52018AR3592

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52018AR3592 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018AR3592

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Pojednostavnjenje realizacije mreže TEN-T”

COR 2018/03592

SL C 168, 16.5.2019, p. 91–100 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Date of document:: 07/02/2019; Datum glasanja
Date of vote:: 07/02/2019
Date lodged:: 17/05/2018

Author:: Europski odbor regija, Povjerenstvo za teritorijalnu kohezijsku politiku i proračun EU-a
Form:: Mišljenje
Session:: 133

Procedure number:

2018/0138/COD

Link

European Parliament - Legislative observatory

Treaty:

Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Legal basis:

12016E307 - P1

Link

Select all documents mentioning this document

Earlier related instruments:

52018PC0277 COR Opinion Predložena izmjena

Instruments cited:

Link

EUROVOC descriptor:

Subject matter:

Directory code:

07.10.00.00 Prometna politika / Prometna infrastruktura
13.60.00.00 Industrijska politika i unutarnje tržište / Transeuropske mreže

HTML

PDF

Official Journal

16.5.2019

Službeni list Europske unije

C 168/91

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Pojednostavnjenje realizacije mreže TEN-T”

(2019/C 168/11)

Izvjestitelj:

Michiel SCHEFFER (NL/ALDE), član Izvršnog vijeća pokrajine Gelderland

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže

COM (2018) 277 - final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže

COM(2018) 277 final

Amandman 1.

Uvodna izjava 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća [1] utvrđuje se zajednički okvir za stvaranje najsuvremenijih, interoperabilnih mreža za razvoj unutarnjeg tržišta. Transeuropske prometne mreže (TEN-T) imaju dvoslojnu strukturu: sveobuhvatnom mrežom osigurava se povezanost svih regija Unije, dok se osnovna mreža sastoji od onih elemenata mreže koji imaju najveću stratešku važnost za Uniju . U Uredbi (EU) br. 1315/2013 utvrđuju se obvezujući rokovi za provedbu, pri čemu osnovna mreža treba biti završena do 2030., a sveobuhvatna mreža do 2050.

Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća [1] utvrđuje se zajednički okvir za stvaranje najsuvremenijih, interoperabilnih mreža za razvoj unutarnjeg tržišta i za socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju Unije . Transeuropske prometne mreže (TEN-T) imaju dvoslojnu strukturu: sveobuhvatnom mrežom osigurava se povezanost svih regija Unije i razgranatost kojom se dopunjuje osnovna mreža , dok se osnovna mreža sastoji od onih elemenata mreže koji imaju i najveću stratešku važnost za EU te bi prema tome trebali služiti kao prekogranični i multimodalni pokretači jedinstvenog prometnog prostora i mobilnosti u Europi . U Uredbi (EU) br. 1315/2013 utvrđuju se obvezujući rokovi za provedbu, pri čemu osnovna mreža treba biti završena do 2030., a sveobuhvatna mreža do 2050. Nadalje, u Uredbi (EU) br. 1315/2013 stavlja se poseban naglasak na prekogranične veze kojima se poboljšava interoperabilnost različitih vrsta prijevoza i pridonosi multimodalnoj integraciji prijevoza u Uniji.

Obrazloženje

Mreža TEN-T ima brojne svrhe, uključujući postizanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije. Prekogranična suradnja treba biti što je moguće jednostavnija i lagana kako bi se unaprijedila niskougljična, prekogranična mobilnost; u skladu s točkom 18. preporuka o politikama.

Amandman 2.

Uvodna izjava 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Unatoč nužnosti i obvezujućim rokovima, iskustvo je pokazalo da su mnoga ulaganja kojima se nastoji završiti mreža TEN-T suočena sa složenim postupcima izdavanja dozvola, postupcima za prekograničnu nabavu i drugim postupcima. To stanje ugrožava pravodobnu provedbu projekata i u mnogim slučajevima dovodi do znatnih kašnjenja i povećanja troškova. Kako bi se riješili ti problemi i omogućio sinkronizirani završetak mreže TEN-T, potrebno je usklađeno djelovanje na razini Unije.

