincima u nepovoljnom položaju ili s posebnim potrebama. Poduzet će mjere da olakša sudjelovanje škola i ostalih manjih sudionika u ovom programu.
·Komisija će nakon 2020. razmotriti kako da još više poveća dimenziju uključivosti u budućim programima, i to većim uključivanjem skupina u nepovoljnom položaju i ranjivih skupina u područje obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta.
Stručne osobe (učitelji, voditelji osposobljavanja, osobe koje rade s mladima, osoblje itd.) sudjelovanjem u ovom programu stječu priliku za profesionalni razvoj, što se posebno odnosi na veće mogućnosti ostvarivanja profesionalnih kontakata (+22 postotna boda) i veću upotrebu digitalnih resursa (+5 bodova), a pritom razvijaju i veću povezanost s Europom (+6 bodova).
Za organizacije sudionice (škole, sveučilišta, pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih, organizacije mladih i sportske organizacije itd.) očekivane su promjene postupne i nisu jednako intenzivne u svim sektorima programa. Za dublju je transformaciju potrebno daljnje sudjelovanje. Međutim, evaluacija je pokazala da program ima jasan učinak „europeizacije” 4 .
Iako su ti rezultati manje vidljivi, evaluacijom je potvrđeno i da su preispitani programi utjecali na oblikovanje i provedbu politika u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta 5 , posebno u slučaju visokog obrazovanja u kojem je postojao dovoljno velik proračun, ili su imali neizravan utjecaj tako što se njima financirala suradnja u području politike između nadležnih tijela. Dugoročno gledajući, tim se programima u Europi usadila percepcija da pojedinci imaju korist od obrazovne mobilnosti i da se rezultati tog obrazovanja općenito trebaju smatrati valjanima i biti prepoznati. Evaluirani programi bili su važni i za globalno povezivanje EU-a, naročito pri olakšavanju priznavanja kvalifikacija između Europe i partnerskih zemalja.
Te sustavne učinke prati porast objavljivanja rezultata financiranih projekata na jedinstvenoj posebnoj platformi 6 . Međutim, dokazi da se tvorci politika koriste rezultatima projekata nisu uvijek očigledni, posebno ako oni nisu uključeni u projekte od samog početka.
·Kako bi se povećao utjecaj na politiku, Komisija će razmotriti dodatne načine za poticanje učinaka na razini sustava i djelotvornije integriranje rezultata uspješnih projekata na nacionalnoj razini.
·Pri pripremi budućih programa istraživat će mogućnosti razvoja i financiranja u većim razmjerima (naročito uz potporu europskih strukturnih i investicijskih fondova) za uspješne projekte u okviru programa Erasmus+ kojima bi se mogle potaknuti strukturne reforme na nacionalnoj razini.
Evaluacijom se općenito pokazalo da je program Erasmus+ sredinom provedbenog razdoblja postigao ili premašio većinu pokazatelja koji su utvrđeni u njegovoj pravnoj osnovi. Potražnja uvelike premašuje raspoloživa sredstva. Ne dovodeći u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir, evaluacijom je potvrđeno da će ovaj program u budućnosti imati kapacitet da iskoristi povećanje ukupnog proračuna. U tom slučaju, u njoj se ukazalo na to da bi se trenutačna razdioba među sektorima programa mogla izmijeniti tako da se ojačaju oni sektori kojima bi povećanje proračuna donijelo najučinkovitije koristi u pogledu učinka. Školsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te aktivnosti u području mladih, u kojima je učinak programa dokazan, no nije toliko raširen kao u visokom obrazovanju zbog manjih proračunskih izdvajanja, utvrđeni su kao područja koja imaju visok potencijal za prošireno sudjelovanje u aktivnostima programa Erasmus+ u nadolazećim godinama.
·Nove mjere i aktivnosti bit će pokrenute u okviru programa Erasmus+ od 2018. s ciljem povećanja broja prilika za mobilnost za učenike, polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te naučnike.
·U svojoj komunikaciji Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet 7 , Komisija je izložila svoju viziju za dopunjavanje budućeg programa Erasmus+ u svim kategorijama učenika (uključujući učenike, studente, pripravnike i naučnike) i nastavnika, s ciljem udvostručavanja broja sudionika i uključivanja učenika iz skupina u nepovoljnom položaju do 2025. 8
Instrument jamstva za zajam za diplomske studije pokrenut je tek nedavno. Prvi su korisnici dali pozitivne povratne informacije. Međutim, dosad još nije ispunio očekivanja u pogledu obujma jer se njegovo pokretanje odgađalo, preuzele su ga tek poneke financijske institucije, a studenti nisu bilo dovoljno informirani o toj mogućnosti.
·Komisija do 2020. namjerava smanjiti godišnja proračunska izdvajanja za Instrument jamstva za zajam za diplomske studije, bez mijenjanja ukupnog izdvajanja utvrđenog za ostale aktivnosti visokog obrazovanja.