Unatoč nužnosti i obvezujućim rokovima, iskustvo je pokazalo da su mnoga ulaganja kojima se nastoji završiti mreža TEN-T suočena sa složenim postupcima izdavanja dozvola, postupcima za prekograničnu nabavu i drugim postupcima. Osim toga, često se zanemaruju sudjelovanje javnosti u ranoj fazi te postizanje konsenzusa, što rezultira nedostatkom podrške među građanima zbog nedovoljne transparentnosti. To stanje ugrožava pravodobnu provedbu projekata i u mnogim slučajevima dovodi do znatnih kašnjenja i povećanja troškova. Kako bi se riješili ti problemi i omogućio sinkronizirani završetak mreže TEN-T, potrebno je pojednostavljeno i pravovremeno usklađeno djelovanje na razini Unije.

Obrazloženje

Postupci izdavanja dozvola nisu jedini razlog kašnjenja projekata: do njega dolazi i zbog toga što javnost ne sudjeluje u ranoj fazi i što se ne postiže konsenzus.

Amandman 3.

Uvodna izjava 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U pravnim okvirima mnogih država članica za određene se kategorije projekata odobrava prioritetno postupanje na temelju njihove strateške važnosti za gospodarstvo . Prioritetno postupanje obilježavaju kraći rokovi, istodobni postupci ili ograničeni rokovi za žalbe pri čemu se osigurava da se ostvare i ciljevi drugih horizontalnih politika. Ako takav okvir postoji u nacionalnom pravnom okviru, on bi se trebao automatski primjenjivati na projekte Unije koji su priznati kao projekti od zajedničkog interesa na temelju Uredbe (EU) br. 1315/2013.

U pravnim okvirima mnogih država članica za određene se kategorije projekata odobrava prioritetno postupanje na temelju njihove strateške važnosti za teritorijalnu, ekonomsku i socijalnu koheziju Unije i zbog mjera za suzbijanje klimatskih promjena . Prioritetno postupanje obilježavaju kraći rokovi, istodobni postupci ili ograničeni rokovi za žalbe pri čemu se osigurava da se ostvare i ciljevi drugih horizontalnih politika. Ako takav okvir postoji u nacionalnom pravnom okviru, on bi se trebao automatski primjenjivati na projekte Unije koji su priznati kao projekti od zajedničkog interesa na temelju Uredbe (EU) br. 1315/2013. Ako takav okvir ne postoji, nadležna tijela trebala bi dati prednost usklađivanju administrativnih postupaka za izdavanje dozvola i provedbu projekta ili, prema potrebi, poduzeti potrebne korake kako bi se olakšalo stvaranje zajedničkog upravljačkog subjekta.

Obrazloženje

Borba protiv klimatskih promjena treba biti među osnovnim ciljevima prometne politike Unije.

Amandman 4.

Uvodna izjava 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se poboljšala djelotvornost procjena utjecaja na okoliš i racionalizirao proces odlučivanja, ako obveza provođenja procjena povezanih s pitanjima zaštite okoliša u slučaju projekata u okviru osnovne mreže istodobno proizlazi iz Direktive 2011/92/EU, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU, i iz ostalog zakonodavstva Unije kao što su Direktiva 92/43/EEZ, Direktiva 2009/147/EZ, Direktiva 2000/60/EZ, Direktiva 2008/98/EZ, Direktiva 2010/75/EU, Direktiva 2012/18/EU i Direktiva 2011/42/EZ, države članice trebale bi osigurati pružanje zajedničkog postupka kojim se ispunjavaju zahtjevi iz tih direktiva.

Obrazloženje

Neke države članice već imaju integrirane postupke, pa bi uvođenje novih postupaka predstavljalo dodatno administrativno opterećenje.

Amandman 5.

Uvodna izjava 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

S obzirom na hitnost završetka osnovne mreže TEN-T, pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola trebalo bi biti popraćeno rokom u kojem bi odgovorna nadležna tijela trebala donijeti sveobuhvatnu odluku o izgradnji projekta. Taj bi rok trebao potaknuti učinkovitiju obradu postupaka i ni u kojem slučaju ne bi smio ugroziti visoke standarde Unije u području zaštite okoliša i sudjelovanja javnosti. Međutim, rok bi trebalo odrediti tek nakon što se u ranoj fazi provede početno savjetovanje s javnošću, uključujući lokalne i regionalne vlasti, o planiranom projektu.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi. Postupci izdavanja dozvola nisu jedini razlog kašnjenja projekata: do njega dolazi i zbog toga što javnost ne sudjeluje u ranoj fazi i što se ne postiže konsenzus.

Amandman 6.

Uvodna izjava 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Javna nabava u prekograničnim projektima od zajedničkog interesa trebala bi se provoditi u skladu s Ugovorom i Direktivom 2014/25/EU i/ili Direktivom 2014/24/EU. Kako bi se osigurao učinkovit završetak prekograničnih projekata od zajedničkog interesa u okviru osnovne mreže, javna nabava koju provodi zajednički subjekt trebala bi podlijegati samo jednom nacionalnom zakonodavstvu. Odstupajući od zakonodavstva Unije o javnoj nabavi, primjenjiva nacionalna pravila trebala bi u načelu biti pravila one države članice u kojoj zajedničko tijelo ima registrirano sjedište. Trebalo bi ostati moguće da se primjenjivo zakonodavstvo utvrdi međuvladinim sporazumom.

Javna nabava u prekograničnim projektima od zajedničkog interesa trebala bi se provoditi u skladu s Ugovorom i Direktivom 2014/25/EU i/ili Direktivom 2014/24/EU. Kako bi se osigurao učinkovit završetak prekograničnih projekata TEN-T-a od zajedničkog interesa u okviru osnovne mreže, javna nabava koju provodi zajednički upravljački subjekt trebala bi – na temelju sporazuma između strana – podlijegati europskom ili, ako je to primjereno , samo jednom nacionalnom zakonodavstvu. Odstupajući od zakonodavstva Unije o javnoj nabavi, primjenjiva nacionalna pravila trebala bi u načelu biti pravila one države članice u kojoj zajedničko tijelo ima registrirano sjedište. Trebalo bi ostati moguće da se primjenjivo zakonodavstvo utvrdi međuvladinim sporazumom.

Obrazloženje

To bi olakšalo prekograničnu suradnju, u skladu s točkom 18. preporuka o politikama.

Amandman 7.

Članak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Predmet i područje primjene

U ovoj se Uredbi utvrđuju zahtjevi primjenjivi na administrativne postupke kojih se pridržavaju nadležna tijela država članica u odnosu na odobravanje i provedbu svih projekata od zajedničkog interesa u osnovnoj mreži transeuropske prometne mreže.

Predmet i područje primjene

U ovoj se Uredbi utvrđuju zahtjevi primjenjivi na administrativne postupke kojih se pridržavaju nadležna tijela država članica (nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti ili drugi nositelji projekata) u odnosu na odobravanje i provedbu svih infrastrukturnih sastavnica i zahtjeva te svih projekata od zajedničkog interesa u osnovnoj mreži transeuropske prometne mreže koji imaju prioritetni status definiran člankom 3 .

Obrazloženje

Umjesto primjene predloženog postupka na sve projekte u okviru mreže TEN-T, u Uredbi bi trebalo pojasniti koji bi projekti trebali biti obuhvaćeni područjem primjene kako bi se naglasak stavio na najvažnije projekte i kako bi se ubrzala njihova provedba. Države članice trebale bi odlučivati koji će prioritetni projekti biti obuhvaćeni područjem primjene Uredbe.

Amandman 8.

Članak 2. točka (e)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„prekogranični projekt od zajedničkog interesa”znači projekt od zajedničkog interesa u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1315/2013 koji obuhvaća prekograničnu dionicu kako je ona definirana u članku 3. točki (m) te uredbe i koji provodi zajednički subjekt.