Dodana vrijednost EU-a i relevantnost
S obzirom na postignute rezultate, ovom se evaluacijom naglašava neosporna europska dodana vrijednost evaluiranih programa. 9 Ona proizlazi iz velikog obujma i širokog opsega financiranih aktivnosti, uz pravedniji pristup obrazovnoj mobilnosti, uključivanje najboljih praksi, dublju integraciju unutar EU-a i jasnu međunarodnu dimenziju. Ostali programi kojima se financiraju usporedive mjere na nacionalnoj razini i dalje imaju znatno manji obujam i opseg. Nije vrlo vjerojatno da će se njima moći zamijeniti financiranje u okviru programa Erasmus+.
Evaluacija je pokazala da je program Erasmus+ bolje usklađen s politikama EU-a nego njegovi prethodnici i da je dovoljno fleksibilan da se prilagodi novim potrebama na razini EU-a, kao što su povećanje socijalne uključenosti i sprečavanje nasilne radikalizacije. 10 Kako bi se što više povećao učinak programa, u evaluaciji se preporučuje da se smanji broj prioriteta i da budu bolje usmjereni.
·U trenutačnom programu veći je naglasak stavljen na mjere kojima se pridonosi socijalnoj uključenosti, što proizlazi iz Pariške deklaracije 11 , novih prioritetnih područja pod strateškim okvirom ET 2020 i Strategije za mlade 12 ili Novog programa vještina za Europu 13 .
·Budući bi program i dalje trebao pridonositi provedbi političkih prioriteta EU-a, a pritom ostati fleksibilan kako bi se prema potrebi mogao prilagoditi i zadržati svoju iznimnu relevantnost za zemlje sudionice. Neke bi mjere, osobito one kojima se podržavaju partnerstva, mogle biti usmjerene na manji broj prioriteta.
Završnom evaluacijom programa ocijenit će se i ishodi opsežnih udruženja znanja i udruženja sektorskih vještina koja su uvedena u okviru programa Erasmus+ u svrhu poticanja inovacija u visokom obrazovanju te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Te mjere nisu bile dovoljno potpune za uvrštavanje u evaluaciju sredinom programskog razdoblja.
·Komisija će do 2020. dodatno konsolidirati različite načine upravljanja projektima koji su uglavnom usmjereni na promicanje suradnje i razmjene, a koji se razlikuju od projekata usmjerenih na poticanje inovacija.
·U novom će se programu razmotriti načini za poticanje inovacija.
U evaluaciji je istaknuto i da postoji potencijal za uvođenje bolje usmjerenih mjera kako bi se što više povećala relevantnost aktivnosti u okviru programa Jean Monnet i dodana vrijednost programa u sektoru obrazovanja odraslih.
Poučavanje i istraživanje pitanja EU-a sada je relativno rašireno u visokom obrazovanju. S druge strane, postoji potreba za boljim razumijevanjem europskih integracija i većim osjećajem pripadnosti Europi među najmlađim generacijama u razdoblju nakon ekonomskih i političkih kriza u posljednjih deset godina.
·Jean Monnet bi se u budućem programu mogao preoblikovati tako da odgovori na potrebe šire ciljne skupine (uključujući škole) kako bi se podigla razina svijesti o zajedničkim europskim vrijednostima.
U evaluaciji se naglašava da je učinak na sektor obrazovanja odraslih, koji je trenutačno usmjeren na široku populaciju, slabiji zbog rascjepkanog i raznolikog karaktera tog sektora.
·Komisija će razmotriti kako povećati usmjerenost potpore EU-a za transnacionalne aktivnosti u sektoru obrazovanja odraslih.
Koherentnost
Evaluacijom je utvrđena visoka razina komplementarnosti između programa Erasmus+ i drugih relevantnih politika i programa EU-a (npr. Europski socijalni fond i Obzor 2020.). Iako se razina sinergija razlikuje, iznenađuje da se evaluacijom otkrilo iznimno malo preklapanja. 14
Snažna unutarnja koherentnost ovog programa u usporedbi s njegovim prethodnicima proizlazi iz toga što obuhvaća cjeloživotno obrazovanje. Smatra se da se povezivanjem područja koja su često razdvojena (na nacionalnoj razini) u jedinstveni program EU-a omogućava ohrabrujuća komplementarnost i međunarodna perspektiva. 15
Međusektorska suradnja u okviru programa Erasmus+ naglo se povećala (+23 postotna boda u usporedbi s prethodnim programima). Velika većina projekata suradnje sada uključuje barem jednu organizaciju iz drugog programskog sektora. U okviru programa Erasmus+ postupno se razvija suradnja između obrazovanja i osposobljavanja te civilnog društva.
Evaluacijom je istaknuto da je program očigledno imao koristi od jednostavnije strukture i grupiranja aktivnosti u tri ključne mjere (individualna mobilnost, suradnja i podrška reformama politike), kako se i očekivalo u procjeni učinka. Jedinstveno ime programa doprinijelo je njegovoj većoj vidljivosti, od čega su svi sektori imali koristi. Program Erasmus+ poboljšao je svoju geografsku ravnotežu, uz jaču uključenost manjih zemalja te zemalja iz srednje i istočne Europe.