„prekogranični projekt od zajedničkog interesa”znači projekt od zajedničkog interesa u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1315/2013 koji obuhvaća prekograničnu dionicu u okviru sporazuma o suradnji ili neke druge vrste sporazuma između država članica, ili između država članica i regionalnih ili lokalnih vlasti, ili između regionalnih ili lokalnih vlasti u različitim državama članicama, ili između država članica i trećih zemalja, za planiranje i provedbu prometne infrastrukture i koji provodi zajednički subjekt.

Obrazloženje

Važno je prepoznati vrijednost potencijala koji imaju lokalna i regionalna tijela u prekograničnim projektima.

Amandman 9.

Članak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„Prioritetni status”projekata od zajedničkog interesa

1.	Svaki projekt od zajedničkog interesa u osnovnoj mreži TEN-T podlijež e objedinjenom postupku izdavanja dozvola kojim upravlja jedinstveno nadležno tijelo koje imenuje svaka država članica u skladu s člancima 5. i 6.

Ako na temelju nacionalnog prava postoji prioritetni status, projektima od zajedničkog interesa dodjeljuje se status od najvećeg mogućeg nacionalnog značaja i kao takvi se obrađuju u postupcima izdavanja dozvola, ako je, i na način na koji je, takva obrada predviđena nacionalnim zakonodavstvom primjenjivim na odgovarajuće vrste prometne infrastrukture.

3.	Kako bi se osigurali učinkoviti administrativni postupci koji se odnose na projekte od zajedničkog interesa, nositelji projekata i sva predmetna tijela osiguravaju takvim projektima najbržu pravno moguću obradu, među ostalim u pogledu dodijeljenih sredstava.

„Prioritetni status”projekata od zajedničkog interesa

Države članice utvrđuju prioritetne komponente mreže TEN-T. Projekti od zajedničkog interesa u prioritetnoj dionici dobivaju „prioritetni status“i podlijež u objedinjenom postupku izdavanja dozvola kojim upravlja jedinstveno nadležno tijelo koje imenuje svaka država članica u skladu s člancima 5. i 6.

3.	Kako bi se osigurali učinkoviti administrativni postupci koji se odnose na projekte od zajedničkog interesa, nositelji projekata i sva predmetna tijela osiguravaju takvim projektima najbržu pravno moguću obradu, među ostalim u pogledu dodijeljenih sredstava.

Obrazloženje

Vidjeti amandman 7.

Amandman 10.

Članak 4. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se ispunili rokovi utvrđeni u članku 6. i smanjilo administrativno opterećenje povezano sa završetkom projekata od zajedničkog interesa, svi administrativni postupci koji proizlaze iz primjenjivog prava, i nacionalno g prava i prava Unije, objedinjuju se i na temelju njih se donosi samo jedna sveobuhvatna odluka.

Kako bi se ispunili rokovi utvrđeni u članku 6. i smanjilo administrativno opterećenje povezano sa završetkom projekata od zajedničkog interesa, svi administrativni postupci koji proizlaze iz primjenjivog prava (uključujući relevantne ocjene u pogledu okoliša, kao i kampanje za informiranje i sudjelovanje građana) , i na nacionalno j razini i na razini Unije, objedinjuju se i na temelju njih se donosi samo jedna sveobuhvatna odluka.

Obrazloženje

Borba protiv klimatskih promjena treba biti među osnovnim ciljevima prometne politike Unije.

Amandman 11.

Članak 5. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Do … (OP: umetnuti datum: godina dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe) svaka država članica dužna je imenovati jedno jedinstveno nadležno tijelo koje je odgovorn o za olakšavanje procesa izdavanja dozvola, uključujući i donošenje sveobuhvatne odluke.	Do … (OP: umetnuti datum: godina dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe) svaka država članica dužna je imenovati jedinstveno nadležno tijelo ili tijela odgovorn a za olakšavanje objedinjenog procesa izdavanja dozvola, uključujući i donošenje sveobuhvatne odluke. Ako je država članica već imenovala jedinstveno nadležno tijelo / tijela, može potvrditi njegovo/njihovo imenovanje.

Obrazloženje

Neke države članice već imaju objedinjene postupke ili imenovana nadležna tijela. Stoga bi uvođenje novih postupaka ili imenovanje novih nadležnih tijela za njih predstavljalo dodatno administrativno opterećenje.

Amandman 12.

Članak 5. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

O dgovornost jedinstvenog nadležnog tijela iz stavka 1. i/ili zadaće povezane s time može se dodijeliti drugom tijelu na odgovarajućoj administrativnoj razini po pojedinom projektu od zajedničkog interesa ili određenoj kategoriji projekata od zajedničkog interesa, pod sljedećim uvjetima:

(a)	samo je jedno tijelo odgovorno za pojedini projekt od zajedničkog interesa;

(b)	to tijelo jedina je kontaktna točka za nositelja projekta u postupku donošenja sveobuhvatne odluke za određeni projekt od zajedničkog interesa; i

(c)	to tijelo koordinira dostavu svih relevantnih dokumenata i informacija.

Jedinstveno nadležno tijelo može zadržati odgovornost za utvrđivanje rokova, ne dovodeći u pitanje rokove utvrđene u skladu s člankom 6.

Vodeći računa o nacionalnim, regionalnim i lokalnim nadležnostima, države članice mogu delegirati o dgovornost jedinstvenog nadležnog tijela iz stavka 1. i/ili zadaće povezane s time postojećem ili novoosnovanom tijelu na odgovarajućoj administrativnoj razini po pojedinom projektu od zajedničkog interesa ili određenoj kategoriji projekata od zajedničkog interesa, pod sljedećim uvjetima:

(a)	samo je jedno tijelo odgovorno za pojedini projekt od zajedničkog interesa;

(b)	to tijelo jedina je kontaktna točka za nositelja projekta u postupku donošenja sveobuhvatne odluke za određeni projekt od zajedničkog interesa; i

(c)	to tijelo koordinira dostavu svih relevantnih dokumenata i informacija.

Obrazloženje

Uredba se ne bi smjela kositi s ustavnim ustrojstvom država članica, osobito s obzirom na to da su u nekim državama članicama za izvršavanje tih zadaća zadužene različite razine vlasti.

Rokove bi trebalo utvrđivati u bliskoj suradnji s nositeljima projekta kako bi se za svaki projekt postavio primjereni rok. Omogućivanje sudjelovanja svih dionika već u ranoj fazi te predviđanje dovoljno vremena za postizanje konsenzusa među dionicima znatno će poboljšati provedbu projekta.

Amandman 13.

Članak 5. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ako projekt od zajedničkog interesa zahtijeva donošenje odluka u dvije države članice ili više njih, relevantna nadležna tijela poduzimaju sve potrebne korake za učinkovitu i djelotvornu međusobnu suradnju i koordinaciju. Ne dovodeći u pitanje obveze koje proizlaze na temelju primjenjivog prava Unije i nacionalnog prava, države članice nastoje osigurati zajedničke postupke, posebno u vezi s procjenom utjecaja na okoliš. Posebno u slučajevima kada su osnivači zajedničkog subjekta države članice sudionice ili nadležne lokalne i regionalne vlasti, taj subjekt ima pravo na zajedničke postupke i koordinaciju među državama članicama i treba biti u kontaktu sa samo jednim jedinstvenim nadležnim tijelom za izdavanje dozvola.

Obrazloženje

—

Amandman 14.

Članak 6. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Trajanje i provedba postupka izdavanja dozvola

1.	Postupak izdavanja dozvola sastoji se od faze prije podnošenja zahtjeva i faze u kojoj jedinstveno nadležno tijelo procjenjuje zahtjev i donosi odluku.

2.	Faza prije podnošenja zahtjeva, koja obuhvaća razdoblje od početka postupka izdavanja dozvola do podnošenja potpunog spisa zahtjeva jedinstvenom nadležnom tijelu, u načelu ne smije trajati više od dvije godine.