Koherentnost se još uvijek može unaprijediti u odnosu na sport. Kako bi se postigli značajni rezultati, resursi se ne bi smjeli podijeliti na premale dijelove.
·Komisija će nastojati povećati usmjerenost određenih mjera u području sporta, naročito u aspektima socijalne uključenosti, i smanjiti preklapanje s aktivnostima u području mladih.
Učinkovitost i pojednostavnjenje 16
Dokazi ukazuju na to da su mjere mobilnosti u okviru programa Erasmus+ očigledno troškovno učinkovite, a posebno mobilnost učenika (EU za jednog polaznika obrazovnih programa potroši 15 EUR na dan). Ključno će pitanje biti poboljšavanje učinkovitosti decentraliziranih mjera s partnerskim zemljama, koje imaju specifične kriterije i rascjepkane proračune obuhvaćene fondovima EU-a za vanjske odnose.
Troškovi upravljanja (6 % proračuna za Erasmus+ 17 ) razumni su, posebno u usporedbi sa sličnim nacionalnim programima (u prosjeku 14 %), iako se mogla postići veća ekonomija razmjera. Očekuje se veće povećanje učinkovitosti do 2020.
Kad je riječ o pojednostavnjenju, integrirani karakter programa Erasmus+ omogućava uporabu međusektorskih alata za prijavu za bespovratna sredstva, praćenje, reviziju ili širenje informacija. Nakon teškog prijelaznog razdoblja između prethodnih programa i trenutačnog programa, općenito se smatra da je u programu Erasmus+ došlo do velikih poboljšanja (npr. pojednostavnjen način dobivanja bespovratnih sredstava, digitalizacija, Povelja za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te mrežna jezična potpora 18 ), ali da bi postupci i informatički alati za upravljanje trebali biti lakši za uporabu kako bi se smanjilo administrativno opterećenje provedbenih tijela i korisnika u odnosu na bespovratna sredstva koja primaju.
·Komisija će od 2018. olakšati postupak prijavljivanja za bespovratna sredstva tako što će uvesti internetske obrasce. Takva postupna poboljšanja uvodit će se tijekom cijelog trajanja programa.
·Budući bi program trebao još više konsolidirati trenutačno povećanje učinkovitosti, a posebice smanjiti administrativno opterećenje pojednostavnjenjem postupaka prijave i izvješćivanja, nastojanjem da informatički alati budu interoperabilniji i jednostavniji za korištenje te povećanjem fleksibilnosti proračuna, uz istodobno zadržavanje odgovornosti.
Decentraliziran način provedbe preko nacionalnih agencija sad je dobro utvrđen. Pristup upravljanju programom koji se uistinu temelji na uspješnosti uveden je 2014. Na temelju potvrđenog poboljšanja u praćenju rezultata programa Erasmus+, trebalo bi prilagoditi neke pokazatelje i bilo bi dobro prikupljati manje podataka od sudionika i bolje ih upotrijebiti.
·Poboljšana je komunikacija između Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i nacionalnih agencija kako bi se povećale sinergije između centraliziranih i decentraliziranih mjera.
·Komisija će razmotriti načine za usavršavanje praćenja programa Erasmus+ tako što će se njime obuhvatiti projekti suradnje i centralizirane mjere radi dubinske analize podataka na razmjeran način, kako bi donošenje odluka bilo potkrijepljeno dokazima.
Uključujući financiranje iz instrumenata za vanjsko djelovanje.
SL L 347, 20.12.2013., str. 50. proračun
Zemlje sudionice programa: države članice EU-a, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Island, Lihtenštajn, Norveška i Turska. Partnerske zemlje su druge zemlje koje nisu članice EU-a.
Radni dokument službi Komisije, 5.1.2.1.
Radni dokument službi Komisije, 5.1.2.2.
http://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/projects
Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet – Doprinos Europske komisije sastanku na vrhu u Göteborgu, 17. studenoga 2017., COM(2017) 673
Ne dovodeći u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir.
Radni dokument službi Komisije, 5.5.
Radni dokument službi Komisije, 5.2.
Deklaracija o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja, Pariz, 17. ožujka 2015.
Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.), SL C 417, 15.12.2015., str. 25.; Rezolucija Vijeća o planu rada Europske unije za mlade za razdoblje od 2016. do 2018., SL C 417, 15.12.2015., str. 1.
COM(2016) 381, 10. lipnja 2016.
Radni dokument službi Komisije, 5.3.2.
Radni dokument službi Komisije, 5.3.1.
Radni dokument službi Komisije, 5.4.
Uključujući naknade za upravljanje za nacionalne agencije, koje se podupiru operativnim proračunom.
https://erasmusplusols.eu/hr/