Kako bi se pokrenuo postupak izdavanja dozvola, nositelj projekta u pisanom obliku o projektu obavješćuje jedinstveno nadležno tijelo relevantnih država članica i tome prilaže detaljan opis projekta. Najkasnije dva mjeseca od primitka te obavijesti jedinstveno nadležno tijelo potvrđuje ili, ako smatra da projekt još nije dovoljno spreman da uđe u postupak izdavanja dozvola, odbija obavijest u pisanom obliku. Ako jedinstveno nadležno tijelo odluči odbiti obavijest, dužno je obrazložiti svoju odluku. Kao početak postupka izdavanja dozvola smatra se datum na koji je nadležno tijelo potpisalo primitak obavijesti. Ako su uključene dvije države članice ili više njih, datum kad zadnje relevantno nadležno tijelo primi obavijest smatra se datumom početka postupka izdavanja dozvola.

U roku od tri mjeseca od početka postupka izdavanja dozvola jedinstveno nadležno tijelo, u bliskoj suradnji s nositeljem projekta i ostalim relevantnim tijelima te uzimajući u obzir informacije koje je dostavio nositelj projekta na temelju obavijesti iz stavka 3., utvrđuje detaljan nacrt zahtjeva i o njemu obavješćuje nositelja projekta, pri čemu taj nacrt sadržava sljedeće:

(a)	opseg i podrobnost informacija koje nositelj projekta mora dostaviti u okviru spisa zahtjeva za sveobuhvatnu odluku;

(b)

plan za proces izdavanja dozvola, u kojem se utvrđuje najmanje sljedeće:

i.	odluke i mišljenja koja treba dobiti;

ii.	tijela, dionici i javnost na koje se postupak vjerojatno odnosi ;

iii.	pojedine faze postupka i njihovo trajanje;

iv.	glavne etape i njihovi rokovi s obzirom na sveobuhvatnu odluku koju treba donijeti;

v.	sredstva koja planiraju tijela i moguće dodatne potrebe za sredstvima.

Trajanje i provedba postupka izdavanja dozvola

Postupak izdavanja dozvola sastoji se od faze prije podnošenja zahtjeva i faze u kojoj jedinstveno nadležno tijelo procjenjuje zahtjev i donosi odluku.

Primjenjujući participativni pristup, jedinstveno nadležno tijelo u preliminarnu evaluaciju projekta u skladu s institucijskim i pravnim okvirom države članice uključuje lokalne i regionalne vlasti na čije se samoupravne jedinice odnosi određeni projekt, i to prije izdavanja konačnog odobrenja.

Faza prije podnošenja zahtjeva, koja obuhvaća razdoblje od početka postupka izdavanja dozvola do podnošenja potpunog spisa zahtjeva jedinstvenom nadležnom tijelu, u načelu ne smije trajati više od dvije godine. Jedinstveno nadležno tijelo moglo bi nositelju projekta u posebnim okolnostima odobriti dulje rokove, u ovisnosti o veličini i vrsti projekta, i/ili kako bi se osiguralo dovoljno vremena za adekvatno uključivanje javnosti. Takva javna savjetovanja i sudjelovanje moraju se ostvariti prije faze koja prethodi podnošenju zahtjeva. Ishod sudjelovanja javnosti u vidu kompromisa koji izravno utječu na realizaciju infrastrukture kao i planirane daljnje mjere za savjetovanje s javnošću određuju trajanje faze koja prethodi podnošenju zahtjeva.

(a)	opseg i podrobnost informacija koje nositelj projekta mora dostaviti u okviru spisa zahtjeva za sveobuhvatnu odluku;

(b)

plan za proces izdavanja dozvola, u kojem se utvrđuje najmanje sljedeće:

i.	odluke i mišljenja koja treba dobiti, uključujući, posebno, mišljenja lokalnih i regionalnih vlasti, ovisno o institucijskom i pravnom okviru države članice ;

ii.	mjere koje su već poduzete radi uključivanja dionika u postupak i osiguravanja sudjelovanja javnosti u njemu te način na koji će se to nastaviti tijekom cijele provedbe projekta;

iii.	tijela, uključujući lokalne i regionalne vlasti koje se mora uključiti, ovisno o institucijskom i pravnom okviru države članice ;

iv.	pojedine faze postupka i njihovo trajanje;

v.	glavne etape i njihovi rokovi s obzirom na sveobuhvatnu odluku koju treba donijeti;

vi.	sredstva koja planiraju tijela i moguće dodatne potrebe za sredstvima.

Obrazloženje

Primjenom pristupa prilagođenog svakom projektu i uključivanjem javnosti u ranoj fazi procesa mogu se znatno smanjiti kašnjenja u izdavanju dozvola zbog smanjenja broja sudskih žalbi na rezultate postupka planiranja. Stoga nije moguće utvrditi univerzalni rok potreban za postizanje konsenzusa među dionicima, nego se on mora određivati u ovisnosti o mjerljivim čimbenicima povezanima s provedbom projekta te o raznim kompromisnim rješenjima dogovorenima tijekom procesa postizanja konsenzusa sa svim uključenim dionicima. Takav fleksibilni, prilagođeni pristup mogao bi čak i ubrzati provedbu projekata u odnosu na stanje koje bi moglo nastati nametanjem strogog vremenskog okvira.

Amandman 15.

Članak 7. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Za projekte koji obuhvaćaju dvije države članice ili više njih nadležna tijela relevantnih država članica usklađuju svoje rasporede i dogovaraju se o zajedničkom planu.

Za projekte koji obuhvaćaju dvije države članice ili više njih nadležna tijela relevantnih država članica usklađuju svoje rasporede i dogovaraju se o zajedničkom planu. Ako zajednički subjekt koji osnuju uključene države članice podnese zahtjev za dozvolu, mora kontaktirati samo jedno nadležno tijelo. To nadležno tijelo koordinira svoj rad s drugim uključenim tijelom/tijelima da bi se osiguralo ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz mjerodavnih pravnih akata svih država članica koje sudjeluju u projektu, kako je navedeno u članku 5. stavku 5.

Obrazloženje

Svrha je olakšavanje izdavanja prekograničnih dozvola usvajanjem pristupa jedinstvene kontaktne točke za zajedničke subjekte.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Glavne poruke

ističe da je dovršenje sveobuhvatne i osnovne mreže TEN-T ključno za osiguravanje teritorijalne kohezije jer time sve regije postaju prometno dostupnije i jer se potiče gospodarski razvoj u perifernim i prekograničnim regijama;

ističe da je razvoj prometne infrastrukture često u nadležnosti regionalnih vlasti, koje su zadužene za prostorno planiranje, odobravanje planova i izdavanje dozvola na svojem području;

podsjeća na to da su u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Uredbe o mreži TEN-T postavljeni ambiciozni ciljevi za razvoj infrastrukture u Europi. Osnovna mreža TEN-T trebala bi biti dovršena do 2030., ali bit će teško zadovoljiti financijske potrebe za postizanje tih ambicioznih ciljeva;

uviđa da pojednostavnjenje, uz jačanje portfelja projekata, povećanje potpora i financiranja (CEF) te stvaranje okružja pogodnog za ulaganja, predstavlja važan stup politike EU-a u području mreže TEN-T;

pozdravlja prijedlog Komisije u kontekstu ubrzanju realizacije mreže TEN-T i postizanja ciljeva Pariškog sporazuma. On je izrazito važan i za usklađivanje postupaka i tehničkih normi te povećanje interoperabilnosti;

podsjeća na ta tri temeljna načela:

—	osiguravanje koordiniranosti postupaka na različitim područjima, kako unutar tako i između država članica,

—	osiguravanje usklađenosti različitih pravnih zahtjeva poput onih koji proizlaze iz direktiva o staništima, vodama i biološkoj raznolikosti,

—	zadržavanje i poboljšanje sudjelovanja javnosti;

naglašava važnost pojednostavnjenja postupaka u, među ostalim, pograničnim regijama. Stoga se pojednostavnjenjem administrativnih odobrenja, postupaka izdavanja dozvola i drugih regulatornih postupaka nastoji olakšati dovršetak mreže TEN-T;

ističe da bi države članice koje su već uvele pojednostavnjene postupke trebale imati mogućnost odabira vlastitog pojednostavnjenog postupka;

predlaže da se umjesto primjene predloženog postupka na sve projekte u okviru mreže TEN-T u Uredbi navede koji su projekti obuhvaćeni područjem primjene. Na primjer, državama članicama trebalo bi dopustiti da same odluče koji su projekti obuhvaćeni Uredbom;

10.

konstatira da se pravodobni dovršetak mreže TEN-T dovodi u pitanje zbog kašnjenja uzrokovanog dugotrajnim postupcima izdavanja dozvola. Međutim, te se dozvole izdaju u skladu s integriranim okvirom nacionalnih uprava, poštujući europske i nacionalne pravne okvire u području prostornog planiranja, zaštite okoliša i građanskih prava. Teško je provoditi taj složeni postupak primjenom univerzalnog pristupa. Prikladniji je prilagođeni pristup;

11.

podsjeća na to da je pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja jedan od glavnih ciljeva sadašnjeg mandata Komisije. To se u određenoj mjeri odražava u Prijedlogu. Međutim, administrativno opterećenje ne smije se pojednostavniti i smanjiti nauštrb načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Prilagođeni pristupi trebali bi biti mogući ako je država članica već uvela pojednostavnjene postupke;

12.

podsjeća na to da je za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma potrebno ubrzati razvoj željezničke infrastrukture, prioritetno rješavati problem uskih grla, upotpuniti dionice koje nedostaju i pružati potporu prekograničnoj infrastrukturi koja omogućuje zelenu mobilnost, u skladu s mišljenjima „Nedostatak prometnih veza u pograničnim područjima”i „Ostvarivanje mobilnosti s niskom razinom emisija”, kao i na to da bi EU mogao dodatno pridonijeti financijskoj održivosti zelene mobilnosti aktivnom podrškom međunarodnog i europskog sustava trgovanja emisijama koji bi imao stabilne, visoke cijene ugljika koje ne fluktuiraju isključivo zbog špekulacija, u skladu s mišljenjem OR-a „Troškovno učinkovita smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika”;

13.

podsjeća na potrebu da se opći, ali ne nužno izrijekom izraženi interesi korisnika (građana i gospodarskih subjekata) u pogledu slobode kretanja ljudi i robe uravnoteže s interesima onih na koje utječe razvoj infrastrukture;

Prekogranični aspekti

14.

ustraje u potrebi nastavka promicanja prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje kao dijela cilja jačanja teritorijalne kohezije utvrđenog u članku 174. UFEU-a;

15.

ističe da su i dalje relevantne neke primjedbe OR-a u vezi s ograničenjima koja proizlaze iz raznih proceduralnih ili organizacijskih pristupa prekograničnim projektima (vidjeti npr. mišljenje „Nedostatak prometnih veza u pograničnim područjima”) te poziva na uklanjanje tih pravnih i administrativnih prepreka razvoju prekogranične prometne infrastrukture (vidjeti npr. mišljenje „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a”);

16.

pozdravlja namjeru izraženu u Prijedlogu da se olakša prekogranična suradnja za razvoj prometnih veza radi uspostave poveznica koje nedostaju. Unatoč tomu, prekogranični projekti i projekti koji su isključivo nacionalne prirode imaju različite preduvjete, pa pristup odozgo prema dolje s obzirom na njihove posebnosti možda nije prikladan;

17.

podsjeća na to da se mora zadržati lokalizirani pristup pojedinačnim projektima transeuropske prometne mreže iako je mreža TEN-T instrument za planiranje razvoja prometnih veza u cijeloj Europi. Prostorno planiranje, kao i sudjelovanje javnosti i dionika, moraju se odvijati na lokalnoj i regionalnoj razini;

18.

poziva Komisiju da potakne uvođenje mjera za olakšavanje provedbe prekograničnih projekata transeuropske prometne mreže i rješavanje problema uskih grla, koje će se sastojati od pojednostavnjenja administrativnih postupaka i uvjeta.

Bruxelles, 7. veljače 2019.

Predsjednik

Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

Top

All

Choose the experimental features you want to try